Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Maruška Vizek<br />
Povratak u<br />
osamdesete<br />
Ako je suditi po HPB-u, državne banke nisu se odrekle<br />
prakse selektivnog kreditiranja. Posljedice će, i opet,<br />
snositi građani<br />
Već je postalo uobičajeno da je<br />
prva vijest koju čujete netom<br />
što se probudite ta kako je<br />
USKOK priveo još jednu garnituru<br />
menadžera zbog sumnje u korupciju<br />
i gospodarski kriminal. Zadnje<br />
u nizu privođenja bilo je za nas ekonomiste<br />
ipak nešto intrigantnije. Riječ je<br />
o akciji Bankomat u kojoj su privedeni<br />
bivši visokopozicionirani dužnosnici<br />
najveće i jedine hrvatske banke u<br />
državnom vlasništvu, jer su na netransparentan<br />
i netržišni način dijelili kredite<br />
poznanicima.<br />
Sličnost između svih privedenih<br />
grupa menadžera jest da su upravljali<br />
poduzećima koja su ili u potpunom ili<br />
u djelomičnom vlasništvu države. No<br />
postoji velika razlika između HPB-a<br />
i ostalih poduzeća u kojima, kako se<br />
sumnja, postoje koruptivne djelatnosti.<br />
Jedino se u slučaju HPB-a tvrdilo da je<br />
jedna državna banka premalo da zadovolji<br />
potrebe privrede te se stoga tražilo<br />
ili da država tu banku ojača ili da osnuje<br />
još koju banku.<br />
Kod ostalih poduzeća u kojima su<br />
se odvijale sumnjive aktivnosti, javnost<br />
i struka su se uglavnom zalagali ili za<br />
smanjenje državnog utjecaja ili za privatizaciju.<br />
Nije stoga nikakvo čudo što se,<br />
otkad je akcija Bankomat započela, više<br />
ne čuju tvrdnje kako Hrvatskoj treba<br />
snažna državna banka koja bi se brinula<br />
o strateškim interesima hrvatskog gospodarstva.<br />
Akcija Bankomat je pljuska<br />
svima koji su se zalagali za jaku državnu<br />
banku i protivili se prodaji hrvatskih<br />
banaka stranim vlasnicima. Ispada da<br />
se strane banke bolje brinu o interesu<br />
gospodarstva, dok se uprava državne<br />
banke, umjesto o nacionalnim, brinula<br />
isključivo o vlastitim interesima. No<br />
zašto nas to ne smije čuditi?<br />
Relevantna istraživanja pokazuju<br />
da, barem kada su tranzicijske zemlje<br />
u pitanju, država nije idealan vlasnik<br />
banaka. Banke u državnom vlasništvu<br />
u tranzicijskim zemljama imaju nižu<br />
troškovnu efikasnost i niže profitne<br />
stope u odnosu na privatne banke.<br />
Postoji mnogo objašnjenja za nesposobnost<br />
države da upravlja bankom,<br />
no jedno od najvažnijih je činjenica da<br />
Maruška Vizek je istraživačica na Ekonomskom institutu u Zagrebu<br />
nekretnine<br />
su državne banke praksu odobravanja<br />
kredita naslijedile iz socijalističkih dana<br />
te je se, ako je suditi po primjeru HPBa,<br />
nikada nisu odrekle. Ta praksa se<br />
zove selektivno kreditiranje, a označava<br />
situaciju u kojoj se krediti odobravaju<br />
po političkom diktatu, podobnima i<br />
poznatima.<br />
Takvo je kreditiranje u suprotnosti<br />
s tržišnim kriterijima prema kojima se<br />
kredit odobrava poduzetnicima koji<br />
ostvaruju zadovoljavajuće poslovne rezultate<br />
ili kreditom financiraju projekt<br />
čija je stopa profitabilnosti viša od kamatne<br />
stope koju im banka zaračunava<br />
na kredit. Stoga za one koji čitaju<br />
ekonomsku literaturu loše stanje HPB-a<br />
i nije neočekivano. Bilo bi čak pomalo i<br />
čudno da je HPB uspjela ići protiv vjerojatnosnih<br />
omjera i poslovati bolje od<br />
privatiziranih banaka. Nažalost, nitko<br />
se više ne uzbuđuje ni zbog činjenice da<br />
će posljedice sistematskog provođenja<br />
selektivnog kreditiranja u HPB-u<br />
snositi hrvatski građani. Naime, kako<br />
bi posrnulu banku osovila na noge,<br />
država je mora dokapitalizirati novcem<br />
proračunskih obveznika.<br />
Oni koji žele jaku državnu banku<br />
trebali bi se prisjetiti da država već ima<br />
jednu kvazibanku čija je svrha poticanje<br />
gospodarstva. Ta banka se zove<br />
Oni koji žele jaku državnu banku<br />
neka se sjete da država već ima HBOR<br />
čija je svrha poticanje gospodarstva<br />
Hrvatska banka za obnovu i razvitak.<br />
Ona je osnovana novcem poreznih<br />
obveznika te država za nju jamči svaki<br />
put kada ona posuđuje novac. Premda<br />
bi se i o načinu kako HBOR dodjeljuje<br />
kredite moglo diskutirati, loše poslovanje<br />
HBOR-a, za razliku od HPB-a, ne<br />
može uzdrmati stabilnost cjelokupnog<br />
bankovnog sustava. Položaj HBOR-a<br />
bi u budućnosti mogao i ojačati jer se<br />
Foto Ranko Šuvar / Cropix<br />
14 F o r b e S veljača 2010
Change language