Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Foto Barbara Šarić / Cropix<br />
prosjek je 3,6% ili dvostruko više od aktualne<br />
stope (evidentirane u prosincu).<br />
No deflacija u klasičnom smislu podrazumijeva<br />
negativne stope rasta indeksa<br />
potrošačkih cijena, što smo posljednjih<br />
puta imali prilike vidjeti još u veljači davne<br />
1995. godine. Zdeslav Šantić, ekonomist<br />
Splitske banke, strah od deflacije smatra<br />
pretjeranim, navodeći niz čimbenika koji<br />
bi trebali onemogućiti takav scenarij, od<br />
podizanja administrativno upravljanih<br />
cijena do nastavka procesa usklađivanja<br />
s EU pravilima, koji će donijeti nove<br />
trošarine, ali i eliminaciju nulte stope<br />
PDV-a. Što je još važnije, Šantić vjeruje<br />
kako je inflacija u Hrvatskoj u značajnoj<br />
mjeri strukturalne prirode, odnosno, rezultat<br />
niske konkurentnosti i monopola.<br />
Promatrajući stvari u tom kontekstu,<br />
u oči upada divergencija trendova. To<br />
se ponajprije odnosi na međusobnu ovisnost<br />
potrošačkih i proizvođačkih cijena,<br />
jer drastičan pad potonjih ipak nije isprovocirao<br />
negativne vrijednosti indeksa<br />
potrošačkih cijena. Drugim riječima,<br />
proizvođači su, suočeni s intenzivnim padom<br />
potražnje, bili prisiljeni na spuštanje<br />
cijena koje su u srpnju 2008. rasle po<br />
stopi od gotovo 12%, da bi samo godinu<br />
dana kasnije stigle do suprotnog ekstrema,<br />
zabilježivši na godišnjoj razini pad<br />
od gotovo 3%. Za to vrijeme (potrošačke)<br />
cijene u trgovini na malo u jeku su krize<br />
demonstrirale zavidnu otpornost na slabiju<br />
ekonomsku aktivnost u zemlji.<br />
Trgovci, dakle, nisu bili osobito skloni<br />
prenijeti jeftinije proizvođačke cijene<br />
u maloprodaju i na taj način (barem<br />
pokušati) stimulirati potrošnju, a rezultat<br />
je razlika koja se po svoj prilici krije<br />
u računima dobiti i gubitka trgovačkih<br />
lanaca. No opisana divergencija zapravo<br />
se može smatrati blagim fenomenom u<br />
usporedbi s odstupanjem koje potrošačke<br />
cijene bilježe u odnosu na cijene iz uvoza.<br />
Jer prema podacima državnih statističara<br />
koji kretanje izvoznih i uvoznih cijena evidentiraju<br />
na kvartalnoj razini (u odnosu<br />
na prosjek prethodne godine), roba koja<br />
stiže iz uvoza u trećem je kvartalu prošle<br />
Proizvođačke su cijene osam mjeseci bilježile<br />
pad, no tada je malo tko govorio o deflaciji<br />
godine, u istom onom razdoblju u kojem<br />
su potrošačke cijene bilježile blagi rast,<br />
bila jeftinija za gotovo - 13%. Negativan<br />
trend započeo je još početkom 2009. godine,<br />
nakon što su cijene iz uvoza u prvom<br />
kvartalu pale za 7,5%, i u određenoj<br />
se mjeri može objasniti značajnijom korekcijom<br />
cijena energenata, jer je cijena<br />
WTI sirove nafte sredinom srpnja 2008.<br />
dogurala sve do 147 dolara po barelu.<br />
Pa ipak, među tridesetak kategorija<br />
koje DSZ navodi u svom izvješću,<br />
rast uvoznih cijena u trećem su kvartalu<br />
prošle godine zabilježile samo dvije (u<br />
segmentu farmaceutske i IT industrije)<br />
te se zbivanja na tržištu nafte nipošto ne<br />
mogu označiti kao jedini krivac frapantne<br />
razlike između cijene po kojoj dobavljači<br />
dovlače robu iz inozemstva i one po kojoj<br />
je plasiraju domaćim potrošačima. U<br />
nekoj drugoj, izvozno orijentiranoj zemlji<br />
to možda nikoga ne bi zabrinjavalo, ali<br />
u Hrvatskoj gdje ama baš svi zdvajaju nad<br />
“prevelikim” uvozom, cijene proizvoda<br />
koji stižu iz inozemstva igraju itekako<br />
bitnu ulogu u poslovanju trgovaca.<br />
I dok oni preko HUP-a pokušavaju<br />
uvjeriti Vladu kako bi odricanje od<br />
određenih proračunskih prihoda u<br />
‘Otpornost’ potrošačkih cijena na pad<br />
uvoznih cijena i ekonomske aktivnosti<br />
konačnici zapravo polučilo bolji rezultat,<br />
o snižavanju cijena koje bi moglo generirati<br />
rast, ili barem osjetnije usporiti pad<br />
potrošnje, sami kao da ne razmišljaju<br />
previše. “Deflacija može zbog pada cijena<br />
u početku biti privlačna potrošačima, no<br />
ona započinje začarani krug smanjenja<br />
proizvodnje i potrošnje, što će potaknuti<br />
Strah od deflacije možda bi trebalo<br />
tumačiti kao zabrinutost zbog smanjenja<br />
marži iznuđenog (slabijom) potrošnjom<br />
daljnji rast nezaposlenosti, pa bi to Vlada<br />
trebala spriječiti donošenjem niza mjera”,<br />
izjavio je sredinom siječnja predsjednik<br />
HUP-a Damir Kuštrak, označivši kao<br />
poželjne protumjere ukidanje kriznog<br />
poreza i smanjenje PDV-a. No ne radi<br />
li se zapravo o zabrinutosti za profitne<br />
marže, koje su njihova najveća preokupacija?<br />
Jer ono najgore tek ih čeka. Zbog<br />
neusklađenosti ekonomskih ciklusa u<br />
EU i Hrvatskoj (kriza je do našeg praga<br />
ipak stigla nešto kasnije pa će i oporavak<br />
‘kasniti’), te novog rasta cijena energenata<br />
(cijena sirove nafte sada je dvostruko<br />
viša od one na početku 2009.), moglo<br />
bi se dogoditi da uvozne cijene rastom<br />
nadmaše potrošačke. A trgovci, suočeni<br />
s drastičnim padom potrošnje, tada neće<br />
biti u stanju taj trošak (podebljan možda i<br />
za rast proizvođačkih cijena) prenijeti na<br />
leđa kupaca.<br />
veljača 2010 F o r b e S 39
Change language