You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
fondomjer<br />
Iva Biondić<br />
Pobjeda mirnih<br />
Dvoznamenkasti prinosi nekih fondova u 2009.<br />
mogu zavarati. Nakon potopa u 2008. osnovica za<br />
izračun rasta je niska<br />
Premda se početkom godine<br />
nije tako činilo, ova se godina<br />
premetnula u pozitivnu<br />
za većinu domaćih dioničkih i<br />
uravnoteženih fondova. Uvjetno rečeno<br />
“dobitnici” su bili oni mirnih živaca,<br />
koji se nisu uplašili brzaca kojim se kretalo<br />
domaće, ali i svjetsko tržište dionica.<br />
Riječ oporavak pri tome treba uzeti sa<br />
zadrškom, jer visoki dvoznamenkasti<br />
prinosi što ih neki od fondova bilježe u<br />
ovoj godini mogu zavarati; osnovica za<br />
izračun rasta je, nakon prošlogodišnjeg<br />
potopa, naprosto niska. Uostalom, nekako<br />
je logično da će u nekom trenutku<br />
uslijediti rast, no ostaje pitanje koliko će<br />
potrajati i je li održiv.<br />
Da je brza zarada nalik igri na ruletu,<br />
svi smo itekako postali svjesni u prošloj<br />
godini. Ali kao i u kocki, uspješnost investiranja<br />
diktira statistika. Logika je jednostavna<br />
– što je više tržišnih ciklusa (faza<br />
rasta i faza padova) obuhvaćeno razdobljem<br />
investicije, veća je vjerojatnost da<br />
će konačni rezultat investiranja u fond biti<br />
usporediv s (prosječnim) godišnjim prinosom<br />
tog fonda, odnosno sličnih fondova.<br />
Upravo stoga prilikom razmatranja<br />
uspješnosti domaćih fondova ne treba<br />
gledati rast fonda u ovoj godini nego njihovu<br />
uspješnost od osnutka, a mjera za<br />
to je prosječni godišnji prinos. Naime,<br />
iako je više od polovice dioničkih fondova<br />
u ovoj godini zabilježilo solidan rast,<br />
prosječni godišnji prinosi i dalje su negativni.<br />
To ne treba čuditi jer je prosječna<br />
starost ovih fondova oko tri godine i<br />
poklapa se s početkom burzovne euforije.<br />
Uravnoteženi fondovi, koji su zabilježili<br />
manje klizanje vrijednosti u vremenima<br />
burzovnog kraha, prosječno su stari gotovo<br />
pet godina. U tome je i tajna njihovog<br />
uspjeha: njihova startna pozicija bila je na<br />
daleko nižim cijenama dionica od većine<br />
dioničkih fondova.<br />
Primjera za takvo razmišljanje je<br />
mnogo. Tako, iako je PBZ I-Stock, kao<br />
fond s značajnijom imovinom pod upravljanjem,<br />
zabilježio najveći rast u ovoj<br />
godini (više od 49 posto), u dvije i pol<br />
godine rada ima negativan prosječan<br />
godišnji prinos u iznosu od 20 posto. S<br />
druge strane, fond Ilirike Investmentsa,<br />
Ilirika JIE, ove je godine zabilježio desetak<br />
posto rasta. Ono što ga čini pobjednikom<br />
na duge staze je činjenica da je u nešto više<br />
od pet godina rada zabilježio prosječan<br />
godišnji prinos od 10 posto. Treći najveći<br />
dionički fond, Raiffeisen C. Europe polako<br />
vraća vrijednost i u ovoj godini je<br />
Dionički fondovi dio minusa mogu pripisati<br />
efektu “ljepljivog novca”: odljevi su<br />
bili gotovo jednako snažni kao priljevi<br />
Iva Biondić je analitičarka fondovskog tržišta<br />
narastao za desetak posto, dok je PGP u<br />
posljednjih pet godina zabilježio -9 posto.<br />
Negativne prosječne godišnje prinose<br />
bilježe i najveći dionički fondovi – ZB<br />
aktiv i PBZ Equity. ZB aktiv, koji upravlja<br />
s pola milijarde kuna imovine, zabilježio<br />
je u tri i pol godine poslovanja negativan<br />
prosječan godišnji prinos od -1 posto, dok<br />
je s 416 milijuna kuna imovine povjerene<br />
na upravljanje PBZ Equity u nešto više<br />
od četiri godine rada zabilježio -4 posto.<br />
Znatan dio minusa koji su zabilježili ovi<br />
fondovi može se pripisati i efektu “ljepljivog<br />
novca”, budući da su odljevi iz njih<br />
bili gotovo jednako snažni kao priljevi.<br />
Niskorizični novčani fondovi, koji<br />
su se ove godine ponovo vratili u fokus<br />
investitora željnih sigurnosti, redom su<br />
zabilježili pozitivne prosječne godišnje<br />
prinose. To ne treba čuditi, jer oni prije<br />
svega služe kao sredstvo očuvanja vrijednosti<br />
novca od erozije inflacije pa<br />
ulažu u niskorizične vrijednosne papire.<br />
Štoviše, s obzirom na nedostatak likvidnosti<br />
zabilježen početkom godine, ovi su<br />
fondovi u ovoj godini bili u mogućnosti<br />
ostvariti iznadprosječne prinose. Raspon<br />
prosječnih godišnjih prinosa kretao se<br />
od 3 posto za u eurima nominiran ZB<br />
europlus do 8 posto za najmlađi kunski<br />
fond, Agram Cash. Najveći rast vrijednosti<br />
u ovoj godini zabilježio je Raiffeisen<br />
Cash (+9 posto), a gotovo u stopu slijedio<br />
ga je najveći hrvatski fond ZB plus te PBZ<br />
Novčani. U sedam godina poslovanja Raiffeisenov<br />
kunski fond je ostvario prosječan<br />
godišnji prinos od 5 posto, a sličan je i prinos<br />
ZB-ovog fonda u nešto više od devet<br />
godina rada. Najstariji novčani fond, PBZ<br />
Novčani, u gotovo jedanaest godina rada<br />
zabilježio je prosječan godišnji prinos od<br />
7 posto.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 89
Change language