Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
svijet iz hrvatske<br />
Udio novinskih članaka (Večernji, Jutarnji)<br />
o pojedinim zemljama u području „vanjske<br />
politike“ (Istraživači Duić, Perožić, za <strong>Forbes</strong>)<br />
Zemlje<br />
/ regije<br />
Broj<br />
analiziranih<br />
članaka<br />
Postotak<br />
članaka<br />
Hrvatska 15 3,1<br />
Susjedne zemlje 93 19,0<br />
Velika Britanija 33 6,7<br />
Francuska 13 2,7<br />
Njemačka 24 4,9<br />
SAD i Kanada 70 <strong>14</strong>,3<br />
Zemlje Latinske<br />
Amerike 7 1,4<br />
Australija 6 1,2<br />
Zemlje Bliskog istoka 49 10,0<br />
Kina i Japan 20 4,1<br />
Rusija i zemlje<br />
bivšeg SSSR-a 28 5,7<br />
Zemlje bivšeg<br />
Istočnog bloka 19 3,9<br />
Zemlje Afrike 12 2,4<br />
Ostatak Europe 47 9,6<br />
Ostatak svijeta 53 10,8<br />
Total 489 99,8<br />
Neodređeno 1,2<br />
Ukupno 490 100,0<br />
daleko od srca” zasigurno nije točna.<br />
Štoviše, u našem slučaju vrijedi obrnuto,<br />
Boškovićevo načelo: što je zemlja<br />
bliža, to je naš stereotip o njoj odbojniji.<br />
Postoje naznake da Boškovićevo načelo<br />
“odbijanja zbog bliskosti” nije tipično<br />
samo za nas i naše stereotipe.<br />
Granice među<br />
državama u<br />
našim su<br />
glavama<br />
drugačije iscrtane<br />
Pretpostavka ‘daleko od očiju, daleko od<br />
srca’ ovdje nije točna. Dapače, što nam je<br />
zemlja bliža, to je naš stereotip odbojniji<br />
Ali nema sumnje da objektivni<br />
pokazatelji, poput onih ekonomskih,<br />
(možda samo u današnjem povijesnom<br />
trenutku) smanjuju važnost<br />
“nacionalne karakterologije”: premda<br />
prema mnogim razvijenim zemljama<br />
možemo imati negativne stereotipe,<br />
procjena njihova bogatstva i kulture<br />
može dovesti do neutralizacije “općeg<br />
dojma”, i naposljetku do pozitivne (ali<br />
ne brze i spontane tj. “heurističke”) odluke<br />
o ispravnom djelovanju. Možda u<br />
tome ima i pouka za nas: kao što je naša<br />
razvijenost u odnosu prema (južnim)<br />
susjedima postaje razlog za “rezidualni<br />
ponos”, možda na isti takav način,<br />
marljivošću i povećanjem ekonomskoga<br />
bogatstva, možemo neutralizirati i<br />
negativne stereotipe koje drugi imaju o<br />
nama. Jednom kada (tj. ako) postanemo<br />
bogati i kulturni, stereotipe o nama kao<br />
o malim, zavidnim neradnicima, moći<br />
ćemo, kao što to danas čine veliki narodi,<br />
pobrisati kao prašinu s odijela.<br />
Stoga umjesto zaključka nudim dvije<br />
hipoteze za daljnje istraživanje. Prva:<br />
mentalne mape i stereotipi prestaju<br />
biti izuzetno korisni i važni predmeti<br />
istraživanja tek kada zemlje dosegnu<br />
određeni stupanj “veličine”, ekonomskog<br />
i kulturnog razvoja, kada si mogu<br />
dopustiti luksuz da drugi o njima imaju<br />
negativne stereotipe. Ili druga: možda<br />
je stereotip funkcija veličine.<br />
Jasno je zašto mi imamo stereotip<br />
o Talijanima, Nijemcima, Englezima ili<br />
Nijemcima, odnosno zašto ga nemamo<br />
za Luksemburg i Lihtenštajn. Ali ako je<br />
tako, onda će pouka biti bitno drukčija:<br />
to će onda biti igra “malenosti”, igra<br />
skrivača da nas učiteljica ne vidi. Kada<br />
bi postojao izbor među tim hipotezama<br />
(a ponos nam govori da ga nema),<br />
voljeli bismo kada bi Hrvati dokazali da<br />
je istinita ona prva.<br />
48 F o r b e S siječanj 2010
Change language