Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
fronta<br />
Dioki – Robert Ježić<br />
Iako je njegov Dioki u 2008. zabilježio<br />
gubitak u poslovanju upravo zahvaljujući<br />
slomu izvoznih tržišta na koja plasira<br />
90 posto svoje proizvodnje organskih<br />
petrokemikalija i polimera, Robert Ježić<br />
ove godine na pitanje: Kako posao?,<br />
odgovara: Mi smo, Bogu hvala, dobro.<br />
Krajem prošle godine dovršili su veliku<br />
investiciju u povećanje proizvodnih<br />
kapaciteta polietilena na Krku, što bi<br />
izvozni kapacitet tvrtke trebalo povećati<br />
za 30 posto. Kapitalna ulaganja Diokija<br />
premašuju 90 milijuna eura, a u veljači<br />
planiraju pokretanje proizvodnje vinilklorid<br />
monomera, sirovine za PVC (polivinil<br />
klorid) nezamjenjive u građevinarstvu.<br />
“Sredstva za investicije su osigurana”,<br />
kaže Ježić, ne isključujući ipak Diokijev<br />
interes za novac koji se može dobiti<br />
putem državnih fondova, iako će toj priči<br />
dodati kako bi od državne administracije<br />
bilo pametno da se pozabavi smanjivanjem<br />
poreza i parafiskalnih nameta te<br />
precijenjenom kunom.<br />
Robert<br />
Ježić<br />
tržište ne smiju biti više od 4 posto.<br />
Uspješne tvrtke za taj se iznos kamata<br />
mogu zadužiti u inozemstvu, pa im se<br />
državna pomoć koja bi bila skuplja od<br />
toga ne isplati.<br />
Država treba u dogovoru s bankama<br />
osigurati što manje kamate za financiranje<br />
proizvodnje s većom dodanom<br />
vrijednošću. Budući da država daje<br />
jamstva za razvojne kredite, profitabilnost<br />
poslovnog plana na osnovi<br />
kojeg se za projekt traži financiranje<br />
trebali bi, uz poslovne banke, ocjenjivati<br />
i stručnjaci HBOR-a nezavisno od<br />
poslovnih banaka. Država kredite jamči<br />
novcem poreznih obveznika iz budućih<br />
proračuna. Stoga bi bilo neozbiljno potpuno<br />
prepustiti poslovnim bankama<br />
procjenu rizika pojedinog projekta, jer<br />
to omogućuje bankama da dosadašnje<br />
rizične plasmane pretvore u manje<br />
rizične.<br />
Smisao jamstvenog fonda trebao<br />
bi biti da se kroz njega održi ili poveća<br />
zaposlenost, posebno u proizvodnji. U<br />
veo iz razgovora s tridesetak direktora<br />
uspješnih kompanija te sagledavajući<br />
sliku hrvatskog gospodarstva.<br />
Dvije trećine jamstvenog fonda, koji<br />
prema odluci Vlade može iznositi do<br />
7,2 milijarde kuna, treba biti ciljano<br />
usmjereno na proizvodnju s izvoznim<br />
potencijalom, pri čemu se potencijal<br />
dokazuje postojećim narudžbama.<br />
Vlada ne bi smjela dopustiti da<br />
većina jasmtvenog fonda bude potrošena<br />
na poslove kompanija koje svoje proizvode<br />
plasiraju na hrvatskom tržištu,<br />
jer unatoč nekim stavovima o rastu<br />
hrvatskog gospodarstva na strategiji<br />
supstitucije uvoza, ulaskom Hrvatske<br />
u EU i potpunim otvaranjem tržišta ta<br />
strategija nije dugoročno održiva jer je<br />
hrvatsko tržište malo.<br />
Ona može funkcionirati na velikim<br />
tržištima poput poljskog. Kamate na<br />
kredite za tvrtke koje vlastitu proizvodnju<br />
plasiraju na europsko ili svjetsko<br />
10 uvjeta da državni fond ipak<br />
bude koristan<br />
■ dvije trećine jamstvenog fonda treba biti ciljano usmjereno na proizvodnju s<br />
izvoznim potencijalom<br />
■ kamate na kredite za tvrtke koje vlastitu proizvodnju plasiraju na europsko ili<br />
svjetsko tržište ne smiju biti više od 4 posto<br />
■ osigurati što manje kamate za financiranje proizvodnje s većom dodanom<br />
vrijednošću<br />
■ profitabilnost poslovnog plana na osnovi kojeg se za projekt traži financiranje<br />
trebali bi ocjenjivati stručnjaci HBOR-a nezavisno od poslovnih banaka<br />
■ država ne bi smjela jamčiti kredite tvrtkama koje već dugo imaju višak zaposlenih i<br />
radna efikasnost im je zbog toga niža od europskog prosjeka u branši<br />
■ pri odobravanju kredita kompanijama za tekuću likvidnost i otplatu dugova treba<br />
uzeti u obzir kvalitetu procesa rezanja troškova u 2009. godini<br />
■ prednost u dobivanju kredita za održavanje ili širenje proizvodnje s državnim<br />
jamstvima trebale bi imati kompanije iz takozvanih sektora budućnosti, odnosno<br />
informatike, biotehnologije i farmaceutike, te kompanije u energetskom sektoru<br />
■ pri davanju kredita za projekte s izvoznim potencijalnom ne bi smjelo postojati<br />
ograničenje prema kojem kredit mogu dobiti samo oni izvoznici koji ostvaruju više od<br />
50 posto prihoda iz inozemstva<br />
■ kada je riječ o ulaganju u vlasnički kapital kompanije kroz Fond za gospodarsku<br />
suradnju (milijardu kuna u pet godina), država mora tražiti garantirani povrat na<br />
investiciju od najmanje 5, a najviše 10 posto<br />
■ pri odabiru meta za ulaganje treba se voditi odabirom EBRD-a i IFC-a<br />
26 F o r b e S veljača 2010
Change language