14_Forbes.pdf

financije
jek ne dopire u potpunosti do svijesti
izvršne vlasti. Najbolji primjer za to je
proračun za iduću godinu, koji valjda
ima šanse održati se do kraja iduće godine
u izvornom obliku kao i scenarij u
kojem Hrvatska šalje svemirsku misiju
na Mars. Jer usporavanje negativnog
trenda ni u kom slučaju nije sinonim za
oporavak, kako se to počesto pogrešno
tumači. I da stvar bude gora, ne samo
da nema oporavka, već i slabljenje negativnog
trenda ide puno sporije no što
se to ranije očekivalo (a put do pozitivnog
teritorija prilično je dug, kako se
to može uočiti na grafikonu). Pa ipak,
iz Banskih dvora u Sabor svejedno nije
upućen prijedlog manjeg i štedljivijeg
proračuna, kako bi nalagala konvencionalna
logika.
Stvari stoje toliko loše da brojke DSZ-a
redovito ispadnu lošije od prognoza
Licitacija se
zapravo tek
zahuktava, jer
analitičari svoje
prognoze sustavno
mijenjaju samo -
naniže
Nova revizija s negativnim predznakom
Takav bi se zaokret još i nekako
mogao shvatiti prije nekoliko mjeseci,
kada je prevladavalo mišljenje kako će
oporavak nastupiti već krajem ove ili
pak početkom iduće godine. Dotična
se teza uvriježila uvelike zahvaljujući
činjenici da je već druga polovica
prošle godine iznjedrila znatno sporiji
rast, umanjivši bazu za kalkulacije na
godišnjoj razini. Nakon 1,7% rasta u
trećem, simboličnih 0,2% rasta u zadnjem
kvartalu 2008. godine bio je najslabiji
rezultat u ovom tisućljeću, i
vjerojatno tek zahvaljujući pukoj koincidenciji
(ili još i prije, mahnitom blagdanskom
shoppingu) ipak nije poprimio
negativan predznak. No tako mršavi
rezultati, zbog rigidnih statističkih
principa, svaki daljnji pad čine znatno
podnošljivijim.
Međutim, prema najnovijim prognozama,
u zadnjem kvartalu ove godine
analitičari očekuju pad BDP-a od
4,9%, što bi u konačnici trebalo donijeti
minus od 6% za ovu godinu. Usporedbe
radi, samo nepunih pet mjeseci ranije
središnja vrijednost (medijan) prikupljenih
prognoza signalizirala je minus
od 3% za posljednji kvartal u godini,
dok se ukupna “šteta” za ovu godinu
procjenjivala na otprilike 5% (minusa,
naravno). Tu razliku od jednog postotnog
boda najlakše je pak dočarati apsolutnim
brojkama, odnosno, u ovom
slučaju cifrom od “tri i nešto sitno“
milijarde kuna. Naravno, ukoliko se
ovogodišnji pad ekonomske aktivnosti
u zemlji doista i zaustavi na stopi od
6%.
A to još uvijek nije i kraj priče.
Jer nestao je i pozitivan predznak za
2010. godinu, koji se još do prije nekoliko
mjeseci činio sasvim izglednim.
I taman kad biste pomislili da gore ne
može, valja naglasiti kako stvarni razvoj
događaja u konačnici može poprimiti i
znatno ružniji oblik, jer svakako valja
naglasiti da su konačni rezultati u sva
tri kvartala ove godine nadmašili prognoze
(uobličene središnjom vrijednošću
iskazanih projekcija) za 50 do 70 baznih
bodova.
Drugim riječima, kriza koja se
zastrašujućom silinom obrušila na
hrvatsko gospodarstvo do sada je redovito
donosila neugodna iznenađenja.
A činjenica da su brojke Državnog zavoda
za statistiku u ovoj godini redovito
bile lošije od konsenzusa neovisnih
analitičara nekako ne sluti na dobro.
Q3 2009. Q4 2009. Q1 2010. 2009. 2010.
ALEN KOVAČ -4,75 -4,80 -2,50 -5,80 0,0,0020
Erste & Steiermärkische Bank (-3,75) (-5,50) (0,20)
HRVOJE STOJIĆ -5,80 -6,30 -4,70 -6,40 -2,00
Hypo Alpe-Adria-Bank (-5,40) (-6,00) (-1,90)
IVANA JOVIĆ -4,50 -3,50 -4,50 -5,50 0,00
Privredna banka Zagreb (-5,20) (0,50)
ZDESLAV ŠANTIĆ -4,60 -5,00 -4,00 -6,00 -0,80
SG-Splitska banka (-4,40) (-5,50) (0,00)
GORAN ŠARAVANJA -5,80 --4,90 -2,704,60 -6,00 -1,50
Zagrebačka banka (-2,50) (-4,90) (-0,20)
ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ -5,80 -4,-4,8060 ---1,502,50 -5,90 -0,50
Raiffeisenbank Austrija (-1,20) (-5,50) (0,00)
MEDIJAN -5,30 -4,90 -3,40 -6,00 -0,70
NAJBOLJI scenarij -4,55 -3,50 -1,50 -5,50 0,00
NAJGORI scenarij -5,80 -6,30 -4,70 -6,40 -2,00
PROSJEK -5,20 -4,90 -3,30 -5,90 -0,80
86 F o r b e S siječanj 2010