You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
svijet iz hrvatske<br />
Stereotipi su (ipak) dokaz bliskosti<br />
Oni nam pomažu da u složenom svijetu brzo organiziramo život. Oni su i<br />
izvor brojnih pogrešaka i netočnih odluka / Darko Polšek<br />
Mnogi ljudi vjeruju kako<br />
predrasude koje imamo<br />
o drugim narodima,<br />
susjedima i populacijama<br />
nastaju zbog našeg neznanja. Oni isto<br />
tako često vjeruju kako bismo ih se lako<br />
lišili kada bismo o njima imali dovoljno<br />
informacija. Neki pak stariji društveni<br />
znanstvenici vjeruju kako je istraživanje<br />
takvih predrasuda posve nelegitimno,<br />
jer počiva na zastarjeloj ideji o postojanju<br />
stvarnih identiteta koji se zovu<br />
“narodi”, kao i zbog toga što se tijekom<br />
istraživanja učvršćuje ili ponavlja takva<br />
“besmislica”. Takav se stav uglavnom<br />
ironično etiketira imenom “nacionalne<br />
psihologije” ili “karakterologije”.<br />
Ali oba su stava pogrešna. Stereotipi<br />
se stvaraju na temelju neke apstraktne<br />
ideje bliskosti i “poznatosti”, stoga<br />
nemamo stereotipe o narodima i populacijama<br />
koje su nam potpuno strane.<br />
Stereotipi su oblik izražavanja sličnih<br />
načina ponašanja ili obilježja koje neka<br />
društvena skupina razmjerno trajno<br />
pripisuje drugoj. Po mišljenju nekih teoretičara, takve skupine<br />
obilježja i percepcija o drugima mogu se razviti u popularnom<br />
mišljenju samo ako nisu posve neistinite. Stereotipi o drugima<br />
mogu biti pozitivni i negativni. Ali pozitivni stereotipi rijetko<br />
postoje bez negativnih. Postoji cijeli niz istraživanja o stereotipima,<br />
no čini se da do danas nije prihvaćena jedna jednostavna,<br />
ali vrlo važna misao: ljudima stereotipi trebaju zbog lakše orijentacije<br />
među ljudima, u prostoru i u vremenu. Oni nastaju<br />
zbog nužnosti da brzo i učinkovito donosimo odluke: o dobrom<br />
i lošem, o bliskom i dalekom, o opasnom i benignom...<br />
Što je veći pritisak da odluke donosimo brže, to ćemo se<br />
češće oslanjati na stereotipe, “predrasude” i “mentalne mape”.<br />
Zbog toga su stereotipi - heuristike, metode brzog organiziranja<br />
života u složenom društvenome svijetu. Oni su dakako izvor<br />
brojnih pogrešaka, netočnih odluka, i brojnih malignih<br />
društvenih problema poput rasizma, nacionalizma i sl., ali<br />
velika je iluzija da sličnih problema ne bi bilo kada ne bi bilo<br />
stereotipa. Jer ako su stereotipi i “mentalne mape” načini organizacije<br />
našeg mišljenja na temelju kojega djelujemo, oni će<br />
Hrvatski srednjoškolci<br />
najradije bi živjeli u<br />
Italiji, Francuskoj, Britaniji,<br />
Španjolskoj, Njemačkoj,<br />
Švicarskoj i Nizozemskoj<br />
se nužno pojaviti u nekom obliku. Talijanski<br />
tehnološki doprinos čovječanstvu<br />
zaustavio se otkrićem peći za pizzu<br />
(Bryson). Amerikanci se najviše boje<br />
stalnih socijalnih veza: njihov je temeljni<br />
društveni odnos – površno poznanstvo.<br />
Englezi se nečemu mogu diviti a da u<br />
tome ne uživaju, ili uživati u nečemu<br />
totalno odbojnome. Strastveno uživamo<br />
“razmišljati” o drugim narodima, tiskamo<br />
i s užitkom čitamo “Vodiče za ksenofobe”<br />
(iz kojih smo upravo izdvojili<br />
nekoliko “misli”) i često smo spremni<br />
takve citate smatrati istinama o stvarnom<br />
životu tih naroda.<br />
Prema riječima švedskih etnologa<br />
Ake Dauna i Sorena Jansona, u našim<br />
razmišljanjima o drugim narodima, gotovo<br />
uvijek ističemo razlike. Zbog toga<br />
je i moguće da Europljani sebe nikada<br />
ne zamišljaju kao jedan narod. Ni Hrvati<br />
po tome nisu nikakve iznimke. Stereotipi<br />
o narodima odnose se i na nas<br />
(ustaše, balkanci, Europljani-samo-ponamjerama),<br />
a naša ideja o drugim narodima<br />
često se poklapa s idejama iz ksenofobičnih vodiča. U<br />
nizu istraživanja koje su nedavno provele Laura Šakaja i njezine<br />
suradnice s PMF-a u Zagrebu, pokazalo se kako uz standardne<br />
stereotipe o pojedinim narodima, možemo uočiti i različite<br />
mentalne mape o pojedinim susjednim ili udaljenijim narodima<br />
prema raznim ispitivanim regijama (gradovima).<br />
Prema tom je istraživanju “Europa u svijesti mladih vrlo<br />
oštro podijeljena na Istok i Zapad. Zemlje bivše Jugoslavije<br />
i bivšega Sovjetskoga Saveza bez konkurencije su najmanje<br />
poželjne za život”, a isto vrijedi i za ostale nekoć socijalističke<br />
zemlje. Najpoželjnije zemlje za srednjoškolce bile su Italija,<br />
Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Njemačka, Švicarska,<br />
Nizozemska i Austrija. A regionalno su uočene i bitnije razlike:<br />
Osječanima su srednjoeuropske zemlje draže od mediteranskih,<br />
a Splićanima i Riječanima poredak je obrnut. Premda<br />
sjeverne, skandinavske zemlje, imaju uglavnom pozitivan stereotip,<br />
pa su po raznim kriterijima privlačne kao odredišta<br />
potencijalne emigracije, one su u usporedbi sa zemljama blaže<br />
klime lošije rangirane.<br />
50 F o r b e S siječanj 2010
Change language