Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
njezin prijatelj (npr. Rusija) biti naš neprijatelj.<br />
U svim navedenim slučajevima<br />
možemo govoriti o “sidrima”, o pojmu<br />
koji se u istraživanjima heuristika koristi<br />
kao “pogreška” u odlučivanju, ili<br />
pristranost mišljenja na koju moramo<br />
Lako je moguće da je sukob<br />
hrvatskih i slovenskih ribara u<br />
Piranskom zaljevu podgrijan<br />
našim stereotipima<br />
nom slikom iz stereotipa u stereotipu. U<br />
našem istraživanju postavili smo pitanje:<br />
“Kakav je po vašem mišljenju dojam koji<br />
navedene zemlje ostavljaju u Hrvatskoj?”,<br />
i po očekivanju iz stereotipa –negativan<br />
odgovor od 25% ispitanika dobili<br />
smo za Veliku Britaniju, 44% za Rusiju,<br />
ali samo 5% za Njemačku. Za druge,<br />
udaljenije zemlje (regije) taj je odgovor<br />
bio još mnogo porazniji, ali je i stupanj<br />
indiferentnosti bio veći. Iz toga se može<br />
zaključiti ne samo da stereotipi (o kojima<br />
se priča na razini pučke psihologije) vrijede,<br />
već i da poprimaju karakter normativnosti<br />
za ponašanje: “Prema Rusima<br />
budi hladan, prema Nijemcima srdačan”,<br />
odnosno da stereotipi imaju svojstvo<br />
“ubrzanja” ili pojačanja, odnosno da iz<br />
sustava očekivanja vrlo lako prelaze u<br />
normativni sustav ponašanja.<br />
Osim zaključka prema kojem sredstva<br />
javnog informiranja podupiru naše<br />
predrasude (pogotovo one negativne),<br />
zanimljivo je da naši ispitanici vrlo jasno<br />
pokazuju razliku između važnosti i valencije<br />
stereotipa. Primjerice, premda<br />
dojmovi o pojedinim zemljama značajno<br />
variraju, važnost koju pridajemo informacijama<br />
o pojedinim zemljama<br />
nema veze s valencijom našeg stereotipa<br />
(pozitivnim ili negativnim stavom). Loš<br />
dojam koji na primjer “Rusija ostavlja u<br />
Hrvatskoj” potpuno je različit od iznimne<br />
“važnosti informacija o Rusiji” za naše<br />
ispitanike. To možemo objasniti na dva<br />
načina: potrebom veće informiranosti o<br />
važnim zemljama (općenito), ili pak vrlo<br />
jasnom spoznajom razlike realne važnosti<br />
neke zemlje i naše mentalne slike tj. stereotipa.<br />
Iz našeg upitnika nismo mogli<br />
odgovoriti koji je odgovor točan. Naša tri<br />
mala istraživanja nisu pokazala bitan odmak<br />
od očekivanja koja smo stvorili na<br />
temelju više ili manje poznatih stereotipa.<br />
Nakon pada Berlinskoga zida očekivalo se da će nam razvijenije<br />
zemlje Istočne Europe postati jača referentna točka usporedbe<br />
računati. Stari kritičari “nacionalne<br />
karakterologije” obično spominju opasnosti<br />
spomenutih istraživanja, jer stereotipi<br />
imaju vrlo jaku sposobnost da<br />
se iz “misaonih mapa” pretvore u “plan<br />
djelovanja”. Naša psihološka reakcija<br />
na fizičku stigmu posebno se lako pretvara<br />
u mentalni okvir koji podržava<br />
diskriminaciju takvih osoba. Nadalje,<br />
stereotipi kao heuristike obično potiču<br />
upravo ponašanje u skladu s mental-<br />
Informiranje o svijetu smatramo lošim.<br />
Ali naša “mentalna mapa” zemalja svijeta<br />
ne ovisi o izravnom iskustvu ni o kontingencijama<br />
medijskog informiranja. Ona<br />
je izgrađena na stereotipima o razvije-<br />
siječanj 2010 F o r b e S 45
Change language