15_Forbes.pdf

vajanje tržišnih niša i preuzimanje klijenata
od konkurenata.
Istraživanje Eurofounda pokazalo je,
slijedom toga, da je fleksibilnost radnog
vremena najčešći oblik fleksibilnosti rada
koji se primjenjuje u europskim tvrtkama.
Više od polovice (56%) tvrtki s 10 ili
više zaposlenika u EU-27 (plus Hrvatska,
Turska i Makedonija) koristi neki oblik
fleksibilnosti tržišta rada. Zamjetan je,
ističu istraživači, i konstantan rast fleksibilizacije
u odnosu na prije četiri godine,
kada je provedeno prvo istraživanje,
u 21 zemlji.
Oko dvije trećine poduzeća nudi
svojim radnicima mogućnost nepunog
radnog vremena. Nadalje, oko dvije
trećine tvrtki (67%) odgovorilo je da koriste
neki oblik privremenog rada, poput
privremenih radnika iz agencija, radnika
koji imaju ugovor na određeno vrijeme i
slobodnjaka. Najčešći način određivanja
plaće u Europi i dalje je kroz kolektivno
pregovaranje – dva od tri radnika
pokrivena su kolektivnim ugovorom.
Određivanje plaće prema radnom učinku
zastupljeno je tek u manjem dijelu tvrtki
(33%). Više od 60 posto radnika ima u
firmi u kojoj rade zastupnika radnika
(sindikati, radnička vijeća i sl.).
Gotovo četiri na svakih 10 poduzeća
dopušta svojim radnicima da skupljaju
radne sate. Većini je omogućeno da ih
“zamijene” za slobodne dane. Takva je
praksa najčešća u nordijskim zemljama,
Njemačkoj, Češkoj i Austriji. Tri od svaka
četiri poduzeća kažu pak da sistematski
provjeravaju potrebu za daljnjim
usavršavanjem radnika, no nažalost to
usavršavanje nije ravnomjerno raspodijeljeno
među svim grupama radnika -
stalno zaposleni radnici imaju više prilika
za usavršavanje od privremenih radnika.
Koliko je radno vrijeme hrvatskih radnika
fleksibilno (N=5799)
Postotak
Postotak
vremena
radnika
Manje od 20% vremena 28,6%
20 – 40% radnog vremena 19,9%
40 – 60% radnog vremena 13,2%
60 – 80% radnog vremena 5,1%
80 – 100% radnog vremena 6,3%
Cijelo radno vrijeme 25,5%
Eurofound, 2009.
posto tvrtki. Od 17.967 hrvatskih radnika
čije su tvrtke sudjelovale u istraživanju,
njih 32,3 posto ima fleksibilno radno vrijeme.
Najviše fleksibilnog radnog vremena
imaju radnici koji rade u malim tvrtkama
(34,3%), a takvih je u istraživanju,
kroz tvrtke, bilo zastupljeno 14.308. Slijede
tvrtke srednje veličine, čijih 25,5%
radnika ima fleksibilno radno vrijeme. U
istraživanju je posredno sudjelovalo 3073
Pokrivenost pregovorima oko plaća u Europi (%)
Izvor: ECS 2009
Ukupno
takvih radnika. U velikim tvrtkama (ukupno
587 radnika), samo 17,5% radnika
ima fleksibilno radno vrijeme.
Hrvatske tvrtke ipak izlaze u susret
svojim radnicima - u smislu da im
dopuštaju da neke dane rade kraće, a neke
dulje i tako nakupljaju radne sate. Po tom
trendu smo bliski EU, kao i po trendu
da se nakupljeni radni sati zamjenjuju
za slobodne dane. Hrvatske tvrtke koje
dopuštaju svojim radnicima da skupljaju
radne sate u istraživanju su bile zastupljene
sa 5799 radnika. Od ukupnog broja, njih
74,4% ima takav radni aranžman. Postotak
je podjednak u malim, srednjim i velikim
tvrtkama (kreće se od 70 do 80%), no
male tvrtke su najsklonije takvim radnim
aranžmanima. Također, 79,5% radnika
ima mogućnost prekovremene radne
sate zamijeniti za slobodne dane. U velikim
tvrtkama (83 radnika), to dopuštaju
u 100 posto slučajeva. U Hrvatskoj su
Privatni sektor
Zastupljenost različitih oblika fleksibilnog radnog vremena (%)
Gdje je tu Hrvatska? Po broju radnika
koji rade skraćeno radno vrijeme ne
slijedimo europske trendove. Tvrtki u kojoj
više od 20 posto radnika čine upravo
takvi, u Hrvatskoj je manje od 15 posto,
dok se u zapadnoj Europi taj udio penje i
do 30 posto. Fleksibilno radno vrijeme u
većini država Europe ima između 40 i 55
Zamjena nakupljenih radnih sati za slobodne dane
Klizno radno vrijeme, bez nakupljanja radnih sati
Izvor: ECS 2009
Mogućnost nakupljanja radnih sati, ali bez opcije
da se zamjenjuju za slobodne dane
veljača 2010 F o r b e S 35