You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
FRONTA<br />
zvuči kao kada za manifestaciju koja se<br />
održi samo jednom kažete da je postala<br />
tradicionalna. Čini mi se sve to pomalo<br />
smiješnim”, riječi su kojima je Josip<br />
Boban, predsjednik uprave AD Plastika,<br />
dobavljača njemačke i francuske autoindustrije,<br />
komentirao fondove Banskih<br />
dvora koje je svesrdno podržala<br />
i oporba, pa je podsmijeh iz biznisa<br />
upućen i vladajućima, ali i onima koji to<br />
žele postati.<br />
Vlada je, podsjetimo, odlučila<br />
hrvatskim tvrtkama čije je poslovanje<br />
posrnulo nakon 31. srpnja 2008.<br />
pomoći tako da im se omogući podizanje<br />
kredita putem Hrvatske banke za<br />
obnovu i razvoj koja bi u odlučivanju o<br />
dodjeli kredita kroz promjenu Zakona<br />
o HBOR-u dobila veću samostalnost.<br />
Za plasirane kredite Vlada je odlučila<br />
dati od 25 do 50 državnih jamstava vrijednih<br />
do 7,2 milijarde kuna, pri čemu<br />
konačni iznos ovisi o Hrvatskoj narodnoj<br />
banci i njezinoj odluci o tome za<br />
koliko je spremna spustiti obveznu<br />
rezervu banaka kako bi im oslobodila<br />
sredstva za plasman u gospodarstvo.<br />
Osim toga, Vlada je odlučila osnovati<br />
Fond za gospodarsku suradnju, odnosno<br />
fond koji bi ulagao u vlasnički kapital<br />
tvrtki, i u njega uložiti milijardu kuna<br />
proračunskog novca, odnosno milijardu<br />
kuna tijekom pet godina, kako je<br />
<strong>Forbes</strong>u objasnio premijerkin savjetnik<br />
Škegro prema kojem je, budući da ga<br />
je on osmislio, fond ubrzo dobio naziv<br />
“Škegrin fond”. I dok je u medijima zavladala<br />
euforija, poslovni teren priča<br />
drukčiju priču, gledajući pozitivnije na<br />
Škegrin fond nego na onaj dio koji se<br />
odnosi na jamstva države za kredite.<br />
Lani u ovo doba u AD Plastiku, koji<br />
je u svoja tada četiri proizvodna pogona<br />
u Hrvatskoj, jednom u Rumunjskoj i<br />
dva u Rusiji proizvodio opremu za vanjsko<br />
i unutarnje uređenje automobila,<br />
nisu znali što bi sa sobom, a još manje<br />
su mogli predvidjeti što će za godinu<br />
dana biti s njima. Europska je unija otprilike<br />
šest mjeseci prije toga proglasila<br />
krizu i najavila sveopći gospodarski<br />
potop. U AD Plastiku su to shvatili ozbiljno,<br />
zanemarujući tadašnju hrvatsku<br />
mantru kako kriza nije jako pogubna<br />
za njezinu malu ekonomiju. Zatvorili<br />
su proizvodni pogon u Makarskoj i<br />
otpustili tristotinjak radnika kako bi<br />
ostali mogli zadržati postojeću plaću.<br />
Menadžerima su primanja srezali za <strong>15</strong><br />
posto počevši od predsjednika Uprave.<br />
Sve im to ipak ne bi pomoglo da se izvuku,<br />
a Josip Boban danas ne bi mogao<br />
najavljivati kako će AD Plastik u 2009.<br />
ipak zabilježiti dobit u svojoj bilanci<br />
da na krizu nisu reagirale francuska i<br />
njemačka vlada.<br />
Hrvatska vlada AD Plastiku nije<br />
pomogla unatoč snažnom kucanju na<br />
njezina vrata. Radna mjesta u Solinu i<br />
Zagrebu, ali i ona u Rumunjskoj i Rusiji<br />
gdje AD Plastik ima tvornice, spasili su<br />
vaučeri koje je njemačka vlada dijelila<br />
za kupnju automobila kako bi održala<br />
potražnju za njima, a i to što prodaja<br />
francuskog Renaulta, AD Plastikova velikog<br />
klijenta, nije pala onoliko koliko u<br />
konkurencije.<br />
USPJEŠNE TVRTKE S<br />
POTENCIJALOM<br />
Jadran - Galenski laboratorij<br />
Geofoto<br />
Metalni lijev TCG<br />
Ghetaldus<br />
Lipik Glas<br />
Dioki<br />
Doking<br />
HS Produkt<br />
Gisdata<br />
Mireo<br />
Končar - Energetski transformatori<br />
Pastor<br />
AD Plastik<br />
PPC Buzet (CIMOS)<br />
Belišće<br />
Elektrokontakt<br />
Elka kabeli<br />
Končar distributivni i specijalni<br />
transformatori<br />
Nije Josipu Bobanu smiješno to što<br />
Vlada kasni s protupožarnim mjerama.<br />
Smiješno mu je nešto drugo. AD Plastik<br />
svoju proizvodnju, na kojoj osim radnika<br />
radi i njihov tim za razvoj od 70<br />
ljudi, financira kreditima HBOR-a. Kamate<br />
su im 5,5 posto. Krediti koje dižu<br />
u Rumunjskoj za financiranje tamošnje<br />
proizvodnje koštaju 4 posto. Boban<br />
dodaje da su njihovim konkurentima u<br />
Francuskoj kamate još niže, a u Velikoj<br />
Britaniji država je za spas tijekom prošle<br />
godine davala beskamatne kredite.<br />
Ova ekonomska logika kaže da AD<br />
Plastikova proizvodnja u Hrvatskoj,<br />
gdje su radnici skuplji, a logistički<br />
troškovi veći nego u Rumunjskoj, na europskom<br />
tržištu može biti konkurentna<br />
jedino pod uvjetom da Boban dobije<br />
kredit čije bi kamate s uračunatim svim<br />
troškovima bile maksimalno 4 posto.<br />
Kad bi to dobio od HBOR-a, Bobanov<br />
podsmijeh vjerojatno bi se pretvorio u<br />
osmijeh odobravanja. Kamate od 7 posto,<br />
o kojima se govori kao o kamatama<br />
koje bi poduzetnicima trebale pojeftiniti<br />
kredite u okviru novih državnih fondova,<br />
AD Plastiku neće pomoći. U Bobanovom<br />
poslovnom svijetu svaka stotinka<br />
kamata manje nije presudna ako odbrojavanje<br />
počinje od sedmice, pa makar<br />
se savjetnik premijerke Jadranke Kosor<br />
Borislav Škegro u to zaklinjao zalažući<br />
vlastiti ekonomski opstanak. Ali AD<br />
Plastik će se, prema Bobanovoj najavi,<br />
kao i dosad sam pobrinuti za sebe, sa<br />
300 manje zaposlenih nego lani. “Nemamo<br />
problema s likvidnošću, kupci nam<br />
plaćaju na vrijeme jer radimo s inozemstvom.<br />
Moramo naći samo novac za financiranje<br />
novih projekata, a možemo<br />
ga uvijek naći i bez državnog fonda”,<br />
kaže direktor koji je prije šest mjeseci<br />
opravdano strahovao da se proizvodna<br />
tvrtka možda i neće izvući tako sretno<br />
kako se izvukla.<br />
Romeo Božić, direktor PPC Buzeta,<br />
podružnice slovenskog Cimosa koji u<br />
VELJAČA 2010 F O R B E S 23
Change language