You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
on spominje kao jedna od institucija<br />
koja bi trebala alocirati sredstva iz interventnog<br />
fonda Vlade namijenjena za<br />
pomoć hrvatskim poduzećima. Potporu<br />
takvom fondu dao je i guverner Rohatinski<br />
koji tvrdi da je HNB spreman<br />
spustiti obveznu rezervu za tri postotna<br />
boda i tako osloboditi 10 milijardi<br />
kuna, pod uvjetom da taj novac posluži<br />
za kreditiranje proizvodno orijentiranih<br />
poduzeća.<br />
I dok javnost uglavnom misli kako<br />
je riječ o konstruktivnoj gesti HNB-a,<br />
činjenica je da središnja banka na ovu<br />
mjeru više-manje prisiljena. Ulazak u<br />
Europsku uniju je sve bliži, a s njime i<br />
obveza da se obvezna rezerva spusti sa<br />
sadašnjih 14 na svega dva posto, koliko<br />
će iznositi nakon što usvojimo euro.<br />
Središnja banka stoga mora u sljedećih<br />
par godina osloboditi tridesetak milijardi<br />
kuna, što je prilično opasan pothvat.<br />
Problem je što se<br />
nitko ne uzbuđuje<br />
zbog činjenice da<br />
će država HPB<br />
dokapitalizirati<br />
novcem poreznih<br />
obveznika<br />
Upravo zato guverner traži da se novac<br />
usmjeri u proizvodnju, jer se jedino<br />
tako može spriječiti da poplava kuna<br />
izazove inflaciju, deprecijaciju i još veći<br />
deficit tekućeg računa. No bez obzira<br />
na dobru namjeru, spomenuti potez<br />
HNB-a je prilično neortodoksan za<br />
jednu središnju banku u kapitalističkoj<br />
zemlji. Nije jasno po kojim će se kriterijima<br />
dijeliti krediti iz fonda niti tko će<br />
odlučivati koja su poduzeća okrenuta<br />
proizvodnji, a koja nisu. Stoga uspjeh<br />
fonda nije zajamčen. Štoviše, postoji<br />
inherentna opasnost da veći dotok<br />
novca u poduzeća zamagli pravo stanje<br />
proizvodnog sektora i odgodi nužne<br />
reforme. Ako poduzeća nisu efikasna i<br />
konkurenta, nove im kreditne linije vrlo<br />
vjerojatno neće pomoći. Interventni<br />
fond možemo stoga predočiti kao nadohranu<br />
za biljke.<br />
No, ako je biljka posađena u neplodnoj<br />
zemlji, nikakvo nadohranjivanje<br />
neće pomoći. Ta biljka jednostavno<br />
neće davati obilne plodove. Problem<br />
dakle nije u nadohrani, već u tlu. A u<br />
tlu se nalazi prevelika javna potrošnja,<br />
institucionalni deficiti, zaostala proizvodna<br />
struktura, korupcija i okrenutost<br />
domaćoj potrošnji.<br />
Ured državnog odvjetnika jedna<br />
je od medijski najatraktivnijih<br />
točaka u Zagrebu<br />
veljača 2010 F o r b e S <strong>15</strong>
Change language