Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
fronta<br />
Zbrka koja je zavladala u iščekivanju Vladinih kriterija pomoći<br />
jasan je znak da smisao fondova nije jasan ni kreatorima<br />
zamijeniti dugoročnim jeftinijim, što<br />
znači da mu državni fond, ako mu želi<br />
pomoći, mora omogućiti kamate znatno<br />
niže od 7 posto.<br />
Ova i još nekoliko sličnih priča<br />
uspješnih hrvatskih tvrtki koje proizvode<br />
za veliko europsko ili svjetsko<br />
tržište, a koje su se bez pomoći Vlade<br />
uspješno provukle kroz 2009., navodi na<br />
to da se državni fond sagleda iz drugog<br />
kuta, nakon čega postaje mnogo jasniji,<br />
iako je uvijek moguće prigovoriti da je<br />
riječ o raspravi na temu “što je bilo prije,<br />
kokoš ili jaje”.<br />
Predstavljen kao fond za spas gospodarstva,<br />
državni fond, pogledamo li ga s<br />
druge strane, izgleda potpuno drukčije.<br />
Predstavljen je kao da mu je motiv gospodarski<br />
oporavak, no prije će biti da je<br />
hrabri izlazak države sa zvučnim jamstvima<br />
za kredite od milijardu eura zapravo<br />
motiviran nužnošću da se pomogne<br />
bankama i samoj državi.<br />
Vlada odlukom o jamstvenom fondu<br />
i preuzimanjem dijela rizika prvenstveno<br />
pomaže bankama da sigurnije<br />
plasiraju vlastiti višak likvidnosti od 4,5<br />
milijardi kuna. Vlada, koja je državni<br />
proračun za 2010. zbog vlastite nesposobnosti<br />
da sreže troškove zamislila na<br />
razini od 120 milijardi kuna uz rizik da<br />
dodatnih 10 milijardi dođe na naplatu<br />
kroz već izdana jamstva brodogradnji<br />
ne riješi li se sudbina brodogradilišta,<br />
morala je učiniti nešto kako bi smanjila<br />
pritisak banaka na rast kamata za<br />
gospodarstvo, budući da banke već financiraju<br />
skupu državnu potrošnju.<br />
Osim toga, država je još uvijek veliki<br />
dužnik brojnim poduzećima, pa među<br />
ekonomskim analitičarima već vlada<br />
tihi strah da su državna jamstva za<br />
kredite HBOR-a zapravo namijenjena<br />
tvrtkama kojima država već duguje novac<br />
a one potraživanja nemaju odakle<br />
naplatiti, kako bi ipak dobile sredstva<br />
za svoje poslovanje i smirile strasti.<br />
Jamstva, iako je riječ o proračunskim<br />
sredstvima, nisu novac iz ovogodišnjeg<br />
proračuna, pa i ako dođu na naplatu, to<br />
se neće dogoditi ove teške godine koju<br />
treba preživjeti.<br />
Sagledavajući samo odluke Vlade,<br />
fondovi koje je pokrenula toliko su<br />
široki i nedefinirani da su zapravo otvoreni<br />
gotovo svima, pa i kompanijama<br />
iz tradicionalno problematičnih sektora<br />
poput tekstilne, drvne, kožarske i industrije<br />
obuće, koje su u hrvatskom slučaju<br />
grcale na rubu propasti i u najboljim<br />
godinama globalnog ekonomskog rasta<br />
i to što ih je kriza dokrajčila ne znači da<br />
je ona jedini uzrok njihovih problema.<br />
Vrata jamstvenog fonda otvorena su i<br />
turističkoj branši, koja se uskomešala u<br />
istraživanju mogućnosti da uz državna<br />
jamstva dobije jeftinije kredite za<br />
pripremu sezone. Koliko su odluke<br />
Vlade nejasne, a stoga i zbunjujuće,<br />
govori i činjenica da je gradonačelnik<br />
Koprivnice Zvonimir Mršić fondove<br />
za gospodarsku suradnju putem kojih<br />
se ulaže u vlasnički kapital kompanija<br />
protumačio kako njemu odgovara,<br />
zaključivši kako “nema pametnije stvari<br />
nego da država taj novac uloži u dokapitalizaciju<br />
Podravke”, što bi svakako bila<br />
najgora destinacija za proračunski novac<br />
u 2010. godini.<br />
Zbrka koja je zavladala među poduzetnicima<br />
koji iščekuju Vladine kriterije<br />
za dobivanje državnih jamstava za<br />
kredite govori samo o tome da smisao<br />
tih fondova njihovim kreatorima nije<br />
sasvim jasan. A to znači da oni ne mogu<br />
ispuniti cilj “spašavanja gospodarstva”.<br />
Mogu tek kratkoročno uliti novac u<br />
sustav. Fondu za spas gospodarstva i<br />
prije nego što su osmišljeni kriteriji za<br />
dobivanje kredita zatrebalo je hitno<br />
spašavanje.<br />
Kakvi god bili, kriteriji koji se<br />
osmišljavaju u Ministarstvu financija<br />
neće biti uspješni ne zadovolje li nekoliko<br />
pravila i uvjeta koje je <strong>Forbes</strong> iz-<br />
Metalni lijev TCG – Željko Uzelac<br />
Tijekom 2009. ovom dobavljaču autoindustrije proizvodnja je zbog krize pala 30 posto,<br />
a prihod je zbog pada cijena njihovih proizvoda čak 50 posto manji. Ova godina<br />
donosi oporavak i narudžbe su porasle za <strong>15</strong> posto, a i cijena aluminija porasla je za<br />
10 posto. Radi za BMW i Mercedes. Vlasnik Metalnog lijeva TCG Željko Uzelac ističe<br />
da mu se vraćaju kupci iz Kine i istočnih zemalja, te da novac putem kredita HBOR-a<br />
treba za obnovu tehnologije u kompaniji i novi investicijski ciklus kako bi tvrtka sa<br />
sadašnjih 300 narasla na 450 zaposlenih. S kamatama od 4 do 5 posto proizvodnja bi<br />
mu na izvoznim tržištima bila konkurentna.<br />
Željko Uzelac<br />
veljača 2010 F o r b e S 25
Change language