Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
prijeti opasnost i od bankrota cijelog<br />
državnog sustava, što se ne smije dopustiti”,<br />
istaknuo je dugogodišnji stečajni<br />
upravitelj Ivo Jukić, misleći pri tome na<br />
velik broj neaktiviranih Vladinih jamstava.<br />
Sudionici okruglog stola od Vlade su<br />
zatražili odgađanje raspisivanja natječaja<br />
za najmanje pola godine kako bi u tom<br />
razdoblju brodograđevna znanost i<br />
struka mogli pomoći Vladi da kvalitetno<br />
pripremi najpovoljniji model preustroja i<br />
privatizacije hrvatske brodogradnje.<br />
Oni koji smatraju da brodogradnju<br />
treba sačuvati i da bi njezino gašenje imalo<br />
pogubne posljedice po gospodarsku i<br />
socijalnu stabilnost, naglašavaju kako su<br />
najveća opasnost za ukidanje navoza interesi<br />
špekulanata. Špekulanti nerijetko<br />
vrše pritisak na donositelje normi kako bi<br />
uvjerili odgovorne da se prenamijeni pomorsko,<br />
odnosno javno dobro nad kojim<br />
postoji koncesija brodogradilišta te izvrši<br />
uknjižba na to zemljište, koje bi potom<br />
bilo predmetom trgovine nekretninama.<br />
Pritom se traži da se Republika Hrvatska<br />
odrekne svog vlasništva nad pomorskim<br />
dobrom u korist novog vlasnika. Prevladava<br />
mišljenje da jedino na taj način novi<br />
vlasnik može ostvariti profit.<br />
Da nešto nije u redu svjestan je i<br />
predsjednik Brodograđevnog klastera<br />
Splitsko-dalmatinske županije dr. Ivica<br />
Veža, profesor na splitskom FESB-u.<br />
“Meni nikako nije jasno da se srlja u<br />
prodaju brodogradilišta, a da nitko od<br />
značajnijih brodograđevnih stručnjaka<br />
nije konzultiran niti upućen u uvjete, kako<br />
prvog, tako sad i drugog kruga natječaja.<br />
Isto tako, stječe se dojam da se u Vladi<br />
brodogradnjom u ovom trenutku nitko<br />
sustavno ne bavi”, rekao je, podsjećajući<br />
kako je dosadašnji državni tajnik Leo<br />
Begović prešao na mjesto predsjednika<br />
uprave HEP-a. Veža kaže i da nije jasno<br />
kako u proračunu za iduću godinu nisu<br />
planirana sredstva za restrukturiranje<br />
brodogradilišta: “Ulaganjem 38 milijuna<br />
eura u Brodotrogir podigla bi se produktivnost<br />
sa sadašnja dva na četiri broda. U<br />
suprotnom bi se dogodilo da preko 250<br />
visokoobrazovanih djelatnika, odnosno<br />
1100 radnika ovog brodogradilišta bude<br />
prinuđeno na prekvalifikaciju u konobare<br />
i kuhare.”<br />
Ivica Veža je bio i jedan od autora<br />
plana restrukturiranja Brodotrogira, u<br />
kojem je predviđeno optimiranje kapaciteta<br />
te razne vrste ušteda. Radi se<br />
o jednom od rijetkih brodogradilišta<br />
koja su imala ponudu u prvom krugu<br />
natječaja. Ponuda splitskog poduzetnika<br />
Slobodana Ljubičića, poznatija kao More<br />
Trogir, predviđala je na prostoru Brodotrogira<br />
razne turističke sadržaje. Kako<br />
je i turizam, a pogotovo hotelijerstvo<br />
niskoprofitabilna djelatnost i povratak<br />
uloženog novca je vrlo spor, postavlja se<br />
pitanje kako ostvariti povrat ulaganja i je<br />
li uopće moguća dugoročna isplativost<br />
ulaganja. A ulaganje bi, prema riječima<br />
Slobodana Ljubičića, trebalo biti oko<br />
500 milijuna eura. Ljubičić kaže da je u<br />
sam projekt More Trogir dosad uloženo<br />
oko dva milijuna eura. Prema njegovim<br />
saznanjima, uvjeti drugog natječaja za<br />
prodaju brodogradilišta bit će vrlo slični<br />
onima iz prvog kruga. Otkrio nam je i<br />
da se opet namjerava natjecati: “Moja<br />
ponuda u prvom krugu je odbijena bez<br />
ikakvog obrazloženja. Ako nam Vlada<br />
ponovno odbije ponudu, morat će nam<br />
dostaviti obrazloženje.”<br />
Brodogradnja je prema mišljenju dr.<br />
Veže najznačajnija preostala strateška industrija<br />
u Hrvatskoj: “Ona je Hrvatskoj<br />
neophodna i ne smije se dopustiti njezino<br />
gašenje. Ne bi se smio ponoviti slučaj<br />
Industriji nije jasno<br />
zašto je država<br />
spora s izdavanjem<br />
jamstava za<br />
povoljne kredite<br />
iako se nikada<br />
dosad ta jamstva<br />
nisu aktivirala<br />
fronta<br />
nekada uspješnog Dalmastroja koji je<br />
ugašen, a posljedica je to da ni dan-danas<br />
nemamo više tvornicu alatnih strojeva<br />
u Dalmaciji, osim tvornice HSTec iz<br />
Zadra. Postoji opasnost da, kada jednom<br />
ugasimo brodogradnju te izgubimo<br />
brodograđevna znanja i stručnjake, više<br />
nikada nećemo graditi brodove.”<br />
Danas brodograđevna industrija<br />
sudjeluje sa 12 do <strong>15</strong> posto u hrvatskom<br />
izvozu, osigurava posao za više od 40<br />
tisuća zaposlenika, a od nje živi oko 200<br />
tisuća stanovnika. Brodogradnja uprihodi<br />
proračunu oko 1,8 milijardi kuna.<br />
“Njezini stručnjaci i radnici nisu jedini<br />
krivac za nastale gubitke. Pored neprihvatljivog<br />
podržavljenja bivše društvene<br />
imovine 1991. godine, znatno većeg<br />
tečaja domaće valute prema stranim<br />
valutama, što pogoduje uvoznicima, a<br />
uništava izvoz, na poslovanje je utjecalo<br />
poskupljenje čelika u zadnje četiri godine<br />
za oko 450 posto, zatim nedovoljno<br />
činjenje svih dosadašnjih vlada na prevladavanju<br />
uočenih problema u brodogradnji,<br />
izostajanje daljnje tehnološke<br />
obnove brodogradilišta... ”, kaže dr.<br />
Roko Markovina, profesor na splitskom<br />
FESB-u.<br />
Naglasio je kako brodograđevna<br />
znanost i struka još od 1992. nude<br />
pomoć Vladi, pa se kao poruka okruglog<br />
stola iznova u dobroj namjeri Vladi<br />
nudi suradnja u iznalaženju najboljeg<br />
modela za preustroj i privatizaciju brodogradnje,<br />
pripremi natječaja za drugi<br />
krug, izradi kriterija za izbor eventualnih<br />
kupaca te provjeri boniteta kupaca.<br />
Istodobno zahtijevaju od Vlade da po<br />
hitnom postupku uputi poseban zakon<br />
o brodogradnji i sanaciji brodogradnje<br />
s ciljem sprečavanja nekontroliranog<br />
stečaja i likvidacije brodogradilišta.<br />
Brodograđevni stručnjaci smatraju da<br />
u međuvremenu Vlada treba osigurati<br />
brodogradilištima likvidnost i garancije<br />
za nove ugovore koji bi se financirali iz<br />
domaćeg kapitala (fondovi) ili stranog<br />
kapitala uz državna jamstva koja se po<br />
europskim kriterijima 80-20 ne smatraju<br />
potporama.<br />
veljača 2010 F o r b e S 31
Change language