You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
pet pitanja<br />
Sonyja, LG-a) i usluga (IBM, HP). Osim porezne, mirovinske,<br />
legislativne i reforme tržišta rada, strane je investitore privukla<br />
niža razina plaća, ali i poželjan mentalitet. Red, rad, profesionalnost<br />
i disciplina odlike su slovačkog radnika. Slovaci nisu škrti,<br />
već pomno planiraju svaki izdatak i zaduženje. Kada je vrijeme<br />
za slavlje znaju itekako potrošiti na sebe i druge. Priželjkujem<br />
takav mentalitet i ovdje.<br />
Foto Vjekoslav Skledar / Cropix<br />
Dinko Lucić,<br />
član Uprave PBZ-a<br />
• Proveli ste određeno vrijeme u Slovačkoj. Kakav je odnos Slovaka<br />
prema stranim bankama i koje su najveće razlike u bankarskom<br />
poslovanju u Hrvatskoj i Slovačkoj?<br />
U Slovačkoj sam proveo dvije izvanredne godine. U velikoj<br />
banci od milijun i četiristo tisuća klijenata trebalo je povećati<br />
stagnirajuće prihode, aktivirati neaktivnu bazu klijenata i smanjiti<br />
fluktuaciju zaposlenika koja je bila iznad visokog prosjeka<br />
financijskog tržišta od čak 21%. Napravili smo sve to, i više od<br />
budžetskih ciljeva. Bankarski sustavi u Hrvatskoj i Slovačkoj<br />
vrlo su slični po visokoj konkurentnosti, visokom udjelu stranog<br />
kapitala, razvijenosti i stabilnosti. Razlike proizlaze iz<br />
kulturoloških, povijesnih i demografskih okolnosti. Šparna<br />
orijentacija Slovaka i dugoročno razmišljanje stvaraju hiperlikvidan<br />
sistem i vrlo nisku zaduženost stanovništva. Porezni<br />
sustav je jednostavniji (flat tax od 19%) i evazija je mnogostruko<br />
manja. Tržište rada dobro funkcionira, velika je potražnja i fluktuacija<br />
kvalitetnog kadra. Tržišni nastup i komunikacija banaka<br />
su profesionalniji i konzervativniji. Najveću razliku čini upravo<br />
ulazak Slovačke u eurozonu.<br />
• Kakav je odnos Slovaka prema kreditima? Jesu li privatno “škrti”<br />
ili je njihov pristup slavenski opušten poput hrvatskoga?<br />
Planski pristup životu prosječnog Slovaka ulijeva sigurnost<br />
u mnogim sferama. Nije čudo da je Slovačka restrukturirala<br />
gospodarstvo i pretvorila se u “srednjoeuropskog Tigra”. Danas<br />
je najveći proizvođač automobila po stanovniku u svijetu, veliki<br />
izvoznik elektroničkih uređaja (tamo su tvornice Samsunga,<br />
• Kako u Slovačkoj žive oni koji se smatraju “bankarima”? Postoji<br />
li razvijeni društveni networking financijske zajednice poput<br />
onoga u londonskom Cityju?<br />
Slovački bankari slobodno vrijeme najčešće provode igrajući<br />
golf, planinareći ili posjećujući kulturne događaje. Golferi se u<br />
Slovačkoj osjećaju odlično jer ima prekrasnih igrališta na kojima<br />
nema gužve. Središnji dio Slovačke je područje Tatri i nekoliko<br />
sam se puta penjao na strme planinske vrhunce. Zamislite<br />
da se na planinskom vrhu penjete gotovo okomito držeći se za<br />
lanac, a svako ispuštanje lanca može značiti pad u ponor. Sjedeći<br />
u uredu u Zagrebu teško mi je zamisliti kakve sam sve napore<br />
ondje prošao.<br />
• Hrvatske banke danas su dramatično različite od banaka kakve<br />
smo imali prije petnaestak godina. Koliko se taj “pomak prema<br />
Zapadu” osjeća u zemlji koja je imala sudbinu relativno sličnu<br />
Hrvatskoj, ali je danas ipak unutar EU?<br />
Banke u Slovačkoj nerijetko su razvijenije od svojih matica.<br />
To se posebno ocrtava u domeni austrijskih banaka, koje su u<br />
Slovačkoj regionalni centri za određene dijelove poslovanja. U<br />
Slovačkoj djeluje još više međunarodnih financijskih giganata<br />
kao što je Citibank ili GE, nego u Hrvatskoj. Prisutne su i specijalizirane<br />
kompanije koje se bave samo potrošačkim kreditiranjem,<br />
kao što su Cetelem ili Home credit. Konkurencija je izrazito<br />
visoka i banke su razvile sofisticirane sustave distribucije svojih<br />
proizvoda.<br />
• U kakvim su odnosima u Slovačkoj financijske institucije i politika?<br />
Koliko se osjeća utjecaj političkih zbivanja na ekonomiju?<br />
U uređenoj zemlji koja rijeko pokazuje svoj kratki europski<br />
staž, vrlo me začudilo da politika ima jak utjecaj na banke i<br />
ekonomiju. Premijer Robert Fico vrlo je grubo nastupio prema<br />
bankama i često ih prozivao za razne političke potrebe. Jedan od<br />
najvećih sukoba bila je vladina intervencija u mirovinski sustav.<br />
Nakon što je postavljen drugi mirovinski stup, vlada je odlučila<br />
izmijeniti zakon omogućavajući da ljudi opet prijeđu samo u<br />
prvi stup, naravno, u okrilju države. Možete zamisliti koliko su<br />
banke i osiguravajuća društva uložili u etabliranje mirovinskih<br />
društava i privlačenje klijenata, da bi nakon toga vlada samo<br />
tako promijenila pravila igre. Pritom se služila vrlo nekorektnom<br />
medijskom kampanjom. Slovačka vlada vrlo je prisutna<br />
u ekonomiji i često donosi mjere koje imaju dubiozan utjecaj.<br />
Primjerice, retrogradno je promijenjen porezni okvir za financijske<br />
institucije, naravno, na štetu stranih kompanija.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 81
Change language