Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
statistički podaci, unesene teme sastanka…<br />
U ljeto 2006. Schmidt je tvrtku<br />
prebacio na online kalendar, a svaki je<br />
zaposlenik dobio svoj korisnički račun za<br />
Google Apps. Mogli su odabrati hoće li se<br />
služiti novim alatom ili i dalje koristiti MS<br />
Office. Presudila je online suradnja: sve<br />
što se pojavilo na nečijem kalendaru ili<br />
podsjetniku istog je trenutka bilo dostupno<br />
svim drugim članovima radnog tima.<br />
U nekoliko tjedana, 90 posto kompanije<br />
koristilo je Google Docs. Uskoro su<br />
Google aplikacije predstavljene i javnosti,<br />
a poslovna verzija po cijeni od 50 dolara<br />
pojavila se u veljači 2007.<br />
U travnju 2008. Page se zabrinuo da<br />
internetske veze neće moći podnijeti tako<br />
složen program i svejedno omogućiti<br />
trenutačno osvježavanje podataka.<br />
“Pokušavate sve učiniti preko browsera.<br />
To neće ići”, rekao je googleovcima.<br />
Oni su to shvatili kao upozorenje da<br />
moraju smisliti nešto što će funkcionirati<br />
drukčije od svega ostalog na tržištu.<br />
Smislili su preglednik Chrome, koji je<br />
navodno u stanju obraditi mnogo više<br />
javascripta i funkcionirati poput desktopa.<br />
Tri mjeseca potom pojavio se i operacijski<br />
sustav Chrome, a Schmidt je shvatio<br />
kako bi sve jeftiniji hardver mogao<br />
omogućiti Googleu da počne preuzimati<br />
uredsku suradnju i razmjenu misli unutar<br />
računala korporativne Amerike.<br />
No, ovdje se Eric Schmidt mora<br />
zamisliti. Google je imao mnogo<br />
promašaja. Prije godinu dana ugasio<br />
se Lively, virtualni svijet zamišljen kao<br />
konkurencija Second Lifeu. Froogle, koji<br />
je nudio pretragu i usporedbu trgovina,<br />
bio je online katalog tiskanih kataloga.<br />
Društvena mreža Orkut još je popularna<br />
u Brazilu – i gotovo nigdje drugdje. A<br />
dMark, kupljen da bi se plasirali radijski<br />
oglasi onako kako Google plasira oglase<br />
uz rezultate pretraživanja?<br />
Premda s bogatom poviješću vlastitih<br />
promašaja, Microsoft je još uvijek<br />
nevjerojatno snažan protivnik. “Imamo<br />
masu konkurencije. Često je riječ o verzijama<br />
naših starih proizvoda”, sarkastičan<br />
je Christopher Capossela, Microsoftov<br />
Otvorena sezona lova na Google<br />
Neke od Googleu u zadnje vrijeme najmrskijih kompanija – a slučajno se najčešće radi o<br />
konkurenciji – počele su potezati izraze poput “monopol” ili “krađa”. Vlasnik NewsCorpa.<br />
Rupert Murdoch nedavno je pred Saveznom komisijom za trgovinu rekao kako je ono što<br />
Google i drugi zovu “fer upotrebom radova naših reportera” po opsegu blizu krađi. Murdoch<br />
pregovara s Microsoftom o prodaji ekskluzivnog prava Microsoftovoj tražilici Bing na pristup<br />
sadržajima poput Wall Street Journala. (Očito odgovarajući na provokaciju, Google je nedavno<br />
uveo program koji primorava korisnike da se registriraju ili pretplate na publikaciju nakon što<br />
su kliknuli na pet stranica.)<br />
Microsoft napada Apps i Google search svim raspoloživim oružjem, od plaćanja ljudima da<br />
kupuju preko Binga kroz program “Cashback”, do prepuštanja Yahoou 88 posto prihoda od<br />
oglašavanja u sklopu posla u kojem pretraživanje obavlja Microsoft. Najnovija poboljšanja<br />
Binga, poput preciznijih karata, linkova na trgovine, restorane i kupnju ulaznica, pokazuju<br />
da Microsoft za bitku s Googleom izdvaja još veći dio od svojih 31 milijardu dolara gotovine,<br />
ulazeći u partnerstva i nove poslovne sporazume ne bi li izbacio iz igre društvo iz Mountain<br />
Viewa.<br />
I Facebook se narogušio. U kolovozu je platio 50 milijuna dolara za FriendFeed, takozvanu<br />
real-time search tvrtku koju su osnovali neki od najbistrijih umova iz Googleove škole. Taj<br />
real-time pretraživač omogućuje vam da vidite kako ljudi reagiraju na neki sadržaj upravo u<br />
tom trenutku, za razliku od ipak malo odstajale informacije koja se pojavljuje pri pretraživanju<br />
interneta. Twitter, koji objavljuje komentare u stvarnom vremenu, potpisao je ugovor s Bingom<br />
u listopadu. Samo nekoliko sat poslije potpisan je i ugovor s Googleom, ali je Microsoft<br />
dospio dalje s ponudom Twitterova sadržaja.<br />
U području mobilnih komunikacija Google se sukobio s nositeljima prava na radijski spektar.<br />
U pitanju su deseci milijardi dolara, pa Google i AT&T kod Savezne komisije za komunikacije<br />
lobiraju oko “net neutralnosti”, spornog pitanja smiju li prenositelji podataka kažnjavati<br />
goleme količine prometa što ih generiraju izvori poput Googlea.<br />
Najviše prašine podiglo se oko Googleove namjere da digitalizira i ponudi na pretraživanje<br />
i prodaju milijune knjiga nad kojima još postoji autorsko pravo, ali s nejasnim vlasništvom.<br />
Labavi savez knjižara, knjižničara, nakladnika, i naravno Microsofta, pokušao je spriječiti taj<br />
plan. Iza svega je stajala konkurencija i zabrinutost kako bi Google mogao iskoristiti pristup<br />
tom korpusu znanja da unaprijedi svoj pretraživački algoritam.<br />
Kako Schmidt podnosi sve te udarce? “On se vodi idejom da će primjena tehnologije promijeniti<br />
svijet”, kaže William Coleman, investitor iz Silicijske doline koji je godinama radio sa<br />
Schmidtom u Sunu. Nešto od tog napora mogao bi preusmjeriti i u PR. – Q.H.<br />
stariji potpredsjednik za suradničke i online<br />
aplikacije. Ali ni Googleova puška<br />
nije prazna: “Mi nudimo vlasništvo<br />
po nižoj cijeni, a instaliranje uopće ne<br />
naplaćujemo”, kaže Bradley Horowitz,<br />
šef za upravljanje proizvodima u Google<br />
aplikacijama. “Alati su tu stvar kulture.<br />
Ništa što se tiče ideja, dijeljenja i transparentnosti<br />
ne spada u svijet ustrojen po<br />
načelu komande i kontrole.”<br />
Sve to ipak ima i potencijalno<br />
mračnu stranu. Kako će zaposlenici u<br />
kompanijama primiti svu tu transparentnost<br />
i dijeljenje? Program kojem može<br />
pristupiti bilo tko i bilo gdje možda je<br />
sjajna stvar za produktivnost, ali je velika<br />
prijetnja privatnosti. Tko i kako sve<br />
može iskoristiti osobne informacije,<br />
svatko može zamisliti sam. Schmidt se<br />
postavlja neutralno, kao i kod prijašnjih<br />
kontroverzi povezanih s pretraživanjem<br />
i privatnošću. Na pitanje je li odgovorio<br />
na pismo Ureda za nacionalnu sigurnost<br />
kojim se od Googlea tražilo da vladinim<br />
službama omogući pristup podacima,<br />
Schmidt se smješka: “I za nas vrijede zakoni<br />
koji se meni ne moraju sviđati. Ne<br />
može se podnijeti tužba protiv zakona o<br />
sigurnosti.” Privatno, rekao je prijateljima<br />
da ne stavljaju u računalo niti jedan podatak<br />
koji žele zadržati samo za sebe. A<br />
to nije lako provesti. Priznaje to i sam<br />
Schmidt: “U svijetu u kojem ja živim, svi<br />
cijelo vrijeme rade.”<br />
siječanj 2010 F o r b e S 75
Change language