14_Forbes.pdf

Metodologija istraživanja
Mediji u Hrvatskoj ne mijenjaju, nego se oslanjaju na stereotipe
Za Forbes smo napravili tri mala istraživanja. Prvo smo testirali količinu
informiranosti o zemljama u novinama i na televiziji. Potom smo ispitivali
jesu li građani zadovoljni dostupnim informacijama (općenito i
prema pojedinim regijama), odnosno u kojim područjima informiranja
dostupne informacije najviše utječu na njihove sudove (stereotipe)
o pojedinim zemljama i regijama. Prvi je zaključak bio da je količina
informacija koju čitatelji i gledatelji mogu dobiti o stranim zemljama
izuzetno mala: 17% ukupnih sadržaja u novinama, izuzevši sport;
odnosno 4% vanjsko-političkih sadržaja u informativnim i dokumentarnim
emisijama nacionalnih televizija, unatoč činjenici da je više od
47% svih emisija strane proizvodnje. U dnevnim televizijskim vijestima
prosječna količina vanjskopolitičkih priloga (izuzevši balkanske
zemlje) iznosi između 13-15%, a to je gotovo identično podacima o
novinskom vanjsko-političkom izvještavanju i izvještavanju o drugim
temama vezanim za strane (ne-balkanske) zemlje. Potom smo izdvojili
članke o inozemstvu u novinama, te analizirali strukturu članaka
u rasponu od 10 godina, prema “dubini analize” (komentarima)
odnosno “pukoj informaciji“; prema zastupljenosti zemalja i regija koji
se pojavljuju u tim člancima, prema obrađenim temama, te prema
tome koriste li se “negativnim“ ili pozitivnim informacijama. Prema
zastupljenosti članaka najviše ih ima o susjednim zemljama (19%)
i Zapadnoj Europi (22%), o SAD-u (14%), Bliskome Istoku (10%), te
zemljama bivšeg SSSR-a i bivšeg Istočnog bloka (9,6%). Sve ostale
zemlje svijeta bitno su manje zastupljene u vijestima, komentarima
i informacijama. Iz toga možemo zaključiti da su nam najvažnije
susjedne zemlje, zemlje zapadne Europe, SAD, a tek potom europske
zemlje Istočnoga bloka.
Iz analize sadržaja članaka izvukli smo nekoliko zaključaka. Prvo,
informiranje javnosti o vanjskopolitičkim temama “negativistički“
je obojeno; članci se koriste uglavnom negativnim događajima kao
povodima za “informiranje“, prema modelu “samo je loša vijest
– vijest“. Drugo, članci se koriste već postojećim stereotipima o
pojedinim zemljama. Premda događaji utječu na percepciju zemalja o
kojima se informira, oni se ipak utapaju u mnogo trajnijim “mentalnim
mapama“ koje imamo o tim zemljama. Promjene koje se zbivaju na
vanjsko-političkom ili socijalnom krajoliku pojedinih zemalja ne utječu
bitno na našu percepciju te zemlje. Treće, u rasponu od 10 godina,
primjećuje se sve veći broj “žutih“ vijesti, čak i u vanjskopolitičkim
člancima i komentarima. Nakon analize sadržaja novinskih članaka u
desetgodišnjem rasponu, oblikovali smo on-line upitnik kako bismo
ispitali postoji li raskorak između faktičnog informiranja o pojedinoj
zemlji/regiji i više očekivanja informiranosti o njima. Većina ispitanika
(N=127) tvrdila je kako smatra da informacije vrlo bitno oblikuju
njihov sud o zemljama svijeta (47%), odnosno “kako su podložni
informacijama o svijetu“.
Većina ispitanika također tvrdi kako postojeća medijska pokrivenost
nedovoljno informira o svim svjetskim regijama (politika: nekvalitetno
35%, kvalitetno 23%; ekonomija: nekvalitetno 30%, kvalitetno 16%;
znanost: nekvalitetno 37%, kvalitetno 16%; sport: nekvalitetno 5%,
kvalitetno 45%; kultura: nekvalitetno 31%, kvalitetno 14%). Ispitanicima
su te informacije potrebne zbog političke situacije (57%), zbog
obrazovanja (74%), turizma (37%), posla (22%), odnosno rodbinskih i
prijateljskih kontakata (16%). Gotovo 80% ispitanika misli da su im te
informacije “izrazito važne“ ili “važne“.
Udio vijesti/informacija o stranim zemljama u
domaćim novinama (Večernji, Jutarnji)
Teme domaće strano ukupno
Politika 9% 4% 13%
Gospodarstvo 4% 1% 5%
kultura i umjetnost 3% 2% 5%
Sport 9% 4% 12%
Turizam 1% 0% 1%
društvena kronika 1% 1% 2%
gradska kronika 3% 0% 3%
crna kronika 3% 1% 4%
Kriminal 4% 0% 4%
Znanost 1% 2% 2%
Obrazovanje 1% 0% 1%
Medij 1% 0% 1%
show bizz 2% 3% 5%
Život 1% 1% 2%
life style 5% 2% 6%
Religija 1% 0% 1%
Osmrtnice 4% 0% 4%
servisne info 7% 0% 7%
Oglašavanje 24% 0% 24%
ostalo (ekologija, horoskop, vicevi, križaljke,...)
3% 1% 3%
Ukupno 82% 17% 98%
domaće strano
82% 17%
Udio informacija u TV dnevniku nacionalnih televizija u postocima
(istraživanje: Kandrać, Gajski za Forbes)
HTV1u % 06.10. 07.10. 08.10 PROSJEK
BALKAN 15,5 31,4 7,1 17,8
VANJSKI 21,2 12,8 10,7 15
UNUTARNJI 63,1 55,6 82,1 67,2
SPORT 8,7 12,1 9,8 10,2
VRIJEME 6 4,9 5 5,3
RTL u % 06.10. 07.10. 08.10 PROSJEK
BALKAN 8,6 8,8 9,2 8,9
VANJSKI 13,5 9,1 19,5 14,2
UNUTARNJI 77,8 82 71,2 76,9
SPORT 9,1 16,8 10,6 12,2
VRIJEME 1 1,6 2 1,6
NOVA TV u % 06.10. 07.10. 08.10 PROSJEK
BALKAN 18,2 14,4 5 14,6
VANJSKI 8,3 18,8 13,5 13,6
UNUTARNJI 73,5 66,8 75,3 71,8
SPORT 10,6 11,9 10 10,9
VRIJEME 4,9 5 4,5 4,8
46 F o r b e S siječanj 2010