eagiranja Porezni klin u leđima <strong>Forbes</strong>, prosinac 2009. Poštovani, Ne može se ne zamijetiti u novom broju <strong>Forbes</strong>a (prosinac 2009.) komentar ‘’ekonomskih stručnjaka’’ na 22. stranici, o načinu naplate PDV-a. Ovi ‘’ekonomski stručnjaci’’ ili nemaju veze s ekonomijom ili misle da smo mi EU po pitanju poslovne kulture, jer kako inače objasniti rečenicu g. Brkanića koji kaže: ‘’Kada bi se uvelo... U tom slučaju državne financije odlaze u bankrot.’’? Jer kako objasniti da je Hrvatska, kad je uvela PDV, 1. siječnja 1998. od europskih država I uzela model napravljene, a ne naplaćene realizacije, a nije uzela u obzir da se naplata u tim državama dogodi vrlo brzo nakon izdavanja računa, kako u privatnom sektoru, tako i u poslovanju s javnom nabavom i javnim poduzećima. Ovakvo konfuzno stanje državnih financija i ovakav način naplate PDV-a ide na ruku rasipnoj državi koja ne plaća svoje dobavljače, koji ne mogu podmiriti svoje kooperante i dobavljače, i tako se stvara nelikvidnost u sustavu. S druge strane, država represivnim mjerama utjeruje dugove prema državi, a što realni sektor ide u bankrot, to nije bitno. I g. Brkanić uzima za primjer Ukrajinu? Zašto se kod nas se uvijek uzimaju za primjer loše države? Da bismo mi ispali bolji? ‘’Ekonomskom stručnjaku’’ Šantiću, koji kaže:’’Ne podržavam....pravosuđa’’, izgleda nije jasno da ovakav način rasipne države ugrožava gospodarstvo, da prevelikim porezima i ovakvom naplatom PDV-a država nema volje da disciplinira svoje ponašanje neplatiše. Inače problem državnih financija u većini zemalja nije problem ako država ne čini veliki udio u BDP-u, ali ne i kod nas gdje se taj udio vrti oko 40 posto. Da bi na mikrorazini simulirali Šantićeve izjave o ugrožavanju ‘’likvidnosti’’ proračuna i makroekonomskim posljedicama na cijelo gospodarstvo, predlažem da Uprava Splitske banke Šantiću i svim zaposlenicima ne isplati plaće sljedećih 5-6 mjeseci, eto, da ne bi Splitska banka ugrozila svoju ‘’likvidnost’’. Ovakve su izjave još čudnije jer su dane u temi pod nazivom ‘’Porezni klin u leđima poduzetnika’’, gdje ga ‘’stručnjaci’’ još malo vrte u leđima poduzetnika. Dobro je napisao vaš kolumnist Gatara u članku ‘’Presuda rasipnoj državi’’ u prošlom broju <strong>Forbes</strong>a, da će sve to platiti porezni obveznici, jer oni u državi koji bi trebali preuzeti neku odgovornost to ne žele. S poštovanjem, Tiho Miletić Poslovni rezultati za financijsku 2009. B.net ostvario 153,3 milijuna kn prihoda, 34% više nego u 2008. Zagreb, 15. prosinca 2009. – Na današnjoj konferenciji za medije, tvrtka B.net Hrvatska predstavila je svoje poslovne rezultate za financijsku godinu 2009., koja je u njezinom slučaju završila 30. rujna ove godine, kao i očekivanja za sljedeću financijsku i kalendarsku godinu. U 2009. B.net je ostvario 153,3 milijuna kuna prihoda, što je 10,5 posto više od 138,7 milijuna kuna koliko je bilo planirano i predviđeno na početku godine. To je također 33,9 posto više u odnosu na prihode u poslovnoj godini 2008., koji su iznosili 1<strong>14</strong>,5 milijuna kuna. Istovremeno, EBITDA (zarada prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i amortizacije) je porasla s 6 posto u poslovnoj 2008. na 12 posto u poslovnoj 2009. godini. To pokazuje dvostruki rast EBITDA u samo godinu dana. B.net putem svoje mreže trenutačno ima doseg do 254 tisuće kućanstava, od čega ih 105 tisuća koristi B.netove usluge, njih jednu ili više. Broj korisnika telefonskih priključaka u ukupnoj korisničkoj bazi B.neta sada čini udio od 23 posto, što je povećanje od <strong>14</strong>5 posto u odnosu na prošlu godinu. To znači da korisnici počinju prepoznavati prednosti koje im B.net nudi u segmentu fiksne telefonije (poput besplatnih poziva u nacionalnoj fiksnoj mreži) te se već u startu odlučuju za neku od multiplay usluga (2D ili 3D) ili su jednostavno prepoznali B.net kao najpovoljnijeg operatora u fiksnoj telefoniji. Broj korisnika multiplay usluga također je znatno porastao u 2009. Korisnici 2D/3D paketa sada čine više od 30 posto ukupne korisničke baze, što je povećanje od 163 posto u odnosu na prošlu godinu. B.net tako i dalje ostaje vodeći kabelski operator te vodeći alternativni operator po kriteriju broja korisnika koji su spojeni na vlastitu infrastrukturu operatora. Na kraju 2009. B.net je treći širokopojasni operator na tržištu. FORBES PROMO 10 F o r b e S siječanj 2010
siječanj 2010 F o r b e S 11