14_Forbes.pdf
tehnologija “Naš je model jednostavno bolji od drugih modela. Prema tome, trebali bismo imati stopostotni udjel.” Što se tiče ostalih pretendenata na vaš online život, Microsoft “muči niz problema, uključujući one s ispravljanjem grešaka u proizvodima”, kaže Schmidt. Ipak, daleko od toga da se Microsoft predao. Dapače, Bing i Windows 7 daju mu novi vjetar u leđa, a Office 2010 s web inačicama uredskih alata izgleda obećavajuće. Nedavne rasprave s News Corp. o naplaćivanju sadržaja i blokiranju Googleovih sadržaja pokazuju da je Microsoft odlučio izazvati Google na svim frontama. Tri godine star Googleov posao s aplikacijama lako je previdjeti s obzirom na veličinu oglašivačkog biznisa na koji otpada 60 posto Googleovog tržišta i koji će ove godine kompaniji donijeti 22 milijarde dolara. Prodaja aplikacija, za koje Google korporacijama naplaćuje 50 dolara godišnje, donijet će dodatnih 750 milijuna, što je tek djelić Microsoftove zarade na Officeu. No Schmidtova se vizija ne odnosi samo na zaradu. Budući da se nadovezuju na Googleov operacijski sustav (Chrom OS), mobitelske usluge (Android) i njima kompatibilni preglednik Chrome, Googleove aplikacije obećavaju - ili prijete - preoblikovati ukupno tehnološko okruženje kao i način na koji se igramo i radimo. Preglednik Chrome nije zamišljen samo za spajanje kompjutora s internetom. Aplikacije su dostupne i kad niste spojeni na web, baš kao i Office. Googleov novi operacijski sustav trebao bi se pojaviti za godinu dana, ugrađen u netbook koji će koštati manje od 300 dolara, a možda biti i besplatan u paketu s pretplatom na Google Apps. Ti će netbookovi ulaziti na internet i izlaziti iz njega za manje od deset sekundi. Demo verzija Chrome OS-a predstavljena je nedavno uz online player na glazbenom servisu Pandora koji omogućuje slušanje glazbe po izboru, a potom vam šalje sličnu muziku na temelju čak 400 pokazatelja. Android, open source operacijski sustav predstavljen u listopadu uz novi Motorolin model mobitela, sadrži cijeli mali Google svijet aplikacija, uključujući Apps-olutna dostupnost Sada se možete baciti na posao na čak 40 jezika. Google aplikacije povezane su s istom onom tehnologijom koja prevodi web-stranice s jednog jezika na drugi, uključujući velški i malajski. Za instant poruke je omogućen automatski prijevod na 12 jezika. Evo kako: uđite na Gmail, pa na Postavke, gdje ćete pronaći opciju Message Translation. Nudi vam se i mnogo drugih opcija poput lokalnog vremena kod primatelja poruke, prečaca na tipkovnici i automatske veze na fotografije ili video u dolaznoj pošti. Možete opozvati poslani mail ili odrediti 15-minutni predah od primanja pošte. Možda vam se da gnjaviti i s funkcijom Task ispod e-mail naredbi s lijeve strane Gmailovog ekrana. Pridružite li zadacima datume, oni se automatski unose u vaš kalendar (ne zaboravite u kalendaru uključiti Task opciju kako biste ih vidjeli). Gmail nadalje omogućuje sortiranje i filtriranje dolazne pošte, tako da odmah možete uočiti poruke od šefa. Jedan nedostatak: Google aplikacije nemaju uniformne naredbe za omogućavanje značajki. Za prijevod Googleovog dokumenta treba kliknuti na Tool i odabrati Translate Document. Za chat treba dodati robot-prevoditelj (dostupan na http://bot.talk.google.com). Google Docs je program za obradu teksta, pri čemu se pretpostavlja da ćeter tekst podijeliti s više osoba. Zato najčešće korišteni templati (naći ćete ih pod Create New Tab) ne uključuju samo rezimee, prodajne proračune i amortizaciju zajmova, nego i fakture i web-publikacije. Osim toga, više dokumenata, tablica i PDF fajlova može se staviti u zajedničku mapu i biti na raspolaganju članovima grupe, umjesto da se prosljeđuju jedan po jedan. Oprez, u templatima postoje i tisuće manje važnih stavki koje su unijeli raznorazni autsajderi koji žele da pročitate njihovu priču, kupite njihove rukotvorine ili igrate Yahtzee. U plaćenoj verziji predložaka, Googleova računala mogu osvježavati i podatke poput valutnih tečajeva i unositi ih u tablice iz Google financija. Kliknite na Tools i idite na Scripts. Slična funkcija omogućuje korisniku da prenese podatke iz aplikacije na sigurno, iza tvrtkinog firewalla. Čak i besplatna verzija tabličnog programa može automatski pronalaziti podatke poput sportskih statistika i cijena dionica, ako vam ne smeta pozabaviti se s malo amaterskog programiranja. Primjerice, da biste dobili statistiku igrača bejzbola Pedra Martineza, u odjeljak na tablici utipkajte =GoogleLookup, potom “Pedro Martinez” i “earned run average”. Za cijenu Googleove dionice utipkajte =GoogleFinance (“GOOG”), a onda =GoogleFinance (“GOOG”; “price”) – Q.H. novi GSP navigacijski sustav koji može predvidjeti i zastoje u prometu. I onda, što kažete? Hoćete li prepustiti Googleu i zadnju stopu svog digitalnog života? To bi nesumnjivo imalo svojih prednosti: nikad vam više podaci ne bi bili nezgodno izvan ruke, recimo kad vas šef nazove kući s nekim hitnim pitanjem, a vama su tablice baš ostale u uredu. Ništa strašno ni ako vam kompjutor ukradu ili vam padne u vodu dok iz kade surfate netom. Jeftin i s malo osobnih podataka pohranjenih u samoj “kanti”, netbook će postati tek potrošni komad radnog pribora. Kad se istroši, bacit ćete ga u smeće i iz ormara izvaditi drugi. Vaš bi se poslodavac mogao odlučiti na pohranu podataka u “oblak” i tako plaćati manje ljudi za održavanje. Mogući nedostaci: morate bezrezervno, totalno vjerovati kompaniji kojoj ste povjerili pohranu svojih podataka. Što ako je napadnu hakeri i domognu se vašeg novca od povrata poreza? Googleov tim za aplikacije narastao je sa 25 ljudi, koliko ih je bilo 2004., na današnjih tisuću od ukupno 20 tisuća zaposlenih u kompaniji. Njih četiri stotine su inženjeri. Većina ostalih bavi se prodajom i podrškom; razmjerno mnogo za tvrtku u kojoj inženjeri čine većinu zaposlenih. Još je to patuljasti biznis u usporedbi s Microsoftom koji zarađuje 19 milijardi dolara godišnje na Office paketima. Ipak, dva milijuna poslovnih korisnika pretplatilo se na Googleov softver u to kratko vrijeme otkako postoji, privučeni cijenom, brzinom, mogućnošću suradnje i kontrolom koju im omogućuje. 72 F o r b e S siječanj 2010
Foto Eyepress / Newscom Googleov tim za aplikacije narastao je sa 25 ljudi u 2004. na današnjih tisuću od ukupno 20 tisuća zaposlenih u kompaniji Većinom su to mali poduzetnici, no sad je tu već i 15.000 zaposlenih u Genentechu, njih 35.000 u golemoj britanskoj uslužnoj tvrtki Rentokil Initial te 30.000 ljudi koji rade u gradskoj upravi Los Angelesa. Igrajući na cijenu, lakoću korištenja i brojnost značajki, Apps paket ima potencijala za stvaranje sasvim nove vrste kompjutorskog eksustava, različitog kao što se osobno računalo razlikuje od mainframe kompjutora. Silicijska dolina pohitala je u kompjutorske oblake ponajprije zbog potrebe za rezanjem troškova, ali taj aspekt “cloud computinga” ne otkriva svu važnost stvaranja i korištenja informacija koje se neprestano osvježavaju, komentiraju i odasvud su dostupne. Ne postoje mape i datoteke, samo oslanjanje na ono što Google najviše voli - pretraživanje. Ono pred vas može iznijeti niz softverskih poslastica iz Googlea. Već sada se unutar neke multinacionalke mogu slati pisma, recimo iz berlinske podružnice u San Francisco, a da ono što s jedne strane ulazi na njemačkom s druge izlazi na engleskom jeziku, zahvaljujući Googleovom prevoditelju. Morate se sastati s nekim tko vas je kontaktirao putem e-maila? Uz pomoć linkova na Google Maps i vaš rokovnik, lakše ćete odrediti gdje i kada. Aplikacije vjerojatno zauzimaju jedva jedan posto Googleovih računalnih centara s više od milijun servera. Brdo zarađenog novca (22 milijadre dolara do 30. rujna) znači da će Google još desetak godina poboljšavati svoje aplikacije, odnosno razviti Google Apps do maksimuma. Rođen u Washingtonu D.C., Schmidt (54) studirao je elektrotehniku na Princetonu i informatiku na Berkeleyju, gdje je doktorirao s temom o open source operacijskom sustavu. Jedna od ključnih teza odnosila se na važnost razmjene informacija i dobivanja povratnih informacija kako bi se poboljšala izvedba sustava. Zabrinutost zbog rastuće moći mreža - zajedno s natjecateljskim žarom proizašlim iz sve veće mržnje prema Microsoftu - obilježila je njegov profesionalni život. Jedan bliski suradnik zove Microsoft Schmidtovim Moby Dickom. Schmidt 1983. dolazi u Sun Microsystems, gdje kao šef tehničkog odjela nadzire razvoj programskog jezika Java. To se zbiva baš u vrijeme pojave interneta, a programi pisani u tom jeziku rade na svim računalnim platformama (PC, ‘Naš je model jednostavno bolji od drugih i trebalo bi nam pripasti sto posto tržišnog udjela’, naveliko se hvali Eric Schmidt. I k tomu još zvuči uvjerljivo Mac…). U početku stidljiv, Schmidt je s vremenom zavolio javne nastupe dijelom i zbog angažmana na promoviranju Jave. Vodio je i tromjesečni projekt ugradnje jedne verzije Jave u Netscapeove preglednike. Microsoft je Internet Explorerom pomeo Netscape i istisnuo Sun svojom verzijom serverskog softvera. Godine 1977. Schmidt dolazi na čelo Novella. Microsoft je ugrozio i tu tvrtku iz Utaha specijaliziranu za korporativne mreže, ponudivši mnogo više značajki i poveznica s drugim proizvodima. Novell je odgovorio pokušajem širenja svog biznisa s aplikacijama, no WordPerfectCorp., za koji su platili 1,5 milijardi dolara, pokazao se promašenom akvizicijom. Tri dana nakon stupanja na dužnost, Schmidt je obaviješten kako se očekivana kvartalna dobit od 20 milijuna dolara pretvorila u 20 milijuna dolara gubitka. Otpustio je više od tisuću ljudi i prelazio više od 250 tisuća milja godišnje prodajući Novellov softver kako bi vratio tvrtku osnovnom biznisu. Vrijednost Novellove dionice se usedmerostručila, samo da bi se ponovno sunovratila u doba dot.com propasti. Bitka s Microsoftom se nastavila. U Google je Schmidt došao početkom 2001., kada je tvrtka imala manje od 300 zaposlenih. Investitori su zahtijevali iskusnog čovjeka na čelu Googlea. Osnivači Larry Page i Sergey Brin stvorili su moćan pretraživač baziran na Linuxu i predali ga korisnicima na upotrebu. Promatrali su kako se oni njime služe i na tome temeljili daljnji razvoj pretraživača. Prodaja usluga pretraživanja korporacijama donijela je i skroman prihod. Schmidt se s Pageom i Brinom siječanj 2010 F o r b e S 73
- Page 22 and 23: n zvijezde 2010. poslove nadomjesti
- Page 24 and 25: n zvijezde 2010. 25% rasta u 2010.
- Page 26 and 27: n zvijezde 2010. Ivo Usmiani , vlas
- Page 28 and 29: n zvijezde 2010. Grupe, koja je zah
- Page 30 and 31: n zvijezde 2010. Bitka za hrvatski
- Page 32: n zvijezde 2010. ristiti, jer donos
- Page 35 and 36: ZDRAVLJE Ovoljetne prognoze po koji
- Page 37 and 38: portret Nemšić za kormilom ‘let
- Page 39 and 40: po rusku ekonomiju katastrofalne
- Page 41 and 42: između 30 i 60 posto, uz jaku konk
- Page 43 and 44: iz Hrvatske kontekst 46% Njemačka
- Page 45 and 46: njezin prijatelj (npr. Rusija) biti
- Page 47 and 48: Mentalne mape o susjedima zapravo s
- Page 49 and 50: Gdje bi stanovnici Hrvatske voljeli
- Page 52 and 53: kontekst Ljubljanska banka i pekin
- Page 54 and 55: Je li to ona zemlja nogometaša? Na
- Page 56 and 57: kontekst Crveni decembar na Koridor
- Page 58 and 59: kontekst Kineski portfelj Samanthe
- Page 60 and 61: tehnologija 10 tehnoloških trendov
- Page 62 and 63: tehnologija 3 Dopunjena stvarnost P
- Page 64 and 65: tehnologija Internetizacija televiz
- Page 66 and 67: Shames-Yeakleovi će vjerojatno mor
- Page 69 and 70: je cilj uvjeriti velike tvrtke kao
- Page 71: tehnologija u Trojac u trojanskom k
- Page 75 and 76: statistički podaci, unesene teme s
- Page 78 and 79: Krešimir-Tadija Kapulica, Anamaria
- Page 80 and 81: marketing ideja koje čekaju da se
- Page 82 and 83: Izborni pobjednik Papandreu ima zad
- Page 84 and 85: financije Ne samo da u Hrvatskoj ne
- Page 86 and 87: financije jek ne dopire u potpunost
- Page 88 and 89: financije Dubai i dolar pomrsili ra
- Page 90 and 91: forbeslife Umjetnost je biti Charle
- Page 92 and 93: forbeslife ti - ponekad, čini se,
- Page 94 and 95: forbeslife RECIKLIRANJE Coca-Colin
- Page 96 and 97: forbeslife NAPUNITE AUTOMOBIL Nije
- Page 98 and 99: KNOW-HOW ZA ŽIVOT PPobjednik najpr
tehnologija<br />
“Naš je model jednostavno bolji od<br />
drugih modela. Prema tome, trebali<br />
bismo imati stopostotni udjel.” Što se<br />
tiče ostalih pretendenata na vaš online<br />
život, Microsoft “muči niz problema,<br />
uključujući one s ispravljanjem grešaka u<br />
proizvodima”, kaže Schmidt. Ipak, daleko<br />
od toga da se Microsoft predao. Dapače,<br />
Bing i Windows 7 daju mu novi vjetar u<br />
leđa, a Office 2010 s web inačicama uredskih<br />
alata izgleda obećavajuće. Nedavne<br />
rasprave s News Corp. o naplaćivanju<br />
sadržaja i blokiranju Googleovih sadržaja<br />
pokazuju da je Microsoft odlučio izazvati<br />
Google na svim frontama.<br />
Tri godine star Googleov posao s aplikacijama<br />
lako je previdjeti s obzirom<br />
na veličinu oglašivačkog biznisa na koji<br />
otpada 60 posto Googleovog tržišta i<br />
koji će ove godine kompaniji donijeti 22<br />
milijarde dolara. Prodaja aplikacija, za<br />
koje Google korporacijama naplaćuje 50<br />
dolara godišnje, donijet će dodatnih 750<br />
milijuna, što je tek djelić Microsoftove zarade<br />
na Officeu. No Schmidtova se vizija<br />
ne odnosi samo na zaradu. Budući da se<br />
nadovezuju na Googleov operacijski sustav<br />
(Chrom OS), mobitelske usluge (Android)<br />
i njima kompatibilni preglednik<br />
Chrome, Googleove aplikacije obećavaju<br />
- ili prijete - preoblikovati ukupno<br />
tehnološko okruženje kao i način na koji<br />
se igramo i radimo. Preglednik Chrome<br />
nije zamišljen samo za spajanje kompjutora<br />
s internetom. Aplikacije su dostupne<br />
i kad niste spojeni na web, baš kao i Office.<br />
Googleov novi operacijski sustav<br />
trebao bi se pojaviti za godinu dana,<br />
ugrađen u netbook koji će koštati manje<br />
od 300 dolara, a možda biti i besplatan u<br />
paketu s pretplatom na Google Apps. Ti<br />
će netbookovi ulaziti na internet i izlaziti<br />
iz njega za manje od deset sekundi. Demo<br />
verzija Chrome OS-a predstavljena je<br />
nedavno uz online player na glazbenom<br />
servisu Pandora koji omogućuje slušanje<br />
glazbe po izboru, a potom vam šalje<br />
sličnu muziku na temelju čak 400 pokazatelja.<br />
Android, open source operacijski<br />
sustav predstavljen u listopadu uz novi<br />
Motorolin model mobitela, sadrži cijeli<br />
mali Google svijet aplikacija, uključujući<br />
Apps-olutna dostupnost<br />
Sada se možete baciti na posao na čak 40 jezika. Google aplikacije povezane su s istom onom<br />
tehnologijom koja prevodi web-stranice s jednog jezika na drugi, uključujući velški i malajski. Za<br />
instant poruke je omogućen automatski prijevod na 12 jezika.<br />
Evo kako: uđite na Gmail, pa na Postavke, gdje ćete pronaći opciju Message Translation. Nudi<br />
vam se i mnogo drugih opcija poput lokalnog vremena kod primatelja poruke, prečaca na<br />
tipkovnici i automatske veze na fotografije ili video u dolaznoj pošti. Možete opozvati poslani<br />
mail ili odrediti 15-minutni predah od primanja pošte. Možda vam se da gnjaviti i s funkcijom<br />
Task ispod e-mail naredbi s lijeve strane Gmailovog ekrana. Pridružite li zadacima datume, oni<br />
se automatski unose u vaš kalendar (ne zaboravite u kalendaru uključiti Task opciju kako biste<br />
ih vidjeli). Gmail nadalje omogućuje sortiranje i filtriranje dolazne pošte, tako da odmah možete<br />
uočiti poruke od šefa.<br />
Jedan nedostatak: Google aplikacije nemaju uniformne naredbe za omogućavanje značajki. Za<br />
prijevod Googleovog dokumenta treba kliknuti na Tool i odabrati Translate Document. Za chat<br />
treba dodati robot-prevoditelj (dostupan na http://bot.talk.google.com).<br />
Google Docs je program za obradu teksta, pri čemu se pretpostavlja da ćeter tekst podijeliti<br />
s više osoba. Zato najčešće korišteni templati (naći ćete ih pod Create New Tab) ne uključuju<br />
samo rezimee, prodajne proračune i amortizaciju zajmova, nego i fakture i web-publikacije.<br />
Osim toga, više dokumenata, tablica i PDF fajlova može se staviti u zajedničku mapu i biti na<br />
raspolaganju članovima grupe, umjesto da se prosljeđuju jedan po jedan. Oprez, u templatima<br />
postoje i tisuće manje važnih stavki koje su unijeli raznorazni autsajderi koji žele da pročitate<br />
njihovu priču, kupite njihove rukotvorine ili igrate Yahtzee. U plaćenoj verziji predložaka,<br />
Googleova računala mogu osvježavati i podatke poput valutnih tečajeva i unositi ih u tablice<br />
iz Google financija. Kliknite na Tools i idite na Scripts. Slična funkcija omogućuje korisniku da<br />
prenese podatke iz aplikacije na sigurno, iza tvrtkinog firewalla.<br />
Čak i besplatna verzija tabličnog programa može automatski pronalaziti podatke poput<br />
sportskih statistika i cijena dionica, ako vam ne smeta pozabaviti se s malo amaterskog programiranja.<br />
Primjerice, da biste dobili statistiku igrača bejzbola Pedra Martineza, u odjeljak na<br />
tablici utipkajte =GoogleLookup, potom “Pedro Martinez” i “earned run average”. Za cijenu<br />
Googleove dionice utipkajte =GoogleFinance (“GOOG”), a onda =GoogleFinance (“GOOG”;<br />
“price”) – Q.H.<br />
novi GSP navigacijski sustav koji može<br />
predvidjeti i zastoje u prometu. I onda,<br />
što kažete? Hoćete li prepustiti Googleu<br />
i zadnju stopu svog digitalnog života? To<br />
bi nesumnjivo imalo svojih prednosti:<br />
nikad vam više podaci ne bi bili nezgodno<br />
izvan ruke, recimo kad vas šef nazove<br />
kući s nekim hitnim pitanjem, a vama su<br />
tablice baš ostale u uredu.<br />
Ništa strašno ni ako vam kompjutor<br />
ukradu ili vam padne u vodu dok iz kade<br />
surfate netom. Jeftin i s malo osobnih podataka<br />
pohranjenih u samoj “kanti”, netbook<br />
će postati tek potrošni komad radnog<br />
pribora. Kad se istroši, bacit ćete ga u<br />
smeće i iz ormara izvaditi drugi. Vaš bi se<br />
poslodavac mogao odlučiti na pohranu<br />
podataka u “oblak” i tako plaćati manje<br />
ljudi za održavanje. Mogući nedostaci:<br />
morate bezrezervno, totalno vjerovati<br />
kompaniji kojoj ste povjerili pohranu<br />
svojih podataka. Što ako je napadnu hakeri<br />
i domognu se vašeg novca od povrata<br />
poreza?<br />
Googleov tim za aplikacije narastao<br />
je sa 25 ljudi, koliko ih je bilo 2004., na<br />
današnjih tisuću od ukupno 20 tisuća zaposlenih<br />
u kompaniji. Njih četiri stotine<br />
su inženjeri. Većina ostalih bavi se prodajom<br />
i podrškom; razmjerno mnogo za<br />
tvrtku u kojoj inženjeri čine većinu zaposlenih.<br />
Još je to patuljasti biznis u usporedbi<br />
s Microsoftom koji zarađuje 19 milijardi<br />
dolara godišnje na Office paketima.<br />
Ipak, dva milijuna poslovnih korisnika<br />
pretplatilo se na Googleov softver u to<br />
kratko vrijeme otkako postoji, privučeni<br />
cijenom, brzinom, mogućnošću suradnje<br />
i kontrolom koju im omogućuje.<br />
72 F o r b e S siječanj 2010
Change language