You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
posrnule kompanije i podržati investicijske<br />
planove poduzeća s jasnim poslovnom<br />
perspektivama. Sredstva bi se osigurala<br />
oslobađanjem rezervi komercijalnih banaka<br />
kod Hrvatske narodne banke, Vladinim<br />
jamstvima te iz drugih javnih i privatnih<br />
izvora.<br />
No, ne kaže se uzalud da je vrag u<br />
detaljima, pa će o njima uvelike ovisiti i<br />
provedba ovoga plana. Pritom je možda<br />
najvažnija dobra podjela rizika između<br />
javnog i privatnog sektora. Rizik što će ga<br />
preuzeti komercijalne banke i investicijski<br />
fondovi trebao bi biti dovoljno velik<br />
da zajamči odgovorno odlučivanje o dodjeli<br />
kredita i ulaganjima. Za uspjeh plana<br />
ključno je svesti na najmanju mjeru pristup<br />
državnim sredstvima preko natječaja<br />
te osigurati odgovarajuće vrednovanje<br />
jamstava, jasne, transparentne kriterije<br />
natječaja i dodjelu sredstava na temelju<br />
kompetentne procjene budućnosti neke<br />
tvrtke, bez uplitanja politike. Osim toga,<br />
sistem provedbe stečaja trebao bi propalim<br />
tvrtkama omogućiti brz odlazak, kako bi se<br />
raspoloživa sredstva mogla prebaciti perspektivnijim<br />
poduzećima. Posljednje što bi<br />
Vlada mogla poželjeti jest veliko povećanje<br />
potencijalnih obveza koje će opteretiti<br />
sadašnju i buduće generacije.<br />
Čini se da postoji konsenzus o<br />
važnosti smanjenja javne potrošnje kako<br />
bi se obuzdali zahtjevi za financiranje iz<br />
proračuna i tako izbjegao daljnji veliki rast<br />
vanjskog duga i istiskivanje privatnog sektora.<br />
Također, to bi omogućilo pravodobno<br />
ukidanje kriznog poreza te, s vremenom,<br />
smanjenje ukupnog poreznog opterećenja<br />
kako bi se poboljšala konkurentnost i<br />
smanjila siva ekonomija. Time bi se pak<br />
povećao broj poreznih obveznika i smanjio<br />
teret izdataka za servisiranje sustava socijalne<br />
sigurnosti. Usto, mogla bi se stvoriti i<br />
pričuva za buduće ekonomske krize.<br />
Daljnje smanjenje javne potrošnje<br />
zahtijeva sistemske promjene. Smanjenje<br />
plaća bilo je nužno u doba krize, no samo<br />
bi racionalizacija najšire državne administracije<br />
dovela do pravednog, dugoročnog<br />
rješenja i efikasnijeg pružanja javnih usluga.<br />
Na svemu se tome već radi pa je<br />
važno da se o ključnim smjerovima reformi<br />
postigne konsenzus. Restrukturiranje<br />
je potrebno i javnim poduzećima. HŽ-u<br />
Andras Horvai<br />
Rizik koji će preuzeti<br />
banke mora biti<br />
dovoljno velik da<br />
zajamči odgovorno<br />
odlučivanje o kreditima<br />
i ulaganjima<br />
samo za održavanje poslovanja treba 1,5<br />
milijardi kuna državnih subvencija ili gotovo<br />
0,5 posto BDP-a. Istina, i drugdje u<br />
svijetu željeznice u ovoj ili onoj mjeri ovise<br />
o državnim subvencijama jer su cijene<br />
putničkih karata nerijetko niže od troškova,<br />
a nerentabilne linije teško je ukinuti. Ipak,<br />
ovdje su razmjeri te ovisnosti zapanjujući.<br />
Dodatno treba smanjiti i socijalnu<br />
potrošnju. Općenito uzevši, programi socijalne<br />
skrbi srećom prilično učinkovito štite<br />
najranjivije socijalne skupine, što je posebno<br />
važno u ovako teškim vremenima.<br />
Međutim, mnogi socijalni programi nisu<br />
usmjereni prema onima kojima je pomoć<br />
najpotrebnija.<br />
Andras Horvai je šef Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj<br />
Revizijom tih programa, daljnjom<br />
automatizacijom i primjenom OIB-a, to<br />
će se, nadajmo se, promijeniti. Način financiranja<br />
zdravstva je promijenjen pa<br />
su smanjeni dugovi bolnica, troškovi i<br />
zloupotreba bolovanja te izdaci za lijekove.<br />
Razmjerno je malo učinjeno na stvaranju<br />
efikasnije bolničke mreže. Ta socijalno osjetljiva<br />
tema morat će prije ili kasnije doći<br />
na dnevni red. Tu su potom i složena pitanja<br />
pravednosti i održivosti mirovinskog<br />
sustava. Sadašnji sistem ranog odlaska u<br />
mirovinu na prvi pogled možda smanjuje<br />
broj nezaposlenih, ali to je prilično skupa<br />
zamjena u odnosu na prava radnika za vrijeme<br />
nezaposlenosti. U svojem sadašnjem<br />
obliku taj sustav zapravo potiče ljude da<br />
rano odu u mirovinu umjesto da nastave<br />
raditi i pridonositi nacionalnom dohotku<br />
i sustavu socijalne sigurnosti. Nadalje, oko<br />
20 posto svih mirovina danas čine privilegirane<br />
mirovine, koje su za neke kategorije<br />
umirovljenika i četiri do pet puta više od<br />
prosječne starosne mirovine. I na kraju,<br />
drugi mirovinski stup treba ojačati kako<br />
bi zajedno s prvim stupom osigurao prihvatljive<br />
iznose mirovina u nadolazećim<br />
godinama.<br />
Smanjenje javne potrošnje je nužno, ali<br />
ne i dovoljno za konkurentnije gospodarstvo.<br />
A tu Hrvatska ima ogroman potencijal.<br />
Zbog niza parafiskalnih nameta, složenog<br />
načina ishodovanja raznih dozvola i dugog<br />
čekanja na uknjižbu vlasništva, ulagačka<br />
klima još uvijek nije dovoljno poticajna<br />
za biznis. Složenost i skupoća tih sistema<br />
rađaju korupciju i obeshrabruju i strana i<br />
domaća ulaganja u nove poslove.<br />
Unutarnji konsenzus bit će nužan i na<br />
planu fleksibilnosti tržišta rada. Hrvatsko<br />
tržište rada nedovoljno potiče tvrtke na<br />
otvaranje radnih mjesta. Kruto inzistiranje<br />
na smanjenju broja zaposlenih možda<br />
je u prvi mah pogodovalo onima koji su<br />
zadržali posao, no ne mora biti tako i na<br />
dugi rok budu li njihove tvrtke prisiljene<br />
zatvoriti vrata. Ta ista krutost ne pušta na<br />
tržište rada i mnoge ljude koji bi željeli<br />
raditi. Hrvatska stopa zaposlenosti od 57<br />
posto jedna je od najnižih u Europi i glavni<br />
je izvor zabrinutosti za održivost sustava<br />
socijalne sigurnosti. Za to nije odgovorna<br />
samo regulacija tržišta rada.<br />
Hrvatska zaslužuje pohvale za uspješan<br />
način na koji je upravljala ovom krizom.<br />
Sada je pred njom novi test, provedba<br />
daljnjih strukturnih reformi nužnih za<br />
približavanje zemljama članicama EU i<br />
za bolji život hrvatskih građana. Svjetska<br />
banka spremna joj je pomoći u tim naporima,<br />
kao i uvijek od 1993. godine, otkad je<br />
Hrvatska njezina članica.<br />
20 F o r b e S veljača 2010
Change language