You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
fronta<br />
Quaestus i Nexus povlašteni u utrci za državnim novcem<br />
Fond za gospodarsku suradnju koji je osmislio Borislav<br />
Škegro, jedini je instrument među novim Vladinim<br />
mjerama koji će raspolagati konkretnim novcem iz<br />
proračuna. Prema Škegrinu objašnjenju, raspolagat<br />
će s milijardu kuna tijekom pet godina. Taj novac će osigurati<br />
državni proračun, koji se ove godine puni i ubiranjem kriznog<br />
poreza. Od tog se poreza u proračun slijeva oko 200 milijuna<br />
kuna mjesečno.<br />
Prema preliminarnim tumačenjima Škegrinog fonda, riječ<br />
je o financijskom instrumentu koji bi trebao funkcionirati u<br />
suradnji s postojećim privatnim equity fondovima, odnosno<br />
fondovima koji ulažu u kompanije preuzimajući vlasnički udio<br />
u njima. U toj je priči najzanimljivije što u Hrvatskoj postoje<br />
samo dva fonda registrirana za ulaganja u rizični kapital. Riječ<br />
je o Škegrinom Quaestusu i fondu Nexus Alfa koji vode Marko<br />
Lesić i Marko Makek, koji su u privatni fondovski biznis prešli iz<br />
Zagrebačke banke. Škegrin Quaestus poznat je po investiranju<br />
u Metronet i Tele 2, pretežno telekomunikacijski sektor, dok su<br />
najzvučnije ulagačke mete Nexus Alfe drogerijski lanac Kozmo<br />
koji su kupili od Konzuma Ivice Todorića i domaća tvrtka Aqua<br />
Maritime.<br />
Budući da će Fond za gospodarsku suradnju funkcionirati<br />
tako što će ulagati u kompanije koje kao svoje ulagačke<br />
mete odabere privatni fond, Quaestus i Nexus trenutačno su<br />
u povlaštenoj poziciji jer su jedini spremni kandidirati se za<br />
državni novac, koji je zapravo jako izdašan jer se Vlada obvezala<br />
uložiti u odabranu kompaniju jednako koliko i privatni<br />
fond. Vladina najava osnivanja Fonda za gospodarsku suradnju<br />
potaknula je pak financijsko tržište da se aktivira. Izvjesno<br />
je da će postojeći investicijski fondovi u suradnji s bankama<br />
krenuti u osnivanje društava za upravljanje rizičnim kapitalom,<br />
za što treba imati milijun kuna početnog kapitala te skupiti<br />
75 milijuna kuna od privatnih investitora kako bi mogli početi<br />
funkcionirati. Naime, oko 200 milijuna kuna kapitala slobodnog<br />
za ulaganje iz državnog proračuna dovoljan je poticaj da<br />
se privatni sektor prihvati posla skupljanja još najmanje toliko.<br />
Quaestus i Nexus uskoro bi mogli dobiti konkurenciju. Škegro,<br />
čiji je fond jedan od onih koji su u prednosti, u ovom slučaju<br />
zato što postoji, za <strong>Forbes</strong> je izjavio da će Quaestus aplicirati<br />
za državni novac “ovisno o uvjetima”, što zvuči prilično čudno<br />
budući da je on sam jedan od onih koji diktira uvjete. U Nexusu,<br />
znajući da su također u donekle povlaštenom položaju,<br />
odbili su komentirati tu činjenicu. Iako slični fondovi u svijetu<br />
funkcioniraju tako da država u suradnji s privatnim kapitalom<br />
većinu rizika prihvaća na sebe, zbog povijesti lošeg gospodarenja<br />
državnim novcem u Hrvatskoj sugovornici iz privatnog<br />
financijskog sektora čak predlažu da bi država u slučaju Fonda<br />
za gospodarsku suradnju trebala tražiti garantirani povrat<br />
svojeg uloga od 5 ili 10 posto, kako bi se osigurala da domaći<br />
fondovi rizičnog kapitala, koji su zapravo tek u nastanku, ne bi<br />
neoprezno igrali s novcem poreznih obveznika. Radi dodatne<br />
sigurnosti u odabiru kompanija, državi iz biznisa stiže i savjet<br />
da bi se trebala voditi odabirom EBRD-a i IFC-a. Oni biraju<br />
kvalitetne kompanije i imaju stroge uvjete za dobivanje sredstava.<br />
Državni Fond za gospodarsku suradnju može konkurirati<br />
EBRD-u i IFC-u i okrenuti se kompanijama koje već pregovaraju<br />
s ta dva fonda, te im ponuditi nešto bolje uvjete.<br />
veljača 2010 F o r b e S 29
Change language