14_Forbes.pdf
Učene nam glave poručuju nam sa CNBC-ja kako opravak tržišta kasni. Navodni razlog: gospodarstvu će trebati dugo da se oporavi. Nezaposlenost u SADu napreduje prema 10 posto, a osobna potrošnja na najnižoj je točki u proteklih nekoliko desetljeća. Među pesimistima su i ugledni komentatori poput Forbesova analitičara A. Garyja Schillinga i liberalnog kongresnika Rona Paula. Cijene dionica, kažu “medvjedi”, već su prilično visoko. Indeks S&P 500 stigao je do 133 puta veće realne zarade u dvanaest mjeseci zaključno s rujnom. Ali, pozabavimo se najprije “medvjedima”. Istina, tržište je u golemom zaletu još od početka ožujka, ali ne zaboravimo da je prije toga palo više no ikada od doba Velike depresije. Financijski segment S&P 500 indeksa pao je, primjerice, za 83 posto od 1. lipnja 2007. do 6. ožujka 2009. Taj pad je veći od pada ukupnog tržišta između rujna 1929. i najniže točke dosegnute 1932. Dakle, sadašnji relly oštar je i snažan, no riječ je o uzletu nakon pada nezabilježenog još od ranih tridesetih godina prošloga stoljeća. Stoga su prijašnje pozicije još prilično daleko. Dionice koje prati Financial Select Sector SPDR Fund (XLF) prodaju se 60 posto ispod svoje najbolje cijene, iz 2007. godine. David Dreman Recesija nije novo ‘normalno stanje’ Tržište je u golemom zaletu još od početka ožujka, ali ne zaboravimo da je prije toga palo više nego ikada od doba Velike depresije Znači, na sadašnji relly ne može se gledati u kontekstu tipičnih tržišnih ciklusa. Prije godinu dana globalna financijska tržišta bila su u stanju panike. Zavirite li u povijest, vidjet ćete da je tržišni uzlet nakon takvih napadaja panike obično oštar i brz. Ne treba se previše oslanjati ni na rastući odnos cijene i zarade. Vrlo jednostavno: višekratnici su veliki jer su zarade male. U ozbiljnoj smo recesiji i na stotine kompanija izvještava o padu prihoda. Ulagači u dionice nastoje što bolje predviđati budućnost, a upravo bi to sada i trebali činiti. Zarade kompanija ove će godine drastično pasti (posebno ako se uzmu u obzir otpisi), ali će se u sljedeće tri godine oporaviti. Ne mogu reći koliko će taj oporavak zarada biti brz, ali će se dogoditi. Dow Jones je 1932. potonuo na 41,22 boda. U sljedeće tri godine gotovo se utrostručio, ali je zaradama trebalo punih pet godina da se vrate na stanje koje je kontraargument prethodilo krahu. Ukratko, normalno je da se cijene dionica oporave prije zarada. “Medvjedi” na to gledaju drukčije. Misle da će ekonomija pobolijevati godinama ili čak desetljećima, kao u Japanu nakon 1989. Naviknite se, kažu, na spor ili nikakav rast, to je nova realnost našeg gospodarstva. Koješta, kažem ja. “Sada su druga vremena” četiri su najopasnije riječi u svijetu investicija, govorio je velikan među investitorima John Templeton (1912.-2008.). Baratajući novcem više od 30 godina, vidio sam mnoge promjene tržišnog sentimenta, od pretjeranog oduševljenja (primjerice dionicama tehnoloških tvrtki prije desetak godina) do jednako iracionalnog pesimizma (bankarske dionice u ožujku). Jednostavno ne prihvaćam taj današnji pesimizam. Ono što se nije promijenilo jest glad ekonomije za energijom. Predlažem četiri načina da sudjelujete u tome. Chesapeake Energy (CHK, 28) pronalazi i prodaje prirodni plin. Cijena plina je pala i zbog recesije i nove tehnologije dobivanja plina iz škriljca, ali će se oporaviti jer će industrija sve više napuštati ugljen kao prljaviji energent. Očekujem da bi Chesapeakova dionica mogla u 2010. donijeti 2,40 dolara. Košta dvanaest puta toliko, što zvuči kao dobar posao. Vrlo jednostavno: višekratnici su veliki jer su zarade male. Minus su prijavile stotine donedavno dobrih kompanija Devon Energy (DVN, 70) proizvodi plin i naftu (od koje dolazi 86 posto prihoda kompanije). Za 2010. predviđam zaradu od 6,20 dolara po dionici. American Electric Power (AEP, 32), energetska tvrtka sa Srednjeg zapada, u nemilosti je jer 73 posto svoje struje proizvodi na ugljen. Dionica je izgubila 37 posto svoje najviše vrijednosti (2007.), zbog čega bi odnos cijene i zarade u 2009. trebao biti 11:1. Prinos je 5,2 posto. David Dreman je predsjednik investicijske tvrtke Dreman Value Management iz New Jerseyja 34 F o r b e S siječanj 2010
ZDRAVLJE Ovoljetne prognoze po kojima bi svinjska gripa mogla odnijeti milijune života pa zato treba što prije proizvesti cjepivo kojim će se najprije cijepiti građani s kroničnim bolestima a potom i ostali, ipak se, srećom, nisu ostvarile. Umrlo je puno manje ljudi nego tijekom sezonske gripe. Istina je i to da se ne može predvidjeti kako će se u budućnosti ponašati virus. Hoće li mutirati ili će se povući, pitanja su na koja odgovor ne može dati nitko. Zato dio stručne javnosti smatra da je cijepljenje “za svaki slučaj” dobrodošlo. Drugi pak drže da cjepivo napravljeno u kratko vrijeme od proglašenja pandemije možda može izazvati neželjene nuspojave, i to s odgodom od nekoliko godina. Zbog toga je poljska ministrica zdravstva odustala od nabave cjepiva, ustvrdivši da ga ne bi dala svojim bližnjima, ali ni Gripa koja ubija povjerenje Zbunjeni građani u sendviču su između onih koji misle da će gripa proći i farmaceutske industrije koja je izlobirala kupnju cjepiva / Goranka Jureško Cijepljenje protiv svinjske gripe doživjelo je u Hrvatskoj debakl. Cjepiva ima, ali ne i građana koji bi se cijepili. Naručeno je i kupljeno 1,5 milijuna doza i za njih plaćeno više od 70 milijuna kuna, a to je značajan novac kojem prijeti spaljivanje u nekoj austrijskoj spalionici. No, nije problem cijepljenja samo hrvatska boljka. I Europu muči nepovjerenje prema novom cjepivu. U Velikoj Britaniji, Irskoj, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj cijepljeno je manje od deset posto populacije, dok ih se protiv sezonske gripe obično cijepi i više od 20 posto. Da višak cjepiva ne bi završio na smetlištu, dio bi se prema najavama mogao donirati zemljama u razvoju. A kako je u samo nekoliko mjeseci “opasna pandemična gripa” postala “blaga bolest” pa se opet pretvorila u “opasnu”, a jedina je zaštita “cijepljenje cjepivom koje ni po čemu nije opasnije od onog kojim se cijepi za sezonsku gripu”? Mnogi su skloni optužiti medije za debakl cijepljenja, a zapravo je nepovjerenje proizašlo iz kontradiktornih informacija mjerodavnih tijela, kako onih iz Svjetske zdravstvene, tako i lokalnih javnozdravstvenih ustanova, a poglavito liječnika koji nerijetko savjetuju – nemojte se cijepiti jer je cjepivo neprovjereno! Građani su se našli u sendviču između onih koji drže da će gripa doći i proći kao i obično, i farmaceutske industrije koja je izlobirala kupnju golemog broja doza cjepiva, poglavito u vladama zemalja u kojima se proizvodi cjepivo, ne bi li u kratkom roku zaradila milijarde dolara. svojim sunarodnjacima sve dok se ne uvjeri u njegovu sigurnost. Od 60 milijuna Britanaca cijepljeno je oko 1,6 milijuna osoba s povećanim rizikom. U Italiji je cijepljeno oko 500 tisuća od šezdesetak milijuna stanovnika. Poziv na cijepljenje bolje su poslušali Norvežani: cijepljeno je 1,2 milijuna ljudi ili gotovo četvrtina građana. Oko 20 posto populacije cijepljeno je i u Finskoj, a u SAD-u cjepivo je dosad primilo oko 20 milijuna građana. Kada se vidjelo da cjepiva u prvom naletu neće biti dovoljno, krenula je obrnuta priča: nije to opasna gripa, ima blaže simptome nego obična sezonska. Onda je stiglo cjepivo, a odaziv na cijepljenje bio je minimalan. Ponovno je krenula stara priča: to je opasna gripa, možete umrijeti od upale pluća, cijepite se želite li preživjeti. Kakofonija meritornih zdravstvenih tijela unijela je konfuziju diljem Europe. Rezultat je da se u većini europskih zemalja u prvih mjesec dana cijepio minimalan broj građana, premda su mnoge naručile dovoljno doza da se cijepi cjelokupno stanovništvo. siječanj 2010 F o r b e S 35
- Page 1: kinezi u nlb china development bank
- Page 4: sadržaj siječanj 2010. 70 78 Soft
- Page 8: UVODNIK Nakladnik EPH media d.o.o.Z
- Page 11 and 12: siječanj 2010 F o r b e S 11
- Page 14 and 15: Ivo Špigel Mafijaški rođendan Po
- Page 16 and 17: Maruška Vizek Crna rupa gospodarst
- Page 18 and 19: Josip Glaurdić Vaš prvi zadatak b
- Page 20 and 21: Zvijezde 2010. Pred nama je teška
- Page 22 and 23: n zvijezde 2010. poslove nadomjesti
- Page 24 and 25: n zvijezde 2010. 25% rasta u 2010.
- Page 26 and 27: n zvijezde 2010. Ivo Usmiani , vlas
- Page 28 and 29: n zvijezde 2010. Grupe, koja je zah
- Page 30 and 31: n zvijezde 2010. Bitka za hrvatski
- Page 32: n zvijezde 2010. ristiti, jer donos
- Page 37 and 38: portret Nemšić za kormilom ‘let
- Page 39 and 40: po rusku ekonomiju katastrofalne
- Page 41 and 42: između 30 i 60 posto, uz jaku konk
- Page 43 and 44: iz Hrvatske kontekst 46% Njemačka
- Page 45 and 46: njezin prijatelj (npr. Rusija) biti
- Page 47 and 48: Mentalne mape o susjedima zapravo s
- Page 49 and 50: Gdje bi stanovnici Hrvatske voljeli
- Page 52 and 53: kontekst Ljubljanska banka i pekin
- Page 54 and 55: Je li to ona zemlja nogometaša? Na
- Page 56 and 57: kontekst Crveni decembar na Koridor
- Page 58 and 59: kontekst Kineski portfelj Samanthe
- Page 60 and 61: tehnologija 10 tehnoloških trendov
- Page 62 and 63: tehnologija 3 Dopunjena stvarnost P
- Page 64 and 65: tehnologija Internetizacija televiz
- Page 66 and 67: Shames-Yeakleovi će vjerojatno mor
- Page 69 and 70: je cilj uvjeriti velike tvrtke kao
- Page 71 and 72: tehnologija u Trojac u trojanskom k
- Page 73 and 74: Foto Eyepress / Newscom Googleov ti
- Page 75 and 76: statistički podaci, unesene teme s
- Page 78 and 79: Krešimir-Tadija Kapulica, Anamaria
- Page 80 and 81: marketing ideja koje čekaju da se
- Page 82 and 83: Izborni pobjednik Papandreu ima zad
Učene nam glave poručuju nam<br />
sa CNBC-ja kako opravak<br />
tržišta kasni. Navodni razlog:<br />
gospodarstvu će trebati dugo<br />
da se oporavi. Nezaposlenost u SADu<br />
napreduje prema 10 posto, a osobna<br />
potrošnja na najnižoj je točki u proteklih<br />
nekoliko desetljeća. Među pesimistima su<br />
i ugledni komentatori poput <strong>Forbes</strong>ova<br />
analitičara A. Garyja Schillinga i liberalnog<br />
kongresnika Rona Paula. Cijene<br />
dionica, kažu “medvjedi”, već su prilično<br />
visoko. Indeks S&P 500 stigao je do 133<br />
puta veće realne zarade u dvanaest mjeseci<br />
zaključno s rujnom.<br />
Ali, pozabavimo se najprije “medvjedima”.<br />
Istina, tržište je u golemom zaletu<br />
još od početka ožujka, ali ne zaboravimo<br />
da je prije toga palo više no ikada<br />
od doba Velike depresije. Financijski segment<br />
S&P 500 indeksa pao je, primjerice,<br />
za 83 posto od 1. lipnja 2007. do 6. ožujka<br />
2009. Taj pad je veći od pada ukupnog<br />
tržišta između rujna 1929. i najniže točke<br />
dosegnute 1932. Dakle, sadašnji relly<br />
oštar je i snažan, no riječ je o uzletu nakon<br />
pada nezabilježenog još od ranih<br />
tridesetih godina prošloga stoljeća. Stoga<br />
su prijašnje pozicije još prilično daleko.<br />
Dionice koje prati Financial Select Sector<br />
SPDR Fund (XLF) prodaju se 60 posto ispod<br />
svoje najbolje cijene, iz 2007. godine.<br />
David Dreman<br />
Recesija nije novo<br />
‘normalno stanje’<br />
Tržište je u golemom zaletu još od početka ožujka,<br />
ali ne zaboravimo da je prije toga palo više nego<br />
ikada od doba Velike depresije<br />
Znači, na sadašnji relly ne može se gledati<br />
u kontekstu tipičnih tržišnih ciklusa. Prije<br />
godinu dana globalna financijska tržišta<br />
bila su u stanju panike. Zavirite li u povijest,<br />
vidjet ćete da je tržišni uzlet nakon<br />
takvih napadaja panike obično oštar i brz.<br />
Ne treba se previše oslanjati ni na rastući<br />
odnos cijene i zarade. Vrlo jednostavno:<br />
višekratnici su veliki jer su zarade male.<br />
U ozbiljnoj smo recesiji i na stotine kompanija<br />
izvještava o padu prihoda.<br />
Ulagači u dionice nastoje što bolje<br />
predviđati budućnost, a upravo bi to sada<br />
i trebali činiti. Zarade kompanija ove će<br />
godine drastično pasti (posebno ako se<br />
uzmu u obzir otpisi), ali će se u sljedeće<br />
tri godine oporaviti. Ne mogu reći koliko<br />
će taj oporavak zarada biti brz, ali će se<br />
dogoditi. Dow Jones je 1932. potonuo na<br />
41,22 boda. U sljedeće tri godine gotovo se<br />
utrostručio, ali je zaradama trebalo punih<br />
pet godina da se vrate na stanje koje je<br />
kontraargument<br />
prethodilo krahu. Ukratko, normalno je<br />
da se cijene dionica oporave prije zarada.<br />
“Medvjedi” na to gledaju drukčije.<br />
Misle da će ekonomija pobolijevati godinama<br />
ili čak desetljećima, kao u Japanu<br />
nakon 1989. Naviknite se, kažu, na spor<br />
ili nikakav rast, to je nova realnost našeg<br />
gospodarstva. Koješta, kažem ja.<br />
“Sada su druga vremena” četiri su<br />
najopasnije riječi u svijetu investicija,<br />
govorio je velikan među investitorima<br />
John Templeton (1912.-2008.). Baratajući<br />
novcem više od 30 godina, vidio sam<br />
mnoge promjene tržišnog sentimenta, od<br />
pretjeranog oduševljenja (primjerice dionicama<br />
tehnoloških tvrtki prije desetak<br />
godina) do jednako iracionalnog pesimizma<br />
(bankarske dionice u ožujku). Jednostavno<br />
ne prihvaćam taj današnji pesimizam.<br />
Ono što se nije promijenilo jest<br />
glad ekonomije za energijom. Predlažem<br />
četiri načina da sudjelujete u tome.<br />
Chesapeake Energy (CHK, 28) pronalazi<br />
i prodaje prirodni plin. Cijena plina je<br />
pala i zbog recesije i nove tehnologije dobivanja<br />
plina iz škriljca, ali će se oporaviti<br />
jer će industrija sve više napuštati ugljen<br />
kao prljaviji energent. Očekujem da bi<br />
Chesapeakova dionica mogla u 2010.<br />
donijeti 2,40 dolara. Košta dvanaest puta<br />
toliko, što zvuči kao dobar posao.<br />
Vrlo jednostavno: višekratnici su veliki jer<br />
su zarade male. Minus su prijavile<br />
stotine donedavno dobrih kompanija<br />
Devon Energy (DVN, 70) proizvodi<br />
plin i naftu (od koje dolazi 86 posto prihoda<br />
kompanije). Za 2010. predviđam<br />
zaradu od 6,20 dolara po dionici.<br />
American Electric Power (AEP, 32),<br />
energetska tvrtka sa Srednjeg zapada,<br />
u nemilosti je jer 73 posto svoje struje<br />
proizvodi na ugljen. Dionica je izgubila<br />
37 posto svoje najviše vrijednosti (2007.),<br />
zbog čega bi odnos cijene i zarade u 2009.<br />
trebao biti 11:1. Prinos je 5,2 posto.<br />
David Dreman je predsjednik investicijske tvrtke Dreman Value Management iz New Jerseyja<br />
34 F o r b e S siječanj 2010
Change language