Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
fronta<br />
Foto Goran Mehkek , Sandra Šimunović / Cropix<br />
(Ne)poželjno<br />
zanimanje: liječnik<br />
Liječnici su nekad bili vrlo cijenjena profesija. Završiti<br />
medicinski fakultet smatralo se prestižnim, a “gosponu doktoru”<br />
otvarala su se sva vrata. No, vremena su se promijenila.<br />
Liječnika je sve manje (ne samo u Hrvatskoj), mladi ne pokazuju<br />
veći interes za studij medicine, ugled im je sve više narušen<br />
aferama, plaće nisu obećavajuće, mora se stalno učiti namjerava<br />
li se dostatno pratiti napredak znanosti, premaleni zdravstveni<br />
fondovi ograničavaju primjenu stečenog znanja...<br />
Liječnici u Hrvatskoj nerijetko za sve lošiji imidž okrivljuju<br />
medije jer, tvrde, pišu o njima samo kad pogriješe ili kad se<br />
radi o nekom skandalu, a oni svakodnevno uspješno spašavaju<br />
živote. U Hrvatskom liječničkom zboru nedavno su pokušali<br />
organizirati razgovor s novinarima ne bi li se razmjenom informacija<br />
promijenila percepcija i jedne i druge strane. Prof.<br />
dr. Ranka Štern Padovan, koja je zadužena da spoji novinare i<br />
liječnike, na kraju je bila više nego razočarana. Došli su novinari,<br />
a liječnike se moglo nabrojati na prste jedne ruke. Ukratko,<br />
imali su priliku, nisu je iskoristili, premda je istina da ih<br />
muči proprilična količina problema koji s medijima i nemaju<br />
previše veze.<br />
U Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje gotovo tisuću<br />
liječnika, a specijalisti u prosjeku imaju oko 55 godina. Najviše<br />
nedostaje anesteziologa, što i ne čudi s obzirom na zahtjevnost<br />
te specijalizacije. Kirurga nedostaje 320, a internista 330. U<br />
primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje 210 ginekologa i 70<br />
pedijatara.<br />
Na Zavodu za zapošljavanje liječnici su tek rijetko na popisu.<br />
Uglavnom se radi o onima koji čekaju posao isključivo u<br />
Zagrebu, Splitu, Rijeci ili Osijeku. Nema bolničkog odjela na<br />
kojem se ne osjeća nedostatak liječnika, pa prijedlog kako bi<br />
trebalo uvesti mogućnost obavljanja pretraga i poslijepodne ne<br />
dolazi u obzir, ne samo zato što nema novca za taj rad, već i<br />
zato što nema kadra. Kad Hrvatska uđe u EU situacija će biti<br />
još gora zbog 40-satnog radnog tjedna, u što je uključeno i<br />
dežurstvo. Predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje<br />
Minigo kaže kako Hrvatskoj u skoroj budućnosti ne gine uvoz<br />
liječnika iz susjednih zemalja jer, iako su plaće liječnika specijalista<br />
kod nas relativno male – oko 8500 kuna, u BiH ili Srbiji<br />
još su manje.<br />
Istina, hrvatski medicinski fakulteti u prošloj su školskoj<br />
godini podigli upisne kvote, ali do “gotovog” liječnika specijalista<br />
proći će više od 10 godina. Osim toga, ulaskom Hrvatske<br />
u EU liječnicima će se otvoriti mogućnost<br />
odlaska u neku zapadnu zemlju gdje će im<br />
primanja biti veća. To već proživljavaju<br />
Češka, Slovačka, a osobito Poljska gdje Nijemci<br />
i Englezi dijele stipendije studentima<br />
završnih godina medicine kako bi osigurali<br />
budućnost liječenja svojih građana.<br />
U Hrvatskoj su stvari krenule s mrtve<br />
točke tek prije četiri godine. Uz povećanje<br />
upisnih kvota na medicinskim fakultetima,<br />
povećan je i broj specijalizacija koje plaća<br />
država. No, valja na nogama dočekati nove<br />
specijaliste. Dotad, nerijetko se postojećima,<br />
koji bi već trebali biti u mirovini, produžuje<br />
radni vijek. Ljeti, kad tijekom turističke sezone<br />
treba dodatnih liječničkih timova, zovu se liječnici koji su<br />
već u mirovini da “začepe” kadrovske rupe. Bolje neće biti ni<br />
ovoga ljeta. Goranka Jureško<br />
depresivni i nezadovoljni<br />
Prof. dr. Ranka<br />
Štern Padovan<br />
Svjetsko istraživanje, predstavljeno na kongresu Američkog liječničkog<br />
društva prije godinu i pol, pokazalo je da je samo 50 posto liječnika<br />
zadovoljno svojim radom i životom, a 67 posto smatra da se u<br />
njihovom profesionalnom životu neće ništa promijeniti u dogledno<br />
vrijeme. Nisu zadovoljni ni primanjima. Jedno kanadsko istraživanje<br />
pokazalo je da je gotovo četvrtina liječnika depresivna, a takvih je<br />
među ostatkom građana tek <strong>15</strong> posto. Među liječnicima tri je posto<br />
ovisnika o alkoholu, a dva posto o lijekovima, što dodatno govori o<br />
stresu u kojem žive i rade.<br />
veljača 2010 F o r b e S 21
Change language