14_Forbes.pdf

n zvijezde 2010.
25% rasta u
2010.
očekuje Geofoto
Zvonka Biljeckog
sam godine uplatio da bi se dug za tebe
otplatio”. Ova je šala i njega nasmijala.
Milčić se pretežno vozi avionom, baš
poput Siladića mlađeg, u potrazi za
poslovima.
Kako je njegovoj jedinici Končara
većinski vlasnik Siemens (51 posto), a
manjinski Končar (49 posto), ima dva
šefa, Jürgena Vinkenflugela, šefa Siemensove
globalne proizvodnje transformatora
i Darinka Bagu, predsjednika
Uprave Grupe Končar, a konzultira se s
oba. Poslovnu godinu računa po Siemensovom,
njemačkom kalendaru, pa
mu je posljednja završila 30. rujna 2009.
U njoj su Končar-Energetski transformatori,
u svijetu poznatiji po engleskoj
kratici KPT, svojim vlasnicima prijavili
oko 30 milijuna eura dobiti. Od toga
se 65 posto dijeli vlasnicima kroz dividendu,
a kompaniji ostaje 35 posto za
investicije.
U tom kontekstu šala s otplatom
duga za tramvaj poprima ozbiljniju dimenziju.
Milčić je u prosincu uz ostalo
svratio u Moskvu. I to će, pohvalio se
skromno, donijeti rezultat. Nakon deset
godina izbivanja s ruskog tržišta,
KPT će raditi za čeličanu Metalloinvest,
što bi mu trebalo donijeti tri milijuna
eura prihoda. Od 2005 do 2009. KPT
je rastao 3,2 puta sa 55,3 milijuna eura
prihoda na 175,6 milijuna. Rast u 2010.
trebao bi bi biti nešto manji, planiran
je na razini od 5 do 7 posto. U 2011.
za koju je dogovoreno 30 posto plana,
što je bolje od uobičajenog, moglo bi se
čak dogoditi da se premaši 200 milijuna
eura prihoda. “Vjerujemo da ćemo do
2011. moći reći da smo u periodu od
deset godina isporučili transformatore
u vrijednosti od milijardu eura”, kaže
Milčić.
Tvrtka s proizvodnjom u
zagrebačkom Jankomiru, gdje je 2009.
proširen proizvodni pogon, nagrađena
je u Siemensovom sustavu kao najbolja
od 21 proizvodne jedinice transformatora,
a statuu koja govori o toj nagradi
popratio je i novi posao.
Ulaze u proizvodnju transformatora
za istosmjerni prijenos struje
(HVDC – high voltage direct current).
Klasični transformatori funkcioniraju
na izmjeničnom prijenosu, a HVDC je
nova tehnologija transformatora koji
služe za prijenos električne energije s
Racionalnije s resursima
Emil Tedeschi, Atlantic Grupa
vrlo udaljenih lokacija, gdje se struja
proizvodi putem alternativnih izvora
poput sunca i vjetra, a ti se izvori nalaze
u pustinjama i na Sjevernom moru.
Novu generaciju transformatora, koji su
u branši strateški proizvod za budućnost,
budući da je riječ o sektoru zelene energije
Siemens je dosad proizvodio samo
u Nürnbergu. Prvi zagrebački HVDC
krenut će u proizvodnju 2010. godine.
Odredište mu je Novi Zeland, kamo bi
trebao stići 2011. Nitko od 472 zaposlena,
od kojih je 110 primljeno tijekom
posljednjih pet godina, neće u 2010.
Kad si uspješan na rastućem tržištu s povoljnim okruženjem, uspjeh ti je ipak
manji od onoga koji ostvaruješ na nestabilnom tržištu neizvjesnog rasta
i uz izrazito nepovoljno okruženje. Kako je uspjeh Atlantic Grupe, koja u
2010. planira rasti četiri posto, dio ove druge priče, a njezin većinski vlasnik
Emil Tedeschi više nego sklon prigovaranju na račun loših okolnosti, u idućoj godini
znatiželjnici će se sve više pitati hoće li i kada Tedeschi napredovati iz faze prigovaranja
u fazu aktivnog rješavanja problema nepovoljnog gospodarskog okruženja.
Tedeschi nikada ne propušta priliku da rogobori, pa kaže: “Nažalost, državni proračun
za 2010. godinu ne daje puno razloga za vjeru u brzi gospodarski oporavak. Iako su
vidljivi napori za racionalizacijom troškova i pojačanom štednjom, gledajući strukturu
proračuna ne vidimo promjenu ekonomske i svjetonazorske paradigme.” Podržavanje
života iznad mogućnosti kao zaštitni znak Hrvata i Hrvatske ono je što Tedeschija
smeta, kao i prazna blagajna iz koje bi se trebali financirati razvojni projekti. Znakove
oporavka zato uopće ne traži u Hrvatskoj. Vidi ih u oporavku tržišta Europe i SAD-a.
“Tamo se oslobađa kapital koji će zasigurno naći svoj put i prema nama”, kaže Tedeschi.
Iz toga se može iščitati da bi se Hrvatskoj u idućem razdoblju mogla ostvariti želja
o rastu stranih ulaganja, ali da možda nećemo biti sretni s njihovom strukturom. Zato
Tedeschi upozorava: “Taj potencijal treba razumno iskoristiti kanalizirajući sredstva
u novu proizvodnju, jačanje izvoznih aktivnosti, poticanje poduzetništva i investicija.
Treba stvoriti novo povjerenje u tržište.”
Pjesmica, koju je prije nego što je postao ministar gospodarstva glasno pjevao Đuro
Popijač, nije utihnula kad je u riječ o Tedeschiju, iako je malo vjerojatno da će Popijač
u njoj iduće godine biti prateći vokal. “Država, zajedno s državnim monopolima i
poduzećima u pretežito državnom vlasništvu, ima značajnu ulogu kao još uvijek
najveći poduzetnik, a time i potencijalno najveći generator spiralne nelikvidnosti”,
kaže Tedeschi ponavljajući da je potrebno osigurati stabilan i uredan sustav u kojem
se obveze podmiruju na vrijeme. I na kraju ima prijedlog : “Kroz daljnju privatizaciju
ili davanjem u koncesiju poduzetnicima treba staviti u funkciju nezanemarivu količinu
državne imovine koja se ne koristi uopće ili se ne koristi na racionalan način. Pod
pretpostavkom mobilizacije takve državne imovine, uz obveze na daljnja ulaganja,
stvorio bi se potreban zamašnjak ukupnog gospodarskog razvoja.” Brži oporavak
može biti samo posljedica racionalnijeg korištenja resursa na raspolaganju, poruka je
Emila Tedeschija.
24 F o r b e S siječanj 2010