Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kinezi u nlb<br />
china development bank<br />
ulazi s kapitalom u novu<br />
ljubljansku banku?<br />
zvijezde 2010.<br />
lideri hrvatskih biznisa budućnosti<br />
josip glaurdić<br />
pismo novom<br />
šefu hrvatske<br />
siječanj, 2010<br />
Vozač<br />
ruskog<br />
Dok je bio na čelu<br />
austrijskog telekoma,<br />
mnogi su Borisu<br />
Nemšiću predviđali<br />
polagani spust s<br />
vrhunca karijere.<br />
A onda je stigao<br />
poziv iz Rusije<br />
30 kn, 8,50 KM , 4,60 €<br />
letećeg tankera
siječanj 2010.<br />
sadržaj<br />
36<br />
48<br />
6 Indeks<br />
8 Uvodnik<br />
10 Reagiranja<br />
12 Dogodilo se<br />
<strong>14</strong> Kolumne<br />
20 Zvijezde 2010.<br />
36 Portret<br />
43 Svijet iz Hrvatske<br />
55 Kontekst<br />
60 Tehnologije<br />
78 Marketing<br />
69 Kontekst<br />
82 Financije<br />
90 <strong>Forbes</strong>Life<br />
98 Know-how<br />
naslovnica<br />
36 Vozač ruskog letećeg<br />
tankera Boris Nemšić prekretnicu je u<br />
karijeri napravio pokretanjem VIP-a, prve<br />
prave konkurencije HT-u u Hrvatskoj. Danas<br />
je na čelu vodeće ruske telekomunikacijske<br />
korporacije<br />
zvijezde 2010.<br />
23 Fleksibilnost umjesto<br />
pohlepe Recesija je poslovanju tvrtke<br />
Mireo na kraju 2009. donijela dodanu<br />
vrijednost, na što malo tko drugi može<br />
računati<br />
24 Racionalan Tedeschi Kad si<br />
uspješan na rastućem tržištu, to je manji<br />
uspjeh od onoga kada rasteš na nestabilnom,<br />
zaključuje šef Atlantic grupe<br />
26 Opasna država Ivo Usmiani,<br />
vlasnik Jadran - Galenskog laboratorija, u<br />
2010. očekuje rast svoje kompanije u Rusiji,<br />
Ukrajini i Kazahstanu<br />
48 Hrvatski Tobacco Road Multinacionalne<br />
kompanije žestoko uzvraćaju<br />
udarac TDR-u<br />
kontekst<br />
52 Strah u gradu Vegete<br />
Koprivnica je zamrla od šoka. Upravljanje<br />
Podravkom bit će jedan od najvećih<br />
menadžerskih izazova u 2010.<br />
tehnologija<br />
60 Što nas čeka u 2010. i zašto je to posve<br />
drukčije od onoga što smo očekivali godinu<br />
dana ranije<br />
52<br />
60<br />
siječanj 2010 F o r b e S 3
sadržaj<br />
siječanj 2010.<br />
70<br />
78<br />
Softver za život<br />
66 Banke i hakeri Tko sve vršlja po<br />
vašem tekućem računu? Bilo bi dobro kada<br />
biste to znali<br />
70 Život po Googleu Najveća on-line<br />
kompanija želi vam sve važne stvari u<br />
životu složiti na desktop. Je li to dobro ili<br />
loše?<br />
godine europski jug ostat će po strani<br />
dobrih zbivanja<br />
88 Dubai i dolar U proteklih mjesec<br />
dana i stagnacija se smatra solidnim<br />
postignućem<br />
89 Pobjeda mirnih Dionički fondovi<br />
dio svojih prinosa mogu pripisati efektu<br />
ljepljivog novca<br />
marketing<br />
78 Kapulice Uspješna marketinška<br />
tvrtka razvila je botique pristup klijentima<br />
81 Slovačko iskustvo<br />
Dinko Lucić, član Uprave PBZ-a, vratio se<br />
iz Slovačke i zna kako će svoja tamošnja<br />
iskustva primijeniti kod kuće<br />
financije<br />
83 Južno žarište Gospodarski oporavak<br />
u svijetu već uzima maha, no i sljedeće<br />
<strong>Forbes</strong>Life<br />
90 Saatchi i umjetnost Antisocijalan<br />
i neobuzdan, bivši marketingaš<br />
danas je jedan od najvećih i najizbirljivijih<br />
svjetskih kolekcionara umjetnosti s<br />
čvrstim, vlastitim kultom sljedbenika<br />
94 Design za bolji život Kako<br />
veliki svjetski dizajneri zamišljaju obične<br />
predmete iz okruženja u kontekstu<br />
dolazećeg desetljeća<br />
81<br />
4 F o r b e S siječanj 2010
index<br />
KOMPANIJE I LJUDI U OVOM IZDANJU<br />
Adris grupa, 30<br />
Agrokor, 27<br />
Aim China Fund, 58<br />
Alcatel-Lucent, 62<br />
Alfa grupa, 38<br />
Alsoudani, Ahmed, 92<br />
Amazon.com, 69, 76<br />
American Electric Power,<br />
34<br />
Anita Sportswear, 59<br />
Apax, 53<br />
Apple, 63, 76<br />
Asus, 64<br />
Atlantic Grupa, 24<br />
Bago, Darinko, 24<br />
Bailey, Michelle, 69<br />
Bečka burza, 26<br />
Belupo, 28<br />
Biljecki, Zvonko, 25<br />
Bing, 65, 68, 72, 76<br />
Bloomberg, 83, 85<br />
Brin, Sergey, 73<br />
British American Tobacco,<br />
31<br />
Bruketa&Žinić, 80<br />
Bunch, 80<br />
Capossela, Christopher,<br />
75<br />
CE Info Systems, 20<br />
Chapman, Dinos, 92<br />
Chapman, Jake, 92<br />
Chesapeake Energy, 34<br />
China Construction, 59<br />
China Development<br />
Bank, 53<br />
China Life Insurance, 59<br />
China Mobile, 59<br />
Christie’s, 93<br />
Ciglar, Damir, 79<br />
Citibank, 81<br />
Coca-Cola, 69, 94<br />
Cohen, Steve, 92<br />
Coleman, William, 75<br />
Comba Telecom Systems,<br />
59<br />
CSOB, 53<br />
Čačić, Radimir, 12<br />
Dačić, Ivica, 55<br />
Dalekovod, 27<br />
Daun, Ake, 50<br />
Dell, 64<br />
De Pury, Simon, 93<br />
Devon Energy, 34<br />
Dietpharm, 28<br />
Diners, 79<br />
Dinkić, Mlađan, 55<br />
DM, 23<br />
Dukat, 27<br />
Dunav grupa, 55<br />
Đinđić, Zoran, 55<br />
eBay, 64<br />
ECB, 82<br />
Elektrokontakt, 27<br />
Emin, Tracey, 92<br />
Ericsson, 62<br />
Erste banka, 79, 86<br />
Facebook, 63, 75<br />
Fico, Robert, 81<br />
Fidifarm OTC, 28<br />
Filipec, Filip, 23<br />
Fitch Ratings, 82<br />
Fižulić, Goranko, 22<br />
Flickr, 65<br />
FriendFeed, 75<br />
Fridman, Mihail, 41<br />
Fujitsu, 69<br />
Gates, Bill, 69<br />
Gazprom, 29<br />
Genentech, 73<br />
Geofoto, 25<br />
Girouard, David, 74<br />
Giuliani, Rudolph, 92<br />
GlaxoSmithKline, 79<br />
Glotzbach, Matthew, 74<br />
Goff, Robert, 92<br />
Golden Telecom, 38<br />
Goldman, Kevin, 90<br />
Goldman Sachs, 82<br />
Google, <strong>14</strong>, 63, 70<br />
Hartenstein, Kay, 92<br />
Hengan Intl. Group, 59<br />
HEP, 17<br />
Heroj Pinki, 59<br />
Hilton, 79<br />
Hirst, Damien, 92<br />
Horowitz, Bradley, 71<br />
Horvat, Lara, 79<br />
Ho, Samantha, 58<br />
HP, 64, 81<br />
HRT, 12<br />
Hughes, Howard, 93<br />
HUP, 22<br />
Hypo Group, 86, 88<br />
HZZO, 26<br />
IBM, 69, 81<br />
IDC, 69<br />
IDEA, 95<br />
IDSA, 95<br />
IFC, 25<br />
Imago, 79<br />
INA, 31<br />
Inbev, 52<br />
Intel, 76<br />
Investco, 58<br />
Izosimov, Aleksander, 38<br />
Jadran – Galenski laboratorij,<br />
26<br />
Janaf, 29<br />
Janson, Sören, 50<br />
Japan Tobacco International,<br />
31<br />
Jardin Flamingo, 59<br />
Jeljcin, Boris, 41<br />
Jintao, Hu, 53<br />
Jobs, Steve, 76<br />
Joksimović, Miomir, 55<br />
Josefsberg, Arne, 69<br />
Jović, Ivana, 86<br />
JP Morgan, 59<br />
Judd, Donald, 92<br />
Kapulica, Anamaria, 78<br />
Kapulica, Krešimir-<br />
Tadija, 78<br />
Kapulica Studio, 79<br />
KBC, 52<br />
Kijevstar, 38<br />
Končar, 24, 64<br />
Končar-Energetski transformatori,<br />
23<br />
Konzum, 23, 31<br />
Koons, Jeff, 92<br />
Kosor, Jadranka, 12<br />
Koštunica, Vojislav, 55<br />
Kotchka, Claudia, 95<br />
Kovač, Alen, 86<br />
Kovalkovič, Ivan, 31<br />
Lactalis, 27<br />
Lawson, Nigella, 91<br />
LG, 64, 81<br />
Lichtenstein, Roy, 92<br />
Li Ning, 59<br />
Lockhart, Doris, 91<br />
L’Oreal, 79<br />
Lucić, Dinko, 81<br />
Ljajić, Rasim, 55<br />
Magma, 22<br />
Manulife Asset Management,<br />
59<br />
Marden, Brice, 92<br />
Martinez, Pedro, 72<br />
Mavrić, Dražen, 12<br />
McKinsey, 59<br />
M&C Saatchi, 91<br />
Meltzer, neal, 93<br />
Mesarić, Rebeka, 49<br />
Mesić, Stjepan, 19<br />
Metalloinvest, 24<br />
Microsoft, 63, 68, 72, 76<br />
Milčić, Ivan, 23<br />
Miličić, Luka, 27<br />
Milinović, Darko, 32<br />
Millicom Lao, 40<br />
Mireo, 20<br />
MiTAC, 22<br />
Mobilkom Austria<br />
Group, 41<br />
MOL, 12, 31<br />
Moody’s Investors Service,<br />
82<br />
Motorola, 62, 72<br />
MPAA, <strong>14</strong><br />
Mrvica, Maksim, 57<br />
Müller, 23<br />
Munjiza, Dragan, 29<br />
Murdoch, Rupert, 75<br />
Nash, Steve, 95<br />
Nemšić, Boris, 36<br />
Netscape, 73<br />
News Corp., 72<br />
Nielsen, Erik, 82<br />
Nike, 94<br />
Nikolić, Tomo, 55<br />
Nine Dragon Paper, 59<br />
Nokia, 62<br />
Nova ljubljanska banka,<br />
52<br />
Nova TV, 12<br />
Novell, 73<br />
Novine, 31<br />
Novotny, Damir, 27<br />
O’Brien, Timothy, 69<br />
Ofili, Chris, 92<br />
Ozzie, Raymond, 69<br />
Page, Larry, 73<br />
Panasonic, 64<br />
Paul,Ron, 34<br />
PBZ, 81, 86<br />
PetroChina, 59<br />
Pevec, Višnja, 23<br />
Pevec, Zdravko, 23<br />
Philip Morris, 31<br />
Philips, 64<br />
Phillips de Pury, 93<br />
Phoenix farmacija, 79<br />
Pitney Bowes, 69<br />
Pivovarna Laško, 52<br />
Pliva, 29<br />
Podravka, 28<br />
Poirot, Hercule, 52<br />
Polančec, Damir, 84<br />
Popijač, Đuro, 22<br />
Procter & Gamble, 95<br />
Publicis, 91<br />
Pulišić, Marina, 26<br />
Puljić, Ljerka, 23<br />
Quinn, Marc, 92<br />
Radosavljević, Goran, 55<br />
Rafinerija Slavonski<br />
Brod, 29<br />
Raiffeisenbank Austria,<br />
86<br />
Reading, Viviane, 41<br />
Rentokil Initial, 73<br />
Rohatinski, Željko, 84<br />
Rosgosstrah, 38<br />
Saatchi, Charles, 90<br />
Saatchi, Maurice, 90<br />
Saatchi & Saatchi, 90<br />
Samsung, 64, 81<br />
Saville, Jenny, 92<br />
Schilling, A. Gary, 34<br />
Schmidt, Eric, <strong>14</strong>, 70<br />
Scully, Sean, 92<br />
SEB, 59<br />
SG-Splitska banka, 86<br />
Sheth, Ranjen, 71<br />
Siemens, 24, 62<br />
Siladić, Ivica, 20<br />
Siladić, Leonardo, 20<br />
Sillace, Samuel, 71<br />
Skyworth Digital Holdings,<br />
59<br />
Sony, 61, 81<br />
Sotheby’s, 93<br />
Standard & Poor’s, 82<br />
Stojić, Hrvoje, 86<br />
Sun Microsystems, 73<br />
Svjetska banka, 25<br />
Šakaja, Laura, 49<br />
Šantić, Zdeslav, 86<br />
Šaravanja, Goran, 86<br />
Šivak, Jana, 79<br />
Šuker, Davor, 57<br />
Šuker, Ivan, 84<br />
Tadić, Boris, 55<br />
TDR, 30<br />
Tedeschi, Emil, 24<br />
Tehnika, 23<br />
Telekom Austria, 38<br />
Telenor, 38<br />
Templeton, John, 34<br />
Tencent Holdings, 59<br />
Teva, 29<br />
Thatcher, Margaret, 90<br />
Tisak, 31<br />
TMC Grupa, 27<br />
Todorić, Ivica, 27, 31<br />
Torbahov, Aleksander, 38<br />
Trump, Donald, 93<br />
Tuđman, Franjjo, 18, 57<br />
Tumpach, Samantha, <strong>14</strong><br />
Türk, Danilo, 53<br />
Tvornica duhana Zadar,<br />
31<br />
Tvornica ‘1. maj’, 54<br />
Twitter, 63, 75<br />
Ulemek, Milorad, 55<br />
UniCredit Research, 83<br />
Upstartle, 74<br />
Usmiani, Ivo, 26<br />
Van Rompuy, Herman,<br />
52<br />
Varšavka burza, 26<br />
VimpelCom, 37<br />
Vindija, 27<br />
Vinkenflügel, Jürgen, 24<br />
Vipnet, 38<br />
Wall Street Journal, 90<br />
Warhol, Andy, 92<br />
Yahoo!, 64, 75<br />
YouTube, 63<br />
Zagrebačka banka, 86<br />
Zagrebačka burza, 87<br />
ZAMP, <strong>14</strong><br />
Zarubežnjeft, 29<br />
ZTE, 59<br />
ZU Dvoržak, 28<br />
Živković Matijević,<br />
Zrinka, 86<br />
6 F o r b e S siječanj 2010
UVODNIK<br />
Nakladnik<br />
EPH media d.o.o.Zagreb, Koranska 2<br />
Glavni urednik<br />
Viktor Vresnik<br />
viktorv@eph.hr<br />
Zamjenica glavnog urednika<br />
Sanja Simić<br />
sanja_simic@eph.hr<br />
Pomoćnica glavnog urednika<br />
Tanja Tolić<br />
tanja_tolic@eph.hr<br />
Financije i tržišta<br />
Mario Gatara (Analogika)<br />
mario_gatara@eph.hr<br />
Art direktorica<br />
Sandra Pušćenik<br />
sandra_puscenik@eph.hr<br />
Reporteri<br />
Dragana Radusinović, Gordana Galović, Merita<br />
Arslani, Sandra Milković (Jeruzalem), Jasmina<br />
Kuzmanović (Singapur), Tamara Jadrejčić (New<br />
York)<br />
Lektura<br />
Božena Mak<br />
Naslovnica<br />
Boris Benko<br />
Marketing manager<br />
Goran Buljan<br />
goran_buljan@eph.hr<br />
Tel: 01 6173 822<br />
Predsjednik<br />
Ninoslav Pavić<br />
ODBOR DIREKTORA<br />
Dr. Stjepan Orešković (predsjednik Odbora),<br />
Peter Imberg (zamjenik predsjednika Odbora),<br />
Ines Lozić (financije, pravo i logistika), Sanja Mlačak<br />
(marketing, prodaja i promocija),<br />
Tomislav Wruss (mediji), Nikola Francetić<br />
(informatika, tehnologija i razvoj)<br />
PRODAJA & MARKETING<br />
Prodaja oglasnog prostora: direktorica Ana Šarić,<br />
prodaja oglasnog prostora revijalnih izdanja:<br />
direktorica Branka Petričević, prodaja novina:<br />
direktor Darko Culifaj, marketinške komunikacije:<br />
direktorica Ivanka Filipović, marketinške komunikacije<br />
revijalnih izdanja: direktor Sven Semenčić<br />
SERVISI I KONTAKTI<br />
Novinska agencija EPEHA: 01 617 3080, 01 617 3044,<br />
agencija@eph.hr<br />
Foto agencija CROPIX:<br />
01 610 3117, 01 610 3090, cropix@eph.hr<br />
Adresa redakcije:<br />
Koranska 2, Zagreb<br />
telefon: 01 6173798, fax: 01 6173 797<br />
e-mail: <strong>Forbes</strong>@eph.hr<br />
TISAK:<br />
Vjesnik d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4<br />
DISTRIBUTERI ZA INOZEMSTVO:<br />
INTER-PRESS d.o.o., Fra. Dominika Mandića b.b.<br />
88220 Široki Brijeg, BiH<br />
<strong>Forbes</strong> Croatian Edition is published by Europapress<br />
Holding under a license agreement with <strong>Forbes</strong> LLC, 60<br />
Fifth Avenue, New York 10011. “<strong>Forbes</strong>” is a registered<br />
trademark used under licence from <strong>Forbes</strong> LLC.<br />
Koga hoćemo na Pantovčaku<br />
Bio sam istraživač u Zagrebačkom ekonomskom institutu kada me je predsjednik<br />
pozvao da kreiram ekonomsku politiku nove države. Bi li to ijedan ekonomist na<br />
svijetu ikada odbio – rekao mi je, tome je već prilično davno, Borislav Škegro kada<br />
sam ga, sada mi je jasno, naivno pitao zašto se prihvatio posla ekonomskog savjetnika<br />
u uredu Franje Tuđmana. Više puta sam se kasnije pišući o raznim ekonomskim<br />
savjetnicima sjetio te rečenice, ali i Borislava Škegre s kojim sam<br />
ih automatski uspoređivao. Nije bilo u njihovu korist.<br />
Zašto se opet prisjećam bivšeg savjetnika i ministra, a<br />
današnjeg člana Vladinog savjetničkog tima?<br />
Potaknuo me na to najuporniji hrvatski ekonomskopolitički<br />
aspirant Ljubo Jurčić, koji je ovih dana opet u grčevitoj utrci da<br />
se napokon dočepa svojeg “Škegro momenta”. Bit ću ekonomski<br />
savjetnik predsjedniku Milanu Bandiću, najavio je Jurčić<br />
vikend prije Božića. Bio bi, kaže, rado savjetnik bilo kojemu od<br />
predsjednika, ali “Milan ga je prvi pozvao”.<br />
Dva su problema vidljiva u toj Jurčićevoj želji i to je ujedno<br />
zadnji puta što ovdje njega spominjem, jer riječ je zapravo o<br />
nečemu drugome. Prvo – u predsjedničkoj utrci koja će trajati<br />
još najmanje četiri dana od izlaska ovog broja magazina na<br />
kioske, ekonomija je postavljena izuzetno visoko. Daleko više<br />
nego što sežu ovlasti i mogućnosti hrvatskog predsjednika. Drugo – čak i da predsjednik danas<br />
ima ovlasti koje je nekada imao Tuđman (koji je i s daleko većim ovlastima od današnjih<br />
redovito probijao okvire Ustavom dodijeljene predsjednikovanju), nijedan od današnjih<br />
kandidata nema ni Škegrinu teoretsku potkovanost iz vremena kada se on u državnoj vlasti<br />
prihvatio sređivanja ekonomije, niti Tuđmanovu neporecivu karizmu. To ne znači da su svi<br />
kandidati loši, štoviše osobno sam čak i prilično lako odlučio za koga ću glasati.<br />
Kakav, dakle, predsjednik (ili predsjednica) države treba hrvatskoj poslovnoj zajednici?<br />
Prije svega takav od čije želje da pošto-poto pomogne biznisu biznis neće trpjeti štetu.<br />
Dosadašnja iskustva pokazala su da akcije koje su krenule iz predsjedničkog ureda mahom<br />
nisu vodile prema happy endu, bilo da je riječ o višekratnom bijegu sumnjivih investitora<br />
iz željezara ili tek o nikad realiziranim naftaškim (plinarskim, općenito – energetskim) bajkama.<br />
Poslovnoj zajednici treba “predsjednik-ambasador”, pravi diplomat koji će otvarati<br />
vrata tržišta u skladu s prethodno dogovorenim smjernicama. Treba joj predsjednik koga<br />
nećemo plaćati da bi bio besplatan reklamni agent svojim poduzetnim prijateljima, koji<br />
neće poslovne kontakte tražiti samo tamo “gdje ima nekog poznatog” i koji neće iz svojeg<br />
ureda međunarodnoj zajednici slati zbunjujuće signale o pogrešnoj tečajnoj politici HNB-a<br />
ili o tome kako hrvatska vlada ekonomiju vodi prema neizbježnom kolapsu.<br />
Na čelu države treba nam osoba koja je spremna na otvoreni dijalog, jasna, artikulirana,<br />
obrazovana i bez hipoteke sumnjivih prijateljstava. Takvo rješenje bilo bi poticajno biznisu, a<br />
neizmjerno bi olakšalo posao izvršnoj vlasti koja bi napokon, bez balasta borbe s arhaičnom<br />
demagogijom, mogla preuzeti svoju osnovnu ulogu servisa svih građana.<br />
Viktor Vresnik,<br />
glavni urednik, <strong>Forbes</strong> Hrvatska<br />
Foto Berislava Picek / Grazia<br />
8 F O R B E S SIJEČANJ 2010
eagiranja<br />
Porezni klin u leđima<br />
<strong>Forbes</strong>, prosinac 2009.<br />
Poštovani,<br />
Ne može se ne zamijetiti u novom broju <strong>Forbes</strong>a<br />
(prosinac 2009.) komentar ‘’ekonomskih stručnjaka’’ na 22.<br />
stranici, o načinu naplate PDV-a. Ovi ‘’ekonomski stručnjaci’’<br />
ili nemaju veze s ekonomijom ili misle da smo mi EU po<br />
pitanju poslovne<br />
kulture, jer kako inače<br />
objasniti rečenicu g.<br />
Brkanića koji kaže:<br />
‘’Kada bi se uvelo... U<br />
tom slučaju državne<br />
financije odlaze u<br />
bankrot.’’?<br />
Jer kako objasniti<br />
da je Hrvatska, kad je<br />
uvela PDV, 1. siječnja<br />
1998. od europskih<br />
država I uzela model<br />
napravljene, a ne<br />
naplaćene realizacije,<br />
a nije uzela u obzir<br />
da se naplata u tim<br />
državama dogodi vrlo<br />
brzo nakon izdavanja računa, kako u privatnom sektoru,<br />
tako i u poslovanju s javnom nabavom i javnim poduzećima.<br />
Ovakvo konfuzno stanje državnih financija i ovakav način<br />
naplate PDV-a ide na ruku rasipnoj državi koja ne plaća<br />
svoje dobavljače, koji ne mogu podmiriti svoje kooperante<br />
i dobavljače, i tako se stvara nelikvidnost u sustavu. S druge<br />
strane, država represivnim mjerama utjeruje dugove prema<br />
državi, a što realni sektor ide u bankrot, to nije bitno. I g.<br />
Brkanić uzima za primjer Ukrajinu? Zašto se kod nas se uvijek<br />
uzimaju za primjer loše države? Da bismo mi ispali bolji?<br />
‘’Ekonomskom stručnjaku’’ Šantiću, koji kaže:’’Ne<br />
podržavam....pravosuđa’’, izgleda nije jasno da ovakav<br />
način rasipne države ugrožava gospodarstvo, da prevelikim<br />
porezima i ovakvom naplatom PDV-a država nema volje<br />
da disciplinira svoje ponašanje neplatiše. Inače problem<br />
državnih financija u većini zemalja nije problem ako država<br />
ne čini veliki udio u BDP-u, ali ne i kod nas gdje se taj udio<br />
vrti oko 40 posto.<br />
Da bi na mikrorazini simulirali Šantićeve izjave o<br />
ugrožavanju ‘’likvidnosti’’ proračuna i makroekonomskim<br />
posljedicama na cijelo gospodarstvo, predlažem da Uprava<br />
Splitske banke Šantiću i svim zaposlenicima ne isplati plaće<br />
sljedećih 5-6 mjeseci, eto, da ne bi Splitska banka ugrozila<br />
svoju ‘’likvidnost’’.<br />
Ovakve su izjave još čudnije jer su dane u temi pod nazivom<br />
‘’Porezni klin u leđima poduzetnika’’, gdje ga ‘’stručnjaci’’ još<br />
malo vrte u leđima poduzetnika.<br />
Dobro je napisao vaš kolumnist Gatara u članku ‘’Presuda<br />
rasipnoj državi’’ u prošlom broju <strong>Forbes</strong>a, da će sve<br />
to platiti porezni obveznici, jer oni u državi koji bi trebali<br />
preuzeti<br />
neku odgovornost to ne žele.<br />
S poštovanjem,<br />
Tiho Miletić<br />
Poslovni rezultati za financijsku 2009.<br />
B.net ostvario 153,3 milijuna kn prihoda,<br />
34% više nego u 2008.<br />
Zagreb, 15. prosinca 2009. – Na današnjoj konferenciji za medije, tvrtka<br />
B.net Hrvatska predstavila je svoje poslovne rezultate za financijsku godinu<br />
2009., koja je u njezinom slučaju završila 30. rujna ove godine, kao i očekivanja<br />
za sljedeću financijsku i kalendarsku godinu.<br />
U 2009. B.net je ostvario 153,3 milijuna kuna prihoda, što je 10,5 posto<br />
više od 138,7 milijuna kuna koliko je bilo planirano i predviđeno na početku<br />
godine. To je također 33,9 posto više u odnosu na prihode u poslovnoj godini<br />
2008., koji su iznosili 1<strong>14</strong>,5 milijuna kuna.<br />
Istovremeno, EBITDA (zarada prije oporezivanja, kamata, deprecijacije i<br />
amortizacije) je porasla s 6 posto u poslovnoj 2008. na 12 posto u poslovnoj<br />
2009. godini. To pokazuje dvostruki rast EBITDA u samo godinu dana.<br />
B.net putem svoje mreže trenutačno ima doseg do 254 tisuće kućanstava,<br />
od čega ih 105 tisuća koristi B.netove usluge, njih jednu ili više. Broj korisnika<br />
telefonskih priključaka u ukupnoj korisničkoj bazi B.neta sada čini udio od 23<br />
posto, što je povećanje od <strong>14</strong>5 posto u odnosu na prošlu godinu.<br />
To znači da korisnici počinju prepoznavati prednosti koje im B.net nudi u<br />
segmentu fiksne telefonije (poput besplatnih poziva u nacionalnoj fiksnoj<br />
mreži) te se već u startu odlučuju za neku od multiplay usluga (2D ili 3D) ili su<br />
jednostavno prepoznali B.net kao najpovoljnijeg operatora u fiksnoj telefoniji.<br />
Broj korisnika multiplay usluga također je znatno porastao u 2009. Korisnici<br />
2D/3D paketa sada čine više od 30 posto ukupne korisničke baze, što je<br />
povećanje od 163 posto u odnosu na prošlu godinu.<br />
B.net tako i dalje ostaje vodeći kabelski operator te vodeći alternativni<br />
operator po kriteriju broja korisnika koji su spojeni na vlastitu infrastrukturu<br />
operatora. Na kraju 2009. B.net je treći širokopojasni operator na tržištu.<br />
FORBES PROMO<br />
10 F o r b e S siječanj 2010
siječanj 2010 F o r b e S 11
dogodilo se<br />
Nova TV prvi put ima<br />
operativnu dobit<br />
Dražen Mavrić, direktor Nove TV, mogao bi unatoč teškoj godini za televizijsku<br />
industriju u kojoj se bilježi pad prihoda od 20 posto, ipak zaraditi<br />
svoj menadžerski bonus. S prihodima na razini 260 milijuna kuna, koji bi na<br />
kraju godine trebali biti manji od onih u 2008. za oko tri posto, Nova TV će<br />
u 2009. ipak zabilježiti operativnu dobit<br />
(EBITDA).<br />
Hvatanje plusa u bilanci, iako je<br />
riječ o plusu prije deprecijacije i amortizacije<br />
te plaćanja poreza, velika je<br />
vijest za tu komercijalnu televiziju kojoj<br />
je 2009. godina peta godina poslovanja<br />
na hrvatskom tržištu, jer joj u posljednje<br />
četiri godine ni to nije uspijevalo.<br />
Neto dobit Nova TV neće dohvatiti, no<br />
kako joj je na tržištu glavni protivnik<br />
moćni HRT koji svake godine u utrku<br />
ulazi s oko milijardu kuna prihoda od<br />
pretplate, a ovu će godinu prema svim<br />
predviđanjima završiti u gubitku, na Novoj<br />
TV se imaju čemu veseliti.<br />
Da je trend poslovanja za njih ipak<br />
bio dobar govore i procjene prema kojima je Nova TV uspjela povećati svoj<br />
tržišni udio sa 30 na 35 posto, te u prime timeu RTL-u oduzeti lidersku poziciju.<br />
Budući da zbog povoljnog položaja HRT-a koji obiluje novcem – kojim<br />
pak loše gospodari – život komercijalnih televizija na hrvatskom tržištu nije<br />
nimalo lak, operativna dobit za Novu TV u 2009. godini ne znači nužno da je<br />
ta televizija na sigurnom putu u skoru profitabilnost.<br />
Tenis u problemima, Ina<br />
u problemima<br />
Predsjednik Hrvatskog teniskog saveza,<br />
ujedno i predsjednik Hrvatske narodne<br />
stranke Radimir Čačić nije puno mario za<br />
činjenicu da je mađarski Mol preuzeo<br />
kompletno upravljanje Inom i razvlastio<br />
hrvatsku vladu. Ne voli<br />
Čačić vladu Jadranke Kosor.<br />
Naljutio se Čačić ipak<br />
na Inu i zasmetala mu je<br />
mađarska prevaga u upravljanju<br />
iz jednog sportskog razloga.<br />
Ina je smanjila donacije njegovu<br />
teniskom savezu sa 900 tisuća na<br />
300 tisuća kuna, pa bi Čačić sada<br />
da se vladi koja mu nije draga ipak<br />
vrate ovlasti.<br />
f l a s h b a c k s<br />
Prije 76 godina u <strong>Forbes</strong>u<br />
Spašavanje Božića za<br />
trgovce Kako bi razvezao<br />
vezice koje drže novčanike<br />
i udahnuo novi život u<br />
božićnu trgovinu, Djed<br />
Božićnjak je 1933. zaposlio<br />
šest novih prodavača:<br />
Johna Barleycorna, Mickeyja<br />
Mousea, te tri praščića<br />
i zločestog vuka. Povratak<br />
Johna Barleycorna iz legalnog<br />
progonstva snažno podiže prodaju<br />
mnogih stvari vezanih uz njega<br />
– vina i čaša za alkohol, salveta<br />
za koktele i slično. Djeca hrle u<br />
trgovine kako bi vidjela Mickeyja Mousea,<br />
a Djed Božićnjak ponosno predsjeda odjelom<br />
igračaka. Tri praščića i zločesti vuk postavljaju<br />
nove rekorde prodaje zdjela za pahuljice,<br />
čarapa, lampi i knjiga o njihovim avanturama.<br />
Prije 56 godina u <strong>Forbes</strong>u<br />
Porezne olakšice i deficit<br />
Odmah nakon zasjedanja, Kongres će idućeg<br />
mjeseca morati podići limit nacionalnog<br />
zaduženja. Riznica dosad uspijeva ostati unutar<br />
ograničenja samo zahvaljujući odgađanju<br />
nekih troškova. Provođenje ove mjere za<br />
zastupnike u Kongresu vrlo je nevjerojatno.<br />
Ali drugi izlaz ne postoji. Proračun će na kraju<br />
ove fiskalne godine pokazati da će deficit veći<br />
od 4 milijarde dolara u 1955. vjerojatno biti<br />
i dvostruko veći. Jednostavno je nemoguće<br />
uvesti porezne olakšice vrijedne milijarde<br />
dolara bez povećanja deficita.<br />
Prije 21 godine u <strong>Forbes</strong>u<br />
Bitka GM-a Što se događa s General<br />
Motorsom? U posljednje tri godine tržišni mu<br />
je udio pao sa 44 posto na 36 posto. Na kraju<br />
prošle godine, kada je tržišni udio pao na 33<br />
posto, kompanija je smanjila i proizvodnju i<br />
cijene. Erozija tržišnog udjela je stala. Ove će<br />
godine GM izvijestiti o dobiti, i to o ugodnih<br />
4 milijarde ili 11,5 dolara po dionici, što je<br />
najvećim dijelom rezultat rezanja troškova,<br />
poslovanja u Europi i ostalim podružnicama te<br />
impresivne prodaje kamiona.<br />
12 F o r b e S siječanj 2010
Ivo Špigel<br />
Mafijaški<br />
rođendan<br />
Postojeći model zaštite intelektualnog vlasništva<br />
neadekvatan je za digitalne medije i digitalnu zabavu.<br />
Zato smo svi u opasnosti da završimo u zatvoru...<br />
Zamislite da vaša sestra ima<br />
rođendan i da joj želite prirediti<br />
iznenađenje. Prije rođendanskog<br />
tuluma, ona, vi i vaše društvo<br />
odete u kino gledati najnoviji megahit<br />
“Mladi mjesec”. Usred filma izvučete<br />
pivo, kokice, balone i konfete i počnete<br />
(uz negodovanje ili čak veselje ostale<br />
publike) vrištati, cijukati i svojoj sestri<br />
čestitati rođendan.<br />
Kakvo bi to bilo iznenađenje kada ga<br />
ne biste ovjekovječili na videu? Izvučete<br />
kameru i par minuta snimate cijelu<br />
scenu u kinu. Tamo negdje u pozadini<br />
vrti se film koji vam tog časa nije baš<br />
nešto u centru pažnje. Redari u kinu vas<br />
primijete, pozovu policiju i vi završite<br />
nekoliko dana u zatvoru s uobičajenom<br />
družinom: pljačkašima, kurvama i<br />
narkodilerima. Ako bude kako želi<br />
MPAA (Motion Picture Association<br />
of America), američka verzija našeg<br />
ZAMP-a, mogli biste zaglaviti u zatvoru<br />
i do tri (dobro ste pročitali - tri!) godine.<br />
Zašto? Zato što ste, snimajući svoju sestru<br />
na njezin rođendan, neovlašteno<br />
presnimavali najnoviji kino hit i time –<br />
zacijelo – ugrozili temelje suvremenog<br />
ekonomskog svijeta.<br />
Zvuči kao priča iz neke orvelovske<br />
ili hakslijevske distopije. Imajmo pritom<br />
na umu da Orwell nije svoj klasik<br />
“1984” pisao kao SF, kako ga se najčešće<br />
razumije, već kao samo malo pomaknutu<br />
realnost. Bilo je to davne 1949.,<br />
ali on je dobro shvaćao kuda se kreće<br />
svijet u kojemu živimo, a danas, točno<br />
šezdeset godina kasnije, u nekim stvarima<br />
bliže smo Orwellovoj mračnoj viziji<br />
nego što se moglo zamisliti. Ne hodamo,<br />
dakako, u crno-bijelim dronjcima okupani<br />
vječnom depresivnom kišom. No<br />
sateliti nas gledaju, Google nas snima i<br />
bilježi sve naše pretrage po internetu, a<br />
njegov CEO Eric Schmidt dovoljno je<br />
iskren oko svega toga da, kad ga pitaju za<br />
problem narušavanja privatnosti, kaže u<br />
najboljem stazijevskom stilu: “Ako radite<br />
nešto što ne želite da drugi doznaju,<br />
možda biste trebali razmisliti o tome da<br />
li to uopće trebate raditi.”<br />
Ivo Špigel je suvlasnik tvrtke Perpetuum<br />
revolucija<br />
Samantha Tumpach ima 22 godine i<br />
već je uspjela počiniti gnjusan zločin. U<br />
kinu. I za to bi mogla dobiti tri godine...<br />
Priča s početka teksta nije izmišljena.<br />
Mlada dama čija je sestra imala rođendan<br />
i koja se uhvatila kamere ne sluteći<br />
kakav će gnjev zaštitnika intelektualnog<br />
vlasništva navući sebi za vrat, zove se Samantha<br />
Tumpach i ima 22 godine. Kino,<br />
poprište gnjusnog zločina zbog kojega<br />
bi mogla zaglaviti na tri godine u zatvoru,<br />
nalazi se u gradiću Rosemontu u<br />
američkoj saveznoj državi Illinoisu.<br />
Chicago, koji se nalazi u istoj državi,<br />
u medijskoj percepciji Amerike i svijeta<br />
poznat je po prohibiciji, mafijašima,<br />
mitraljezima, korupciji. Evo, dakle,<br />
kriminalni imidž Illinoisa nastavlja se i<br />
u našem stoljeću – zla Samantha i njoj<br />
slični podrivaju same temelje američkog<br />
ekonomskog sustava snimajući jedni<br />
druge za rođendan i pritom podlo i<br />
zlonamjerno u pozadini snimaju najnovije<br />
hitove, kako bi tih tri minute HD<br />
snimke mogli, valjda, prodavati putem<br />
interneta u milijunima primjeraka,<br />
zarađujući puste pare.<br />
Bilo bi prelako i prelijepo odbaciti<br />
ovu priču kao anomaliju. Službenici<br />
kinodvorane koji su zvali policiju nisu,<br />
međutim, neki poludjeli fanatici antipiratstva,<br />
kao što to nisu ni policajci koji<br />
su došli i ženu odveli u zatvor. Svi su oni<br />
naprosto radili svoj posao, prema uputama<br />
koje im je dao netko drugi. A ako<br />
mislite da je Samantha usamljeni bizaran<br />
slučaj koji se ne može dogoditi nikome<br />
drugome – nažalost ni to baš nije tako.<br />
Sve je više osoba koje medijska industrija<br />
i njezini odvjetnici uzimaju na nišan i<br />
podižu na vješala kao primjer drugima:<br />
“Strepite, vi biste mogli biti sljedeći.“<br />
Nema sumnje da je na konceptu<br />
intelektualnog vlasništva utemeljena<br />
<strong>14</strong> F o r b e S siječanj 2010
Film ‘Mladi mjesec’ trenutno je<br />
najtraženija roba na internetu,<br />
iako bi korisnici zbog toga lako<br />
mogli završiti u zatvoru<br />
Foto AP<br />
jedna od najjačih industrija današnjice<br />
– industrija medija i razonode. Novine,<br />
filmovi, bendovi, televizija, radio... milijuni<br />
zaposlenih i milijarde eura prihoda<br />
počivaju na dosad nedvosmislenom i<br />
jasnom aksiomu: ako svojim trudom<br />
proizvedeš informaciju ili nekoga<br />
zabaviš, za svoj ćeš trud na ovaj ili onaj<br />
način biti plaćen.<br />
Onda je, dakako, došao bauk zlog<br />
interneta i stvari postavio naglavačke.<br />
Bojni poklič “Information wants to be<br />
free” začuo se širom svijeta i motivirao<br />
pobornike slobodnog softvera, zle azijske<br />
pirate i sve između te dvije krajnosti.<br />
Čuo sam nedavno i sasvim umjesnu<br />
varijaciju na taj poklič – “Information<br />
wants to be free, but journalists want<br />
to get paid.” Naravno, razumno je i razumljivo<br />
da oni koji nas svojim trudom i<br />
talentom informiraju i zabavljaju žele za<br />
svoj rad biti adekvatno i nagrađeni.<br />
Pred svima nama je ogroman problem.<br />
Osnovna pravila nagrađivanja sviju<br />
koji proizvode informacije i razonodu<br />
određena su zakonskim propisima,<br />
Besmisleni progoni<br />
građana i kupaca u<br />
režiji korporativnih<br />
‘asocijacija’ zacijelo<br />
će se, nažalost, nastaviti<br />
do radikalne<br />
promjene zakona<br />
nekima na razini države, drugima na<br />
razini međunarodne zajednice. Zakoni<br />
su pak vrlo inertna bića pa kaskaju za<br />
realnošću.<br />
Zakonski gledano, svatko od nas tko<br />
od frenda preprži album, program ili<br />
film je prekršitelj, skoro pa kriminalac,<br />
i mogao bi (ili trebao?) odležati koju<br />
godinu kao i nesretna Samantha. No<br />
zatvori baš nisu dimenzionirani za cijelu<br />
populaciju, a i kad bi svi završili u zatvoru,<br />
tko bi radio, plaćao porez i financirao<br />
zatvorski sustav?<br />
Mogao bih sad uzduž i poprijeko<br />
nabrajati dileme i probleme<br />
postojećeg sustava zaštite intelektualnog<br />
vlasništva i nespremnosti država,<br />
vlada, međudržavnih organizacija i<br />
medijske industrije da se ozbiljnije pozabavi<br />
tim problemom, no jedno je i<br />
i ovako jasno: postojeći model zaštite<br />
intelektualnog vlasništva i reguliranja<br />
cijelog ovog ekonomskog prostora<br />
potpuno je potrošen i neadekvatan za<br />
najdinamičniji dio upravo te industrije<br />
– digitalne medije i digitalnu zabavu.<br />
Koliko će vremena trebati toj industriji<br />
i zakonodavcima da radikalno promijene<br />
model, doista ne znam, ali dok to<br />
ne učine život će ići svojim putem, ljudi<br />
će pržiti i presnimavati koliko sami ocijene<br />
da ima smisla, a besmisleni progoni<br />
građana i kupaca u režiji korporativnih<br />
“asocijacija” zacijelo će se, nažalost, nastaviti<br />
do daljnjega.<br />
Nadajmo se barem da će Samanthu<br />
neki sudac s tri zrna soli u glavi pustiti<br />
doma i ispričati joj se u ime cijelog sustava<br />
koji joj je zagorčao život.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 15
Maruška Vizek<br />
Crna rupa<br />
gospodarstva<br />
Javna poduzeća u svoj mrak uvlače sva poduzeća s<br />
kojima su u kontaktu. Zbog njih gospodarstvo ne<br />
gravitira konkurentnosti, izvozu ni rastu dohotka<br />
O<br />
hrvatskim javnim poduzećima<br />
u zadnje se vrijeme puno piše,<br />
ali zbog nedostatka ozbiljnih<br />
analiza, o njihovom utjecaju<br />
na gospodarsku aktivnost u zemlji jako<br />
se malo zna. Ako je suditi po aferama<br />
koje se nižu u javnim poduzećima, mogli<br />
bismo zaključiti da su ta poduzeća<br />
neefikasna, da u najmanju ruku neracionalno<br />
troše proračunski novac, te<br />
da u njima korupcija nije izuzetak već<br />
pravilo. No to nam i dalje ništa konkretno<br />
ne govori o njihovom značaju za<br />
gospodarstvo i kanalima putem kojih<br />
utječu na makroekonomske agregate<br />
poput nacionalnog dohotka, izvoza, inflacije<br />
i proizvodnosti.<br />
O značaju javnih poduzeća najbolje<br />
govori činjenica da su ona u 2008. proizvela<br />
oko sedam posto ukupne bruto<br />
dodane vrijednosti stvorene te godine.<br />
Ako poduzećima pod ingerencijom<br />
pojedinih ministarstava (odnosno<br />
središnje države) pridodamo ona koja<br />
su u vlasništvu lokalne države, možemo<br />
pretpostaviti da sva javna poduzeća u<br />
Hrvatskoj proizvode oko 10 posto ukupne<br />
bruto dodane vrijednost u zemlji.<br />
No njihov se značaj ne zaustavlja na<br />
pragu od 10 posto dodane vrijednosti.<br />
O javnim poduzećima ovise i ona<br />
privatna poduzeća koja dio ili glavninu<br />
svog prihoda ostvaruju iz poslovanja<br />
s javnim poduzećima. Jezikom nacionalnih<br />
računa to znači: budući da<br />
se bruto dodana vrijednost sastoji od<br />
neto dobiti, amortizacije i ukupne mase<br />
isplaćenih plaća, privatna poduzeća<br />
koja ostvaruju dobit, isplaćuju plaće ili<br />
ulažu u nabavu kapitalne opreme na temelju<br />
prihoda ostvarenih iz poslovanja<br />
s javnim pouzećima, zapravo indirektno<br />
povećavaju značenje javnih poduzeća u<br />
gospodarstvu. Činjenica je da takvih<br />
privatnih poduzeća ima mnogo. A kako<br />
ih i ne bi bilo, kada su samo u 2007.<br />
godini javna poduzeća koja su pod ingerencijom<br />
središnje države potrošila<br />
54 milijarde kuna na razne rashode, što<br />
je ekvivalent 17 posto hrvatskog bruto<br />
domaćeg proizvoda! Zajedno s javnim<br />
poduzećima pod ingerencijom lokalne<br />
države, možemo pretpostaviti da ukupni<br />
rashodi dosežu i do 25 posto bruto<br />
Maruška Vizek je istraživačica na Ekonomskom institutu u Zagrebu<br />
nekretnine<br />
domaćeg proizvoda.<br />
Možemo zaključiti da je značaj javnih<br />
poduzeća za hrvatsko gospodarstvo iznimno<br />
velik. Što izravno, što neizravno,<br />
ona generiraju 20 posto ukupne bruto<br />
dodane vrijednosti, a godišnje na razne<br />
poslovne rashode potroše oko jedne<br />
četvrtine domaćeg proizvoda. Afere koje<br />
potresaju javna poduzeća su tim pogubnije.<br />
Naime, zbog veličine i važnosti<br />
javnih poduzeća, privatizacijsku pljačku<br />
iz devedesetih godina možemo slobodno<br />
okarakterizirati tek kao uvod u pronevjeru<br />
puno širih razmjera.<br />
Kad je udio javnih poduzeća u dodanoj<br />
vrijednosti tako visok, tada način<br />
na koji ona posluju diktira tempo ostatku<br />
gospodarstva. A da javna poduzeća<br />
imaju problema s poslovanjem najbolje<br />
govori podatak da je u 2007. godini, koja<br />
je za hrvatsko gospodarstvo bila jedna<br />
od najuspješnijih, vagana prosječna stopa<br />
profitabilnosti iznosila svega 1,7 posto.<br />
Pri tome treba naglasiti da je sedam<br />
od 20 javnih poduzeća godinu završilo<br />
na pozitivnoj nuli, a jedno je zabilježilo<br />
gubitak. Tako niska razina profitabilnosti<br />
pomalo je iznenađujuća uzmemo<br />
li u obzir da se većina javnih poduzeća<br />
nalazi u monopolističkoj poziciji koja<br />
bi im, barem u teoriji, trebala jamčiti<br />
visoke profitne stope. Suprotno zdravoj<br />
Samo u 2007. potrošili su 54 milijarde<br />
kuna na razne rashode, što je čak 17<br />
posto bruto domaćeg proizvoda!<br />
pameti i ekonomskoj logici, usprkos<br />
niskoj profitabilnost menadžeri javih<br />
poduzeća nisu gubili fotelje, a ako su<br />
kojim slučajem i otpušteni, uz otkaz bi<br />
dobili i poveće otpremnine.<br />
Kako točno neracionalno poslovanje<br />
javnih poduzeća djeluje na ostatak<br />
privrede? Ono je poput virusne<br />
upale pluća koji se širi na sva ostala<br />
poduzeća koja su u kontaktu s javnim<br />
16 F o r b e S siječanj 2010
poduzećima. U početku, doduše,<br />
upalu ne primjećujete. Posao za javno<br />
poduzeće smatra se odličnom prilikom:<br />
ako imate vezu ili ako znate koga potplatiti,<br />
budućnost vam je zagarantirana.<br />
No poslujući s javnim poduzećima na<br />
netransparentan način, poduzetnici<br />
gube osjećaj za to što znači izboriti se<br />
za tržišnu poziciju, ne znaju kakvi se<br />
proizvodi traže na tržištu i nemaju motivaciju<br />
za izvoz. U konačnici postaju<br />
nekonkurentni, neefikasni i ovisni o<br />
javnoj potrošnji. Onog trena kada javna<br />
poduzeća prestanu plaćati svoje obveze,<br />
upala pluća ostavlja poduzetnika koji<br />
posluje s javnim poduzećima bez zraka,<br />
jer takav poduzetnik nema drugi izvor<br />
prihoda. Nelikvidnost kojoj trenutno<br />
svjedočimo u Hrvatskoj posljedica je<br />
upravo te devijantne poduzetničke<br />
strukture koja je naslonjena na poslovanje<br />
s državom i javnim poduzećima.<br />
Prosvjedi protiv HEP-a i<br />
njegovog posljednjeg<br />
povećanja cijene struje<br />
Privatizacijska<br />
pljačka iz 90-ih<br />
tek je uvod u<br />
pronevjeru kad se<br />
pogledaju javna<br />
poduzeća<br />
Da se poduzetnici bave zadovoljavanjem<br />
domaće privatne potražnje ili izvozne<br />
potražnje, nelikvidnost zasigurno<br />
ne bi bila problem.<br />
Još jedan virus što ga javna poduzeća<br />
šire na ostatak gospodarstva je korupcija.<br />
Budući da javna poduzeća svake<br />
godine potroše 25 posto bruto domaćeg<br />
proizvoda na raznovrsne rashode, nije<br />
ni čudno da su mnogi tu vidjeli dobru<br />
Foto Damir Krajać / Cropix<br />
priliku za brzu zaradu. Korupcija, ako<br />
poprimi široke razmjere, ograničava<br />
rast gospodarstva i u konačnici smanjuje<br />
nacionalno blagostanje i dohodak.<br />
Virus korupcije moguće je ukloniti<br />
jedino ako kazne za takvo ponašanje<br />
budu višestruko veće od nagrada te ako<br />
se obuzda darežljivost države i javnih<br />
poduzeća. U Hrvatskoj zasad nije ispunjen<br />
ni jedan ni drugi uvjet.<br />
Pomalo neočekivana posljedica<br />
preglomaznih javnih poduzeća je viša<br />
opća razina cijena. Ako uspoređujemo<br />
statističke podatke o razinama cijena u<br />
Hrvatskoj i novih zemalja članica EU,<br />
možemo primijetiti da se najviša razina<br />
cijena bilježi u Sloveniji i u Hrvatskoj.<br />
I dok Slovenija za višu razinu cijena<br />
može zahvaliti višem stupnju ekonomskog<br />
razvoja, za višu razinu cijena u<br />
Hrvatskoj ne postoji tako očiti razlog.<br />
Jedno od mogućih objašnjenja je prevelika<br />
javna potrošnja. Naime, država i<br />
javna poduzeća su sklona proizvode nabavljati<br />
po cijenama koje su nešto više<br />
od tržišnih. Ako takvih nabavki ima<br />
puno, tada poduzetnici koji prodaju<br />
svoje proizvode javnim poduzećima<br />
ostvaruju ekstra profit i nemaju poticaja<br />
da se ponašaju konkurentno na<br />
tržištu - mogu držati relativno visoke<br />
cijene proizvoda i usluga namijenjenih<br />
kućanstvima i privatnim poduzećima,<br />
a da im takva poslovna strategija ne<br />
naruši profitabilnost. Ovakvo ponašanje<br />
u konačnici uzrokuje povećanje opće razine<br />
cijena i stvara dojam da je život u<br />
Hrvatskoj skup.<br />
Bez dvojbe možemo zaključiti da<br />
su javna poduzeća crna rupa hrvatskog<br />
gospodarstva. U svoj mrak satkan od<br />
korupcije, nekompetencije, neefikasnost<br />
i neobuzdane potrošnje ona uvlače<br />
sva poduzeća s kojima su u kontaktu.<br />
Zbog tih crnih rupa hrvatsko gospodarstvo<br />
ne gravitira konkurentnosti,<br />
izvozu, rastu proizvodnosti i dohotka.<br />
Budući da crna rupa javnih poduzeća<br />
nezadrživo guta sve što joj je na putu,<br />
biti će potrebno jako puno političke<br />
volje da tržišno svjetlo ipak nadvlada<br />
državni mrak.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 17
Josip Glaurdić<br />
Vaš prvi zadatak bit<br />
će zdrava BiH<br />
U nastavku pisma trećem hrvatskom predsjedniku,<br />
naš kolumnist upozorava na brojne tjesnace vanjske<br />
politike i pametno korištenje članstva u EU<br />
U<br />
usporedbi s vanjsko-političkim<br />
izazovima s kojima su se nosila<br />
Vaša dva prethodnika, moglo<br />
bi se učiniti da su zadaci<br />
koji stoje pred Vama manje važni. To bi<br />
bilo pogrešno razmišljanje. Istina, pod<br />
predsjednikom Tuđmanom Hrvatska je<br />
dobila međunarodnopravnu osobnost<br />
i uspješno prošla kroz Scile i Haribde<br />
prijetnji svojoj cjelovitosti, dok je pod<br />
predsjednikom Mesićem čvrsto odabrala<br />
put euroatlantskih integracija i<br />
na tom putu napravila važne korake.<br />
Pred Vama, međutim, stoji ništa manje<br />
važna zadaća. U sljedećih pet, a vjerojatno<br />
i deset godina, Vi ćete odrediti što<br />
će Hrvatska zapravo učiniti sa svojim<br />
članstvom u Europskoj uniji. Vaša vanjska<br />
politika u velikoj će mjeri utvrditi<br />
hrvatsku ulogu u regionalnoj i europskoj<br />
politici na znatno duži rok od Vašeg<br />
jednog ili dva mandata.<br />
U sljedeće dvije godine, očekuje Vas<br />
još uvijek težak put do ulaska Hrvatske<br />
u EU. Dogovor sa Slovenijom nije apsolutno<br />
nikakva garancija da nas ne<br />
čekaju velike prepreke, pogotovo one<br />
vezane uz pravosudni sustav i suradnju<br />
s haškim tribunalom. Međutim, Hrvatska<br />
sebi ne može priuštiti dvije godine<br />
nepromišljanja o svojoj dugoročnoj<br />
vanjskopolitičkoj strategiji. Odgovaranje<br />
na aktualna i prolazna pitanja stoga<br />
ostavite Vladi i Ministarstvu vanjskih<br />
poslova. Vaš će zadatak u sljedeće dvije<br />
godine biti stvaranje novog konsenzusa<br />
o hrvatskim vanjskopolitičkim interesima<br />
i o tome kako se oni mogu bolje<br />
ostvariti uz pomoć članstva u EU. Jer<br />
Europska unija jest dobar i vrijedan cilj<br />
sama po sebi, ali i više od toga – sredstvo<br />
za rješavanje naših gorućih pitanja.<br />
Kako će se Hrvatska kao jedna od<br />
najmanjih zemalja članica zapravo<br />
moći pozicionirati u Europskoj uniji i<br />
hoće li uopće imati prostora za ikakav<br />
vanjskopolitički utjecaj? Europska unija<br />
je, kao i svaka političko-ekonomska zajednica,<br />
premrežena važnim rascjepima<br />
među svojim članicama. Tri najvažnija<br />
EU rascijepa se tiču: 1) politike prema<br />
SAD-u, pogotovo u svjetlu nezavisne<br />
europske sigurnosne politike i uloge<br />
politika<br />
NATO-a; 2) politike prema istočnim<br />
susjedima, pogotovo u svjetlu energetskih<br />
odnosa; 3) politike prema<br />
produbljivanju procesa europskih integracija,<br />
što ima posebne posljedice za<br />
nastavak proširenja prema jugoistočnoj<br />
Europi i Turskoj. Naravno da će hrvatske<br />
pozicije – prije svega naš atlanticizam,<br />
skeptičnost prema produbljivanju i<br />
privrženost proširenju europskih integracija<br />
– velikim dijelom biti utemeljene<br />
na našim povijesnim iskustvima<br />
i rezultirajućem dominantnom<br />
svjetonazoru. Bit će, međutim, iznimno<br />
značajno da sva naša stajališta dobro<br />
odvažemo u svjetlu naših neposrednih<br />
interesa, pogotovo u regiji.<br />
A što su zapravo regionalni interesi<br />
Republike Hrvatske? Prije svega, to su<br />
sređeni odnosi, dugoročan i stabilan mir,<br />
ekonomska suradnja i napredak – ali uz<br />
vodeću ulogu hrvatskog gospodarstva i<br />
uz primat hrvatskih pozicija u politici<br />
Europske unije prema cijelom prostoru<br />
jugoistočne Europe. Tu se, naravno,<br />
kao ključno nameće pitanje političke i<br />
ekonomske budućnosti Bosne i Hercegovine.<br />
Nažalost, niti jedan od Vaših dvaju<br />
Nevjerojatno je koliki je novac Zapad<br />
ulupao u održavanje neodrživog u BiH,<br />
izbjegavajući suočavanje s problemom<br />
prethodnika nije imao produktivnu<br />
politiku prema Bosni i Hercegovini.<br />
Dijelom i zbog njihovih propusta,<br />
Bosna i Hercegovina se nalazi u situaciji<br />
u kojoj se nalazi, a njeni građani<br />
hrvatske nacionalnosti u iznimno su<br />
nepovoljnom položaju. Bez ulaženja u<br />
detalje svih promašaja hrvatske politike<br />
prema Bosni i Hercegovini u proteklih<br />
dvadeset godina, od iznimne je<br />
važnosti da shvatite kako je trenutna<br />
“off-hands” politika dugoročno neodgo-<br />
dr. Josip Glaurdić je hrvatski istraživač na Sveučilištu Cambridge s doktoratom političkih<br />
znanosti američkog Yalea<br />
18 F o r b e S siječanj 2010
Hrvatska je pod<br />
predsjednikom<br />
Mesićem čvrsto<br />
odabrala put<br />
euroatlantskih<br />
integracija<br />
Foto AP<br />
vorna. Istina je da sve tri bosanskohercegovačke<br />
nacionalne zajednice<br />
moraju međusobno naći zajednički<br />
jezik i prihvatljiv modus budućeg<br />
političkog ustroja države. Ali, kad je<br />
politika Sarajeva paralizirana prošlošću<br />
i svojim unutrašnjim podjelama, a<br />
politika Beograda neiskrena i vođena<br />
sa skrivenim namjerama za račun<br />
svoje pozicije prema Kosovu, onda je<br />
potreban drugačiji pristup.<br />
Daytonski sporazum bio je jedan<br />
od najtragičnijih promašaja zapadne<br />
politike prema Bosni i Hercegovini.<br />
Međutim, od toga sporazuma još je<br />
tragičnija politika svih njegovih potpisnika<br />
u proteklih <strong>14</strong> godina, pogotovo<br />
potpisnika iz međunarodne zajednice.<br />
Upravo je nevjerojatno koliki je novac<br />
Zapad takoreći ulupao u održavanje<br />
neodrživog u Bosni i Hercegovini, kako<br />
se ne bi morao direktno suočiti s problemom.<br />
To mora prestati. Zbog toga ćete<br />
se Vi, kao novi predsjednik i sukreator<br />
Pred trećim je<br />
predsjednikom<br />
veliki izazov da<br />
oblikuje našu regiju<br />
na sliku hrvatskih<br />
(a i europskih)<br />
interesa<br />
hrvatske vanjske politike – ne samo<br />
radi sigurnosti i stabilnosti Republike<br />
Hrvatske, već i radi budućeg prosperiteta<br />
čitave regije – morati aktivno uključiti<br />
u proces restrukturiranja i osovljavanja<br />
na zdrave temelje Bosne i Hercegovine.<br />
I to s prvim danom hrvatskog članstva u<br />
Europskoj uniji.<br />
Vaš će prvi korak biti da uvjerite<br />
ostatak Unije kako je potrebna aktivna<br />
politika koja neće robovati svakom<br />
slovu Daytona i koja se neće bojati<br />
lokalnih moćnika, pogotovo onih<br />
u Banjoj Luci. A Vaš sljedeći korak bit<br />
će izlazak s takvom potporom i pred<br />
Sarajevo i pred Beograd. Nikako ne na<br />
način na koji je Slovenija izašla pred nas<br />
u graničnom sporu, jer je njezino otvoreno<br />
i bezobzirno agitiranje otvorilo<br />
vrata dugotrajnom pogoršanju odnosa.<br />
Ali, i Beograd i Sarajevo treba uvjeriti<br />
da naša zajednička europska budućnost<br />
ovisi o novim i iskrenim pregovorima<br />
o unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine.<br />
I to pregovorima u kojima će se<br />
svi morati nečega odreći.<br />
Možda se može činiti presmjelom<br />
tezom, ali vanjskopolitički uspjeh Vašeg<br />
mandata u najvećoj će mjeri ovisiti, ne o<br />
ulasku Hrvatske u Europsku uniju, već<br />
o tome kako ćete iskoristiti članstvo u<br />
Uniji da biste oblikovali našu regiju na<br />
sliku hrvatskih (a i europskih) interesa.<br />
Samo nemojte ponoviti greške svojih<br />
prethodnika.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 19
Zvijezde<br />
2010.<br />
Pred nama je teška godina.<br />
Ako ih bude, zvijezde rasta<br />
mogle bi doći iz energetike<br />
i specijaliziranog IT sektora,<br />
prehrambeno-prerađivačke<br />
industrije i farmaceutike /<br />
Dragana Radusinović<br />
Razigranim tonom Ivica Siladić se javio iz amsterdamske zračne luke. Hvatao<br />
je avion za Tajvan. Nabrzinu je rekao da će Mireo, tvrtka koju je prije devet godina<br />
osnovao s bratom Leonardom, u 2010. godini rasti dva do tri puta, posreći li im se.<br />
Prema Tajvanu se zaputio u potrazi za poslom, naravno. Njegov stariji brat Leonardo<br />
Siladić, predsjednik Uprave Mirea čijih 23 inženjera u zagrebačkom Buzinu<br />
proizvode softver za navigaciju, ipak je pomalo začuđeno odslušao najave spektakularnog<br />
rasta. “U 2009. godini imamo prihode od 27 milijuna kuna, a u 2010.<br />
realno je očekivati da će se kretati između 33 i 35 milijuna. Sve ostalo je moguće,<br />
ali nepredvidivo”, komentirao je “posreći li nam se” model planiranja. “Ali ove smo<br />
godine Indijcima prodali softver”, dodao je. Iako ne želi otkriti koliki je indijski udio<br />
u njihovu prihodu, taj posao koji je gotovo ravan prodaji leda Eskimima trebao bi<br />
u 2010. godini rasti 250 posto.<br />
Navigacijski softver proizveden u Zagrebu prodali su indijskoj kompaniji CE<br />
Info Systems, poznatijoj pod brandom MapmyIndia. Riječ je o spoju indijske kartografije<br />
i hrvatskog softvera. Nakon turbulentne 2009. – u kojoj im se poslovni<br />
plan sasvim raspao na kraju prvog kvartala i ono što je bilo izvjesno više nije postojalo,<br />
pa je kompaniji prijetio ozbiljan pad prihoda – presložili su se i izgubljene<br />
20 F o r b e S siječanj 2010
siječanj 2010 F o r b e S 21<br />
Foto Getty Images,
n zvijezde 2010.<br />
poslove nadomjestili novima. Stoga će<br />
plan za ovu godinu ipak ostvariti, ali ne<br />
onako kako su lani u ovo doba planirali.<br />
Leonardo Siladić nije sklon pričati o onome<br />
što se još nije dogodilo.<br />
20% rasta u<br />
2010.<br />
očekuju proizvođači<br />
softvera Mireo<br />
godine, trka kompanija za rastom, što<br />
prihoda, što profita, u posljednjoj godini<br />
desetljeća pretvara se u grčevitu bitku za<br />
stabilnošću. Menadžeri koji su do jučer<br />
na svojim skupim MBA programima,<br />
gužvajući skupa odijela nalakćeni nad<br />
još skuplja prijenosna računala planirali<br />
kako će ulaganjem u marketing potaknuti<br />
ljude da kupuju skuplji proizvod<br />
zbog neke virtualne dodane vrijednosti,<br />
računajući u primozgu svoj bonus po<br />
kvartalu, sada stoje očiju širom otvorenih<br />
pred 2010. godinom. Pažljivim<br />
promatranjem, u zjenicama im se nazire<br />
strah. Ne samo da su bonusi na<br />
neodređeno, ali dugo vrijeme poprimili<br />
lik vrapca na grani, nego će i bez onoga<br />
što smatraju pravednom kompenzacijom<br />
za težak rad najvjerojatnije morati<br />
dijeliti i otkaze. U 2009. godini, pretežno<br />
u privatnom sektoru bez posla je ostalo<br />
približno 80 tisuća ljudi.<br />
Nakon prvog olakšanja zbog<br />
smanjenja troškova, biznis se susreo<br />
s drugom stranom medalje – velikim<br />
brojem bitno siromašnijih potrošača.<br />
To je, sjedajući u stolicu ministra gospodarstva,<br />
vrlo brzo shvatio i donedavni<br />
direktor Hrvatske udruge poslodavaca<br />
Đuro Popijač, a žalopojku nad padom<br />
potrošnje možda najbolje ilustrira<br />
Goranko Fižulić, suvlasnik Magme,<br />
nekadašnje perjanice rasta u hrvatskoj<br />
trgovini. Kralj igračaka jedva drži kraj s<br />
krajem u svojoj kompaniji žaleći se kako<br />
U 2010. godinu braća Siladić i ostali<br />
suvlasnici Mirea, sedam kompanijskih<br />
inženjera, i manjinski tajvanski partner,<br />
tvrtka Mitac, ulaze s planom da ostvare<br />
želju s kojom je Mireo i nastao. Riječ<br />
je o proizvodnji navigacijskog softvera<br />
za “pametne” mobitele. Do iPhonea se<br />
najvjerojatnije neće probiti, ali kako im<br />
najviše novca dolazi s Tajvana i iz Hong<br />
Konga, Azija i tamošnji nastajući brandovi<br />
njihovo su veliko igralište. Osim<br />
toga, navigacijski softver za mobitele<br />
zamišljen je tako da se može instalirati<br />
na sve aparate, no pregovori ih očekuju<br />
s proizvođačima mobitela ili njihovim<br />
distributerima. Uz rast biznisa u Indiji<br />
čije je tržište i u globalnoj recesiji 2009.<br />
godine raslo šest posto, Siladić očekuje<br />
dobar biznis u Africi, Južnoj Americi i<br />
na Srednjem istoku, ali i u istočnoj Europi.<br />
U veljači će na tradicionalni sajam<br />
mobilne telefonije Mobile World Congress<br />
u Barceloni potrošiti gotovo 60<br />
tisuća eura, držeći palčeve da se vrate sa<br />
sklopljenim poslovima.<br />
Priča o Mireovom potencijalnom<br />
rastu baziranom na onome što konzultanti<br />
vole nazvati domaća pamet,<br />
mnogima će na pragu najteže poslovne<br />
godine ovog desetljeća zvučati ili kao<br />
iluzija ili pak kao samodopadnost.<br />
Nije ni jedno ni drugo, no rast u 2010.<br />
mnogim će tvrtkama biti samo san. Oni<br />
koji ga ostvare učinit će to na tržištu koje<br />
će ukupno stagnirati jer se Hrvatskoj<br />
za 2010. godinu ne predviđa rast ili su<br />
predviđanja vrlo skromna.<br />
Nakon krizne 2008. i recesijske 2009.<br />
Leonardo Siladić,<br />
predsjednik uprave Mirea<br />
tvrtku je osnovao s bratom<br />
Ivicom prije devet godina<br />
Foto Boris Štajduhar<br />
22 F o r b e S siječanj 2010
je zapravo nemoguće potaknuti ljude da<br />
troše više.<br />
Nije stoga čudno što će se u 2010.<br />
privatni sektor čak odreći svoje vjere po<br />
kojoj u državnoj upravi ima najmanje<br />
minusom po tekućem računu pa mu<br />
moraju pristupiti drugačije, da njihov<br />
dobavljač nije krava muzara jer su mu<br />
živci sve tanji i da tvrtkin novac moraju<br />
naučiti trošiti opreznije od vlastitog.<br />
jednom skupu predloži državne subvencije<br />
za kupnju stanova. Zašto njega?<br />
Pa nije mu lako. Gradi stanove visine<br />
stropa 2,45 metara, dok bi neka pristojna<br />
visina ipak trebala biti 2,65 metara.<br />
Tajvan, Južna Afrika, Bliski istok, Indija ... rastuća istočna tržišta<br />
destinacije su na koje putuju menadžeri koji u 2010. traže rast<br />
50 tisuća zaposlenih previše i okrenuti<br />
sve naglavce pa se nadati da će svi i ostati<br />
zaposleni samo da bi imali što trošiti.<br />
Pjesmicu nove godine svi su više-manje<br />
naučili. Ona se sažima u održavanje<br />
likvidnosti, stjecanje nove svijesti da<br />
nije prodano ono što nije naplaćeno,<br />
da kupac njihovih proizvoda ili usluga<br />
najvjerojatnije iz svoje banke ne izlazi s<br />
osmijehom na licu, a još je manje vjerojatno<br />
da izlazi s kreditom ili većim<br />
Fleksibilnost umjesto pohlepe<br />
Leonardo Siladić, Mireo<br />
Domaći građevinski sektor možda<br />
nikada više neće biti ono što je bio niti<br />
će licitirati s dvoznamenkastim stopama<br />
rasta, a korupcijske afere povezane<br />
s Hrvatskim autocestama dohvatile su<br />
niskogradnju u trenutku kad joj se ni s<br />
legalne poslovne strane ništa dobro nije<br />
pisalo. Što se stanogradnje tiče, možda<br />
je tek zanimljivo spomenuti Filipa Filipeca,<br />
tvrdokornog direktora Tehnike<br />
kojem je nedavno palo na pamet da na<br />
Recesija je poslovanju Mirea, tvrtke koju su 2001. godine osnovala braća Leonardo<br />
i Ivica Siladić, na kraju 2009. donijela dodanu vrijednost. Poslovna filozofija<br />
Leonarda Siladića ponešto je drugačija od one koja se najčešće susreće<br />
u biznisu što tek 20 godina diše kapitalizam. “Mi radimo ono što mislimo da<br />
treba raditi i cilj nam je stvoriti dobar proizvod. U tvrtki nitko nije gramziv za novcem”,<br />
riječi su kojima Siladić objašnjava zašto se jako protivi kontekstu u kojem se uspjeh<br />
mjeri rastom prihoda i što većom dobiti. Zapošljava samo inženjere, one s Fakulteta<br />
elektrotehnike i računarstva, ali i s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a posebno<br />
su zainteresirani za izuzetne pojedince koji su tijekom studija sudjelovali u globalnim<br />
natjecanjima. Poduzetnici iz Pule koji su svoju softverašku kompaniju nastanili u<br />
Zagrebu, ne vjeruju u moderno poslovno planiranje, a Leonardo Siladić ide čak tako<br />
daleko da tvrdi kako uspjeh Mirea ne bi bio moguć da su se oslanjali na projekcije<br />
rasta učenih ekonomista. Mireo navigacijskim softverom i svojim novim proizvodom,<br />
navigacijskim softverom za pametne telefone, igra na vrlo konkurentnom svjetskom<br />
tržištu. Iako su licencni ugovori putem kojih rade za razne naručitelje tajni, Siladić<br />
kaže kako prema reakcijama kupaca mogu zaključiti da nisu najjeftiniji na tržištu.<br />
“Nikada nismo htjeli konkurirati cijenom”, kaže Siladić. Konkuriraju fleksibilnošću, što<br />
će Siladić pojasniti time što softver koji proizvode funkcionira na četiri južnoafrička<br />
jezika te hebrejskom, arapskom i perzijskom. U lipnju ove godine Mireo je registriran<br />
kao dioničko društvo, a u vlasničku strukturu braća Siladić pustila su sedam ključnih<br />
inženjera kompanije i tajvansku tvrtku MiTAC. U vlasničkoj strukturi 65 posto dionica<br />
ima tvrtka Mireo Impl u kojoj su dioničari Siladići i sedam inženjera, dok su dioničari u<br />
ostalih 35 posto opet oni, a pet posto ima MiTAC.<br />
Hoće li zajedljivi kupci doći u razgledavanje<br />
s metrom?<br />
Trgovina u idućoj godini neće vladati<br />
Hrvatskom, barem ne u svoj svojoj<br />
blistavoj moći kojom je žarila i palila<br />
u godinama visoke potrošnje i kakvog<br />
takvog rasta BDP-a. To se iščitava iz<br />
propasti Zdravka i Višnje Pevec koji<br />
imaju sve manje šanse za spas svojeg<br />
nekadašnjeg carstva od stečaja, ali i<br />
riječi kojima je starija izvršna potpredsjednica<br />
koncerna Ljerka Puljić oslikala<br />
budućnost Konzuma. U smislu rasta<br />
prstom je pokazala na tržišta regije,<br />
počastivši domaće tržište s mnogo više<br />
sumnje i opreza. U segmentu specijalizirane<br />
maloprodaje rast, ili barem vrlo<br />
snažna stabilnost, može se očekivati od<br />
DM-a kojem bi jaku tržišnu poziciju –<br />
koja se očituje u više od stotinu dućana,<br />
što nema nijedan njihov konkurent –<br />
možda mogao pokušati narušiti Muller.<br />
Zvijezde rasta, bude li ičeg zvjezdanog<br />
u 2010., kriju se negdje drugdje.<br />
Može ih se naći u energetskom i specijaliziranom<br />
informatičkom sektoru,<br />
prehrambeno-prerađivačkoj industriji<br />
i farmaceutskoj branši. Oni koji<br />
imati šansu rasti, taj će rast ostvariti<br />
zahvaljujući internacionalizaciji poslovanja<br />
i uspješnom obrađivanju inozemnih<br />
tržišta, bilo da je riječ o regiji ili pak<br />
dalekim istočnim tržištima u razvoju.<br />
Kad bi se Ivan Milčić, direktor<br />
Končar-Energetskih transformatora<br />
stigao voziti zagrebačkim<br />
tramvajem, mogao bi bez bez lažne<br />
skromnosti potapšati tramvajsko sjedalo<br />
po naslonjaču i promrmljati: “I ove<br />
siječanj 2010 F o r b e S 23
n zvijezde 2010.<br />
25% rasta u<br />
2010.<br />
očekuje Geofoto<br />
Zvonka Biljeckog<br />
sam godine uplatio da bi se dug za tebe<br />
otplatio”. Ova je šala i njega nasmijala.<br />
Milčić se pretežno vozi avionom, baš<br />
poput Siladića mlađeg, u potrazi za<br />
poslovima.<br />
Kako je njegovoj jedinici Končara<br />
većinski vlasnik Siemens (51 posto), a<br />
manjinski Končar (49 posto), ima dva<br />
šefa, Jürgena Vinkenflugela, šefa Siemensove<br />
globalne proizvodnje transformatora<br />
i Darinka Bagu, predsjednika<br />
Uprave Grupe Končar, a konzultira se s<br />
oba. Poslovnu godinu računa po Siemensovom,<br />
njemačkom kalendaru, pa<br />
mu je posljednja završila 30. rujna 2009.<br />
U njoj su Končar-Energetski transformatori,<br />
u svijetu poznatiji po engleskoj<br />
kratici KPT, svojim vlasnicima prijavili<br />
oko 30 milijuna eura dobiti. Od toga<br />
se 65 posto dijeli vlasnicima kroz dividendu,<br />
a kompaniji ostaje 35 posto za<br />
investicije.<br />
U tom kontekstu šala s otplatom<br />
duga za tramvaj poprima ozbiljniju dimenziju.<br />
Milčić je u prosincu uz ostalo<br />
svratio u Moskvu. I to će, pohvalio se<br />
skromno, donijeti rezultat. Nakon deset<br />
godina izbivanja s ruskog tržišta,<br />
KPT će raditi za čeličanu Metalloinvest,<br />
što bi mu trebalo donijeti tri milijuna<br />
eura prihoda. Od 2005 do 2009. KPT<br />
je rastao 3,2 puta sa 55,3 milijuna eura<br />
prihoda na 175,6 milijuna. Rast u 2010.<br />
trebao bi bi biti nešto manji, planiran<br />
je na razini od 5 do 7 posto. U 2011.<br />
za koju je dogovoreno 30 posto plana,<br />
što je bolje od uobičajenog, moglo bi se<br />
čak dogoditi da se premaši 200 milijuna<br />
eura prihoda. “Vjerujemo da ćemo do<br />
2011. moći reći da smo u periodu od<br />
deset godina isporučili transformatore<br />
u vrijednosti od milijardu eura”, kaže<br />
Milčić.<br />
Tvrtka s proizvodnjom u<br />
zagrebačkom Jankomiru, gdje je 2009.<br />
proširen proizvodni pogon, nagrađena<br />
je u Siemensovom sustavu kao najbolja<br />
od 21 proizvodne jedinice transformatora,<br />
a statuu koja govori o toj nagradi<br />
popratio je i novi posao.<br />
Ulaze u proizvodnju transformatora<br />
za istosmjerni prijenos struje<br />
(HVDC – high voltage direct current).<br />
Klasični transformatori funkcioniraju<br />
na izmjeničnom prijenosu, a HVDC je<br />
nova tehnologija transformatora koji<br />
služe za prijenos električne energije s<br />
Racionalnije s resursima<br />
Emil Tedeschi, Atlantic Grupa<br />
vrlo udaljenih lokacija, gdje se struja<br />
proizvodi putem alternativnih izvora<br />
poput sunca i vjetra, a ti se izvori nalaze<br />
u pustinjama i na Sjevernom moru.<br />
Novu generaciju transformatora, koji su<br />
u branši strateški proizvod za budućnost,<br />
budući da je riječ o sektoru zelene energije<br />
Siemens je dosad proizvodio samo<br />
u Nürnbergu. Prvi zagrebački HVDC<br />
krenut će u proizvodnju 2010. godine.<br />
Odredište mu je Novi Zeland, kamo bi<br />
trebao stići 2011. Nitko od 472 zaposlena,<br />
od kojih je 110 primljeno tijekom<br />
posljednjih pet godina, neće u 2010.<br />
Kad si uspješan na rastućem tržištu s povoljnim okruženjem, uspjeh ti je ipak<br />
manji od onoga koji ostvaruješ na nestabilnom tržištu neizvjesnog rasta<br />
i uz izrazito nepovoljno okruženje. Kako je uspjeh Atlantic Grupe, koja u<br />
2010. planira rasti četiri posto, dio ove druge priče, a njezin većinski vlasnik<br />
Emil Tedeschi više nego sklon prigovaranju na račun loših okolnosti, u idućoj godini<br />
znatiželjnici će se sve više pitati hoće li i kada Tedeschi napredovati iz faze prigovaranja<br />
u fazu aktivnog rješavanja problema nepovoljnog gospodarskog okruženja.<br />
Tedeschi nikada ne propušta priliku da rogobori, pa kaže: “Nažalost, državni proračun<br />
za 2010. godinu ne daje puno razloga za vjeru u brzi gospodarski oporavak. Iako su<br />
vidljivi napori za racionalizacijom troškova i pojačanom štednjom, gledajući strukturu<br />
proračuna ne vidimo promjenu ekonomske i svjetonazorske paradigme.” Podržavanje<br />
života iznad mogućnosti kao zaštitni znak Hrvata i Hrvatske ono je što Tedeschija<br />
smeta, kao i prazna blagajna iz koje bi se trebali financirati razvojni projekti. Znakove<br />
oporavka zato uopće ne traži u Hrvatskoj. Vidi ih u oporavku tržišta Europe i SAD-a.<br />
“Tamo se oslobađa kapital koji će zasigurno naći svoj put i prema nama”, kaže Tedeschi.<br />
Iz toga se može iščitati da bi se Hrvatskoj u idućem razdoblju mogla ostvariti želja<br />
o rastu stranih ulaganja, ali da možda nećemo biti sretni s njihovom strukturom. Zato<br />
Tedeschi upozorava: “Taj potencijal treba razumno iskoristiti kanalizirajući sredstva<br />
u novu proizvodnju, jačanje izvoznih aktivnosti, poticanje poduzetništva i investicija.<br />
Treba stvoriti novo povjerenje u tržište.”<br />
Pjesmica, koju je prije nego što je postao ministar gospodarstva glasno pjevao Đuro<br />
Popijač, nije utihnula kad je u riječ o Tedeschiju, iako je malo vjerojatno da će Popijač<br />
u njoj iduće godine biti prateći vokal. “Država, zajedno s državnim monopolima i<br />
poduzećima u pretežito državnom vlasništvu, ima značajnu ulogu kao još uvijek<br />
najveći poduzetnik, a time i potencijalno najveći generator spiralne nelikvidnosti”,<br />
kaže Tedeschi ponavljajući da je potrebno osigurati stabilan i uredan sustav u kojem<br />
se obveze podmiruju na vrijeme. I na kraju ima prijedlog : “Kroz daljnju privatizaciju<br />
ili davanjem u koncesiju poduzetnicima treba staviti u funkciju nezanemarivu količinu<br />
državne imovine koja se ne koristi uopće ili se ne koristi na racionalan način. Pod<br />
pretpostavkom mobilizacije takve državne imovine, uz obveze na daljnja ulaganja,<br />
stvorio bi se potreban zamašnjak ukupnog gospodarskog razvoja.” Brži oporavak<br />
može biti samo posljedica racionalnijeg korištenja resursa na raspolaganju, poruka je<br />
Emila Tedeschija.<br />
24 F o r b e S siječanj 2010
strahovati od otkaza, a direktor će reći<br />
da je prihod tvrtke po zaposlenom 320<br />
tisuća eura u 2009. godini. Zapošljavat<br />
će još ljudi. Trenutačno na stipendiji na<br />
fakultetima elektrotehnike i računarstva<br />
te strojarstva imaju šest stipendista.<br />
U potrazi za rastom, iz Jankomira<br />
nas je put vratio u Buzin gdje je Zvonko<br />
4%<br />
rasta u 2010.<br />
planira<br />
ostvariti Tedeschijeva<br />
Atlantic Grupa<br />
Emil Tedeschi, vlasnik<br />
Atlantic Grupe zaziva<br />
privatizaciju preostalog<br />
državnog vlasništva kako bi<br />
se pokrenulo gospodarstvo<br />
Foto Vjekoslav Skledar / Cropix<br />
Biljecki, vlasnik Geofota, tvrtke u biznisu<br />
fotogrametrije, kartografije i<br />
geoinformatike sagradio svoju poslovnu<br />
zgradu. Na kraju 2008. godine, kada<br />
smo se slušajući velike planove Zvonka<br />
Biljeckog zapitali može li on jednog<br />
dana imati korporaciju, njegov je Geofoto<br />
imao 15 milijuna eura prihoda od<br />
osnovnog biznisa.<br />
Biljecki je krajem 2008. krivo procijenio.<br />
Nije mu uspjelo rasti 25 posto.<br />
Geofoto je u 2009. narastao 31 posto i<br />
prihodi su blago prešli 19 milijuna eura,<br />
a dobit bi trebala iznositi 30 milijuna<br />
kuna. Kao i krajem krizne godine kada<br />
je za recesijsku najavljivao rast, Biljecki<br />
i za 2010. predviđa da će Geofoto rasti<br />
25 posto. U godinu dana u svoju tvrtku<br />
nije pustio strateškog partnera iako se<br />
mnogo govorilo o njegovu aranžmanu s<br />
IFC-om, fondom Svjetske banke. No to<br />
ne znači da Biljecki i dalje ne pregovara<br />
s potencijalnim strateškim partnerima<br />
iako se, kako se može čuti u branši,<br />
njihov krug proširio, pa se spominje<br />
moguće partnerstvo s Europskom<br />
bankom za obnovu i razvoj.<br />
Za investicije, koje su u 2009.<br />
iznosile 17 milijuna eura, u 2010. mu<br />
treba 23 milijuna. Fali mu, i sam će<br />
priznati, 8 milijuna eura koje će mu<br />
osigurati ili strateški partner ili leasing<br />
i bankovni krediti. Rast u 2010. planira<br />
ostvariti širenjem geoinformatičkog<br />
biznisa na Srednji istok, Saudijsku Ara-<br />
siječanj 2010 F o r b e S 25
n zvijezde 2010.<br />
Ivo Usmiani , vlasnik<br />
Jadran-Galenskog<br />
laboratorija u 2010.<br />
godini očekuje rast<br />
u Rusiji, Ukrajini i<br />
Kazahstanu koji su u<br />
2009. podbacili<br />
Država opasnija od tržišta<br />
Ivo Usmiani, Marina Pulišić, Jadran - Galenski laboratorij<br />
FFarmaceutika će rasti. U boljem je položaju od ostalih sektora. No nije izvan<br />
opasnosti i recesijska 2009. godina nije joj bila bajna. Na kraju 2008. u<br />
riječkom su sjedištu Jadran - Galenskog laboratorija, treće hrvatske farmaceutske<br />
kompanije, za 2009. planirali visoku dobit. Žrtvovali su je kako bi<br />
sačuvali sva radna mjesta unatoč podbačaju poslovanja u zemljama CIS-a. U 2010.<br />
također žele sačuvati sva radna mjesta, a mnogo više od nepredvidivog tržišta boje se<br />
države. Za razliku od Atlantic Grupe koja u farmaceutskom dijelu svojeg poslovanja<br />
računa na rast u bezreceptnim lijekovima, JGL koji planira ukupan rast od 12 posto, u<br />
segmentu receptnih lijekova računa na 24 posto rasta. Ono što bi im moglo narušiti<br />
planove jest poslovna praksa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.<br />
“Bojimo se da bi u 2010. država mogla postati gori platiša nego što jest. Od veledrogerija<br />
se, zbog odgođenog plaćanja HZZO-a, trenutačno naplaćujemo u roku od čak<br />
220 dana”, kaže Marina Pulišić, zamjenica predsjednika Uprave JGL-a. Čak i najmanje<br />
produljivanje rokova plaćanja HZZO-a može bitno utjecati na poslovanje JGL-a.<br />
“Zbog HZZO-ovih rokova plaćanja moramo uzimati kredite i imati otvorene kreditne<br />
linije”, kaže Pulišić dodajući da bi dodatno produljivanje rokova plaćanja djelovalo<br />
destabilizirajuće na poslovanje. Budući da JGL planira rasti u svim svojim programima<br />
i ne bi se htio dodatno zaduživati, stabilnost financiranja u sustavu zdravstva karika je<br />
o kojoj će ovisiti položaj JGL-a u 2010. godini.<br />
biju i Oman, što su veliki ugovori. Radit<br />
će i projekt Vendoza, odnosno katastar<br />
u Argentini, a očekuje i posao u Bugarskoj.<br />
Biljecki je napravio još jedan korak<br />
prema svom cilju, osnivanju holdinga i<br />
izlasku na burzu, no hoće li se listanje<br />
dionica na Bečkoj ili Varšavskoj burzi<br />
12% rasta<br />
očekuju<br />
u riječkom Jadran-<br />
Galenskom u 2010.<br />
dogoditi u 2010., još se ne može sa<br />
sigurnošću reći.<br />
Mireo, KPT i Geofoto tri su hrvatske<br />
proizvodnje čvrsto oslonjene na nove<br />
tehnologije u svojoj niši, koje će u 2010.<br />
rasti na svjetskom tržištu.<br />
26 F o r b e S siječanj 2010
Direktor Elektrokontakta koji u Zagrebu<br />
proizvodi regulacijske uređaje za<br />
električne štedanjake za 2010. godinu u<br />
planu ima rasti 7 do 8 posto, zahvaljujući<br />
oporavku na svjetskim tržištima.<br />
Partner TMC Grupe, konzultant<br />
Damir Novotny, u priči o mogućnostima<br />
rasta hrvatskih kompanija potvrđuje da<br />
je prošlo vrijeme trgovine i graditeljstva.<br />
Na pozornici uspjeha nastupat će<br />
prehrambeno-prerađivačka industrija i<br />
farmaceutika. Da mu reputacijski rizik<br />
zbog istrage USKOK-a nije ozbiljno<br />
narušen, u zvijezde za 2010. moglo bi<br />
se uključiti i Dalekovod, kompaniju<br />
koja ima pretpostavke za uključivanje<br />
na međunarodno tržište povratkom u<br />
energetski sektor, odnosno proizvodnju<br />
visokonaponskih dalekovoda. Koliko<br />
će ga u tome spriječiti eventualni grijesi<br />
njegova vodstva predvođenog Lukom<br />
Miličićem, otkrit će za Dalekovod ipak<br />
neizvjesna 2010. godina.<br />
Održavanje likvidnosti, svijest da nije<br />
prodano ono što nije naplaćeno i pad<br />
potrošnje obilježit će 2010. godinu<br />
Vindijini proizvodi koji spadaju u<br />
višu cjenovnu kategoriju neće nužno<br />
osigurati rast kompaniji na tržištu Srbije<br />
obzirom na vrlo nizak standard<br />
Zvonko Biljecki još<br />
nije našao strateškog<br />
partnera za svoj<br />
Geofoto, ali su mu<br />
prihodi u 2009. rasli<br />
31 posto<br />
tamošnjeg stanovništva.<br />
Na izmaku 2009. godine još je<br />
jednom nemoguće zaobići Emila Tedeschija,<br />
većinskog vlasnika Atlantic<br />
Foto Tea Cimaš, Ronald Gorsić / Cropix<br />
Novotny će u svojem skeniranju<br />
kompanija koje bi mogle rasti svakako<br />
spomenuti Agrokor. Najveći hrvatski<br />
prehrambeni koncern u vlasništvu Ivice<br />
Todorića u proteklih je deset godina<br />
nesumnjivo narastao do pozicije u literaturi<br />
poznate pod nazivom “prevelik<br />
da propadne”. Nakon što je u prosincu<br />
na tržište plasirao 400 milijuna eura korporativnih<br />
obveznica, od Agrokora se<br />
u 2010. očekuje rast i stabilnost usprkos<br />
zaduženju grupacije.<br />
Prehrambena industrija, uobičajeno<br />
ambiciozna većinom se ipak nada rastu.<br />
Ima ga u planu, ali nerado iznosi prognoze.<br />
Tako će u Dukatu koji u sustavu<br />
Lactalisa poprima sve značajnije mjesto<br />
reći da planiraju rasti, ali da ne znaju<br />
na koju će se stranu godina okrenuti.<br />
Brojčane prognoze su stoga nezahvalne.<br />
Iz istog razloga u Vindiji vlada<br />
šutnja kad je riječ o projekcijama rasta,<br />
a mišljenja analitičara su podjeljena.<br />
Jedni će argumetirati da je Vindijin<br />
iskorak na tržište regije otvaranjem<br />
tvornice za proizvodnju mesa vrijedne<br />
12 milijuna eura ono što će kompaniji<br />
osigurati rast, a drugi će pak reći da<br />
siječanj 2010 F o r b e S 27
n zvijezde 2010.<br />
Grupe, koja je zahvaljujući svojim raznorodnim<br />
djelatnostima zaslužila naziv<br />
mješovitog koncerna.<br />
“U 2009. očekujemo ukupno gotovo<br />
2,2 milijarde kuna prometa te <strong>14</strong>7<br />
milijuna kuna operativne dobiti, što je<br />
<strong>14</strong> posto više nego lani te je u skladu s<br />
našim najavama poslovnih rezultata s<br />
početka godine. U 2010. godini planiramo<br />
rast prihoda i operativne dobiti od 4<br />
posto”, pohvalit će se službeno iz Atlantic<br />
Grupe.<br />
Najveći rast, koji temelje na lansiranju<br />
novih proizvoda i pripremljenih<br />
inicijativa, očekuju na tržištima Srbije<br />
i Slovenije. Sukladno predviđanjima<br />
tržišnih analitičara, najveći rast kad je<br />
riječ o djelatnostima očekuje se od sektora<br />
farmaceutike fokusiranog na proizvodnju<br />
bezreceptnih lijekova, a 2010.<br />
godina Atlantic Grupi će donijeti i spajanje<br />
12 ljekarni ZU Dvoržak u njihovu<br />
diviziju. Od investicija u taj segment Tedeschi<br />
očekuje značajniji efekt, a rastu<br />
bi bitno trebala pridonijeti i proizvodnja<br />
dodataka prehrani, odnosno Diethpharm<br />
i Fidifarm OTC.<br />
S fokusom na rast prihoda u svim<br />
poslovnim segmentima Tedeschi kaže:<br />
“Smanjenja potrošnja u Hrvatskoj, ali<br />
i u regiji jugoistočne Europe, najveći<br />
je izazov koji se mora ukalkulirati u<br />
planiranje rasta prihoda u 2010. Stoga<br />
planiranju pristupamo ambiciozno,<br />
ali i s oprezom koji nameću uvjeti u<br />
okruženju.<br />
Smanjena potrošnja građana vezana<br />
je uz sve segmente robe široke potrošnje<br />
u asortimanu Atlantic Grupe, te se<br />
u tom smislu nijedan dio poslovanja<br />
posebno ne izdvaja.”<br />
Početkom prosinca Ivo Usmiani,<br />
vlasnik i predsjednik Uprave riječkog<br />
Jadran Galenskog laboratorija bio je na<br />
skijanju, prilično raspoložen, ali ipak<br />
ne ležeran kad je riječ o biznisu. Kompanija<br />
ima ambiciju rasti u 2010., a<br />
Usmianijeva zamjenica Marina Pulišić<br />
kaže da je riječ o planiranom rastu od<br />
12 posto koji temelje na jačanju pozicije<br />
starih proizvoda, uvođenju novih i<br />
Proizvod svjetske kvalitete<br />
Ivan Milčić, Končar - Energetski transformatori<br />
Uspjeh Energetskih transformatora, kojih je Končar manjinski, a Siemens<br />
većinski vlasnik, nužno otvara pitanje mogućnosti te tvrtke da za sobom na<br />
svjetsko tržište povuče još koju Končarovu proizvodnu jedinicu. Milčić će<br />
istaknuti suradnju s Končar - metalnim konstrukcijama, tvrdeći da je riječ o<br />
jednoj od najboljih proizvodnji kotlova i metalne galanterije za transformatore. Pitanje<br />
šire slike i jačanja hrvatske proizvodnje ipak će navući zabrinut izraz na Milčićevo lice.<br />
“Generacije mladih ljudi u posljednjih 20 godina nisu imale priliku vidjeti da se od<br />
proizvodnje može živjeti”, kaže Milčić. Zatiranje proizvodnje i okretanje prema trgovini<br />
i onome što je posljednjih 20 godina bio lakši način zarade, jedan je od najčešćih<br />
prigovora u hrvatskom biznisu. Često zvuči prazno, no Milčić ga stavlja u kontekst<br />
gubitka intelektualnog kapitala, odnosno svih onih ljudi koji su se u posljednjih deset<br />
godina okrenuli trgovačkom i uslužnom sektoru, što je znatno osiromašilo ponudu<br />
kadrova koje je danas moguće regrutirati u kakvu proizvodnu priču koja uključuje<br />
nove tehnologije.<br />
“Bit našeg uspjeha je u tome što radimo proizvod svjetske kvalitete i prilagođavamo<br />
ga pojedinim kupcima i tržištima”, kaže Milčić. U 2010. godini Energetski transformatori<br />
započinju proizvodnju transformatora za istosmjerni prijenos struje, potrebnih za<br />
jeftiniji prijenos struje iz udaljenih alternativnih izvora. Budući da je za takve transformatore<br />
potrebno proizvesti novu vrstu izolacijskog sustava, koju danas u svijetu proizvodi<br />
svega desetak kompanija u svijetu, Končar - Energetski transformatori svakako su<br />
se plasirali među vodeće u svojoj branši.<br />
Ivanu Milčiću je cilj u 2010. ponoviti rekordnu 2009. godinu i ostvari rast od pet do<br />
sedam posto. Uz Energetske transformatore, rast u idućoj godini može se očekivati i<br />
od drugih Končarovih tvrtki u branši proizvodnje transformatora. Riječ je o Končar -<br />
distributivnim i specijalnim transformatorima te Mjernim transformatorima.<br />
Prozivodnja transformatora u Končar Grupi oko 80 posto prihoda ostvaruje na<br />
inozemnim tržištima.<br />
širenju na nova tržišta. U 2009. godini<br />
treća domaća farmaceutska kompanija<br />
rasla je 13 posto na hrvatskom tržištu,<br />
a 10 posto na tržištima jugoistočne Europe,<br />
dok su njihove glavne izvozne<br />
destinacije, tržišta zemalja CIS-a, podbacile<br />
zahvaljujući devalvaciji ruske<br />
7-8 % rasta<br />
očekuje<br />
Elektrokontakt koji<br />
vodi Vladimir Ferdelji<br />
valute. Stoga na tržištu Rusije, Ukrajine<br />
i Kazahstana neće rasti, nego ostati<br />
na razini iz 2008. godine. Prihodi<br />
Jadran Galenskog Laboratorija dosegli<br />
su 500 milijuna kuna, od čega na osnovni<br />
biznis otpada 380 milijuna. U<br />
2010. rast se očekuje kroz jačanje palete<br />
oftalmoloških i kardioloških lijekova u<br />
segmentu receptnih generičkih lijekova,<br />
uz lansiranje najmanje pet novih proizvoda.<br />
U bezreceptnim lijekovima Jadran<br />
Galenski polaže nade u rast Aqua<br />
Marisa, linije probiotika i novog proizvoda<br />
Normia. U 2010. očekuje se rast na<br />
ruskom tržištu, a kompanija će pokušati<br />
i proboj na kinesko tržište.<br />
Farmaceutske kompanije općenito<br />
su u boljoj poziciji u odnosu na druge<br />
sektore u 2010. godini, no među zvijezde<br />
se izdvaja samo JGL. Poslovanje<br />
Belupa ovisi o stabilnosti njegove posrnule<br />
kompanije majke, Podravke, čiju<br />
je poslovnu 2010. zbog nemogućnosti<br />
28 F o r b e S siječanj 2010
Ivan Milčić, direktor<br />
Končar - Energetskih<br />
Transformatora<br />
ponovno je nakon 10<br />
godina sklopio posao<br />
u Rusiji vrijedan 3<br />
milijuna eura<br />
vjerovanja brojkama nakon nedavne<br />
afere teško predvidjeti čak i uz kristalnu<br />
kuglu za proricanje. Pliva nakon što ju<br />
je preuzela Teva stabilizira svoje poslovanje<br />
u godini u kojoj je kroz program<br />
zbrinjavanja viška zaposlenih njihov<br />
broj smanjen za oko tisuću. Plivina<br />
proizvodnja u Novom Marofu opstat<br />
će zadovolji li interne Tevine standarde<br />
efikasnosti poslovanja, a trenutačno su<br />
na dobrom putu da im to uspije.<br />
U 2010. će rasti i biznis državnog<br />
Jadranskog naftovoda kao posljedica<br />
rasta Rafinerije Bosanski Brod u<br />
vlasništvu ruskog Zarubežnjefta i Gazpromovog<br />
osvajanja tržišta Srbije zbog<br />
čega se može očekivati da će Janafovim<br />
5-7 % rasta u<br />
2010. očekuju<br />
Končar - Energetski<br />
transformatori<br />
Foto Nina Đurđević / Cropix<br />
naftovodima teći sve veće količine sirove<br />
nafte. Konzultant Dragan Munjiza sklon<br />
je na kraju 2009. ipak ustvrditi da rast<br />
nije ili ne bi trebao biti glavni cilj većine<br />
kompanija. Prioritet bi trebala biti naplata<br />
potraživanja i stražarenje nad<br />
profitom, koji ne bi smio biti žrtvovan<br />
u ime rasta.<br />
U uvjetima u kojima je tržište<br />
nepredvidljivo, a novac za financiranje<br />
rasta skup bilo da je riječ o kreditima ili<br />
strateškim partnerstvima s fondovima,<br />
ambiciozno i nepromišljeno financiranje<br />
rasta moglo bi kompanije stajati i života.<br />
Kad je pak riječ o mogućnostima rasta,<br />
kompanije s niskom stopom zaduženja<br />
u boljem su položaju od drugih.<br />
Godinu 2010. pesimisti će najaviti<br />
kao godinu brojnih bankrota i nužnih<br />
otkaza, uspoređujući je s paklom. Optimisti<br />
će je pak vidjeti kao čistilište u<br />
kojem će nestati ono što ionako nema<br />
opravdanja za postojanje, a uz veće ili<br />
manje žrtve preživjeti ono što je zdravo<br />
i pametno vođeno.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 29
n zvijezde 2010.<br />
Bitka za hrvatski<br />
Tobacco Road<br />
U 2010. je realno očekivati daljnji pad tržišnog udjela TDR-a.<br />
Multinacionalke su uzvratile udarac, no Adris grupa još<br />
kontrolira maloprodajne kanale. Svima zajedno prijeti da ih<br />
država pomete s polica pod pult / Dragana Radusinović<br />
30 F o r b e S siječanj 2010
U<br />
Rovinju, koji smo u svibnju<br />
2009. godine proglasili<br />
najboljim gradom za život<br />
u Hrvatskoj, u 2010. godini<br />
zbijat će se redovi i<br />
zauzimati obrambeni položaji. Srce<br />
rovinjskog gospodarstva, Tvornica<br />
duhana Rovinj sa svojom modernom<br />
tvornicom u Kanfanaru, kucat će brže,<br />
strahujući više nego u posljednjih deset<br />
godina za sigurnost svojeg krvotoka i<br />
obaju njegovih dijelova, onog novčanog<br />
i onog duhanskog. TDR, tvrtka koja je<br />
na početku 2009. držala oko 85 posto<br />
hrvatskog tržišta cigareta, na kraju godine<br />
zabilježit će tržišni udio od oko<br />
79 posto. Nijedan monopol nije vječan.<br />
Hrvatska duhanska priča u 2010. bit će<br />
priča o rastu duhanskih multinacionalki<br />
kakve su Philip Morris, British American<br />
Tobacco, a možda i Japan Tobacco<br />
International, ako se aktivira u još jednom<br />
srazu s lokalnim šerifom koji im<br />
je u posljednjih deset godina blokirao<br />
malo hrvatsko tržište, pokazujući visoku<br />
razinu otpornosti na njihovu globalnu<br />
moć.<br />
Stvari se mijenjaju. Danas u Rovinju<br />
stoje pred pitanjem: Koliko ćemo brzo<br />
padati?<br />
U lipnju 2009. godine konačno je,<br />
na veselje duhanskih multinacionalki,<br />
promijenjen hrvatski sustav trošarina za<br />
duhanske proizvode, pa sad multinacionalke<br />
mogu na hrvatskom tržištu registrirati<br />
svoje brandove cigareta u svim<br />
segmentima. TDR je udarac podnio<br />
tiho. U prvoj rundi najviše je profitirao<br />
Philip Morris. Iz Zagreba će u njihovu<br />
europsku središnjicu u švicarskoj Lausannei<br />
na kraju godine stići poruka<br />
o rastu prodaje većem od 25 posto,<br />
procjenjuju poznavatelji tržišta. U Philip<br />
Morrisu ipak se neće otvoreno hvaliti.<br />
Poštujući pravila ponašanja duhanskih<br />
multinacionalki, danas u uspjehu kao<br />
i dosad u muci zbog neprobojnog zida<br />
TDR-a, Ivan Kovalkovič, direktor Philip<br />
Morissa za regiju reći će tek: “Nisam<br />
u mogućnosti preciznije komentirati<br />
tržišne rezultate, ali mogu reći da ova<br />
godina predstavlja prekretnicu u našem<br />
poslovanju u Hrvatskoj. Nakon što smo<br />
proširili naš asortiman brandova i postali<br />
prisutni u svim cjenovnim kategorijama,<br />
postižemo impresivan poslovni<br />
rast.”<br />
Procjene na temelju tržišnih podataka<br />
kažu pak da je Philip Morris (PM)<br />
dobio gotovo jednako koliko je TDR<br />
u tržišnom udjelu izgubio, pa je sa 15<br />
posto skočio na preko 20 posto udjela<br />
na hrvatskom tržištu cigareta. Nije to<br />
ista bitka kakvu je TDR vodio protiv<br />
British American Tobacca (BAT) prije<br />
pet godina, kada je lokalni öerif izbacio<br />
multinacionalku iz Hrvatske iako je<br />
ova doöla da u Tvornici duhana Zadar<br />
pokrene proizvodnju. Sa 150 zaposlenih<br />
u Hrvatskoj, BAT je danas sveden<br />
na njih manje od 10. Oprezni su. PM s<br />
druge strane grabi hrabro naprijed. U<br />
Hrvatskoj zapošljavaju nešto više od<br />
100 ljudi, u Zagreb su smjestili svoje<br />
sjedište za jugoistočnu Europu i ove<br />
godine krenuli s ozbiljnim lansiranjem<br />
brandova u premium, srednjem, ali i<br />
onom najnižem segmentu cigareta. No,<br />
dok je BAT, od kojeg se u idućoj godini<br />
također može očekivati lansiranje brandova,<br />
dosad čekao da vidi koliko će PM<br />
točno naštetiti TDR-u, u Rovinju nisu<br />
bili besposleni.<br />
Prema procjenama poznavatelja duhanskog<br />
tržišta, u 2010. realno je očekivati<br />
daljnji pad tržišnog udjela TDR-a od najmanje<br />
tri, a najviše sedam posto. Ipak,<br />
ne očekuje se da će pad TDR-a nakon<br />
liberalizacije tržišta u 2009. biti onoliko<br />
brz koliko bi multinacionalke htjele.<br />
Adris grupa, čiji je TDR dio, učvrstila je<br />
svoje položaje u maloprodaji kroz vlastiti<br />
lanac kioska i Novine, vlasničkim<br />
udjelom u Tisku, ali i svojim dovitljivim<br />
modelima prodaje. Povoljan aranžman s<br />
TDR-om imaju oni koji na svoje maloprodajne<br />
police ne primaju brandove<br />
cigareta čiji tržišni udio ne prelazi tri<br />
posto. Zauzeti tri posto tržišta, a da prije<br />
toga ne možeš s brandom ni primirisati<br />
u Todorićev Konzum i Tisak te u<br />
Novine, vrlo je težak zadatak. Svjetlo u<br />
tami je promjena vlasničke strukture Ine<br />
i prevlast mađarskog Mola s kojim multinacionalke<br />
ipak mogu razgovarati pa<br />
su Inine benzinske crpke sada dostupnije<br />
brandovima multinacionalki nego<br />
prije godinu dana. Lokalni je duhanski<br />
šerif zadovoljniji najnovijim odredbama<br />
o zabrani isticanja promotivnih materijala<br />
duhanske industrije na prodajnim<br />
mjestima nego što su to multinacionalke.<br />
Poruka je otprilike ovakva: “Probaj<br />
uspješno prodati novi brand cigareta u<br />
uvjetima u kojima ne smiješ ni zastavicu<br />
s njegovim nazivom staviti na blagajnu<br />
prodajnog mjesta, pa da te vidim.”<br />
Prodaja Philip Morrisa u 2009. rasla je<br />
25 posto. U 2010. očekuju se novi<br />
brandovi British American Tobacca<br />
TDR-ovi brandovi su svima zainteresiranima<br />
ionako poznati. Philip<br />
Morris je u ovom slučaju u maloj prednosti.<br />
Budući da je mu je upravo TDR<br />
više godina proizvodio i distribuirao<br />
Marlboro i Marlboro Light, ta su dva<br />
branda postigla svoju poziciju na tržištu<br />
i ne može ih se izbaciti s polica. Svakom<br />
novom brandu teško je pak ući.<br />
Kovalkovič iz PM-a o tome će diplomatski:<br />
“Prepreka našem razvoju je<br />
činjenica da naš glavni konkurent kontrolira<br />
veliki dio maloprodajnih kanala<br />
za prodaju cigareta. To rezultira<br />
ograničenom dostupnošću našeg asortimana<br />
proizvoda i suženom ponudom<br />
za hrvatske odrasle pušače. S druge<br />
strane, trgovci na malo shvaćaju da će<br />
im promjene na duhanskom tržištu ko-<br />
siječanj 2010 F o r b e S 31
n zvijezde 2010.<br />
ristiti, jer donose povećanu konkurenciju,<br />
ulaganja u izgradnju novih poslova,<br />
te širu ponudu za odrasle pušače. Iz tog<br />
razloga, svjedoci smo sve većeg interesa<br />
nezavisnih maloprodajnih trgovaca za<br />
prodaju naših nedavno lansiranih brandova.”<br />
Iza brda se valja mogućnost još<br />
jedne zanimljive zabrane koja strašno<br />
ljuti multinacionalke. Uzavrelo je lobiranje<br />
da se zabrani isticanje samih duhanskih<br />
proizvoda na prodajnim mjestima.<br />
Ideja je da cigarete u maloprodaji<br />
više ne smiju biti vidljive, već moraju biti<br />
skrivene. Budući da je aktualni ministar<br />
zdravstva i potpredsjednik Vlade Darko<br />
Milinović predani borac za zabranu svega<br />
što je duhansko, i multinacionalkama<br />
je jasno da scenarij u kojem bi cigarete<br />
u Hrvatskoj - u kojoj nije uspio prvi<br />
pokušaj zabrane pušenja u zatvorenim<br />
prostorima - na ovaj čudan način, koliko<br />
god to bilo nevjerojatno mogle završiti<br />
u poluilegali. Poruka bi bila otprilike<br />
sljedeća: “Probaj prodati novi brand u<br />
uvjetima u kojima ga ne smiješ nigdje ni<br />
pokazati, pa da te vidim”.<br />
Potrošači poznatih TDR-ovih<br />
brandova znat će ih sami zatražiti čak<br />
ako ih na prodajnom mjestu i ne vide.<br />
Sprečavanje vidljivosti proizvoda na<br />
policama akcija je na koju duhanske<br />
multinacionalke gledaju s prezirom.<br />
Spremni su kucati na vrata europskih<br />
institucija za zaštitu tržišnog natjecanja.<br />
S tom zabranom ili bez nje, TDR je na<br />
hrvatskom tržištu u posljednjih deset<br />
godina učvrstio svoj položaj toliko da<br />
će trebati sljedećih deset godina da mu<br />
se tržišni udio spusti na 50 posto, ispod<br />
čega nitko ne vjeruje da će ikada pasti<br />
nastavi li se boriti kao dosad. Jedina<br />
opasnost je očuvanje njihove profitabilnosti<br />
jer obrana tržišta u uvjetima<br />
globalno nepovoljnim za duhansku industriju,<br />
budući da se pušenje sve više<br />
zabranjuje, igra je koja stoji mnogo<br />
novca. Ni napad nije jeftin pa će rast duhanskih<br />
multinacionalki na hrvatskom<br />
tržištu ovisiti o količini novca koji su<br />
spremne uložiti, a budući da je riječ o<br />
malom tržištu, vjerojatno je da se ipak<br />
neće pretrgnuti da potroše što više.<br />
Analitičari duhanskog tržišta<br />
procjenjuju da je zbog recesije ponovno<br />
došlo do rasta crnog tržišta cigareta<br />
i da se taj udio približio iznosu od 20<br />
posto, što dodatno otežava bitku na legalnom<br />
tržištu. I opet će biti aktualno<br />
pitanje prodaje duhanskog biznisa<br />
Adris grupe. Razgovori o tome nikada<br />
nisu prestali, mijenjaju se samo sugovornici<br />
sa suprotne strane TDR-ova<br />
stola. Pitanje je samo koliko taj biznis<br />
vrijedi danas u odnosu na njegovu vrijednost<br />
prije pet godina i može li ikako<br />
za pet godina vrijediti jednako ili više?<br />
Budući da je TDR multinacionalkama<br />
dugo zatvarao vrata hrvatskog tržišta,<br />
nijedna neće biti sklona njemu otvoriti<br />
vrata drugih tržišta, a poziciju kod kuće<br />
neće moći dugoročno braniti. Može se<br />
zaključiti da, nakon desetljeća raja, slijedi<br />
desetljeće pakla za rovinjsku tvornicu<br />
cigareta i žestoka bitka za očuvanje<br />
vrijednosti biznisa koji suvlasnici tvornice<br />
jednostavno ne žele prodati. Još.<br />
Ivan Kovalkovič,<br />
direktor Philip Morrisa<br />
2009. je osvojio još 6<br />
posto hrvatskog tržišta<br />
Foto Vlado Kos / Cropix, arhiva <strong>Forbes</strong>a<br />
32 F o r b e S siječanj 2010
Učene nam glave poručuju nam<br />
sa CNBC-ja kako opravak<br />
tržišta kasni. Navodni razlog:<br />
gospodarstvu će trebati dugo<br />
da se oporavi. Nezaposlenost u SADu<br />
napreduje prema 10 posto, a osobna<br />
potrošnja na najnižoj je točki u proteklih<br />
nekoliko desetljeća. Među pesimistima su<br />
i ugledni komentatori poput <strong>Forbes</strong>ova<br />
analitičara A. Garyja Schillinga i liberalnog<br />
kongresnika Rona Paula. Cijene<br />
dionica, kažu “medvjedi”, već su prilično<br />
visoko. Indeks S&P 500 stigao je do 133<br />
puta veće realne zarade u dvanaest mjeseci<br />
zaključno s rujnom.<br />
Ali, pozabavimo se najprije “medvjedima”.<br />
Istina, tržište je u golemom zaletu<br />
još od početka ožujka, ali ne zaboravimo<br />
da je prije toga palo više no ikada<br />
od doba Velike depresije. Financijski segment<br />
S&P 500 indeksa pao je, primjerice,<br />
za 83 posto od 1. lipnja 2007. do 6. ožujka<br />
2009. Taj pad je veći od pada ukupnog<br />
tržišta između rujna 1929. i najniže točke<br />
dosegnute 1932. Dakle, sadašnji relly<br />
oštar je i snažan, no riječ je o uzletu nakon<br />
pada nezabilježenog još od ranih<br />
tridesetih godina prošloga stoljeća. Stoga<br />
su prijašnje pozicije još prilično daleko.<br />
Dionice koje prati Financial Select Sector<br />
SPDR Fund (XLF) prodaju se 60 posto ispod<br />
svoje najbolje cijene, iz 2007. godine.<br />
David Dreman<br />
Recesija nije novo<br />
‘normalno stanje’<br />
Tržište je u golemom zaletu još od početka ožujka,<br />
ali ne zaboravimo da je prije toga palo više nego<br />
ikada od doba Velike depresije<br />
Znači, na sadašnji relly ne može se gledati<br />
u kontekstu tipičnih tržišnih ciklusa. Prije<br />
godinu dana globalna financijska tržišta<br />
bila su u stanju panike. Zavirite li u povijest,<br />
vidjet ćete da je tržišni uzlet nakon<br />
takvih napadaja panike obično oštar i brz.<br />
Ne treba se previše oslanjati ni na rastući<br />
odnos cijene i zarade. Vrlo jednostavno:<br />
višekratnici su veliki jer su zarade male.<br />
U ozbiljnoj smo recesiji i na stotine kompanija<br />
izvještava o padu prihoda.<br />
Ulagači u dionice nastoje što bolje<br />
predviđati budućnost, a upravo bi to sada<br />
i trebali činiti. Zarade kompanija ove će<br />
godine drastično pasti (posebno ako se<br />
uzmu u obzir otpisi), ali će se u sljedeće<br />
tri godine oporaviti. Ne mogu reći koliko<br />
će taj oporavak zarada biti brz, ali će se<br />
dogoditi. Dow Jones je 1932. potonuo na<br />
41,22 boda. U sljedeće tri godine gotovo se<br />
utrostručio, ali je zaradama trebalo punih<br />
pet godina da se vrate na stanje koje je<br />
kontraargument<br />
prethodilo krahu. Ukratko, normalno je<br />
da se cijene dionica oporave prije zarada.<br />
“Medvjedi” na to gledaju drukčije.<br />
Misle da će ekonomija pobolijevati godinama<br />
ili čak desetljećima, kao u Japanu<br />
nakon 1989. Naviknite se, kažu, na spor<br />
ili nikakav rast, to je nova realnost našeg<br />
gospodarstva. Koješta, kažem ja.<br />
“Sada su druga vremena” četiri su<br />
najopasnije riječi u svijetu investicija,<br />
govorio je velikan među investitorima<br />
John Templeton (1912.-2008.). Baratajući<br />
novcem više od 30 godina, vidio sam<br />
mnoge promjene tržišnog sentimenta, od<br />
pretjeranog oduševljenja (primjerice dionicama<br />
tehnoloških tvrtki prije desetak<br />
godina) do jednako iracionalnog pesimizma<br />
(bankarske dionice u ožujku). Jednostavno<br />
ne prihvaćam taj današnji pesimizam.<br />
Ono što se nije promijenilo jest<br />
glad ekonomije za energijom. Predlažem<br />
četiri načina da sudjelujete u tome.<br />
Chesapeake Energy (CHK, 28) pronalazi<br />
i prodaje prirodni plin. Cijena plina je<br />
pala i zbog recesije i nove tehnologije dobivanja<br />
plina iz škriljca, ali će se oporaviti<br />
jer će industrija sve više napuštati ugljen<br />
kao prljaviji energent. Očekujem da bi<br />
Chesapeakova dionica mogla u 2010.<br />
donijeti 2,40 dolara. Košta dvanaest puta<br />
toliko, što zvuči kao dobar posao.<br />
Vrlo jednostavno: višekratnici su veliki jer<br />
su zarade male. Minus su prijavile<br />
stotine donedavno dobrih kompanija<br />
Devon Energy (DVN, 70) proizvodi<br />
plin i naftu (od koje dolazi 86 posto prihoda<br />
kompanije). Za 2010. predviđam<br />
zaradu od 6,20 dolara po dionici.<br />
American Electric Power (AEP, 32),<br />
energetska tvrtka sa Srednjeg zapada,<br />
u nemilosti je jer 73 posto svoje struje<br />
proizvodi na ugljen. Dionica je izgubila<br />
37 posto svoje najviše vrijednosti (2007.),<br />
zbog čega bi odnos cijene i zarade u 2009.<br />
trebao biti 11:1. Prinos je 5,2 posto.<br />
David Dreman je predsjednik investicijske tvrtke Dreman Value Management iz New Jerseyja<br />
34 F o r b e S siječanj 2010
ZDRAVLJE<br />
Ovoljetne prognoze po kojima bi<br />
svinjska gripa mogla odnijeti milijune<br />
života pa zato treba što prije proizvesti<br />
cjepivo kojim će se najprije cijepiti<br />
građani s kroničnim bolestima a potom<br />
i ostali, ipak se, srećom, nisu ostvarile.<br />
Umrlo je puno manje ljudi nego tijekom<br />
sezonske gripe.<br />
Istina je i to da se ne može predvidjeti<br />
kako će se u budućnosti ponašati virus.<br />
Hoće li mutirati ili će se povući, pitanja<br />
su na koja odgovor ne može dati nitko.<br />
Zato dio stručne javnosti smatra da je<br />
cijepljenje “za svaki slučaj” dobrodošlo.<br />
Drugi pak drže da cjepivo napravljeno u<br />
kratko vrijeme od proglašenja pandemije<br />
možda može izazvati neželjene nuspojave,<br />
i to s odgodom od nekoliko godina.<br />
Zbog toga je poljska ministrica zdravstva<br />
odustala od nabave cjepiva, ustvrdivši<br />
da ga ne bi dala svojim bližnjima, ali ni<br />
Gripa koja ubija povjerenje<br />
Zbunjeni građani u sendviču su između onih koji<br />
misle da će gripa proći i farmaceutske industrije<br />
koja je izlobirala kupnju cjepiva / Goranka Jureško<br />
Cijepljenje protiv svinjske gripe<br />
doživjelo je u Hrvatskoj debakl.<br />
Cjepiva ima, ali ne i građana koji<br />
bi se cijepili. Naručeno je i kupljeno<br />
1,5 milijuna doza i za njih plaćeno<br />
više od 70 milijuna kuna, a to je značajan<br />
novac kojem prijeti spaljivanje u nekoj<br />
austrijskoj spalionici.<br />
No, nije problem cijepljenja samo<br />
hrvatska boljka. I Europu muči nepovjerenje<br />
prema novom cjepivu. U Velikoj<br />
Britaniji, Irskoj, Italiji, Njemačkoj i<br />
Francuskoj cijepljeno je manje od deset<br />
posto populacije, dok ih se protiv sezonske<br />
gripe obično cijepi i više od 20<br />
posto. Da višak cjepiva ne bi završio na<br />
smetlištu, dio bi se prema najavama<br />
mogao donirati zemljama u razvoju. A<br />
kako je u samo nekoliko mjeseci “opasna<br />
pandemična gripa” postala “blaga bolest”<br />
pa se opet pretvorila u “opasnu”, a jedina<br />
je zaštita “cijepljenje cjepivom koje ni po<br />
čemu nije opasnije od onog kojim se cijepi<br />
za sezonsku gripu”?<br />
Mnogi su skloni optužiti medije<br />
za debakl cijepljenja, a zapravo je nepovjerenje<br />
proizašlo iz kontradiktornih informacija<br />
mjerodavnih tijela, kako onih<br />
iz Svjetske zdravstvene, tako i lokalnih<br />
javnozdravstvenih ustanova, a poglavito<br />
liječnika koji nerijetko savjetuju – nemojte<br />
se cijepiti jer je cjepivo neprovjereno!<br />
Građani su se našli u sendviču između<br />
onih koji drže da će gripa doći i proći kao<br />
i obično, i farmaceutske industrije koja<br />
je izlobirala kupnju golemog broja doza<br />
cjepiva, poglavito u vladama zemalja u<br />
kojima se proizvodi cjepivo, ne bi li u<br />
kratkom roku zaradila milijarde dolara.<br />
svojim sunarodnjacima sve dok se ne<br />
uvjeri u njegovu sigurnost. Od 60 milijuna<br />
Britanaca cijepljeno je oko 1,6 milijuna<br />
osoba s povećanim rizikom. U Italiji<br />
je cijepljeno oko 500 tisuća od šezdesetak<br />
milijuna stanovnika. Poziv na cijepljenje<br />
bolje su poslušali Norvežani: cijepljeno<br />
je 1,2 milijuna ljudi ili gotovo četvrtina<br />
građana. Oko 20 posto populacije cijepljeno<br />
je i u Finskoj, a u SAD-u cjepivo je<br />
dosad primilo oko 20 milijuna građana.<br />
Kada se vidjelo da cjepiva u prvom<br />
naletu neće biti dovoljno, krenula je obrnuta<br />
priča: nije to opasna gripa, ima blaže<br />
simptome nego obična sezonska. Onda<br />
je stiglo cjepivo, a odaziv na cijepljenje<br />
bio je minimalan. Ponovno je krenula<br />
stara priča: to je opasna gripa, možete<br />
umrijeti od upale pluća, cijepite se želite<br />
li preživjeti. Kakofonija meritornih<br />
zdravstvenih tijela unijela je konfuziju<br />
diljem Europe. Rezultat je da se u većini<br />
europskih zemalja u prvih mjesec dana<br />
cijepio minimalan broj građana, premda<br />
su mnoge naručile dovoljno doza da se<br />
cijepi cjelokupno stanovništvo.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 35
Boris Nemšić (52)<br />
jedan je od globalno<br />
najutjecajnijih<br />
operativaca u sferi<br />
telekoma
portret<br />
Nemšić za<br />
kormilom<br />
‘letećeg tankera’<br />
Najuspješniji hrvatski<br />
menadžer u svijetu i<br />
nova zvijezda biznisa<br />
u Rusiji otkriva nam<br />
kakav je pogled s vrha<br />
VimpelComove zgrade u<br />
Moskvi / Marko Stričević<br />
Foto Vjekoslav Skledar / Cropix, AP<br />
Zemlja krajnosti i paradoksa, kako se Rusiju<br />
često titulira, odavno nije komunistička. To<br />
svi znaju, pa ipak se u posjetu Moskvi mnogi<br />
preneraze kad ih po licu šibne nova energija s<br />
moskovskih avenija: treba vremena da se prihvati<br />
količina radikalnosti kojom je “prijestolnica” prigrlila<br />
novu društvenu paradigmu. U sudaru s metropolitanskim<br />
simbolima nove ideje, riječi poput primjerice postmaterijalizma,<br />
doimaju se gotovo heretički, mistično, kao riječ<br />
ekologija u prvoj polovici 20. stoljeća. “Ovdje se doista zbiva<br />
vrlo snažan i brz razvoj kapitalizma”, primjećuje naš sugovornik.<br />
“Ako se zagledate u promet, automobile, ljude, robne<br />
kuće, restorane, cijene... Riječ je o ideologiji, ali ne političkoj,<br />
već ekonomskoj. Za zemlje zapadne Europe – ‘jako spore i<br />
dosadne’ – ona izgleda čudno. No ta ideologija je apsolutno<br />
ispravna. To je jedno sasvim normalno okruženje u kojem<br />
se stvari brzo događaju, brzo razvijaju, i ako nešto treba nadoknaditi,<br />
nadoknađuje se velikom brzinom...”<br />
Nama s ulice ispravnost rečene ideologije i njena<br />
potrošačka logika ne djeluju tako neupitno, ali ovo nije<br />
priča o nama, nego o njemu. Naš sugovornik svoje riječi<br />
izgovara s vrha VimpelComove “tvrđave”, masivnog zdanja<br />
siječanj 2010 F o r b e S 37
portret<br />
uz Vrtni prsten, aveniju sa šest do osamnaest<br />
traka, koja poput piste za trkaće<br />
bolide obrubljuje uži centar Moskve.<br />
Osjeća se da dugo plovi inozemstvom:<br />
u sintaksu mu se uselila anglofona<br />
stručna terminologija, pa pomalo<br />
podsjeća na jednog od onih biznismena-povratnika<br />
iz Kanade ili Australije:<br />
“veliki impekt”, “čelendžati suradnika”,<br />
“launčati Kambodžu”... No 52-godišnji<br />
Boris Nemšić, naš sugovornik, nije<br />
samozvani mesija iz dijaspore, nego vjerojatno<br />
najuspješniji hrvatski menadžer<br />
u svijetu i nova zvijezda poslovnog svijeta<br />
u Rusiji, gdje je Hrvatska dosad bila<br />
poznatija po nogometašima i jadranskim<br />
toponimima negoli po know-how<br />
stručnjacima.<br />
veliku ekspanziju na jug Azije. Nemšić<br />
je dugo bio želja VimpelComovih vlasnika,<br />
stručnjak kojeg se smatra jednim<br />
od globalno najutjecajnijih operativaca<br />
u sferi telekoma.<br />
Budući da je novajlija u ovdašnjim<br />
vodama i da ne govori jezik, Nemšić<br />
radi u svojevrsnom CEO tandemu s<br />
Aleksandrom Torbahovom, dovedenim<br />
iz najveće ruske osiguravajuće tvrtke<br />
Rosgosstrah. Rus rješava pravna i financijska<br />
pitanja, ljudske resurse, odnose s<br />
vlastima. “Fantastična simbioza u zemlji<br />
s relativno multipliciranom birokracijom”,<br />
veli Nemšić.<br />
No simbioza se iznenađujuće<br />
proširila nedavnim povratkom Aleksandra<br />
Izosimova, uspješnog Nemšićevog<br />
prethodnika na poziciji CEO-a. Pisalo<br />
se čak o mogućim rošadama unutar novog<br />
“upravnog trijumvirata”. Navodno<br />
je Izosimovu bio nužan dulji odmor<br />
od višegodišnjeg pravno-komercijalnog<br />
rata glavnih dioničara, norveškog<br />
‘Maštao sam raditi u Portugalu. Živjeti negdje na moru. Ali išao<br />
sam sve dalje. Rusija je danas vjerojatno najuzbudljivije<br />
mjesto u Europi za posao u telekomunikacijskoj industriji.’<br />
“Maštao sam raditi u Portugalu.<br />
Općenito, živjeti negdje na moru. A<br />
ispada da se svaki put selim sve dalje.<br />
Možda je to zgodna metafora, jer je<br />
izazov u Rusiji daleko veći. Ovo je danas<br />
vjerojatno najuzbudljivije mjesto u<br />
Europi za posao u telekomunikacijskoj<br />
industriji”.<br />
Svjetski renome stekao je plasmanom<br />
Vipneta u Hrvatsku i širenjem<br />
Telekoma Austria u srednju i istočnu<br />
Europu, koje je u poslovnim krugovima<br />
ocijenjeno senzacionalnim. Od<br />
travnja njegovo je novo radno mjesto<br />
CEO VimpelComa (vlasnik Beelinea),<br />
ponajvećeg operatera u Rusiji i zemljama<br />
regije, s preko 65 milijuna mobilnih<br />
korisnika (skoro četiri puta više nego<br />
TA).<br />
Ta ruska megakompanija sa 35.000<br />
zaposlenih, koju je jednom usporedio<br />
s tankerom što se kreće brzinama<br />
borbenog lovca, svoj brand i nove tehnologije<br />
pokušava standardizirati na<br />
11 vremenskih zona, pokrećući pritom<br />
Telenora i ruske Alfa grupe. Primirje je<br />
nastupilo udruživanjem najvećeg operatera<br />
u Ukrajini, Kijevstara (Telenor je<br />
većinski vlasnik), s VimpelComom. To<br />
će, pokazalo se, biti sektor za Izosimova.<br />
“Srećom, sukob vlasnika nije utjecao<br />
na moj upravljački rad”, priča Nemšić.<br />
“Nadzorni odbor funkcionira uredno,<br />
sve odluke donose se jednoglasno. Prije<br />
dolaska dobro sam se informirao i<br />
razgovarao sa suvlasnicima.”<br />
U desetljeću na izmaku tržište<br />
podatkovnih i komunikacijskih tehnologija<br />
u zemljama ZND-a manijakalno<br />
je raslo: prosječno 31 posto godišnje<br />
(39,5 milijardi dolara u 2007.).Pritom<br />
su stvoreni neki standardi po kojima je<br />
Rusija telekomunikacijska avangarda<br />
za Zapad. Primjerice, ako u Moskvi<br />
želite nadoplatiti svoj mobilni, fiksni<br />
ili internetski račun, riješiti kabelsku<br />
TV pretplatu, pa čak i kupiti aviokartu<br />
ili ulaznicu za noćni klub, dovoljno<br />
vam je skočiti do najbližeg kvartovskog<br />
dućančića s mješovitom robom. Od centra<br />
do najzabačenijih predgrađa, gotovo<br />
svi su opremljeni aparatima za elektronsko<br />
plaćanje s multi-touch ekranima, na<br />
kojima usluge nude stotine providera.<br />
“To je jedan od fantastičnih detalja po<br />
kojima je Rusija najnaprednija u svijetu”,<br />
ustvrdit će Nemšić. Preko 90 posto<br />
tih automata sadrži Electronic Top-up.<br />
Za usporedbu, u Austriji je sličan sistem<br />
slabo razvijen, dok se u Hrvatskoj tek<br />
nešto počelo s bankomatima... Rusija je<br />
prepaid tržište sa 90-95 posto prepaid<br />
korisnika. Broj punktova za plaćanje<br />
iznosi nekoliko stotina tisuća! Stanje u<br />
ruskim telekomunikacijama zaista je<br />
nešto totalno, totalno drukčije. Što se<br />
tiče mobilne telefonije, s jedne strane<br />
Rusija ima apsolutno sve – liberalizirano<br />
tržište, natjecanje, dosta niske<br />
cijene... No zaostaje s mobilnim podatkovnim<br />
uslugama. Frekvencije za 3G<br />
tehnologiju nisu na vrijeme oslobođene,<br />
jer su korištene za vojsku i aeronautičku<br />
službu. Zbog toga razvoj podatkovnih<br />
servisa kasni 5-6 godina, ali u tehnologiji<br />
je sreća da zaostalost možete<br />
brzo nadoknaditi.<br />
Nemšić uvjerava da je Moskva, s<br />
preko 10 milijuna žitelja (uključujući<br />
aglomeraciju, oko 15 milijuna), po fiksnim<br />
širokopojasnim uslugama jedan<br />
od vodećih gradova svijeta. “Vimpel-<br />
Com pokriva osam milijuna kućanstava<br />
s optičkim priključkom. To je, koliko mi<br />
znamo, treća najveća cyber mreža na<br />
svijetu, iza japanske i južnokorejske! Ne<br />
postoji ništa bolje, nego imati doma 100<br />
megabita po sekundi. Austrija, Njemačka<br />
38 F o r b e S siječanj 2010
po rusku ekonomiju katastrofalne ‘98.<br />
grogirala je zemlju, koja je pod Putinovim<br />
vodstvom sve do rata s Gruzijom<br />
i wallstreetovskog kraha 2008. bilježila<br />
čudesan, mada često osporavan gospodarski<br />
rast. “Počeo sam 2. travnja. Kriza<br />
je bila na vrhuncu, duboko utječući na<br />
korporativni i potrošački sektor, i sva<br />
događanja oko nas... Usprkos tome,<br />
VimpelCom je težak period izgurao<br />
postigavši sjajne rezultate i u drugom,<br />
i u trećem tromjesečju 2009. godine.<br />
Uz upravljanje kriznim i postkriznim<br />
Nemšić smatra<br />
da je jugoistočna<br />
Azija veći zalogaj<br />
od ZND-a.<br />
Laos, Vijetnam i<br />
Kambodža novi<br />
su tržišni izazov za<br />
VimpelCom<br />
ili Velika Britanija to nemaju.”<br />
Nema, doduše, zasad ni Rusija, ali<br />
ima Moskva koju Rusi cinično nazivaju<br />
“država u državi”. Istraživanje CNR-a<br />
pokazuje kako i ovaj standard zasad<br />
samo naglašava razlike između bogate<br />
metropole i provincije; prosječan bezlimitni<br />
paket brzine 1 Gb/s u Vladivostoku<br />
košta pet puta, a u prikaspijskom<br />
Astrahanu čak šest puta više nego<br />
u glavnome gradu (oko 550 kuna)! Za<br />
modernizaciju i proširenje fiksne infrastrukture<br />
u državi koja pokriva devetinu<br />
zemaljskog kopna bit će potrebne<br />
veće investicije.<br />
U ruski biznis Nemšić je uplovio<br />
u vjerojatno najopasnijem trenutku<br />
proteklog desetljeća. Prva kriza nakon<br />
učincima, morali smo odraditi nekoliko<br />
golemih paralelnih procesa kao što su<br />
integracija Golden Telecoma i širenje u<br />
jugoistočnu Aziju. Iz cijele priče izašli<br />
smo još jači, s boljim maržama i s više<br />
novca na računu (rekordnih 2,28 milijardi<br />
dolara zarade u trećem kvartalu,<br />
op. a.). Naravno, imali smo i malo sreće<br />
što se vrijednost rublje stabilizirala te<br />
donekle povratila u odnosu na dolar (sa<br />
36 na oko 30, u odnosu na 24 prije recesije,<br />
op.a).”<br />
Za to vrijeme kroz poslovne medije<br />
u Rusiji već mjesecima se provlače<br />
slutnje o drugom valu krize. Financijski<br />
eksperti upravo debatiraju zbog<br />
čega dolar na svjetskim tržištima pada,<br />
dok u Rusiji, paradoksalno, ponovno<br />
raste. Zanimalo nas je kakvim makroekonomskim<br />
saznanjima raspolaže<br />
jedan insajder. “Kad bi netko znao kako<br />
će se stvari odvijati, odmah bi dobio No-<br />
siječanj 2010 F o r b e S 39
portret<br />
belovu nagradu. Dobro je da je globalna<br />
ekonomija – pogotovo financijski sektor<br />
– uspjela proći kroz tekuću krizu.<br />
Lanjski pad bio je stjecaj okolnosti koje<br />
su se odjednom potrefile.<br />
Nema nikakvih naznaka da bi se<br />
nešto slično moglo ponoviti. No ostaju,<br />
naravno, dugoročna pitanja. Jesu<br />
li se države enormnim upumpavanjima<br />
novca previše zadužile? Kakva će biti<br />
inflacija u idućih pet godina? Kakvi su<br />
kreditni uvjeti za narednih tri do pet godina?<br />
Sve skupa vjerojatno (kažem vjerojatno,<br />
jer to nitko ne zna) ide prema<br />
situaciji u kojoj daljnji razvoj neće biti<br />
napredak koji nas vraća na negdašnju<br />
situaciju. Današnji razvoj ide normalnim<br />
tijekom, ali s ovog nivoa na kojem<br />
se danas nalazimo. U usporedbi s jučer,<br />
svakim danom smo sve bolji. Ali ona<br />
‘luda’ vremena iz 2007. i početka 2008.<br />
godine nećemo doseći još neko vrijeme.<br />
Još dugo... Zato aktualno stanje ne<br />
definiram kao stanje krize, već kao normalno<br />
stanje – nakon krize.”<br />
Aktivisti austrijskog<br />
sindikata trgovine na<br />
prosvjedu 2008. godine<br />
Jedna od glavnih zadaća nove<br />
VimpelComove uprave na čelu s<br />
Nemšićem bit će integracija Golden<br />
Telecoma, kupljenog lani za 4,3 milijarde<br />
dolara. Time je stvoren prvi krupni<br />
mobilno-fiksni operater u Rusiji,<br />
uz iskorak ka demonopolizaciji tržišta<br />
prijenosa na velike udaljenosti. Golden<br />
Telecom gradi svoju federalnu tranzitnu<br />
mrežu od Skt. Peterburga preko Moskve,<br />
do Nižnjeg Novgoroda, a spremaju se i<br />
“optičke magistrale” na istok prema<br />
Jekaterinburgu (Azija), Saratovu i Ufi.<br />
Lanjske analize upozoravale su da VimpelCom<br />
stoga u neizvjesno razdoblje<br />
ulazi daleko najzaduženiji od “velike<br />
trojke” telekomunikacijskih divova,<br />
koju upotpunjavaju MTS i Megafon.<br />
No 8,7 milijardi dolara duga bankama s<br />
kraja 2008. brzo je svedeno na 6,3, da bi<br />
u trećem tromjesečju palo do 5,5.<br />
“To je odlična dinamika. Čak ni<br />
maksimalnih 8,7 milijardi nije bilo<br />
osobito alarmantno, jer je bilo dva puta<br />
ispod EBITDA, što je naš cilj. Sada,<br />
kada je na 5,5 milijardi, to je apsolutno<br />
‘no problem’. Mi danas ne samo<br />
da otplaćujemo na vrijeme, nego i otkupljujemo<br />
obveznice itd... Nije mjerilo<br />
nemati dugove, nego imati zdravu bilancu<br />
stanja. Znači, trebate imati zaduženje<br />
balansirano u domaćoj i stranoj valuti,<br />
koje treba imati određena trajanja –<br />
kratkoročna i dugoročna. Jedini razlog<br />
zašto se uopće postavilo to pitanje jest<br />
činjenica da VimpelCom u svojoj povijesti<br />
uopće nije imao dugovanja, jer je<br />
jako brzo rastao, zarađivao jako mnogo<br />
novca, a trošio relativno malo na (relativno)<br />
malobrojne akvizicije.”<br />
U vrijeme Nemšićevog upravljanja<br />
kompanijom, brand Beeline lansiran je<br />
na tržišta Vijetnama i Kambodže, a u<br />
rujnu je za 66 milijuna dolara kupljen<br />
većinski udio u kompaniji Millicom<br />
Lao, drugom po veličini mobilnom operateru<br />
u Laosu. Te tri zemlje zajedno<br />
imaju oko 110 milijuna stanovnika, što<br />
je manje od Rusije (<strong>14</strong>5 milijuna), ali<br />
više od svih ostalih postsovjetskih zemalja<br />
koje VimpelCom trenutno pokriva<br />
(Ukrajina, Kazahstan, Uzbekistan,<br />
Tadžikistan, Gruzija i Armenija).<br />
“Penetracija u ovim zemljama je<br />
40 F o r b e S siječanj 2010
između 30 i 60 posto, uz jaku konkurenciju<br />
s devet operatera. No u tome ne<br />
vidimo problem jer donosimo dobar<br />
brand i iskustvo. Posrijedi je veliki prostor<br />
za razvoj i mi smo na vrijeme tamo”,<br />
smatra Nemšić. Tvrdi da činjenica što<br />
Vijetnamom upravlja Socijalistička<br />
partija ne znači da je Hanoi išta manje<br />
okrenut snagama tržišta, premda su zakoni<br />
takvi da nijedna strana kompanija<br />
u joint ventureu s državom ne može<br />
dobiti kontrolni udio u tamošnjim operaterima.<br />
Do pred koju godinu VimpelCom<br />
je razmatrao i ekspanziju na tržišta<br />
istočne Europe. Zatim je iz moskovskog<br />
sjedišta obznanjeno stvaranje euroazijskog<br />
imperija, a tržišta Starog kontinenta<br />
označena su kao nezanimljiva. S<br />
obzirom na višekratno izražavanu emocionalnu<br />
vezanost uz Telekom Austria,<br />
kao i interese Mobilkom Austria grupe<br />
u jugoistočnoj Europi, gdje je upravo on<br />
odigrao ključnu ulogu (toliko ključnu<br />
već su i neki ovdašnji novinari zamijetili<br />
da je riječ o simpatičnom tipu koji sa<br />
svoje pozicije ne nastupa poput generalissimusa<br />
pred čijim bijesom podčinjeni<br />
bježe u mišju rupu.<br />
I u razgovoru za <strong>Forbes</strong> ovaj se<br />
rođeni Sarajlija pokazao onakav kakvim<br />
ga često opisuju: vedar i susretljiv,<br />
uz kavicu... Na kakav feedback nailazi<br />
njegov stil upravljanja, s obzirom na<br />
“tradicionalnu” autoritarnost, strah od<br />
inicijative i preuzimanja odgovornosti<br />
na koje se ponekad žale došljaci u ruski<br />
biznis? “Iskustva su veoma dobra. Točno<br />
je da postoji određena hijerarhija, koja<br />
je uobičajena, no malo izraženija nego<br />
drugdje. Ja sam otvoren, volim stavljati<br />
suradnike pred izazove, tražim input.<br />
No sve to silno zavisi od kvalitete ljudi,<br />
a u VimpelComovom menadžmentu<br />
imamo izvrstan kadar. Brzo smo se<br />
‘našli’ jer dijelimo zajednički osjećaj za<br />
posao. No sigurno će trebati vremena<br />
da se organizacija navikne na samoinicijativu.”<br />
Najveći VimpelComov dioničar<br />
je Alfa grupa, financijsko-industrijski<br />
konglomerat što ga je na razvalinama<br />
SSSR-a izgradio jedan od najistaknutijih<br />
oligarha Jeljcinove pretvorbe,<br />
Mihail Fridman – uz Potanina jedini<br />
od ozloglašene “sedmorice bankara” s<br />
Vrapčevog brda koji i danas drma ruskim<br />
biznisom. Blago je reći da su ti ljudi<br />
danas sporni za desetke milijuna prevarenih<br />
i opljačkanih u novobankarskim i<br />
inim malverzacijama 90-ih. “Fridman<br />
je definitivno jedan od najpametnijih<br />
i najuspješnijih gospodarstvenika koje<br />
sam u životu upoznao. Svaki njegov savjet<br />
je dobrodošao, mada se on kao član<br />
odbora ne upliće u operativni posao”,<br />
Nemšićev je dojam.<br />
Kad su ga pitali je li u Rusiju zapravo<br />
pobjegao od regulativa Europske<br />
komisije i njene povjerenice Viviane<br />
Reading, koju je kao CEO Telekoma<br />
Austria, negodujući zbog rušenja cijena<br />
usluga u roamingu, optuživao za<br />
komunističke metode, uz smijeh je tvrdio<br />
da nema govora o bijegu. Kao član<br />
odbora GSMA-a (svjetske udruge od osamstotinjak<br />
mobilnih operatera i preko<br />
200 kompanija povezanih s industrijom)<br />
i dalje je aktivno uključen u razvoj opće<br />
telekomunikacijske politike, djelomično<br />
i u Europi. “Moje mišljenje se razvija, jer<br />
se svi mi razvijamo i učimo. Držim da<br />
su neki regulatorni potezi u Europi ipak<br />
preoštri jer sprečavaju investicije. A to<br />
se osjeti u mnogim zemljama zapadne<br />
Europe; komparaciju s Moskvom smo<br />
maločas napravili. Vidimo da je razvoj<br />
fiksnog broadbanda prespor. A zašto?<br />
Upravo zbog previše regulacije.<br />
Na molbu da iz recentne, euroazijske<br />
perspektive osvrne na stanje na<br />
“našoj maloj sceni”, uz dug smijeh kaže<br />
kako ga je dovoljno komentirao svih<br />
‘Držim da su neki regulatorni potezi u Europi ipak preoštri<br />
jer sprečavaju investicije. A to se osjeti u mnogim zemljama<br />
zapadne Europe. Razvoj fiksnog broadbanda je prespor.’<br />
da ga je prestižni austrijski mjesečnik<br />
Trend preklani izabrao za osobu godine),<br />
zanimalo nas je je li okretanje<br />
VimpelComa Aziji utjecalo na njegovu<br />
odluku da, tek iz trećeg pokušaja, prihvati<br />
ponudu za prelazak u Rusiju. “Ma<br />
kakvi, ja sam profesionalac, ‘igram’ u<br />
timu u kojem radim. Slučajnost je da<br />
nema direktne konkurencije s Austrijancima.<br />
Inače, kad me pitate kako se<br />
emotivno osjećam u Rusiji – nemoguće<br />
je uspoređivati moj polugodišnji boravak<br />
u Moskvi sa 12 godina u kojima<br />
se nešto gradi manje-više od nule i pritom<br />
ostvaruje veliki uspjeh. Ovdje sam<br />
došao u već razvijenu kompaniju, u vrlo<br />
prijateljsko i toplo okruženje. Godi mi<br />
kao timskom igraču”, kaže Nemšić.<br />
Što se tiče karaktera novog CEO-a,<br />
ovih godina. “Baš danas je Vipnet uveo<br />
HSPA+ bežični internet sa 21 megabitom<br />
u sekundi, što je najveća brzina<br />
u srednjoj i istočnoj Europi. Mislim da<br />
možemo biti gordi na proteklih deset<br />
godina. Ja sam osobno ponosan na svoj<br />
doprinos. Hrvatsko tržište je jedno od<br />
razvijenijih u Europi. Fiksna telefonija?<br />
U jednoj maloj zemlji kao što je Hrvatska<br />
po definiciji jednostavno ne može<br />
postojati infrastrukturno natjecanje. Da<br />
li se ono može stvoriti više regulatornim<br />
utjecajem, to je drugo pitanje koje nema<br />
smisla da ja komentiram.”<br />
Sada je u drugoj priči. Tri godine<br />
ima voziti “leteći tanker” - a možda i<br />
ledolomac, s obzirom na zimu ruske<br />
ekonomije. Izazova neće faliti. Ni odgovornosti.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 41
kontekst<br />
Kako svijet izgleda<br />
Naša mentalna mapa zemalja svijeta ne ovisi<br />
o izravnom iskustvu i informacijama. Ona je<br />
izgrađena na stereotipima o razvijenome Zapadu<br />
i nerazvijenome Istoku, i vrlo se malo promijenila<br />
pod utjecajem globalizacije<br />
/ Vjera Dujić i Marko Perožić<br />
43%<br />
SAD i Kanada<br />
50%<br />
Velika Britanija<br />
Hrvati bi najviše novih informacija željeli doznati<br />
o svojim susjedima, potom o Britancima,<br />
zatim Kinezima i Japancima, a zanima ih i<br />
život u Africi, Francuskoj i Njemačkoj. Najmanje<br />
nas zanimaju život i ljudi u zemljama<br />
bivšeg Istočnog bloka.<br />
To, međutim, ne znači da bismo u svim tim zemljama<br />
željeli živjeti ili da nam se njihovi stanovnici<br />
sviđaju, odnosno da o njima imamo pozitivne stereotipe.<br />
Poželjnost zemalja za život ne poklapa se sa željama o više<br />
informacija.<br />
U istraživanju koje smo proveli za <strong>Forbes</strong>, na izričito<br />
pitanje o dojmu koje pojedine zemlje ostvaruju u<br />
Hrvatskoj dobili smo sljedeće odgovore: susjedne zemlje<br />
ostavljaju izrazito negativan i negativan dojam na na<br />
47%<br />
Francuska<br />
46%<br />
Latinska Amerika<br />
50%<br />
Afrika<br />
42 F o r b e S siječanj 2010
iz Hrvatske<br />
kontekst<br />
46%<br />
Njemačka<br />
42%<br />
Rusija 34%<br />
zemlje bivšeg<br />
Istočnog bloka<br />
62%<br />
susjedne zemlje<br />
52%<br />
Kina i Japan<br />
*Hrvati o susjedima -<br />
Slovencima, Srbima i<br />
Bosancima - žele više<br />
informacija, ali ne zato što<br />
su nam te zemlje poželjne<br />
za život, nego informacije<br />
tražimo iz opreza<br />
36%<br />
Australija<br />
43%<br />
Bliski istok<br />
siječanj 2010 F o r b e S 43
svijet iz hrvatske<br />
ispitanike, Britanija uglavnom neutralan<br />
(44%), zemlje Bliskog Istoka uglavnom<br />
negativan (51%), Kina i Japan uglavnom<br />
neutralan (62%), Rusija i bivše zemlje<br />
SSSR-a neutralan (49%) odnosno<br />
negativan (46%), zemlje bivšeg Istočnog<br />
bloka neutralan (57%) odnosno negativan<br />
(37%), a zemlje Afrike neutralan<br />
(49%) i negativan (49%). To što želimo<br />
znati najviše o našim susjedima zapravo<br />
pokazuje kako vrijedi ona misao o tome<br />
da je prijatelja potrebno držati blizu, a<br />
“neprijatelja” još bliže. Drugim riječima,<br />
informacije želimo kako bismo mogli<br />
biti na oprezu. Njima osluškujemo iz sigurne<br />
udaljenosti, a to je sasvim druga<br />
priča od želje da tamo zaista i odemo.<br />
Za utjehu našim susjedima koje zapravo<br />
ne volimo baš previše – ne volimo osobito<br />
niti sami sebe. Naš dojam o samima<br />
sebi, odnosno o tome kako mislimo da<br />
nas drugi vide, također je vrlo negativan<br />
(46% ispitanika), odnosno neutralan<br />
(44% ispitanika).<br />
Naša istraživanja informiranja u<br />
rasponu od 10 godina, i istraživanja<br />
ocjena informiranosti pokazala su da se<br />
stereotipi izvještavanja o drugim zemljama<br />
vremenski bitno ne mijenjaju, jer<br />
novine uglavnom ponavljaju ili podilaze<br />
očekivanjima čitatelja, odnosno stereotipima<br />
o pojedinoj zemlji. Premda stereotipi<br />
nastaju zbog psiholoških mehanizama<br />
koji omogućavaju brzo odlučivanje,<br />
stereotipi kao socijalne posljedice mogu<br />
biti vrlo trajni.<br />
Naša su istraživanja također pokazala<br />
kako smo prema cijelom nizu zemalja<br />
indiferentni, pa o njima imamo tek<br />
vrlo maglovit (kontinentalni, regionalni)<br />
stereotip, kao što je slučaj sa zemljama<br />
Južne Amerike, Afrike, Azije i Australije.<br />
Ali kada je riječ bliskim narodima i<br />
susjedima stereotipi se mogu brzo mijenjati<br />
(upravo zato što su heuristike). Malo<br />
je vjerojatno, primjerice, da bi pozitivni<br />
odgovori o poželjnosti života u Sloveniji<br />
bili identični istraživanju iz 2001. Veliki<br />
događaji (rat, političko izražavanje neprijateljstva,<br />
sprečavanje grupe u ostvarenju<br />
njezinih namjera, pa čak i politički izbori)<br />
mogu odigrati bitnu ulogu u promjeni<br />
percepcije ili prevladavajućeg stava u skupini.<br />
Međutim, stereotipi su ipak trajnije<br />
slike. Istraživanja heuristika pokazala su<br />
da se naše mišljenje i odlučivanje koristi<br />
dostupnošću i reprezentativnošću, a to<br />
znači da će se stereotipi oblikovati kao<br />
(vrlo često pogrešan) zbroj lako dostupnih<br />
i pseudoreprezentativnih asocijacija<br />
o nekom pojmu ili kolektivu. Time<br />
možemo objasniti kako to da prema nekim<br />
susjedima imamo lošije stereotipe,<br />
odnosno kako to da se neki događaji<br />
nisu pretvorili u stereotip: o tim susjedima<br />
imamo više psiholoških, povijesno<br />
dostupnih, pseudoreprezentativnih asocijacija.<br />
Istraživanja mentalnih mapa<br />
pokazala su da se mišljenje usredotočuje<br />
na samo nekoliko čvrstih točki oko kojih<br />
se gradi mnogo mreža dodatnih pojmova.<br />
Stereotipi su najjači ako predstavljaju<br />
te čvrste točke.<br />
U vanjskoj politici, ili tzv. “realpolitičkom”<br />
razmišljanju, samo je<br />
nekoliko čvrstih točaka, koje potom<br />
određuju “valenciju” drugih odnosa, po<br />
načelu “prijatelj moga prijatelja moj je<br />
prijatelj, neprijatelj mog prijatelja moj<br />
je neprijatelj”. Primjerice, ako imamo<br />
pozitivan (politički) stereotip o Nijemcima,<br />
onda će obrnuta valencija (polaritet)<br />
za Nijemce vrijediti i za nas. (Tako<br />
primjerice Engleze doživljavamo mnogo<br />
hladnije.) Ako naprotiv, recimo Srbiju<br />
tretiramo kao neprijatelja, onda će<br />
44 F o r b e S siječanj 2010
njezin prijatelj (npr. Rusija) biti naš neprijatelj.<br />
U svim navedenim slučajevima<br />
možemo govoriti o “sidrima”, o pojmu<br />
koji se u istraživanjima heuristika koristi<br />
kao “pogreška” u odlučivanju, ili<br />
pristranost mišljenja na koju moramo<br />
Lako je moguće da je sukob<br />
hrvatskih i slovenskih ribara u<br />
Piranskom zaljevu podgrijan<br />
našim stereotipima<br />
nom slikom iz stereotipa u stereotipu. U<br />
našem istraživanju postavili smo pitanje:<br />
“Kakav je po vašem mišljenju dojam koji<br />
navedene zemlje ostavljaju u Hrvatskoj?”,<br />
i po očekivanju iz stereotipa –negativan<br />
odgovor od 25% ispitanika dobili<br />
smo za Veliku Britaniju, 44% za Rusiju,<br />
ali samo 5% za Njemačku. Za druge,<br />
udaljenije zemlje (regije) taj je odgovor<br />
bio još mnogo porazniji, ali je i stupanj<br />
indiferentnosti bio veći. Iz toga se može<br />
zaključiti ne samo da stereotipi (o kojima<br />
se priča na razini pučke psihologije) vrijede,<br />
već i da poprimaju karakter normativnosti<br />
za ponašanje: “Prema Rusima<br />
budi hladan, prema Nijemcima srdačan”,<br />
odnosno da stereotipi imaju svojstvo<br />
“ubrzanja” ili pojačanja, odnosno da iz<br />
sustava očekivanja vrlo lako prelaze u<br />
normativni sustav ponašanja.<br />
Osim zaključka prema kojem sredstva<br />
javnog informiranja podupiru naše<br />
predrasude (pogotovo one negativne),<br />
zanimljivo je da naši ispitanici vrlo jasno<br />
pokazuju razliku između važnosti i valencije<br />
stereotipa. Primjerice, premda<br />
dojmovi o pojedinim zemljama značajno<br />
variraju, važnost koju pridajemo informacijama<br />
o pojedinim zemljama<br />
nema veze s valencijom našeg stereotipa<br />
(pozitivnim ili negativnim stavom). Loš<br />
dojam koji na primjer “Rusija ostavlja u<br />
Hrvatskoj” potpuno je različit od iznimne<br />
“važnosti informacija o Rusiji” za naše<br />
ispitanike. To možemo objasniti na dva<br />
načina: potrebom veće informiranosti o<br />
važnim zemljama (općenito), ili pak vrlo<br />
jasnom spoznajom razlike realne važnosti<br />
neke zemlje i naše mentalne slike tj. stereotipa.<br />
Iz našeg upitnika nismo mogli<br />
odgovoriti koji je odgovor točan. Naša tri<br />
mala istraživanja nisu pokazala bitan odmak<br />
od očekivanja koja smo stvorili na<br />
temelju više ili manje poznatih stereotipa.<br />
Nakon pada Berlinskoga zida očekivalo se da će nam razvijenije<br />
zemlje Istočne Europe postati jača referentna točka usporedbe<br />
računati. Stari kritičari “nacionalne<br />
karakterologije” obično spominju opasnosti<br />
spomenutih istraživanja, jer stereotipi<br />
imaju vrlo jaku sposobnost da<br />
se iz “misaonih mapa” pretvore u “plan<br />
djelovanja”. Naša psihološka reakcija<br />
na fizičku stigmu posebno se lako pretvara<br />
u mentalni okvir koji podržava<br />
diskriminaciju takvih osoba. Nadalje,<br />
stereotipi kao heuristike obično potiču<br />
upravo ponašanje u skladu s mental-<br />
Informiranje o svijetu smatramo lošim.<br />
Ali naša “mentalna mapa” zemalja svijeta<br />
ne ovisi o izravnom iskustvu ni o kontingencijama<br />
medijskog informiranja. Ona<br />
je izgrađena na stereotipima o razvije-<br />
siječanj 2010 F o r b e S 45
Metodologija istraživanja<br />
Mediji u Hrvatskoj ne mijenjaju, nego se oslanjaju na stereotipe<br />
Za <strong>Forbes</strong> smo napravili tri mala istraživanja. Prvo smo testirali količinu<br />
informiranosti o zemljama u novinama i na televiziji. Potom smo ispitivali<br />
jesu li građani zadovoljni dostupnim informacijama (općenito i<br />
prema pojedinim regijama), odnosno u kojim područjima informiranja<br />
dostupne informacije najviše utječu na njihove sudove (stereotipe)<br />
o pojedinim zemljama i regijama. Prvi je zaključak bio da je količina<br />
informacija koju čitatelji i gledatelji mogu dobiti o stranim zemljama<br />
izuzetno mala: 17% ukupnih sadržaja u novinama, izuzevši sport;<br />
odnosno 4% vanjsko-političkih sadržaja u informativnim i dokumentarnim<br />
emisijama nacionalnih televizija, unatoč činjenici da je više od<br />
47% svih emisija strane proizvodnje. U dnevnim televizijskim vijestima<br />
prosječna količina vanjskopolitičkih priloga (izuzevši balkanske<br />
zemlje) iznosi između 13-15%, a to je gotovo identično podacima o<br />
novinskom vanjsko-političkom izvještavanju i izvještavanju o drugim<br />
temama vezanim za strane (ne-balkanske) zemlje. Potom smo izdvojili<br />
članke o inozemstvu u novinama, te analizirali strukturu članaka<br />
u rasponu od 10 godina, prema “dubini analize” (komentarima)<br />
odnosno “pukoj informaciji“; prema zastupljenosti zemalja i regija koji<br />
se pojavljuju u tim člancima, prema obrađenim temama, te prema<br />
tome koriste li se “negativnim“ ili pozitivnim informacijama. Prema<br />
zastupljenosti članaka najviše ih ima o susjednim zemljama (19%)<br />
i Zapadnoj Europi (22%), o SAD-u (<strong>14</strong>%), Bliskome Istoku (10%), te<br />
zemljama bivšeg SSSR-a i bivšeg Istočnog bloka (9,6%). Sve ostale<br />
zemlje svijeta bitno su manje zastupljene u vijestima, komentarima<br />
i informacijama. Iz toga možemo zaključiti da su nam najvažnije<br />
susjedne zemlje, zemlje zapadne Europe, SAD, a tek potom europske<br />
zemlje Istočnoga bloka.<br />
Iz analize sadržaja članaka izvukli smo nekoliko zaključaka. Prvo,<br />
informiranje javnosti o vanjskopolitičkim temama “negativistički“<br />
je obojeno; članci se koriste uglavnom negativnim događajima kao<br />
povodima za “informiranje“, prema modelu “samo je loša vijest<br />
– vijest“. Drugo, članci se koriste već postojećim stereotipima o<br />
pojedinim zemljama. Premda događaji utječu na percepciju zemalja o<br />
kojima se informira, oni se ipak utapaju u mnogo trajnijim “mentalnim<br />
mapama“ koje imamo o tim zemljama. Promjene koje se zbivaju na<br />
vanjsko-političkom ili socijalnom krajoliku pojedinih zemalja ne utječu<br />
bitno na našu percepciju te zemlje. Treće, u rasponu od 10 godina,<br />
primjećuje se sve veći broj “žutih“ vijesti, čak i u vanjskopolitičkim<br />
člancima i komentarima. Nakon analize sadržaja novinskih članaka u<br />
desetgodišnjem rasponu, oblikovali smo on-line upitnik kako bismo<br />
ispitali postoji li raskorak između faktičnog informiranja o pojedinoj<br />
zemlji/regiji i više očekivanja informiranosti o njima. Većina ispitanika<br />
(N=127) tvrdila je kako smatra da informacije vrlo bitno oblikuju<br />
njihov sud o zemljama svijeta (47%), odnosno “kako su podložni<br />
informacijama o svijetu“.<br />
Većina ispitanika također tvrdi kako postojeća medijska pokrivenost<br />
nedovoljno informira o svim svjetskim regijama (politika: nekvalitetno<br />
35%, kvalitetno 23%; ekonomija: nekvalitetno 30%, kvalitetno 16%;<br />
znanost: nekvalitetno 37%, kvalitetno 16%; sport: nekvalitetno 5%,<br />
kvalitetno 45%; kultura: nekvalitetno 31%, kvalitetno <strong>14</strong>%). Ispitanicima<br />
su te informacije potrebne zbog političke situacije (57%), zbog<br />
obrazovanja (74%), turizma (37%), posla (22%), odnosno rodbinskih i<br />
prijateljskih kontakata (16%). Gotovo 80% ispitanika misli da su im te<br />
informacije “izrazito važne“ ili “važne“.<br />
Udio vijesti/informacija o stranim zemljama u<br />
domaćim novinama (Večernji, Jutarnji)<br />
Teme domaće strano ukupno<br />
Politika 9% 4% 13%<br />
Gospodarstvo 4% 1% 5%<br />
kultura i umjetnost 3% 2% 5%<br />
Sport 9% 4% 12%<br />
Turizam 1% 0% 1%<br />
društvena kronika 1% 1% 2%<br />
gradska kronika 3% 0% 3%<br />
crna kronika 3% 1% 4%<br />
Kriminal 4% 0% 4%<br />
Znanost 1% 2% 2%<br />
Obrazovanje 1% 0% 1%<br />
Medij 1% 0% 1%<br />
show bizz 2% 3% 5%<br />
Život 1% 1% 2%<br />
life style 5% 2% 6%<br />
Religija 1% 0% 1%<br />
Osmrtnice 4% 0% 4%<br />
servisne info 7% 0% 7%<br />
Oglašavanje 24% 0% 24%<br />
ostalo (ekologija, horoskop, vicevi, križaljke,...)<br />
3% 1% 3%<br />
Ukupno 82% 17% 98%<br />
domaće strano<br />
82% 17%<br />
Udio informacija u TV dnevniku nacionalnih televizija u postocima<br />
(istraživanje: Kandrać, Gajski za <strong>Forbes</strong>)<br />
HTV1u % 06.10. 07.10. 08.10 PROSJEK<br />
BALKAN 15,5 31,4 7,1 17,8<br />
VANJSKI 21,2 12,8 10,7 15<br />
UNUTARNJI 63,1 55,6 82,1 67,2<br />
SPORT 8,7 12,1 9,8 10,2<br />
VRIJEME 6 4,9 5 5,3<br />
RTL u % 06.10. 07.10. 08.10 PROSJEK<br />
BALKAN 8,6 8,8 9,2 8,9<br />
VANJSKI 13,5 9,1 19,5 <strong>14</strong>,2<br />
UNUTARNJI 77,8 82 71,2 76,9<br />
SPORT 9,1 16,8 10,6 12,2<br />
VRIJEME 1 1,6 2 1,6<br />
NOVA TV u % 06.10. 07.10. 08.10 PROSJEK<br />
BALKAN 18,2 <strong>14</strong>,4 5 <strong>14</strong>,6<br />
VANJSKI 8,3 18,8 13,5 13,6<br />
UNUTARNJI 73,5 66,8 75,3 71,8<br />
SPORT 10,6 11,9 10 10,9<br />
VRIJEME 4,9 5 4,5 4,8<br />
46 F o r b e S siječanj 2010
Mentalne mape o<br />
susjedima zapravo se<br />
mogu lako promijeniti<br />
nome Zapadu i nerazvijenome Istoku, i<br />
vrlo se malo promijenila pod utjecajem<br />
globalizacije i konkurencije informacijskih<br />
sredstava i njihovom brojnošću.<br />
Rusija i dalje figurira kao važan pol orijentacije<br />
baš kao i Sjedinjene Američke<br />
Države. Naš “mentalni horizont” i dalje<br />
svijet iz hrvatske<br />
Rusija i dalje figurira<br />
kao važan pol<br />
orijentacije, baš kao<br />
i Sjedinjene Države.<br />
Naš mentalni<br />
horizont i dalje je<br />
smješten u razvijene<br />
zemlje Zapadne<br />
Europe<br />
je smješten u razvijene zemlje Zapadne<br />
Europe, premda bi se od pada Berlinskoga<br />
zida moglo očekivati da će nam razvijenije<br />
zemlje Istočne Europe postati sve<br />
jača referentna točka usporedbe. No to,<br />
uz iznimku Češke i Slovenije nije slučaj.<br />
Bliske zemlje Balkana vrlo nas malo zanimaju,<br />
i predstavljaju možda još jedinu<br />
reziduu “ponosa”. Stereotip Balkana vrlo<br />
je jak. Da se istraživanje provodi danas,<br />
čini nam se da bi se čak i Grčka i Slovenija<br />
(svijetle točke Balkana iz Šakajinog<br />
istraživanja) u nj apsolutno uklopila.<br />
Prilikom donošenja odluka osim posve<br />
ekonomskih kriterija, i kriterija navodne<br />
“bliskosti” s razvijenom Zapadnom Europom,<br />
rukovodimo se i razmjerno finijim<br />
kriterijima procjene, poput procjene<br />
kulturne razvijenosti, urbanizacije, socijalne<br />
slobode, ali isto tako i klimom i<br />
prirodnim ljepotama pojedinih zemalja.<br />
Te “finije” kriterije procjene sposobni<br />
smo koristiti jedino ako su izgrađeni na<br />
pozitivnim stereotipima.<br />
Naša istraživanja ne pokazuju da je<br />
količina informacija bitna pri stvaranju<br />
mentalnih mapa (jer tada bismo mnoge<br />
zemlje Istočne Europe, ili Kinu, Japan i<br />
Australiju, pa čak i Skandinaviju) promatrali<br />
mnogo boljim očima. Kako se u<br />
procesu informiranja uglavnom ponavljaju<br />
(negativni) stereotipi o stanovnicima<br />
pojedinih zemalja, postavlja se pitanje<br />
što predstavlja izvor pozitivnih stereotipa.<br />
A odgovor na to pitanje leži u više<br />
ili manje objektivnim podacima o razvijenosti<br />
pojedinih zemalja ili o njihovoj<br />
kulturi. Zemljopisna udaljenost, unatoč<br />
teorijskom očekivanju, također nije najbitniji<br />
kriterij u oblikovanju mentalne<br />
mape. Pretpostavka “daleko od očiju,<br />
siječanj 2010 F o r b e S 47
svijet iz hrvatske<br />
Udio novinskih članaka (Večernji, Jutarnji)<br />
o pojedinim zemljama u području „vanjske<br />
politike“ (Istraživači Duić, Perožić, za <strong>Forbes</strong>)<br />
Zemlje<br />
/ regije<br />
Broj<br />
analiziranih<br />
članaka<br />
Postotak<br />
članaka<br />
Hrvatska 15 3,1<br />
Susjedne zemlje 93 19,0<br />
Velika Britanija 33 6,7<br />
Francuska 13 2,7<br />
Njemačka 24 4,9<br />
SAD i Kanada 70 <strong>14</strong>,3<br />
Zemlje Latinske<br />
Amerike 7 1,4<br />
Australija 6 1,2<br />
Zemlje Bliskog istoka 49 10,0<br />
Kina i Japan 20 4,1<br />
Rusija i zemlje<br />
bivšeg SSSR-a 28 5,7<br />
Zemlje bivšeg<br />
Istočnog bloka 19 3,9<br />
Zemlje Afrike 12 2,4<br />
Ostatak Europe 47 9,6<br />
Ostatak svijeta 53 10,8<br />
Total 489 99,8<br />
Neodređeno 1,2<br />
Ukupno 490 100,0<br />
daleko od srca” zasigurno nije točna.<br />
Štoviše, u našem slučaju vrijedi obrnuto,<br />
Boškovićevo načelo: što je zemlja<br />
bliža, to je naš stereotip o njoj odbojniji.<br />
Postoje naznake da Boškovićevo načelo<br />
“odbijanja zbog bliskosti” nije tipično<br />
samo za nas i naše stereotipe.<br />
Granice među<br />
državama u<br />
našim su<br />
glavama<br />
drugačije iscrtane<br />
Pretpostavka ‘daleko od očiju, daleko od<br />
srca’ ovdje nije točna. Dapače, što nam je<br />
zemlja bliža, to je naš stereotip odbojniji<br />
Ali nema sumnje da objektivni<br />
pokazatelji, poput onih ekonomskih,<br />
(možda samo u današnjem povijesnom<br />
trenutku) smanjuju važnost<br />
“nacionalne karakterologije”: premda<br />
prema mnogim razvijenim zemljama<br />
možemo imati negativne stereotipe,<br />
procjena njihova bogatstva i kulture<br />
može dovesti do neutralizacije “općeg<br />
dojma”, i naposljetku do pozitivne (ali<br />
ne brze i spontane tj. “heurističke”) odluke<br />
o ispravnom djelovanju. Možda u<br />
tome ima i pouka za nas: kao što je naša<br />
razvijenost u odnosu prema (južnim)<br />
susjedima postaje razlog za “rezidualni<br />
ponos”, možda na isti takav način,<br />
marljivošću i povećanjem ekonomskoga<br />
bogatstva, možemo neutralizirati i<br />
negativne stereotipe koje drugi imaju o<br />
nama. Jednom kada (tj. ako) postanemo<br />
bogati i kulturni, stereotipe o nama kao<br />
o malim, zavidnim neradnicima, moći<br />
ćemo, kao što to danas čine veliki narodi,<br />
pobrisati kao prašinu s odijela.<br />
Stoga umjesto zaključka nudim dvije<br />
hipoteze za daljnje istraživanje. Prva:<br />
mentalne mape i stereotipi prestaju<br />
biti izuzetno korisni i važni predmeti<br />
istraživanja tek kada zemlje dosegnu<br />
određeni stupanj “veličine”, ekonomskog<br />
i kulturnog razvoja, kada si mogu<br />
dopustiti luksuz da drugi o njima imaju<br />
negativne stereotipe. Ili druga: možda<br />
je stereotip funkcija veličine.<br />
Jasno je zašto mi imamo stereotip<br />
o Talijanima, Nijemcima, Englezima ili<br />
Nijemcima, odnosno zašto ga nemamo<br />
za Luksemburg i Lihtenštajn. Ali ako je<br />
tako, onda će pouka biti bitno drukčija:<br />
to će onda biti igra “malenosti”, igra<br />
skrivača da nas učiteljica ne vidi. Kada<br />
bi postojao izbor među tim hipotezama<br />
(a ponos nam govori da ga nema),<br />
voljeli bismo kada bi Hrvati dokazali da<br />
je istinita ona prva.<br />
48 F o r b e S siječanj 2010
Gdje bi stanovnici Hrvatske voljeli živjeti? (Laura Šakaja, 2004.)<br />
Rezultati za<br />
europske zemlje<br />
Hrvatska<br />
a gdje bismo voljeli živjeti?<br />
Osim pozitivnih stereotipa koje imamo prema Zapadnoj<br />
Europi i izrazito negativnih prema Istočnoj,<br />
te pozitivnih slika o pojedinim zemljama Zapadne<br />
Europe, na temelju procjene (stereotipa) njihove klime,<br />
ekonomije ili kulture, pokazalo se da nas brojne zemlje<br />
koje pripadaju našoj “mentalnoj mapi“ – primjerice zemalja<br />
u Europi, ipak ostavljaju ravnodušnima. To pogotovo<br />
vrijedi za male, udaljenije zemlje, poput Andore, Monaca,<br />
Malte, San Marina i sl. Klimatski razlozi pozitivne<br />
stereotipe Skandinavaca pretvaraju u neutralne (možda<br />
zbog nesvjesnog poistovjećenja klimatske i karakterne<br />
hladnoće). Pokazalo je to istraživanje Laure Šakaje i<br />
Rebeke Mesarić od prije nekoliko godina pod nazivom<br />
“Neke kognitivne pretpostavke migracija iz Hrvatske<br />
u druge europske zemlje” (Hrvatski geografski glasnik<br />
63:43-65). Što je s ostalim zemljama svijeta? U ostatku<br />
svijeta izuzetnu važnost pridajemo bivšim nositeljima<br />
blokova – SAD-u i Rusiji, dok ostale zemlje, zbrojimo li<br />
odgovore o nevažnosti informacija i neutralne odgovore<br />
o njima, čine jedan amalgam u kojem se svaka različitost<br />
pojedinog naroda utapa u stereotip o kontinentu.<br />
Iznimku čine zemlje Bliskog Istoka koje, unatoč bitno<br />
“negativnom dojmu“ ipak smatramo vrlo važnim (46%),<br />
te Kina i Japan, zemlje o čijem se informiranju isto tako<br />
vrlo pozitivno izražavamo (47%). Kada bismo dakle usporedili<br />
“realnu kartu svijeta“ s našom mentalnom mapom,<br />
vidjeli bismo da naša “mentalna mapa“ povećava<br />
važnost velesila i susjeda (pri čemu bi neke zemlje Zapadne<br />
Europe poput Njemačke bile obojene pozitivnom<br />
valencijom, ostale zemlje Europe bi imale neutralnu boju,<br />
dok bi ostale imale zemlje uglavnom imale negativan<br />
predznak), dok bi sve ostale zemlje u našoj mentalnoj<br />
mapi bile mnogo manje od njihovih razmjera na teritorijalnoj<br />
karti. Karta (priželjkivane) informiranosti, ili korelacije<br />
informiranosti i stereotipa, odnosno priželjkivane i<br />
stvarne informiranosti bile bi nešto drukčije. Na toj karti<br />
glavnu bi ulogu imali naši susjedi s izrazito negativnim<br />
stereotipom, potom bi uzeli u obzir SAD s podijeljenom<br />
valencijom stereotipa, potom bi došle zemlje Europe i<br />
Bliskog istoka, a tek potom ostale zemlje.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 49
svijet iz hrvatske<br />
Stereotipi su (ipak) dokaz bliskosti<br />
Oni nam pomažu da u složenom svijetu brzo organiziramo život. Oni su i<br />
izvor brojnih pogrešaka i netočnih odluka / Darko Polšek<br />
Mnogi ljudi vjeruju kako<br />
predrasude koje imamo<br />
o drugim narodima,<br />
susjedima i populacijama<br />
nastaju zbog našeg neznanja. Oni isto<br />
tako često vjeruju kako bismo ih se lako<br />
lišili kada bismo o njima imali dovoljno<br />
informacija. Neki pak stariji društveni<br />
znanstvenici vjeruju kako je istraživanje<br />
takvih predrasuda posve nelegitimno,<br />
jer počiva na zastarjeloj ideji o postojanju<br />
stvarnih identiteta koji se zovu<br />
“narodi”, kao i zbog toga što se tijekom<br />
istraživanja učvršćuje ili ponavlja takva<br />
“besmislica”. Takav se stav uglavnom<br />
ironično etiketira imenom “nacionalne<br />
psihologije” ili “karakterologije”.<br />
Ali oba su stava pogrešna. Stereotipi<br />
se stvaraju na temelju neke apstraktne<br />
ideje bliskosti i “poznatosti”, stoga<br />
nemamo stereotipe o narodima i populacijama<br />
koje su nam potpuno strane.<br />
Stereotipi su oblik izražavanja sličnih<br />
načina ponašanja ili obilježja koje neka<br />
društvena skupina razmjerno trajno<br />
pripisuje drugoj. Po mišljenju nekih teoretičara, takve skupine<br />
obilježja i percepcija o drugima mogu se razviti u popularnom<br />
mišljenju samo ako nisu posve neistinite. Stereotipi o drugima<br />
mogu biti pozitivni i negativni. Ali pozitivni stereotipi rijetko<br />
postoje bez negativnih. Postoji cijeli niz istraživanja o stereotipima,<br />
no čini se da do danas nije prihvaćena jedna jednostavna,<br />
ali vrlo važna misao: ljudima stereotipi trebaju zbog lakše orijentacije<br />
među ljudima, u prostoru i u vremenu. Oni nastaju<br />
zbog nužnosti da brzo i učinkovito donosimo odluke: o dobrom<br />
i lošem, o bliskom i dalekom, o opasnom i benignom...<br />
Što je veći pritisak da odluke donosimo brže, to ćemo se<br />
češće oslanjati na stereotipe, “predrasude” i “mentalne mape”.<br />
Zbog toga su stereotipi - heuristike, metode brzog organiziranja<br />
života u složenom društvenome svijetu. Oni su dakako izvor<br />
brojnih pogrešaka, netočnih odluka, i brojnih malignih<br />
društvenih problema poput rasizma, nacionalizma i sl., ali<br />
velika je iluzija da sličnih problema ne bi bilo kada ne bi bilo<br />
stereotipa. Jer ako su stereotipi i “mentalne mape” načini organizacije<br />
našeg mišljenja na temelju kojega djelujemo, oni će<br />
Hrvatski srednjoškolci<br />
najradije bi živjeli u<br />
Italiji, Francuskoj, Britaniji,<br />
Španjolskoj, Njemačkoj,<br />
Švicarskoj i Nizozemskoj<br />
se nužno pojaviti u nekom obliku. Talijanski<br />
tehnološki doprinos čovječanstvu<br />
zaustavio se otkrićem peći za pizzu<br />
(Bryson). Amerikanci se najviše boje<br />
stalnih socijalnih veza: njihov je temeljni<br />
društveni odnos – površno poznanstvo.<br />
Englezi se nečemu mogu diviti a da u<br />
tome ne uživaju, ili uživati u nečemu<br />
totalno odbojnome. Strastveno uživamo<br />
“razmišljati” o drugim narodima, tiskamo<br />
i s užitkom čitamo “Vodiče za ksenofobe”<br />
(iz kojih smo upravo izdvojili<br />
nekoliko “misli”) i često smo spremni<br />
takve citate smatrati istinama o stvarnom<br />
životu tih naroda.<br />
Prema riječima švedskih etnologa<br />
Ake Dauna i Sorena Jansona, u našim<br />
razmišljanjima o drugim narodima, gotovo<br />
uvijek ističemo razlike. Zbog toga<br />
je i moguće da Europljani sebe nikada<br />
ne zamišljaju kao jedan narod. Ni Hrvati<br />
po tome nisu nikakve iznimke. Stereotipi<br />
o narodima odnose se i na nas<br />
(ustaše, balkanci, Europljani-samo-ponamjerama),<br />
a naša ideja o drugim narodima<br />
često se poklapa s idejama iz ksenofobičnih vodiča. U<br />
nizu istraživanja koje su nedavno provele Laura Šakaja i njezine<br />
suradnice s PMF-a u Zagrebu, pokazalo se kako uz standardne<br />
stereotipe o pojedinim narodima, možemo uočiti i različite<br />
mentalne mape o pojedinim susjednim ili udaljenijim narodima<br />
prema raznim ispitivanim regijama (gradovima).<br />
Prema tom je istraživanju “Europa u svijesti mladih vrlo<br />
oštro podijeljena na Istok i Zapad. Zemlje bivše Jugoslavije<br />
i bivšega Sovjetskoga Saveza bez konkurencije su najmanje<br />
poželjne za život”, a isto vrijedi i za ostale nekoć socijalističke<br />
zemlje. Najpoželjnije zemlje za srednjoškolce bile su Italija,<br />
Francuska, Velika Britanija, Španjolska, Njemačka, Švicarska,<br />
Nizozemska i Austrija. A regionalno su uočene i bitnije razlike:<br />
Osječanima su srednjoeuropske zemlje draže od mediteranskih,<br />
a Splićanima i Riječanima poredak je obrnut. Premda<br />
sjeverne, skandinavske zemlje, imaju uglavnom pozitivan stereotip,<br />
pa su po raznim kriterijima privlačne kao odredišta<br />
potencijalne emigracije, one su u usporedbi sa zemljama blaže<br />
klime lošije rangirane.<br />
50 F o r b e S siječanj 2010
kontekst<br />
Ljubljanska banka i<br />
pekinška patka<br />
Kineski bankari<br />
bili su u Ljubljani<br />
i sigurno nisu<br />
došli samo pojesti<br />
“ljubljanski<br />
zrezek”. Je li riječ<br />
o kupnji udjela u<br />
Novoj ljubljanskoj<br />
banci? Kinezi nisu<br />
tako mirni ljudi<br />
kao Belgijanci,<br />
ali je Ljubljana<br />
svjesna i toga<br />
da su tajkunski<br />
krediti snažno<br />
izložili upravo<br />
NLB / Željko<br />
Trkanjec<br />
B<br />
Belgijanci su u pravilu mirni ljudi. Iz<br />
te zemlje ne stižu vijesti o burnim prosvjedima,<br />
iako je podijeljena na valonsku i<br />
flamansku polovicu koje se baš i ne vole,<br />
recimo to blago. A na okupu ih drži, to<br />
priznaju svi, kralj. Poznati su prije svega<br />
po dobrom pivu i čokoladi, ondje je<br />
izmišljen saksofon, a možda najpoznatiji<br />
Belgijanac većinu je svog fikcionalnog<br />
života proveo u Engleskoj i zove se<br />
Hercule Poirot. Danas je u Bruxellesu,<br />
glavnom belgijskom gradu, sjedište Europske<br />
unije i NATO-a, a novi je - prvi<br />
- predsjednik ujedinjene Europe iz Belgije,<br />
ime mu je Herman Van Rompuy,<br />
dosadašnji premijer poznat kao pisac<br />
haiku poezije cijenjen i u Japanu. Belgija<br />
je bila kolonijalna sila, ali davno. No iz<br />
tog su razdoblja zemlji, koja ne pati za<br />
svojim izgubljenim carstvom kao Francuska<br />
ili Britanija, ostale glavne insignije<br />
kolonijalne sile: moćne financijske institucije,<br />
banke i osiguravajuća društva.<br />
Kad je pao Berlinski zid Belgija<br />
nije jurila s velikim investicijama prema<br />
istočnoj Europi, a i nisu se htjeli gurati s<br />
velikim europskim silama koje su, prema<br />
političkim preferencijama, pojurile u osvajanje<br />
tržišta u nastajanju. Kako je vrijeme<br />
odmicalo i Belgijanci su se odlučili<br />
istupiti na novo tržište. Njihova je velika<br />
financijska grupacija KBC nakon dugog<br />
promišljanja izabrala Sloveniju. Mala<br />
podalpska zemlja koju su u Bruxellesu<br />
svi hvalili kako dobro napreduje prema<br />
članstvu u EU, u razvoju tržišta, pravi<br />
“odlikaš” među zemljama nastalim na<br />
području bivše Jugoslavije. Ondje je pak<br />
na financijskom tržištu glavnu ulogu igrala<br />
Nova ljubljanska banka (NLB) koja<br />
se dosta agresivno upustila u operacije<br />
osvajanja jugoistočne Europe.<br />
Na jesen 2002. KBC je za 435 milijuna<br />
eura kupio 34 posto udjela u NLB-u.<br />
To je trebao biti početak jednog divnog<br />
prijateljstva. Računalo se da će se otvoriti<br />
prostor i drugim belgijskim tvrtkama<br />
da se preko Slovenije i koristeći kanale<br />
KBC-a pozicioniraju na Balkanu. Pivarski<br />
div Inbev bio je među prvima.<br />
No, da sve baš nije idealno kako se<br />
činilo počeli su Belgijanci shvaćati za<br />
neke dvije godine, kad je Slovenija uspjela<br />
združenim snagama Pivovarne<br />
Laško i vlade istjerati Inbev. KBC se,<br />
jasno, nadao da je to samo ograničeni<br />
incident, ali kad je 2006. zatražio otkup<br />
dionica kako bi postao većinski vlasnik<br />
NLB-a, uslijedilo je stvarno iznenađenje.<br />
Vlada je to odbila dajući do znanja kako<br />
joj ne pada na pamet da im preda upravljanje<br />
svojom najvećom bankom. Nešto<br />
su još nade polagali u izbore i dolazak<br />
nove vlade, ali ni ona nije promijenila<br />
mišljenje. Čak su proveli dokapitalizaciju<br />
u kojoj Belgijanci nisu htjeli sudjelovati<br />
jer je cijena dionica bila prevelika, pa im<br />
je udjel pao za četiri posto i sada imaju<br />
samo 30,06. Ipak, KBC-u se nije baš<br />
jako žurilo i da nije nastupila financijska<br />
kriza možda bi oni i ostali čekajući neke<br />
52 F o r b e S siječanj 2010
Kineski predsjednik Hu<br />
Jintao i njegov slovenski<br />
kolega Danilo Türk snimljeni<br />
u Kini 2008. Ove je<br />
godine Kina stigla u<br />
Sloveniju - preko<br />
delegacije bankara<br />
Foto AP<br />
drukčije okolnosti. I tako se na tržištu<br />
pojavila njihova ponuda za prodaju udjela<br />
u NLB-u. Gotovo istodobno povećali<br />
su svoj udjel u slovačkoj banci CSOB na<br />
100 posto. Dakle, zbogom Slovenijo.<br />
Kao mogući kupac dugo se spominjao<br />
londonski equity fond Apax koji<br />
je obavio i due diligence, da bi u prvoj<br />
trećini prosinca Ljubljanom prostrujala<br />
gotovo nevjerojatna vijest: stigli su predstavnici<br />
China Development Bank na<br />
razgovore u ministarstvo financija. Dakle,<br />
Kinezi. Riječ je o banci u vlasništvu<br />
kineskog ministarstva financija čija je<br />
bilanca deset puta veća od slovenskog<br />
BDP-a i krajem prošle godine iznosila je<br />
oko 380 milijardi eura uz čistu zaradu od<br />
dvije milijarde eura. Kina ima puno novca<br />
i treba ga nekamo plasirati, a sad su cijene<br />
na krizom iscrpljenim tržištima jako<br />
povoljne. Ameriku su već “kupili”, u Aziji<br />
su glavni igrač, vrijeme je i za jači iskorak<br />
u Europu. Kineze interesira razgranati<br />
poslove u prostoru eura, ali posebno su<br />
zainteresirani, navode njihovi izvori, za<br />
veća tržišta u nastajanju: Poljska, Rumunjska,<br />
Mađarska, Ukrajina.<br />
Nekako istodobno pojavila se vijest<br />
da je Kina dobila posao izgradnje dionice<br />
autoceste od Varšave do Berlina, duge<br />
29 kilometara. Riječ je o velikom poslu u<br />
kojem su Kinezi izbacili dosad neprikosnovene<br />
Austrijance i Šveđane. A za takve<br />
je poslove dobro imati blizu i svoju banku<br />
pa se u tom kontekstu može gledati interes<br />
CDB-a za ulazak u NLB. Jer, temeljna je<br />
poslovna misija CDB-a jačati kinesku<br />
konkurentnost. Na istočnoeuropskom<br />
tržištu baš i nema više puno prostora za<br />
kupnju u bankarskom sektoru, a Slovenija<br />
je geografski dobro pozicionirana, ima<br />
dobre veze i na jugoistoku i na istoku, a<br />
tu je i dalje snažna mreža NLB-a. Kinezi<br />
su to sve pomno istražili i sigurno nisu<br />
došli samo pojesti “ljubljanski zrezek”.<br />
Slovenska vlada za sada daje informacije<br />
na kapaljku i ne govori ništa o mogućim<br />
poslovima, ali potvrđuje da su Kinezi bili<br />
u Ljubljani. Budući da u Sloveniji nema<br />
prostora za velike infrastrukturne investicije<br />
iza kakvih je navikla stajati CDB,<br />
lokalni komentatori zaključuju kako je<br />
jedini razlog zbog kojeg su Kinezi mogli<br />
doći kupnja udjela u NLB-u. Konačna će<br />
odluka biti politička, budući da su slovenska<br />
vlada i njezini paradržavni fondovi<br />
većinski vlasnici NLB-a koji kontrolira<br />
oko 40 posto financijskog tržišta.<br />
Kinezi nisu tako mirni ljudi kao Belgijanci<br />
i toga su u Ljubljani svjesni, ali jednako<br />
im je tako jasno da su krizom jako<br />
uzdrmani, da su tajkunski krediti raznim<br />
fondovima, s čijim vraćanjem ima problema,<br />
snažno izložili upravo NLB. Ući<br />
pak u partnerstvo s moćnom kineskom<br />
bankom zvuči jako primamljivo. Moglo<br />
bi se dakle dogoditi da uskoro u Ljubljani<br />
uzmanjka kineskih restorana.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 53
Je li to ona zemlja<br />
nogometaša?<br />
Na Dalekom istoku Hrvatska je čista egzotika. Ima to i<br />
svojih prednosti: možemo graditi reputaciju od početka i<br />
stvoriti novi, bolji imidž / Jasmina Kuzmanović, Singapur<br />
N<br />
Nije mala stvar policijska stanica. U njoj se sastajem s<br />
državom!”. Stihovi Majakovskog obično mi padnu na pamet<br />
uoči praznika, dok u nekoj stranoj ambasadi u Singapuru<br />
čekam da mi odobre da u njihovoj zemlji potrošim nešto<br />
novca i uvećam turističku statistiku. Znam da u indonezijsku<br />
ambasadu trebam ponijeti debelu knjigu za kraćenje<br />
vremena i obući se “pristojno”, u odjeću koja ne otkriva<br />
koljena i ramena. Službenica na šalteru već me poznaje i<br />
progledat će mi kroz prste što nisam fotokopirala “zelenu<br />
kartu”, dokument koji potvrđuje moj rezidencijalni status u<br />
Singapuru.<br />
Najviše volim otići u tajlandsku ambasadu, smještenu u<br />
velikom vrtu u glavnoj shopping aveniji, Orchard road, pa<br />
ako je red za vizu dugačak, mogu se prošetati po dućanima.<br />
Ambasada Socijalističke Republike Vijetnama smještena je<br />
u najelitnijem stambenom kvartu, idealnom za proučavanje<br />
omiljene arhitekture izvjesnog broja bogatih Singapuraca –<br />
zamislite iskićenu svadbenu tortu u tri nivoa s tornjićima<br />
na vrhu. Znam čak i malu tajnu ambasade Novog Zelanda,<br />
te prelijepe zemlje s fantastičnim socijalnim profilom. Njihov<br />
zahod nije dostupan strankama, što znači da se dvanaestak<br />
Indijaca-potencijalnih imigranata i ja moramo liftom<br />
spustiti u trgovački centar u prizemlju, riskirajući da izgubimo<br />
mjesto u redu.<br />
Za vlasnike hrvatske putovnice, život u Aziji – a<br />
i poslovni ili turistički posjet – jednak je logističkoj noćnoj<br />
mori. Nema tu švrljanja kao po Schengenu!<br />
Singapur je mali otok, 42 na 23 kilometra, i nakon izvjesnog<br />
vremena čovjek se počne osjećati klaustrofobično.<br />
54 F O R B E S SIJEČANJ 2010
Foto Arhiva <strong>Forbes</strong>a<br />
Tome pogoduje i činjenica da su avionske karte jeftinije<br />
nego igdje drugdje na svijetu. No, za razliku od mojih singapurskih<br />
ili ekspatridskih prijatelja, ja ne mogu tek tako<br />
preko vikenda skoknuti do urbane džungle Bangkoka ili do<br />
nekog od obližnjih tropskih otoka u Indoneziji.<br />
U mom slučaju, putovanja se planiraju kao socijalistička<br />
petoljetka. Neke zemlje od mene traže samo sliku, kopiju avionske<br />
karte i nešto novca. Za neke druge, međutim, moram<br />
vaditi kopiju bankovnog računa i posljednje porezne prijave,<br />
te sastavljati listu svih svojih zaposlenja. Ponekad svemu<br />
tome moram priložiti i kopiju vjenčanog lista, pa tako znam<br />
kako se osjećaju građanke Saudijske Arabije kad iz nekog<br />
hira požele putovati. Zbog svega toga najviše volim ići u<br />
zemlje koje se iz nekog razloga pretvaraju da globalni svjetski<br />
poredak ne postoji i prema svima udaraju uravnilovku.<br />
(Hrvatski građani, posjetite prekrasnu Kambodžu! Viza na<br />
dolasku zajamčena, uz sliku i nešto američkih dolara!)<br />
Bez greške, Pavlovljevim refleksom pronalazim red<br />
za “ostale”. Moja obitelj, koja se služi jednom drugom putovnicom,<br />
već je naučena da su granični prijelazi, kao u<br />
nekom lošijem ratnom filmu, mjesta razdvajanja. Jednom<br />
smo se morali razdvojiti već na početku dugog putovanja u<br />
Ameriku preko Londona. Prije samog ukrcavanja u avion,<br />
predstavnik zrakoplovne kompanije primijetio je da mi nedostaje<br />
tranzitna viza (tu sam saznala da je Britanija jedna<br />
od rijetkih zemalja koja od putnika pojedinih zemalja traži<br />
tranzitnu vizu za kratki boravak u bescarinskoj zoni aerodroma).<br />
Uslijedilo je komešanje tijekom kojeg su za mene<br />
našli posljednje slobodno mjesto na direktnom letu za Chicago,<br />
te brza unutarobiteljska razmjena dokumenata, pelena<br />
i igračaka. Posljednje što sam čula dok sam se udaljavala bile<br />
su riječi mog četverogodišnjeg sina: “Tata, zašto mamu ne<br />
puštaju u naš avion?”<br />
KONTEKST<br />
Uglavnom, bio je to idealan trenutak da se djetetu<br />
objasni prednost članstva u Europskoj uniji, koje će, naravno,<br />
riješiti sve slične probleme. U međuvremenu, ne preostaje mi<br />
drugo nego čekati u redu za vizu, iracionalno iritirana time<br />
što ne samo Bugari i Alžirci, nego čak i Rusi mogu skoknuti<br />
do Indonezije kad god se sjete. U tim trenucima razmišljam<br />
kakve su šanse hrvatskih biznismena da iskoriste ekonomski<br />
uzlet jugoistočne Azije. I koje su šanse pojedinaca da nađu i<br />
zadrže posao u stranoj tvrtki, s ovakvim ograničenjima. Kad<br />
sam svojedobno radila za međunarodnu novinsku agenciju<br />
u Singapuru, činjenica da ne mogu preko noći otputovati na<br />
mjesto potresa ili građanskog rata u Indoneziji bila je izvor<br />
stalnih frustracija, i za mene i za moje šefove.<br />
Ali postoji i druga strana medalje. Hrvatska putovnica je<br />
rijetko viđena dragocjenost i policije azijskih zemalja dugo je<br />
istražuju. Uvijek ljubomorno pazim dok je okreću u rukama<br />
i odnose na ogled u stražnji kabinet, jer u Singapuru nema<br />
hrvatske ambasade i ne želim uopće znati što bi se dogodilo<br />
da je izgubim. Ah da, ključni je podatak da u Singapuru<br />
nema nikakvog hrvatskog predstavništva, ni diplomatskog<br />
ni ekonomskog, što je vjerojatno povezano s činjenicom<br />
da u Singapuru živi sedam i pol hrvatskih građana. Zato o<br />
Hrvatskoj nitko gotovo ništa ne zna.<br />
Kako je to oslobađajuće! Zemlja – ma ne, cijela regija!<br />
– u kojoj možemo izgraditi reputaciju od početka i stvoriti<br />
novi, bolji imidž. Pogotovo je oslobađajuće kad iskustvo<br />
života u Singapuru usporedim s nekoliko godina koje sam<br />
provela u Njemačkoj, kad mi se definitivno objasnilo da<br />
smo za mnoge stranci drugog ili trećeg reda, tek nešto bolji<br />
Za Hrvate je posjet<br />
jugoistočnoj Aziji jednak<br />
logističkoj noćnoj mori.<br />
Kakve su onda šanse<br />
hrvatskih biznismena da<br />
iskoriste ekonomski uzlet<br />
tih zemalja?<br />
od Turaka. Singapur je pravi raj za imigrante i strance uopće,<br />
zemlja u koju je gotovo cijelo lokalno stanovništvo došlo izvana.<br />
Hrvatska? To ovdje nije zemlja gastarbajtera, niti ona<br />
zemlja na zapadnom Balkanu gdje je bio rat. To nije ni ona<br />
zemlja koja čeka na ulazak u Europsku uniju ali prvo mora<br />
riješiti problem korupcije – to su već presitni detalji. Europska<br />
zemlja, da. S morem. Je li vaše more jako lijepo, često<br />
me pitaju. Da, ali ne tako toplo kao Južno kinesko more,<br />
odgovaram. No kako god se razgovor kretao, za manje od<br />
minute završit će na nogometu.<br />
Apsolutno najpoznatiji čovjek iz Hrvatske u Singapuru<br />
nije ni Tito ni Tuđman, a bome ni Tesla, već Davor Šuker.<br />
Singapurci se ne mogu načuditi kako Hrvatska, koja ima<br />
tek nešto više stanovnika od njihova grada-države, može<br />
imati “fantastične” nogometaše, dok se Singapur muci u<br />
južnoazijskoj ligi. A kao relativno mlada republika, Singapur<br />
još pamti kako se Hrvatska godine 1998., po prvi put<br />
na Svjetskom kupu, borila za treće mjesto protiv Francuske.<br />
Te noći, nakon što je Hrvatska izgubila, izgorio je restoran<br />
DeliFrance u samom centru Singapura. A uokolo nije bilo<br />
nijednog hrvatskog navijača!<br />
Nakon Šukera, u obzir dolazi još samo Maksim Mrvica,<br />
pijanist. Drugim riječima, bez ikakve pomoći medija i diplomacije<br />
na Dalekom istoku razvili smo zavidnu reputaciju<br />
primorske sportsko-umjetničke zemlje! A tu se već nešto<br />
može početi…<br />
SIJEČANJ 2010 F O R B E S 55
kontekst<br />
Crveni decembar<br />
na Koridoru 10<br />
Radnici<br />
tvornice “1.<br />
maj” iz Lapova<br />
u prosincu su<br />
blokirali glavni<br />
željeznički pravac<br />
u zemlji nakon<br />
što im je vlasnik<br />
Miša Omega,<br />
balkanski kralj<br />
šljunka, isplatio<br />
– jednu plaću<br />
za godinu dana<br />
/ Aleksandar<br />
Apostolovski,<br />
Beograd<br />
Radnici su polijegali po pruzi, podigli<br />
šator između željezničkih pragova, zapalili<br />
logorske vatre i ispisali romantične poruke<br />
vlastima u Beogradu, prepune sonetnih<br />
sjećanja na doba potraćene ljubavi<br />
– red suicida, red organiziranog kriminala.<br />
Pola su prosinca naciji i strojovođama<br />
poručivali: Dalje nećete moći! I stvarno,<br />
dalje nisu mogli, pa je posljednji mjesec<br />
lude i krizne 2009. Srbija provela bez<br />
voznog reda.<br />
Lapovo je glavno željezničko čvorište<br />
u zemlji, tipičan krajolik iz špageti vesterna<br />
prošaran prugama koje vode, uglavnom,<br />
nikamo. Ali glavne tračnice vode<br />
prema jugu, položene su na magičnom<br />
strateškom pravcu zapadnog Balkana<br />
oko kojeg se tuku velike sile, multinacionalne<br />
korporacije i pomalo Srbi. Ta crvena<br />
opsesivna linija spaja Salzburg i Solun,<br />
srednju Europu i Bliski istok, a u narodu<br />
je poznata kao mitski carski drum sa<br />
šifriranim kodom Koridor 10. Radnička<br />
lica iz tvornice “1. maj” izgledaju kao face<br />
mršavih meksičkih siromaha koji bulje u<br />
strance, kao u krupnim kadrovima Sergia<br />
Leonea. Gazda im nije dao 11 zarađenih<br />
plaća jer po zakonima divlje balkanske<br />
tranzicije – jedan mjesec je dug kao godina,<br />
pa se ponašaš socijalno odgovorno<br />
i nagrađuješ šljakera jednom plaćom<br />
godišnje. Oni od kojih su digli ruke<br />
Svevišnji i Darwin, proizvođači beton-<br />
56 F o r b e S siječanj 2010
Foto Arhiva <strong>Forbes</strong>a<br />
ske galanterije, izveli su desant na prugu<br />
tražeći svoj dio – 78 milijuna dinara (oko<br />
820.000 eura), od čega samo na neto minimalne<br />
zarade otpada 35 milijuna dinara,<br />
plus porezi i doprinosi. Radnici od novog<br />
vlasnika, koji ih je kupio 2006., traže da<br />
se pokrene proizvodnja. U suprotnom<br />
zahtijevaju poništavanje privatizacije.<br />
Uprava željeznica zavapila je da<br />
su ugroženi nacionalna sigurnost i<br />
ekonomija zemlje, što nije bio samo<br />
Radnici iz Lapova od novog<br />
vlasnika, koji ih je kupio<br />
2006., traže da se ponovno<br />
pokrene proizvodnja<br />
klasičan pokušaj da se radnička klasa<br />
navuče na patriotizam. Teretni vlak sa<br />
400 tona eksploziva, koji je putovao<br />
prema Grčkoj prevozeći petarde i rakete<br />
za Novu godinu, sklonjen je na sporedni<br />
kolosijek željezničke stanice u Resniku,<br />
kako bi ga osigurali specijalci. Prijetila je<br />
opasnost da pola Srbije odleti u nebo.<br />
U svakoj drugoj prilici “crveni decembar<br />
na Koridoru 10” bio bi ugušen<br />
puštanjem oklopnog vlaka na radnike.<br />
No, na lokalnim izborima na Voždovcu,<br />
beogradskoj općini koja se smatra lakmusom<br />
političkog raspoloženja u Srbiji,<br />
naprednjaci Tome Nikolića pobijedili<br />
su koaliciju Tadićevih demokrata i novoosnovane<br />
Socijaldemokratske partije<br />
političke zvezde u usponu Rasima Ljajića.<br />
Apsolutni vladar srpske ekonomije od<br />
2000. Mlađan Dinkić spustio se ispod cenzusa,<br />
a obitavanje u zoni nedopuštenog<br />
minusa za hiperaktivnog je Dinkića jednako<br />
situaciji da Ćiro umjesto na Marakanu<br />
dođe u Požarevac i preuzme “Mladog<br />
radnika”.<br />
Tako je nastavljena igra živaca na<br />
Koridoru 10 između radničkog pokreta<br />
otpora i ministara vlade, svjesnih kako bi<br />
se zezanje na Koridoru moglo pretvoriti<br />
u kompulzivnu naviku sirotinje da regulira<br />
promet sve do Beograda i dovede do<br />
prijevremenih izbora. Kad je već tako, u<br />
Lapovo se spustio Rasim kao tek rođeni<br />
radnički tata. Za njim je krenuo savjetnik<br />
ministra policije Ivice Dačića. Konačno,<br />
stigao je i ministar ekonomije Dinkić -<br />
najveći majstor za krizni menadžment<br />
otkrio je identitet vlasnika “1. maja”, što je<br />
visokorangirana tajna.<br />
Tko je Miša Omega? Balkanski<br />
kralj šljunka i pijeska, vlasnik nekoliko<br />
tvrtki, a jednoj mu je partner i Europska<br />
banka za obnovu i razvoj. Miomir<br />
Joksimović je živio duboko u sjeni, sa<br />
sviješću da je tada najvidljiviji. Šutio<br />
je, jer je znao da je najglasniji. Miomir<br />
Joksimović spomenuti je koloritni nadimak<br />
stekao devedesetih godina, kada je<br />
prodavao automobile. Sada ga je Dinkić<br />
izložio u izlogu kao suvlasnika iz sjene<br />
Dunav grupe, koja posjeduje nekoliko<br />
kompanija iz oblasti riječnog transporta,<br />
proizvodnje pijeska, šljunka i betona za<br />
cestogradnju. Holdingu pripadaju novosadski<br />
Heroj Pinki, beogradsko legendarno<br />
Bagersko-brodarsko preduzeće...<br />
Gazda 20 hektara na Koridoru 10<br />
posjeduje još lanac elitnih beogradskih<br />
restorana i kafića.<br />
Jedan Mišin link ostao je, međutim,<br />
nedovoljno istražen u sagi o Srbiji bez<br />
voznog reda: njegovo partnerstvo s<br />
Goranom Radosavljevićem Gurijem<br />
u zajedničkoj zaštitarskoj tvrtki. Guri<br />
je bio komandant specijalnih jedinica<br />
policije tijekom kontroverzne operacije<br />
Račak na Kosovu u siječnju 1999., koja<br />
se smatra neposrednim povodom za<br />
bombardiranje Jugoslavije. Guri je ostao<br />
na istoj poziciji i u Đinđićevoj vladi,<br />
a u doba Koštunice, Milorad Ulemek<br />
Legija ga je pozvao na mobitel kako bi<br />
mu se osobno predao. Kasnije je Guri<br />
Prijetila je opasnost<br />
da pola Srbije ode<br />
u nebo. Teretni<br />
vlak sa 400 tona<br />
eksploziva sklonjen<br />
je na sporedni<br />
kolosijek...<br />
sklopio pakt s vašingtonskim privatnim<br />
zaštitarskim tvrtkama, bila je tu još jedna<br />
afera oko ubojstva dvojice Albanaca,<br />
američkih državljana, koji su ratovali<br />
protiv srpskih snaga. Poslije toga je Guri<br />
nestao iz Srbije, a zapravo je širio poslove<br />
kao šef regrutnog centra koji je okupljao<br />
lokalne pse rata za poslove u Iraku i Afganistanu.<br />
Zašto navodim priču u pustinju?<br />
Miša Omega obećao je radnicima isplatu<br />
neto plaća, a oni nastavljaju dalje, dok<br />
novac ne sjedne na račun. U ožujku bi im<br />
trebao uplatiti poreze i doprinose, ali vrtnja<br />
će se nastaviti, oni će vjerojatno ostati<br />
bez posla, spin doktori će otvoriti novu<br />
sapunicu na nekoj drugoj srpskoj koti, a<br />
gerilci s iskustvom ljudi koji su tjednima<br />
držali zemlju u šaci imat će dobru preporuku<br />
kod Mišinog partnera Gurija, da<br />
kao revolucionari bez mane, straha i dinara<br />
u džepu potpišu ugovore u Bagdadu<br />
ili Kabulu. Imat će redovite plaće, a život<br />
im neće vrijediti ni pet para.<br />
Bit će to i konačna potvrda da postoji<br />
život poslije života, jer na magičnom Koridoru<br />
10 oni su odavno bili mrtvi.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 57
kontekst<br />
Kineski portfelj<br />
Samanthe Ho<br />
Kina tek počinje otkrivati konzumerizam, kaže<br />
upraviteljica rastućeg fonda AIM China. Ulagački<br />
kapital trebao bi zaboraviti na Kinu kao izvoznu<br />
velesilu i preseliti fokus na rastuću domaću<br />
potrošnju / Chana R. Schoenberger<br />
Udio<br />
dobrostojećih<br />
građana u<br />
kineskoj domaćoj<br />
potrošnji skočit<br />
će do 2015. godine<br />
na 65 posto<br />
Samantha Ho zna sve statističke<br />
podatke o Kini: gospodarski<br />
rast od osam posto na godinu,<br />
gotovo udvostručen prihod<br />
po stanovniku u proteklom<br />
desetljeću, migracija 240 milijuna ljudi<br />
u gradove tijekom posljednjih petnaest<br />
godina. Takav rast otvara velike prilike<br />
za ulagače, ali samo ako ostanu imuni na<br />
sirove brojke i koncentriraju se na gospodarske<br />
sektore i tvrtke koje stvaraju<br />
nova bogatstva. “Razvoj Kine uvelike se<br />
oslanjao na izvoz tehnologija i industrijski<br />
sektor. S porastom domaće potražnje<br />
oslonac razvoja postat će maloprodaja i<br />
usluge”, kaže Ho.<br />
Za Samanthu Ho (45), koja za Investco<br />
vodi AIM China Fund, svi kineski<br />
putovi prema bogatstvu vode<br />
samo u jednom smjeru, smjeru osobne<br />
potrošnje. Zbog toga favorizira odabrane<br />
banke i osiguravatelje, trgovačke tvrtke,<br />
ambalažere i pružatelje osobnih usluga.<br />
Posebno voli biznise koji spretno plove<br />
kroz kakofoniju kineskih regionalnih<br />
ukusa, kroz zamršeni sustav distribucije<br />
i mandarinske birokracije nesklone<br />
uljezima sa strane. Ho želi ući u njihove<br />
rovove. Dosad se pokazalo da ima dobar<br />
nos: 221 milijun dolara težak uzajamni<br />
fond AIM China, koji Ho vodi iz Hong<br />
Konga, u dosadašnjem dijelu godine ima<br />
prinos od 74 posto, što je 9,5 postotnih<br />
poena bolje od MSCI AC Far East ex Japan<br />
indeksa, a prema Morningstaru ima i<br />
mnogo bolje pokazatelje za jednogodišnje<br />
i trogodišnje razdoblje zaključno do 19.<br />
listopada. Fond star samo tri godine još<br />
je “premlad” da bi se našao na <strong>Forbes</strong>ovoj<br />
listi najboljih prilika. Zaračunava 5,5<br />
posto pri prodaji dionica i 1,75 posto<br />
godišnje naknade (za druge opcije vidi<br />
tablicu na sljedećoj stranici).<br />
Teško je ne složiti se s tvrdnjom<br />
Samanthe Ho kako Kina unatoč svim<br />
gospodarskim dostignućima zapravo tek<br />
počinje otkrivati konzumerizam. Udio<br />
gradskih kućanstava više srednje klase<br />
(godišnja primanja između osam i 19<br />
tisuća dolara) povećat će se sa 13 posto u<br />
Foto Virgile Simon Bertrand za <strong>Forbes</strong><br />
58 F o r b e S siječanj 2010
Kupujete kinesko?<br />
Dionice kineskih tvrtki nedavno su se oporavile i sada su prilično skupe. Upraviteljica<br />
uzajamnog fonda AIM China Samantha Ho ipak preporučuje sljedeće<br />
tvrtka<br />
China Mobile<br />
Hengan Intl Group<br />
Li Ning<br />
Nine Dragons Paper<br />
Tencent Holdings<br />
$49,63<br />
6,35<br />
2,82<br />
1,53<br />
18,10<br />
$59.22<br />
6,52<br />
3,42<br />
1,60<br />
18,75<br />
13<br />
30<br />
22<br />
22<br />
46<br />
$199.1<br />
7,7<br />
2,9<br />
6,5<br />
32,9<br />
Cijene od 21. listopada; Izvori: Bloomberg; Interactive Data and Thomson IBES via FactSet Research Systems<br />
2005. na 50 posto u 2015. godini i ta će<br />
masa dobrostojećih potrošača povećati<br />
svoj udio u domaćoj potrošnji sa 21 na<br />
65 posto, procjenjuje McKinsey & Co.<br />
Ho vjeruje da će taj trend pogodovati<br />
prodaji luksuznih brandova, stranih i<br />
domaćih: “Još ima mjesta za pridošlice,<br />
jer svijest o brandu u Kini nije razvijena<br />
kao u SAD-u, Europi i Japanu”, kaže Ho.<br />
S dvadesetogodišnjim iskustvom u analizi<br />
tržišta, Ho može reći da je vidjela sve<br />
- kinesko zatvaranje prema svijetu nakon<br />
masakra na Tiananmenu 1989. godine,<br />
azijski financijski slom devedesetih, epidemiju<br />
SARS-a i nedavnu globalnu financijsku<br />
krizu. Azija je pretrpjela veliki<br />
šok u protekle dvije godine, ali se oporavlja<br />
brže od Zapada. Ho na to gleda s<br />
mješavinom istočnjačkog i zapadnjačkog<br />
C<br />
B<br />
D<br />
C<br />
A+<br />
D<br />
A<br />
F<br />
A+<br />
B<br />
A<br />
C<br />
B<br />
A+<br />
B<br />
*B<br />
cijena 2009.<br />
najveća<br />
Nedavna u 52 tjedna<br />
Fond<br />
Matthews China Fund<br />
Columbia Greater China-A<br />
AFidelity China Region<br />
Guinness Atkinson China & Hong Kong<br />
AllianceBernstein Great China ‘97-A<br />
Templeton China World-A<br />
ETF<br />
BiShares MSCI Hong Kong Index<br />
iShares MSCI Taiwan Index<br />
očekivani omjer<br />
cijena/zarada<br />
tržišna<br />
vrijednost<br />
(mlrd. USD)<br />
senzibiliteta. Imala je 15 godina kada su je<br />
roditelji zajedno s braćom poslali iz Hong<br />
Konga u internat u La Jolli, u Kaliforniji,<br />
kako bi učila engleski i upijala američku<br />
kulturu. Ostala je u SAD-u, diplomirala<br />
fiziku na Bryn Mawr Collegeu u Pennsylvaniji<br />
i stekla MBA zvanje na UCLA.<br />
Po povratku u Hong Kong zaposlila<br />
se kao mlađa analitičarka u Jardine<br />
Flamingu (sada dio JPMorgana).<br />
Na početku karijere bavila se padobranstvom<br />
i bungee jumpingom za vrijeme<br />
godišnjih odmora. Avanturistička putovanja,<br />
kaže Ho, zahtijevaju istu brzinu<br />
primanja informacija i procjene rizika<br />
kojom ju je privukao svijet investicija.<br />
Otkako se 1989. pridružila toj profesiji,<br />
bavi se biznisima proizvodnje i prodaje<br />
Sve na jednom mjestu<br />
Na američkim burzama izlistano je razmjerno malo kineskih dionica, a kupovati ih u<br />
inozemstvu prilično je skupo. Alternativu nude sljedeći uzajamni fondovi i ETF-ovi<br />
izvedba<br />
rast pad<br />
ukupni prinos<br />
u 5 godina<br />
(godišnje)<br />
20,5%<br />
18,3<br />
15,2<br />
<strong>14</strong>,7<br />
13,0<br />
16,2<br />
10,2<br />
6,0<br />
u zadnjih<br />
12 mjeseci<br />
32,6%<br />
25,9<br />
28,6<br />
34,1<br />
16,6<br />
23,4<br />
25,5<br />
25,3<br />
trošak na<br />
100 dolara<br />
$1.32<br />
1,64<br />
1,53<br />
1,66<br />
1,80<br />
2,04<br />
0,53<br />
0,75<br />
Izvedba do 30. rujna. Godišnji troškovi plus brokerska naknada koju fond plaća pri kupnji i prodaji dionica. * Fond<br />
ocijenjen za samo tri razdoblja; najviša dopuštena ocjena A; Izvori: <strong>Forbes</strong>; Lipper; Morningstar<br />
igračaka, elektroničke robe i odjeće koji<br />
čine jezgru kineske izvozne mašinerije<br />
te građevinskim divovima koji grade<br />
pruge, ceste, golemu novu infrastrukturu<br />
moderne Kine. Pošto je nakratko radila<br />
kao analitičar za švedski SEB i kanadski<br />
Manulife Asset Management, Ho je 2004.<br />
prešla u Investco i prije tri i pol godine<br />
preuzela novoosnovani AIM China<br />
Fund. Najveći dio imovine fonda čine<br />
red-chip dionice velikih kineskih tvrtki.<br />
Među njima su PetroChina, China Construction,<br />
China Life Insurance te China<br />
Mobile, kineskim studentima vjerojatno<br />
najpoželjniji poslodavac i ujedno kompanija<br />
koja ima najviše koristi od migracijskih<br />
trendova i urbanizacije Kine.<br />
Ho prati slične trendove među manjim<br />
kompanijama. Anita Sportswear,<br />
na primjer, već prodaje svoju sportsku<br />
odjeću u šest tisuća trgovina u Kini.<br />
Stranoj bi tvrtki trebale godine da stvori<br />
takvu maloprodajnu mrežu. AIM China<br />
Fund posjeduje i Skyworth Digital<br />
Holdings koji će, očekuje Ho, ostvariti<br />
golem rast prodaje svojih tv-programa<br />
zahvaljujući poticajima za kupnju televizora<br />
kojima vlada nastoji ugoditi seoskom<br />
stanovništvu. U sklopu te akcije<br />
Kinezi će u sljedeće četiri godine kupiti<br />
tv-opremu vrijednu 235 milijardi dolara.<br />
Proizvođači telekomunikacijske opreme<br />
Comba Telecom Systems i ZTE, također<br />
u vlasništvu njezina fonda, profitirat će<br />
od liberalizacije fiksne telefonije i tržišta<br />
bežičnih telefonskih usluga kako Kinezi<br />
budu prelazili na 3G mobilne mreže.<br />
U vlasništvu AIM China Funda je<br />
i najveći kineski proizvođač sportske<br />
opreme Li Ning. Olimpijske igre u Pekingu<br />
bile su neprocjenjiva reklama<br />
za tu tvrtku čiji je osnivač, proslavljeni<br />
gimnastičar Li Ning, dobio čast da zapali<br />
olimpijski plamen.<br />
Ho se sjeća kako joj je na početku<br />
karijere neki strani biznismen uletio s<br />
klišejem “obogatit ćemo se ako prodamo<br />
jednu kravatu svakom Kinezu”. Kao što<br />
su stranci naučili tijekom stoljeća poslovanja<br />
s Kinezima, ključna riječ je “ako”.<br />
Držeći se lokalnih biznismena, Ho je čini<br />
se naučila i “kako”.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 59
tehnologija<br />
10 tehnoloških trendova za 2010.<br />
Era pentabajta<br />
Budućnost koja se donedavno činila udaljenom desetljećima, stiže nam već<br />
ove godine. Tehnološke naprave su napredovale brže od očekivanja, pa<br />
ćemo u 2010. uživati u 3D prijenosima nogometa, računalima bez tipkovnica<br />
i mobitelima koji prepoznaju zgrade koje nas okružuju / Dragan Petric<br />
Treće tisućljeće, reklo bi se, loše je počelo za<br />
one koji se bave tehnologijom, a njezin razvoj<br />
nikada nije bio brži i nikada nije imao većeg<br />
utjecaja na naš svakodnevni život. U dekadi na<br />
izmaku postalo je uobičajeno sa sobom nositi<br />
i po nekoliko digitalnih naprava, domove smo<br />
opremili suvremenom potrošačkom elektronikom<br />
koja zauzima znatno manji prostor, a<br />
informatička tehnologija dostigla je onu razinu<br />
zrelosti na kojoj jednom kupljeno računalo ne<br />
zastarijeva gotovo nikada, umjesto da postaje<br />
neupotrebljivo već za godinu-dvije.<br />
Upravo ovo potonje preraslo je u vodeći<br />
problem u informatičkom sektoru, pa je u<br />
globalnom ekonomskom kolapsu ta tržišna<br />
grana pretrpjela pad koji je bio i veći nego u<br />
mnogim drugim industrijama - nova računala<br />
sve se manje kupuju jer i stara rade sasvim dobro.<br />
Imajući to u vidu, proizvođači računalne<br />
opreme nametnuli su tehnološke trendove<br />
koji se ne temelje na napretku funkcionalnosti<br />
i praktičnosti proizvoda, već na nekim<br />
posve drugačijim kriterijima. Zato su drugu<br />
polovicu 2008. godine i gotovo cijelu 2009.<br />
obilježili trendovi poput “zelenjenja” IT-ja,<br />
odnosno proizvodnje ekološki “osvještenijih”<br />
naprava, ali i takozvani cloud computing, zatim<br />
vizualna estetizacija uređaja ili čak obaranje<br />
cijena osmišljavanjem jeftinih i prije<br />
nepostojećih tržišnih kategorija (najzorniji<br />
predstavnik tog trenda su netbookovi, prijenosna<br />
računala izrazito niske cijene, ali i<br />
dvojbene moći).<br />
Slični trendovi preslikali su se i u svijet<br />
zabavne elektronike, bijele tehnike, mobilnih<br />
telekomunikacija, gadgeta i ostale aparature<br />
“na struju”, no kupci većinu takvih noviteta<br />
doživljavaju kao umjetna tehnološka<br />
dostignuća i teško ih je takvim jalovim mamcima<br />
motivirati na zamjenu stare tehnologije<br />
novom.<br />
Na najvećim svjetskim sajmovima<br />
informatičke industrije, telekomunikacija i<br />
potrošačke elektronike u 2009. godini tako<br />
su gotovo u potpunosti napušteni ti nefunkcionalni<br />
trendovi i za 2010. godinu konačno<br />
je najavljen dolazak niza tehnologija koje<br />
će ponovno donijeti generacijski skok na<br />
onoj razini koja će tržištu donijeti praktične<br />
60 F o r b e S siječanj 2010
promjene. Zahvaljujući tim tehnologijama,<br />
kupci će unaprijed uvidjeti konkretnu<br />
dobit koju mogu ostvariti od nabave<br />
novog računala, mobilnog uređaja,<br />
televizora ili neke slične naprave i to na<br />
način na koji će im iskustvo u korištenju<br />
takvog aparata postati bitno ugodnije,<br />
brže ili jednostavnije.<br />
Krizni tržišni uvjeti na globalnoj razini<br />
tako su, ma koliko to zvučalo ironično,<br />
pridonijeli tome da se tehnologija počne<br />
razvijati još brže, da njezini donedavno<br />
odvojeni sektori dožive konvergenciju<br />
i da budućnost koja se činila dalekom<br />
stigne kudikamo prije no što smo joj se<br />
nadali. Deset najzanimljivijih tehnoloških<br />
trendova, najavljenih tijekom 2009. na<br />
CES-u u Las Vegasu, MWC-u u Barceloni,<br />
CeBIT-u u Hannoveru te na IFA-i<br />
u Berlinu, obilježit će godinu koja dolazi<br />
i postaviti ljestvicu civilizacijskih dosega<br />
na visinu koja će biti preskočena u<br />
nadolazećem desetljeću.<br />
Dragan Petric je izvršni urednik Buga<br />
13D video-prijenosi<br />
Najatraktivnija tehnološka najava za 2010. godinu svakako su televizori koji će<br />
prikazivati trodimenzionalnu sliku. Sony je prvi pokazao konkretan model koji će<br />
se u godini koja dolazi naći u prodaji. U Full HD rezoluciji prikazivat će 3D video<br />
reproduciran s odgovarajućeg Blu-ray playera ili s PlayStationa 3, za koji će ovaj<br />
japanski proizvođač na tržište izbaciti i trodimenzionalne igre.<br />
Najzanimljivije od svega, Sony je najavio kako će i nadolazeće svjetsko prvenstvo<br />
u nogometu biti snimano njihovim kamerama koje podržavaju tehnologiju<br />
trodimenzionalnog prikaza slike, pa će tako neki televizijski kanali (očekuje se<br />
da među njima bude Eurosport) imati pravi 3D Full HD prijenos najatraktivnijeg<br />
sportskog događaja godine.<br />
Razlog zbog čega 3D slika izgleda dobro nije Full HD rezolucija (i prije smo<br />
gledali 3D filmove u kinima, u kvaliteti filmske vrpce), već činjenica da ćemo za<br />
to koristili aktivne, a ne pasivne 3D naočale. Upravo su one kartonske naočale,<br />
gdje je jedan okular popunjen prozirnim filtrom jedne, a drugi filtrom druge boje,<br />
pasivne i neće uvijek gledatelju pružiti punu iluziju trodimenzionalne slike, pa<br />
tako ni potpuno trodimenzionalno iskustvo.<br />
Aktivne 3D naočale imaju polarizirane filtre s tekućim kristalima koji se mogu<br />
primjenom električnog naboja zatamniti da ne budu prozirni. Naočalama se<br />
upravlja infracrvenim odašiljačem s televizora, čime se alternira tamnjenje filtra,<br />
sinkronizirajući ih s osvježavanjem slike na ekranu.<br />
Ono što bi, međutim, pružilo najveći užitak u gledanju 3D televizije bio bi<br />
izostanak bilo kakvih naočala, a Sony je najavio da već razvija tehnologije koje<br />
će omogućiti proizvodnju takvih 3D ekrana. Ovo je, za razliku od ekrana koji<br />
zahtijevaju aktivne ili pasivne naočale, ipak budućnost koju ćemo doživjeti iza<br />
2010. godine.<br />
Foto Arhiva <strong>Forbes</strong>a<br />
siječanj 2010 F o r b e S 61
tehnologija<br />
3<br />
Dopunjena stvarnost<br />
Posebno neuobičajen trend u svijetu mobilne telefonije, ali dobrim<br />
dijelom i u cijeloj IT industriji, stekao je među stručnjacima pomalo<br />
pretenciozan naziv – augmented reality. Kako zbog ugrađenog<br />
GPS-a i digitalnog kompasa današnji telefoni mogu odrediti<br />
točnu lokaciju na kojoj se nalazimo, ali i smjer prema kojem smo<br />
orijentirani, na fizički svijet koji se vidi kroz objektiv fotoaparata<br />
na mobitelu moguće je softverski “nalijepiti” interaktivni sadržaj s<br />
dodatnim informacijama koje inače nisu vidljive.<br />
Moguće je tako na fotografiji vidjeti gdje je najbliži bankomat,<br />
trgovina, liječnik… Takva kombinirana primjena suvremenih tehnologija<br />
dopunjuje našu stvarnost, odakle i naziv ovog fenomena<br />
(augmented je uvećano, dopunjeno…), a aplikacije za iPhone i<br />
Android već su napravile i neke hrvatske tvrtke.<br />
Priča oko “dopunjene stvarnosti” komplementarna je s pojavom<br />
digitalnih društvenih mreža kod kojih smo u mogućnosti s onima s<br />
kojima smo povezani - dakle poznanicima i prijateljima iz stvarnog<br />
života - dijeliti podatak o našoj trenutačnoj lokaciji. Najrašireniji<br />
internetski servis koji donosi takvu mogućnost zove se Google<br />
Latitude i s padom cijena mobilnog pristupa internetu steći će<br />
2golemi broj korisnika.<br />
4G telefonija<br />
Sljedećih mjeseci često ćemo slušati kraticu LTE, koja dolazi od engleskog naziva Long Term Evolution, što je standard<br />
četvrte generacije mobilne telefonije. Ono što je NMT bio za prve mobitele, GSM za drugu generaciju telefoniranja<br />
u pokretu, a UMTS za treću – to će u najbližoj budućnosti biti upravo LTE. O toj se tehnologiji među stručnjacima za<br />
telekomunikacije govori već dvije-tri godine, no tek je u posljednje vrijeme doživjela zrelost kakvu su mobilni operateri i<br />
proizvođači opreme mogli iskoristiti da je propulzivnije realiziraju u praksi.<br />
Dosad je na raznim sajmovima prikazano nekoliko uređaja koji rade prema LTE standardu, posebice modemskih kartica<br />
za prijenosnike kojima su proizvođači demonstrirali prijenos podataka mobilnim mrežama brzinama od oko 50 Mbps.<br />
To su brzine i peterostruko veće od onoga što donose modemske kartice treće generacije (prema standardima UMTS i<br />
HSPA), u budućnosti će biti još veće, a demonstrirali su ih diljem svijeta Siemens-Nokia Networks, Alcatel-Lucent, Ericsson,<br />
pa i Motorola.<br />
Zbog značajnog iskoraka u ostvarivanju brzina putem mobilnih mreža, LTE se već sada naziva 4G telefonijom. Očekuje<br />
se da će se ona “useliti” na dio frekventnog spektra na kojem se trenutačno emitira signal analogne televizije, koji će u<br />
2010. biti u potpunosti napušten i nadomješten digitalnim emitiranjem televizijskog signala.<br />
62 F o r b e S siječanj 2010
Superkomunikacija<br />
Nova besplatna internetska usluga koja je u<br />
2009. godini uživala najveći interes stručnjaka<br />
i korisnika bio je Google Wave, komunikacijsko<br />
“čudo”, kako su ga zvali u Googleu, s kojim<br />
ćemo, tobože, zaboraviti na e-mail i chat. Wave<br />
doista donosi drugačije iskustvo u internetskoj<br />
komunikaciji, no kod uspoređivanja tog servisa<br />
s e-mailom i chatom zaboravlja se da je danas<br />
postalo uobičajeno istovremeno komunicirati<br />
s poznanicima i prijateljima i na niz drugih<br />
načina…<br />
Danas tako komuniciramo i putem Twittera,<br />
4Facebooka, YouTubea, komentara na novinskim<br />
portalima, Wikipedije, blogova, SMS-a te na<br />
bezbroj drugih načina, a sve te komunikacijske<br />
kanale iskorištavamo upotrebom različitih<br />
uređaja (računala, mobiteli, prijenosnici…) i<br />
u različitim situacijama (u pokretu, iz kreveta,<br />
na radnom mjestu…), pa se takav način<br />
međusobne interakcije počeo nazivati superkomunikacijom.<br />
Ipak, tek će 2010. postati pravom godinom<br />
superkomunikacije, možda doista potaknuta<br />
širenjem Googleovog Wavea, no zasigurno<br />
realizirana nadolazećim Microsoftovim Officeom<br />
2010 s kojim će se isporučivati i novi<br />
Outlook u koji će biti ugrađena i društvena<br />
komponenta. Ipak najraširenija aplikacija<br />
za elektroničku komunikaciju tako će dobiti<br />
mogućnost instantne komunikacije s onima<br />
koje stavimo na listu prijatelja, što je zapravo<br />
isto što i Wave, samo na lakše razumljivoj te k<br />
tome i komercijalnoj razini.<br />
Upravljanje dodirima<br />
Ekrani osjetljivi na dodir postoje već desetljećima, no otkad se<br />
pojavio iPhone i u svijet upravljanja dodirima donio multitouch,<br />
ta tehnologija je po prvi put korisnicima donijela iskustvo koje je<br />
jednostavnije od korištenja tipkovnice, miša, trackpada ili bilo čega<br />
drugog. Mobilni telefoni s ekranima osjetljivima na dodir danas su<br />
postali toliko uobičajeni da je na tržištu više takvih modela nego onih<br />
koji imaju neku vrstu tipkovnice, a kako je tehnologija prepoznavanja<br />
dodira i pokreta prstima po ekranu napredovala, logično je da se<br />
takvo upravljanje uređajima preslikalo i na uređaje koji nisu mobilni.<br />
5<br />
Microsoft tako već dvije godine promovira svoje računalo “bez<br />
tipkovnice” nazvano Surface, čijim se korisničkim sučeljem u cijelosti<br />
upravlja dodirima rukama. Slovenski gigant za bijelu tehniku Gorenje<br />
već je napravio aplikaciju za Surface kojom se upravlja svom kuhinjskom<br />
aparaturom, od hladnjaka do štednjaka, a Apple je za 2010.<br />
najavio i prijenosno računalo koje neće imati tipkovnicu, već samo<br />
ekran osjetljiv na dodire i pokrete. Jasno je da će – čim takvo što<br />
tržištu predstavi Apple – isto učiniti i svi drugi proizvođači računala,<br />
pa će 2010. godina biti posebno teška za proizvođače tipkovnica i<br />
miševa.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 63
tehnologija<br />
Internetizacija<br />
televizora<br />
Kada je riječ o konvergenciji informatičke<br />
tehnologije i uređaja za kućnu zabavu,<br />
nezaobilazan trend koji je već tijekom 2009.<br />
uzeo prilično maha jest internetizacija televizora<br />
- već sada je moguće kupiti nekoliko<br />
modela koji nam omogućuju da putem<br />
daljinskog upravljača na golemom LCD<br />
ekranu šetamo web-stranicama, družimo<br />
se na Facebooku ili gledamo videozapise s<br />
YouTubea. Do kraja 2010. godine teško će<br />
se moći kupiti televizor koji neće biti spojiv<br />
s webom.<br />
Zanimljivo je da je na CES-u u Las Vegasu,<br />
najvećem američkom sajmu na kojem<br />
svjetski giganti demonstriraju nadolazeće<br />
tehnologije vezane uz proizvodnju televizora,<br />
bio nazočan i Yahoo! koji je predstavio<br />
suradnju sa Samsungom. posrnuli internetski<br />
div novu šansu traži u takvim partnerstvima,<br />
pa je ovom korejskom proizvođaču<br />
napravio doista izvrsno sučelje za gledanje<br />
internetskih filmova na televizorima, ali i<br />
prikaz drugih podataka na tv-ekranu, poput<br />
vremenske prognoze ili informacija o aukcijama<br />
na eBayu. U tome je Yahoo! dobio<br />
veliku podršku od Intela, tvrtke<br />
koja se na iznenađenje mnogih<br />
profilirala kao vodeći dobavljač<br />
čipova za internetizaciju televizora<br />
i tome je gotovo u potpunosti<br />
podredila svoj nastup na tržištu<br />
potrošačke elektronike. Slična udruživanja<br />
prakticiraju s jedne strane Panasonic, Sony,<br />
LG i Philips, a s druge Microsoft, Google,<br />
eBay, Facebook, Twitter i ostali divovi<br />
digitalnog doba.<br />
6<br />
7<br />
USB 3.0<br />
Još 2007. godine na Intel Developer Forumu, najvećoj godišnjoj Intelovoj konferenciji koja se održava<br />
u San Franciscu, najavljena je treća generacija USB sučelja namijenjenog prijenosu podataka i povezivanju<br />
perifernih jedinica s računalima. Do pred kraj 2009. godine radilo se na usavršavanju papirologije<br />
i USB 3.0 sada je spreman za eksploataciju. Gotovo svi proizvođači računalnih periferija i gadgeta<br />
najavili su kako će podržavati novi USB (sve drugo predstavljalo bi tržišni suicid), a zbog izuzetne<br />
brzine prijenosa podataka koju novo sučelje podržava na teorijskoj razini – čak 4 gigabajta u<br />
sekundi – službeno se još naziva i SuperSpeed USB.<br />
U praksi će te brzine, dakako, biti osjetno niže, iako višestruko veće od onih koje donosi današnji<br />
standard, USB 2.0, no utjecaj koji će ovaj generacijski inkrement imati na cijelu informatičku<br />
industriju bit će izuzetno velik. Zahvaljujući rapidnom padu cijena memorijskih kapaciteta, diskovnog<br />
prostora i širokopojasnog pristupa internetu, USB 3.0 dolazi u pravom trenutku. Možemo<br />
očekivati da će 2010. godina biti prva u kojoj ćemo prestati koristiti termine poput “kilobajta”<br />
i “megabajta” i početi govoriti o “terabajtima”, pa čak i “pentabajtima”. Još početkom 2009.<br />
tehnološki su znalci zbog svega ovog desetljeće koje stiže nazvali “erom pentabajta”.<br />
All-in-one računala<br />
Minijaturna prijenosna računala, odnosno<br />
netbookovi, u posljednje su dvije godine pokosila<br />
tržište. Trend je započeo tajvanski proizvođač Asus<br />
sa svojim Eee PC-jem. Povećanjem potražnje za<br />
malim praktičnim laptopima smanjio se interes za<br />
“pravim” računalima. Proizvođači računala osmislili<br />
su stoga posve novu kategoriju PC-ja, nazvanu allin-one<br />
računalima. Riječ je o stolnim računalima kod<br />
kojih “srce” stroja nije smješteno u kućište odvojeno<br />
od monitora, već su procesor, matična ploča, memorija,<br />
diskovi, grafički i zvučni podsustavi te optički<br />
pogoni integrirani u ekran. Predvodnik ovog trenda<br />
je Apple sa svojim iMacom, a all-in-one računala u<br />
2009. predstavili su i mnogi drugi, od HP-a do Della,<br />
pa čak i hrvatski sastavljač PC-ja Končar.<br />
U 2010. pojavit će se cijele čitave nove serije all-inone<br />
računala koja će u svijet stolnih PC-ja donijeti<br />
inovaciju sličnu onoj koju su netbookovi donijeli u<br />
prijenosnike – praktičnija su za korištenje, zauzimaju<br />
manje prostora i vizualno su dopadljivija. Skuplja su<br />
i snažnija od netbookova pa će i zarada biti veća.<br />
8<br />
64 F o r b e S siječanj 2010
21:9 ekrani<br />
Na IFA-i, najvećem svjetskom sajmu potrošačke<br />
elektronike koji se početkom svake jeseni održava u<br />
Berlinu, ove je godine izuzetnu pažnju posjetitelja<br />
plijenio jedan proizvod – Philipsov televizor tržišno<br />
nazvan Cinema 21:9. Vrlo brzo našao se u trgovinama<br />
diljem svijeta (pa i kod nas, uz paprenu početnu<br />
cijenu od 32.000 kuna). Riječ je o prvom televizoru<br />
na svijetu s omjerom stranica koji u potpunosti<br />
odgovara onome u kojemu se snima preko polovice<br />
visokobudžetnih hollywoodskih blockbustera.<br />
Cinema 21:9 ima dijagonalu od 56 inča (oko <strong>14</strong>2<br />
cm), tehnologiju 200Hz Clear LCD (prikazuje 200<br />
slika u sekundi, uz kombinaciju 100Hz tehnologije i<br />
skeniranja pozadinskog osvjetljenja u 50 posto radnog<br />
ciklusa) i odaziv od 1 ms, kontrast s omjerom<br />
80.000:1, ugrađeno Net TV sučelje za korištenje<br />
interneta, bežični mrežni priključak, 5 HMDI<br />
priključaka i tako dalje...<br />
9Reklo bi se kako se tu radi o luksuznom uređaju koji<br />
neće zaživjeti na tržištu, no interes koji je pobudio<br />
toliki je da bi bio golem tržišni propust ne kopirati<br />
ovu ideju. Zato ćemo u 2010. vidjeti televizore s<br />
omjerom stranica 21:9 i od drugih proizvođača “A<br />
klase”: LG-ja, Samsunga, Sonyja i Panasonica. Trend<br />
se širi i na druge tržišne grane, pa je LG već pustio<br />
u prodaju multimedijalni mobitel BL40 Chocolate,<br />
10<br />
također s ekranom koji donosi omjer stranica 21:9.<br />
Real-time pretraživači<br />
Donedavno se najvećim takmacima na tržištu internetskog pretraživanja<br />
smatralo Google i Microsoft, no od kada je Facebooka i Twittera, natjecatelja<br />
u toj areni ipak je nešto više. Microsoftov Bing, “pametniji” pretraživački alat<br />
kojeg je IT div iz Redmonda predstavio u 2009. godini uzeo je tek neznatan<br />
djelić prometa Googleovom pretraživačkom alatu, a sve više se po linkovima<br />
ove godine klikalo po dvama spomenutim društvenim mrežama, kojima broj<br />
korisnika najbrže raste.<br />
Tajna je u tome što su Facebook i Twitter daleko ažurniji od Googlea, Binga ili<br />
bilo kojeg drugog pretraživačkog servisa, jer umjesto robotiziranog softvera koji<br />
gradi bazu podataka s postojećim informacijama na internetu, na društvenim<br />
mrežama taj zadatak odrađuju sami korisnici. Na društvenim mrežama se o<br />
aktualnim događajima priča u trenucima dok se oni odvijaju, razmjenjuju se<br />
linkovi koji vode na dodatne informacije o njima, a Googleu i Bingu ipak treba<br />
neko vrijeme da ih “pokupe” njihovi automatizirani alati za prikupljanje građe.<br />
Pretraživanje “u realnom vremenu” tako je puno učinkovitije na Facebooku,<br />
Twitteru, pa čak i Flickru i YouTubeu, a kako su toga svjesni i u Googleu i u<br />
Microsoftu, najavili su za početak 2010. godine svoje “real-time” pretraživačke<br />
alate. U godini koja dolazi tako ćemo, guglajući i bingajući, dobivati kao rezultate<br />
i aktualne tvitove te statuse koji se pojavljuju na Facebooku.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 65
Shames-Yeakleovi<br />
će vjerojatno morati<br />
podmiriti štetu banci,<br />
iako se njihova kredita<br />
domogao neki haker<br />
Virus na<br />
vašem računu<br />
Sve više kompanija ostaje bez novca zbog hakerskih provala u<br />
bankovne račune. Može li se to dogoditi i vama? / Asher Hawkins<br />
Poput mnogih malih poduzetnika u SAD-u, Marsha<br />
i Michael Shames-Yeakel nisu smatrali potrebnim razdvojiti<br />
poslovni od privatnog bankovnog računa kad su<br />
prije tri godine prešli na online bankarstvo. To im se obilo<br />
o glavu već sljedeće godine. Hakeri su prebacili gotovo<br />
27.000 dolara s njihovog računa na nepoznato odredište<br />
izvan dosega zakona.<br />
Kad vam džepar u SAD-u digne karticu, ostanete<br />
bez 50 dolara. Kad haker provali u račun vaše tvrtke,<br />
možete izgubiti mnogo više. Banke puno troše za online<br />
sigurnost, no svaki put kada dobri dečki postave<br />
novi sofisticirani sustav zaštite, zli momci odgovore još<br />
sofisticiranijim protumjerama kako bi pljačkali račune.<br />
“Oni ne skidaju po deset dolara s milijuna računa, nego<br />
upravo obrnuto”, kaže Donald Jackson, direktor tvrtke<br />
SecureWorks iz Atlante, koja istražuje online kriminal.<br />
Tko pokriva štetu? Prema saveznom zakonu, štetu<br />
na osobnim računima građana dužna je namiriti banka.<br />
Računi tvrtki nemaju takvu zaštitu. To je naoko fer prema<br />
pojedincu, ali većinu tvrtki vode upravo pojedinci.<br />
Druga je opasnost da se osobna sredstva i novac tvrtke<br />
ne drže na odvojenim računima, kao u slučaju Shames-<br />
Yeakelovih koji sada tuže banku. Marsha (57) i Michael<br />
(58) Shames-Yeakel vode mali knjigovodstveni biznis.<br />
Rade u svom domu u predgrađu Chicaga i 2003. godine<br />
Citizens banka im je odobrila kreditnu liniju od 50 tisuća<br />
dolara. Oni su kasnije omogućili pristup tim sredstvima<br />
sa svog računa. Hakeri su im upali u račun i izdali nalog<br />
da se 26.500 dolara iz kreditne linije prebaci najprije na<br />
taj, a potom na račun nepostojeće havajske tvrtke JV Financial.<br />
Za deset dana, kad su Shames-Yeakelovi primijetili<br />
što se dogodilo, novac je već bio u jednoj austrijskoj<br />
banci koja ga je odbila vratiti.<br />
Banka je mogla posumnjati da nešto nije u redu<br />
samo po internetskom protokolu, IP adresi s koje<br />
Shames-Yeakelovi nikad prije nisu pristupali računu.<br />
Kako su se hakeri domogli njihovog korisničkog imena<br />
i lozinke, ostaje tajna. Mogli su im poslati kakav virus<br />
u e-mailu, a možda se netko provozao kvartom i ukrao<br />
podatke “iz etera” dok su stanari pristupali svojim bankovnim<br />
računima putem bežičnog interneta. Lopovi<br />
66 F o r b e S siječanj 2010
tehnologija<br />
takve podatke obično prodaju najboljem ponuđaču, a<br />
pokazalo se da su to često kriminalci iz istočne Europe.<br />
Na nesreću, čak i da su im bankovni podaci ukradeni<br />
iz kuće, nije sigurno da Shames-Yeakelovi ne bi morali<br />
pokriti gubitak. Kao što bi učinila većina banaka, Citizens<br />
traži od njih da preuzmu odgovornost jer je novac<br />
prošao preko njihovog računa koji je ujedno i njihov<br />
poslovni račun, iako se to dogodilo na prevaru. Kad su to<br />
odbili, banka je njihov račun prijavila kao “delinkventski”<br />
svim kreditnim uredima, a šest mjeseci potom zaprijetila<br />
da će im hipotekom sjesti na kuću. Savezni sud je u kolovozu<br />
odlučio da mogu tužiti Citizens jer slučaj uključuje<br />
osobni račun građana.<br />
Od 2007. kada su prevareni Shames-Yeakelovi, jako<br />
se povećao broj ovakvih napada na bankovne račune.<br />
Hakeri inficiraju velike web sajtove trojancima. Kad se<br />
ulogirate, trojanac prelazi u vaš PC. Hakeri vas potom<br />
prate dok preko weba pristupate svom bankovnom<br />
računu. Opremljen mehanizmom za odčitavanje pritiska<br />
na tipke, trojanac bilježi korisničko ime i lozinku. Hacker<br />
potom još samo mora izdati lažni nalog za prijenos novca<br />
s vašeg na svoj račun, bez brige da će banka išta posumnjati.<br />
Kako su banke postale sumnjičave prema nalozima<br />
za prijenos novca koji stižu s anonimnih računala,<br />
hakeri već oko godinu dana kradu i IP adrese svojih<br />
žrtava. Takav “upad”, samo dobronamjeran, možda ste<br />
već iskusili ako ste imali problema s računalom na poslu<br />
i nazvali ovlašteni centar za tehničku pomoć. Njihov je<br />
čovjek na nekoliko sekundi preuzeo nadzor nad vašim<br />
računalom i riješio problem.<br />
Ova bi tehnika možda mogla objasniti kako je<br />
teksaški uvoznik Unique Industrial Product Co. u travnju<br />
ostao bez 200 tisuća dolara. Njihova banka, Comerica,<br />
nije ništa posumnjala kad su jednog ponedjeljka navečer<br />
hakeri napali Uniqueov račun. Došavši ujutro na posao,<br />
Uniqueov kontrolor našao je hrpu faksova kojima<br />
Comerica potvrđuje transfere 1,2 milijuna s tvrtkina na<br />
razne druge račune, neke čak u ukrajinskim bankama.<br />
Pljačka je dobro isplanirana. Transferi su provedeni<br />
Ruski naglasak<br />
Online lopovi obično su nekoliko mrežnih čvorova daleko<br />
od mjesta gdje nestaje novac. No kada cyber-tragači i uspiju<br />
slijediti virus do mjesta s kojeg je poslan, nerijetko se ispostavi<br />
da je to server u nekoj od bivših sovjetskih republika. Autopsija<br />
virusnog koda najčešće otkriva da je riječ o softveru na ruskom<br />
jeziku. Stručnjaci za sigurnost vjeruju da online pljačke banaka<br />
nadziru i financiraju klasične kriminalne organizacije. Tehnike<br />
praćenja žrtve i stupanj poznavanja međunarodnog bankarstva<br />
upućuju na to da su u igru uključeni i bivši agenti tajnih službi,<br />
kažu američki stručnjaci.<br />
malo prije kraja radnog vremena u Uniqueu i većina se<br />
odnosila na iznose manje od 10 tisuća dolara kako se<br />
ne bi privukla veća pozornost. Milijun dolara Comerica<br />
je uspjela dobiti natrag, preostalih 200 tisuća Unique<br />
će morati prekrižiti. “Banka tvrdi da je odgovornost<br />
naša, jer su hakeri upali u naše računalo”, kaže direktor<br />
Uniquea Jugal Malani.<br />
Ovakvih je slučajeva mnogo. Jedna banka u Missouriju,<br />
koja je tražila da je ne imenujemo, kaže da su<br />
“hakeri s ruskim naglaskom” ove godine upali u račune<br />
dvaju njihovih klijenata: jedna neprofitna organizacija<br />
opljačkana je za <strong>14</strong>2 tisuće dolara, od čega je 107 tisuća<br />
Skupina ruskih hakera već je<br />
stvorivši virus doskočila i tehnici<br />
bankarskih digitalnih tokena<br />
na kraju spašeno, a jedna građevinska tvrtka ostala je bez<br />
50 tisuća od ukupno 115 tisuća dolara hakerskih transfera<br />
s njihova računa. “Ako je provaljeno u njihov sustav,<br />
vlasnici poslovnih računa moraju sami snositi gubitak”,<br />
kažu u toj banci.<br />
Ipak, vlasnici računa ne predaju se bez borbe. S<br />
računa uprave javnih škola u okrugu Western Beaver u<br />
Pennsylvaniji, prošle je zime neovlašteno prebačeno 700<br />
tisuća dolara. U ESB banci su mislili da je naloge izdao<br />
nadzornik sustava javnih škola. Uspjeli su pronaći 265<br />
tisuća, a za ostalo je, kažu, odgovoran Western Beaver.<br />
Školska uprava, međutim, tvrdi da je banka trebala posumnjati<br />
jer oni u tom razdoblju nisu radili zbog školskih<br />
praznika.<br />
Je li krivac tehnologija? Shames-Yeakelovi misle da<br />
jest. U tužbi tvrde da im je banka trebala dati digitalni<br />
token kako bi svom računu pristupali preko jedinstvenog<br />
koda koji se mijenja svakih nekoliko sekundi.<br />
Nažalost, skupina “hakera s ruskim naglaskom” već je<br />
doskočila i toj tehnici, stvorivši virus koji u računalo<br />
instalira instant messaging kod, kažu u SecureWorksu.<br />
Kad korisnik unese kod s tokena, virus ga prenosi<br />
hakeru koji se prijavljuje, a istodobno odgađa prijavljivanje<br />
pravog korisnika. Dok čeka, korisnik ostaje bez<br />
novca.<br />
Jedno od mogućih rješenja je potvrđivanje svakog<br />
prijenosa novca s računa telefonskim pozivom ili tekstualnom<br />
porukom banci mimo računala. Za to se zasad<br />
odlučilo manje od deset posto američkih banaka jer je<br />
skuplje i kompliciranje za klijenta, a boje se i posljedica<br />
u slučaju da postupak izmakne nadzoru, kaže bankovni<br />
pravnik iz Washingtona Joseph Yesutis.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 67
je cilj uvjeriti velike tvrtke kao što su<br />
Coca-Cola, Fujitsu ili Pitney Bowes da<br />
povjere svoje podatke megakompjutorima,<br />
a potom i sustavu Azure da upravlja<br />
tim podacima. Na velikom skupu u<br />
Los Angelesu, 17. studenoga, Microsoft<br />
je započeo akciju nagovaranja milijuna<br />
softverskih inženjera da stvaraju poslovni<br />
softver za Azure kao što sada stvaraju<br />
aplikacije za Microsoftove operacijske<br />
sustave u osobnim računalima. U kompaniji<br />
se nadaju da će ih uspjeti uvjeriti<br />
“kako postoji način kreiranja jednog<br />
softvera za sve: za “oblak”, server, desktop,<br />
mobitel… To je velika stvar”, kaže<br />
MS-ov direktor za platforme Timothy<br />
O’Brien.<br />
I mnoge druge kompanije smatraju<br />
da se ne radi o sitnici, pa je izazov za<br />
Microsoft tim veći. Amazon.com već<br />
nekoliko godina pruža usluge pohrane i<br />
kompjutorske obrade podataka, a Salesforce.com<br />
nudi predloške za tvrtke koje<br />
stratega. Azure je po njegovu mišljenju<br />
šansa za dugoročni poslovni zaokret u<br />
načinu proizvodnje i naplate Microsoftova<br />
softvera. Novi operacijski sustav<br />
Ozzie je najavio prije godinu dana i otad<br />
je rijetko izlazio pred javnost. U zadnje<br />
je vrijeme gotovo stalno na putu, obilazi<br />
korporativne klijente i nagovara ih da<br />
prijeđu na Azure.<br />
Microsoftova sposobnost da se<br />
ponovno vine u investicijska nebesa<br />
ovisi o pronalasku novih izvora prihoda.<br />
Cijela struktura kompanije, od izdavanja<br />
dionica do istraživanja i organizacijskih<br />
planova, oslanja se već desetljećima na<br />
prodaju milijuna kopija istog operacijskog<br />
sustava i aplikacija. Taj se sustav<br />
ugrađuje u osobna računala, servere i<br />
gadgete poput smart phonea, a naplaćuje<br />
se po komadu. Online softver je drukčiji,<br />
plaća se korištenje sustavom u stvarnom<br />
vremenu. U testnom razdoblju<br />
podataka. S rastom povjerenja Azure<br />
će postajati sve veći i složeniji. “O tome<br />
će se svakodnevno pregovarati”, kaže<br />
šef infrastrukturnih usluga Arne Josefsberg.<br />
No uspije li Azure apsorbirati<br />
i Microsoftovo online carstvo i znatniji<br />
dio obrade i pohrane podataka za kompanije,<br />
mogao bi u godinu dana postati<br />
najveći internetski softver s obzirom na<br />
količinu podataka kojima upravlja, tvrdi<br />
Josefsberg.<br />
Otvara se i niz sigurnosnih i pravnih<br />
pitanja, primjerice gdje su točno<br />
smješteni financijski podaci ili mailovi<br />
neke kompanije, te tko ima pristup tim<br />
podacima. Odgovori itekako zanimaju<br />
pravnike i vladina regulacijska tijela. Još<br />
je prerano za procjenu rizika koje donose<br />
povremeni padovi sistema. Jedna Microsoftova<br />
vanjska podružnica, koju<br />
Azure ne obuhvaća, nedavno je izgubila<br />
osobne podatke milijun korisnika Sidekickovih<br />
mobitela (kasnije su izjavili da<br />
Azure će za početak upravljati svim računalima unutar MS-ove<br />
goleme mreže podataka, ali drugi klijenti već čekaju otvaranje<br />
nastoje uniformirati svoje poslovne<br />
softvere i pohraniti podatke u nekoj vrsti<br />
centralnog skladišta. Google je, naravno,<br />
u igri sa svojim Gmailom i programom<br />
za obradu teksta te mogućnošću da tvrtke<br />
razvijaju svoje softvere pod njegovim<br />
okriljem. Krupne “ptice” pod svoj oblak<br />
vabi i IMB. Upravo je ponudio usluge<br />
elektroničke pošte i pohrane podataka,<br />
još otprije prodaje konzultantske usluge<br />
kako bi pomogao tvrtkama da svoje<br />
kompjutore što više prilagode radu u<br />
“oblaku”, a njegov internetski operacijski<br />
sustav najavljen je za sljedeću godinu.<br />
IBM-u neće trebati ljudi izvana da<br />
izrađuju aplikacije za taj sustav - svaki<br />
treći od njegovih 390 tisuća zaposlenika<br />
bavi se izradom softvera.<br />
Lansiranje Azurea ključni je korak<br />
za Raymonda Ozzieja, imenovanog<br />
nasljednika Billa Gatesa na mjestu<br />
glavnog Microsoftovog softverskog<br />
naplaćivalo se 12 centi za sat korištenja<br />
Azurea i 15 centi mjesečno za pohranu<br />
jednog gigabajta podataka. To nije skupo.<br />
Amazon naplaćuje dvostruko više<br />
za neke od usluga u svome “oblaku”.<br />
Može li Microsoft ostvariti profite na<br />
kakve je navikao uz cijenu od 12 centi?<br />
U kompaniji kažu da je to moguće.<br />
Smatraju da bi se server s vijekom trajanja<br />
od dvije do pet godina mogao<br />
isplatiti već za nekoliko mjeseci uz stopostotnu<br />
iskorištenost, a kako je Azure<br />
kompatibilan i s osobnim računalima i<br />
korporacijskim serverima, nadaju se da<br />
će, kako vrijeme bude prolazilo, uvelike<br />
prodavati i sam operacijski sustav.<br />
Microsoft ne očekuje da kompanije<br />
odmah potpuno prijeđu na Azure.<br />
Smatraju da će se u početku odlučivati<br />
za pojedine komponente sustava,<br />
povjeravajući Microsoftu dio e-mail prometa<br />
ili brigu o dijelu rjeđe korištenih<br />
su gotovo svi ti podaci spašeni). Jedna<br />
od “oblaka”, Googleov Gmail, posljednjih<br />
je mjeseci više puta padao. Microsoft<br />
tvrdi da je Azure sigurniji od sadašnjih<br />
korporacijskih sistema jer se napadi i<br />
propusti u zakrpama prate s centralne<br />
lokacije.<br />
Promatrači sa strane ne dijele Microsoftov<br />
optimizam. “Malo je kompanija<br />
koje u ovom trenutku imaju<br />
dovoljno tehničara potrebnih za prebacivanje<br />
podataka u ‘oblak’. Ništa što ima<br />
stvarnu poslovnu važnost još godinama<br />
neće prijeći u ‘oblake’”, kaže IDC-ova<br />
analitičarka Michelle Bailey. Smatra da<br />
je za puni procvat tog biznisa potrebno<br />
deset godina, možda nešto manje u<br />
zemljama u razvoju s labavijim zakonima.<br />
Uz 50-postotni pad vrijednosti dionice<br />
tijekom zadnjih deset godina, Microsoftu<br />
je potrebno da se Azure dokaže<br />
mnogo brže.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 69
tehnologija<br />
Google<br />
Vaš život po<br />
Eric Schmidt želi kontrolu nad cjelokupnim<br />
vašim radnim danom i online zabavom. Je li to<br />
doista tako strašno kao što zvuči? / Quentin Hardy<br />
Dan započinje buđenjem preko Googleovog Android telefona. Dok<br />
žurite pod tuš, zastajete pored kompjutora da preletite Google News<br />
i provjerite poštu na Gmailu. Saznajete kako je vaš prvi sastanak tog<br />
dana premješten na novu lokaciju. Google Maps će se pobrinuti da<br />
je pronađete. Brzo osvježavate izvještaj o poslovnim troškovima,<br />
uključujući ispis prezentacije prodaje, napravljen, recimo, uz pomoć Google<br />
Templatea, i šaljete sve to u indijski ured vaše tvrtke (za svaki slučaj na hindiju,<br />
kad vam je već pri ruci Google Translate). Vaš šef želi malu raspravu o doprinosu<br />
vaše poslovne jedinice marketinškim planovima tvrtke? Oslanjate se na Google<br />
Groups. I eto, obavili ste hrpu posla prije nego što ste uopće izašli iz kuće i sad vam<br />
je na raspolaganju ostatak radnog dana da iz ureda provjerite poslovne informacije<br />
na internetu. Da i ne spominjemo kako ćete usput ukrasti koji trenutak za skidanje<br />
nove igrice, provjeru stanja na burzi, zakazivanje posjeta liječniku, razmjenu<br />
fotografija s prijateljima i odabir kina i restorana za večeras. Zbilja praktično.<br />
I pomalo zatrašujuće. Google želi zaposjesti doslovce svaku minutu koju<br />
provodite online: kod kuće, na poslu, dok idete na posao, dok putujete s posla<br />
kući, riječju - posvuda. Povezuje vas sa svijetom preko kućnog računala, laptopa ili<br />
mobitela upravo nevjerojatno lako. Za tu lakoću kojom u tren oka razmjenjujete<br />
svoje rasporede, tablice, obavijesti, izvještaje, prezentacije i još toliko toga, zaslužan<br />
je manje poznat dio Googleova biznisa, Google aplikacije ili Google Apps, koji u<br />
golemim računalnim centrima pohranjuje sve te podatke. Taj paket usluga donosi<br />
Googleu novac od pretplate, ali je i svojevrstan trojanski konj kojim se sve<br />
više ljudi privlači na internet kako bi Google mogao plasirati što više<br />
oglasa. I dok se iz dana u dan povećavaju mogućnosti za oblikovanje<br />
i razmjenu informacija i pretraživanje interneta, organizacija<br />
naših života postaje sve ovisnija o Googleu.<br />
No, tko tu stvarno ima kontrolu? Eric Schmidt,<br />
Googleov sovoliki šef, zvuči uvjerljivo kada kaže:<br />
70 F o r b e S siječanj 2010
tehnologija<br />
u<br />
Trojac u trojanskom<br />
konju: Ranjen<br />
Sheth, Samuel<br />
Sillace i Bradley<br />
Horowitz nadzirali<br />
su stvaranje Google<br />
aplikacija<br />
Foto Eric Millette za <strong>Forbes</strong><br />
siječanj 2010 F o r b e S 71
tehnologija<br />
“Naš je model jednostavno bolji od<br />
drugih modela. Prema tome, trebali<br />
bismo imati stopostotni udjel.” Što se<br />
tiče ostalih pretendenata na vaš online<br />
život, Microsoft “muči niz problema,<br />
uključujući one s ispravljanjem grešaka u<br />
proizvodima”, kaže Schmidt. Ipak, daleko<br />
od toga da se Microsoft predao. Dapače,<br />
Bing i Windows 7 daju mu novi vjetar u<br />
leđa, a Office 2010 s web inačicama uredskih<br />
alata izgleda obećavajuće. Nedavne<br />
rasprave s News Corp. o naplaćivanju<br />
sadržaja i blokiranju Googleovih sadržaja<br />
pokazuju da je Microsoft odlučio izazvati<br />
Google na svim frontama.<br />
Tri godine star Googleov posao s aplikacijama<br />
lako je previdjeti s obzirom<br />
na veličinu oglašivačkog biznisa na koji<br />
otpada 60 posto Googleovog tržišta i<br />
koji će ove godine kompaniji donijeti 22<br />
milijarde dolara. Prodaja aplikacija, za<br />
koje Google korporacijama naplaćuje 50<br />
dolara godišnje, donijet će dodatnih 750<br />
milijuna, što je tek djelić Microsoftove zarade<br />
na Officeu. No Schmidtova se vizija<br />
ne odnosi samo na zaradu. Budući da se<br />
nadovezuju na Googleov operacijski sustav<br />
(Chrom OS), mobitelske usluge (Android)<br />
i njima kompatibilni preglednik<br />
Chrome, Googleove aplikacije obećavaju<br />
- ili prijete - preoblikovati ukupno<br />
tehnološko okruženje kao i način na koji<br />
se igramo i radimo. Preglednik Chrome<br />
nije zamišljen samo za spajanje kompjutora<br />
s internetom. Aplikacije su dostupne<br />
i kad niste spojeni na web, baš kao i Office.<br />
Googleov novi operacijski sustav<br />
trebao bi se pojaviti za godinu dana,<br />
ugrađen u netbook koji će koštati manje<br />
od 300 dolara, a možda biti i besplatan u<br />
paketu s pretplatom na Google Apps. Ti<br />
će netbookovi ulaziti na internet i izlaziti<br />
iz njega za manje od deset sekundi. Demo<br />
verzija Chrome OS-a predstavljena je<br />
nedavno uz online player na glazbenom<br />
servisu Pandora koji omogućuje slušanje<br />
glazbe po izboru, a potom vam šalje<br />
sličnu muziku na temelju čak 400 pokazatelja.<br />
Android, open source operacijski<br />
sustav predstavljen u listopadu uz novi<br />
Motorolin model mobitela, sadrži cijeli<br />
mali Google svijet aplikacija, uključujući<br />
Apps-olutna dostupnost<br />
Sada se možete baciti na posao na čak 40 jezika. Google aplikacije povezane su s istom onom<br />
tehnologijom koja prevodi web-stranice s jednog jezika na drugi, uključujući velški i malajski. Za<br />
instant poruke je omogućen automatski prijevod na 12 jezika.<br />
Evo kako: uđite na Gmail, pa na Postavke, gdje ćete pronaći opciju Message Translation. Nudi<br />
vam se i mnogo drugih opcija poput lokalnog vremena kod primatelja poruke, prečaca na<br />
tipkovnici i automatske veze na fotografije ili video u dolaznoj pošti. Možete opozvati poslani<br />
mail ili odrediti 15-minutni predah od primanja pošte. Možda vam se da gnjaviti i s funkcijom<br />
Task ispod e-mail naredbi s lijeve strane Gmailovog ekrana. Pridružite li zadacima datume, oni<br />
se automatski unose u vaš kalendar (ne zaboravite u kalendaru uključiti Task opciju kako biste<br />
ih vidjeli). Gmail nadalje omogućuje sortiranje i filtriranje dolazne pošte, tako da odmah možete<br />
uočiti poruke od šefa.<br />
Jedan nedostatak: Google aplikacije nemaju uniformne naredbe za omogućavanje značajki. Za<br />
prijevod Googleovog dokumenta treba kliknuti na Tool i odabrati Translate Document. Za chat<br />
treba dodati robot-prevoditelj (dostupan na http://bot.talk.google.com).<br />
Google Docs je program za obradu teksta, pri čemu se pretpostavlja da ćeter tekst podijeliti<br />
s više osoba. Zato najčešće korišteni templati (naći ćete ih pod Create New Tab) ne uključuju<br />
samo rezimee, prodajne proračune i amortizaciju zajmova, nego i fakture i web-publikacije.<br />
Osim toga, više dokumenata, tablica i PDF fajlova može se staviti u zajedničku mapu i biti na<br />
raspolaganju članovima grupe, umjesto da se prosljeđuju jedan po jedan. Oprez, u templatima<br />
postoje i tisuće manje važnih stavki koje su unijeli raznorazni autsajderi koji žele da pročitate<br />
njihovu priču, kupite njihove rukotvorine ili igrate Yahtzee. U plaćenoj verziji predložaka,<br />
Googleova računala mogu osvježavati i podatke poput valutnih tečajeva i unositi ih u tablice<br />
iz Google financija. Kliknite na Tools i idite na Scripts. Slična funkcija omogućuje korisniku da<br />
prenese podatke iz aplikacije na sigurno, iza tvrtkinog firewalla.<br />
Čak i besplatna verzija tabličnog programa može automatski pronalaziti podatke poput<br />
sportskih statistika i cijena dionica, ako vam ne smeta pozabaviti se s malo amaterskog programiranja.<br />
Primjerice, da biste dobili statistiku igrača bejzbola Pedra Martineza, u odjeljak na<br />
tablici utipkajte =GoogleLookup, potom “Pedro Martinez” i “earned run average”. Za cijenu<br />
Googleove dionice utipkajte =GoogleFinance (“GOOG”), a onda =GoogleFinance (“GOOG”;<br />
“price”) – Q.H.<br />
novi GSP navigacijski sustav koji može<br />
predvidjeti i zastoje u prometu. I onda,<br />
što kažete? Hoćete li prepustiti Googleu<br />
i zadnju stopu svog digitalnog života? To<br />
bi nesumnjivo imalo svojih prednosti:<br />
nikad vam više podaci ne bi bili nezgodno<br />
izvan ruke, recimo kad vas šef nazove<br />
kući s nekim hitnim pitanjem, a vama su<br />
tablice baš ostale u uredu.<br />
Ništa strašno ni ako vam kompjutor<br />
ukradu ili vam padne u vodu dok iz kade<br />
surfate netom. Jeftin i s malo osobnih podataka<br />
pohranjenih u samoj “kanti”, netbook<br />
će postati tek potrošni komad radnog<br />
pribora. Kad se istroši, bacit ćete ga u<br />
smeće i iz ormara izvaditi drugi. Vaš bi se<br />
poslodavac mogao odlučiti na pohranu<br />
podataka u “oblak” i tako plaćati manje<br />
ljudi za održavanje. Mogući nedostaci:<br />
morate bezrezervno, totalno vjerovati<br />
kompaniji kojoj ste povjerili pohranu<br />
svojih podataka. Što ako je napadnu hakeri<br />
i domognu se vašeg novca od povrata<br />
poreza?<br />
Googleov tim za aplikacije narastao<br />
je sa 25 ljudi, koliko ih je bilo 2004., na<br />
današnjih tisuću od ukupno 20 tisuća zaposlenih<br />
u kompaniji. Njih četiri stotine<br />
su inženjeri. Većina ostalih bavi se prodajom<br />
i podrškom; razmjerno mnogo za<br />
tvrtku u kojoj inženjeri čine većinu zaposlenih.<br />
Još je to patuljasti biznis u usporedbi<br />
s Microsoftom koji zarađuje 19 milijardi<br />
dolara godišnje na Office paketima.<br />
Ipak, dva milijuna poslovnih korisnika<br />
pretplatilo se na Googleov softver u to<br />
kratko vrijeme otkako postoji, privučeni<br />
cijenom, brzinom, mogućnošću suradnje<br />
i kontrolom koju im omogućuje.<br />
72 F o r b e S siječanj 2010
Foto Eyepress / Newscom<br />
Googleov tim za aplikacije narastao je sa<br />
25 ljudi u 2004. na današnjih tisuću od<br />
ukupno 20 tisuća zaposlenih u kompaniji<br />
Većinom su to mali poduzetnici, no sad je<br />
tu već i 15.000 zaposlenih u Genentechu,<br />
njih 35.000 u golemoj britanskoj uslužnoj<br />
tvrtki Rentokil Initial te 30.000 ljudi koji<br />
rade u gradskoj upravi Los Angelesa.<br />
Igrajući na cijenu, lakoću korištenja<br />
i brojnost značajki, Apps paket ima potencijala<br />
za stvaranje sasvim nove vrste<br />
kompjutorskog eksustava, različitog kao<br />
što se osobno računalo razlikuje od mainframe<br />
kompjutora. Silicijska dolina pohitala<br />
je u kompjutorske oblake ponajprije<br />
zbog potrebe za rezanjem troškova, ali taj<br />
aspekt “cloud computinga” ne otkriva svu<br />
važnost stvaranja i korištenja informacija<br />
koje se neprestano osvježavaju, komentiraju<br />
i odasvud su dostupne. Ne postoje<br />
mape i datoteke, samo oslanjanje na ono<br />
što Google najviše voli - pretraživanje.<br />
Ono pred vas može iznijeti niz softverskih<br />
poslastica iz Googlea. Već sada se<br />
unutar neke multinacionalke mogu slati<br />
pisma, recimo iz berlinske podružnice u<br />
San Francisco, a da ono što s jedne strane<br />
ulazi na njemačkom s druge izlazi na<br />
engleskom jeziku, zahvaljujući Googleovom<br />
prevoditelju.<br />
Morate se sastati s nekim tko vas je<br />
kontaktirao putem e-maila? Uz pomoć<br />
linkova na Google Maps i vaš rokovnik,<br />
lakše ćete odrediti gdje i kada. Aplikacije<br />
vjerojatno zauzimaju jedva jedan posto<br />
Googleovih računalnih centara s više<br />
od milijun servera. Brdo zarađenog<br />
novca (22 milijadre dolara do 30. rujna)<br />
znači da će Google još desetak godina<br />
poboljšavati svoje aplikacije, odnosno<br />
razviti Google Apps do maksimuma.<br />
Rođen u Washingtonu D.C., Schmidt<br />
(54) studirao je elektrotehniku na Princetonu<br />
i informatiku na Berkeleyju, gdje<br />
je doktorirao s temom o open source<br />
operacijskom sustavu. Jedna od ključnih<br />
teza odnosila se na važnost razmjene<br />
informacija i dobivanja povratnih informacija<br />
kako bi se poboljšala izvedba<br />
sustava. Zabrinutost zbog rastuće moći<br />
mreža - zajedno s natjecateljskim žarom<br />
proizašlim iz sve veće mržnje prema<br />
Microsoftu - obilježila je njegov profesionalni<br />
život. Jedan bliski suradnik zove<br />
Microsoft Schmidtovim Moby Dickom.<br />
Schmidt 1983. dolazi u Sun Microsystems,<br />
gdje kao šef tehničkog odjela nadzire<br />
razvoj programskog jezika Java.<br />
To se zbiva baš u vrijeme pojave interneta,<br />
a programi pisani u tom jeziku rade<br />
na svim računalnim platformama (PC,<br />
‘Naš je model<br />
jednostavno bolji<br />
od drugih i trebalo<br />
bi nam pripasti sto<br />
posto tržišnog udjela’,<br />
naveliko se hvali Eric<br />
Schmidt. I k tomu još<br />
zvuči uvjerljivo<br />
Mac…). U početku stidljiv, Schmidt je s<br />
vremenom zavolio javne nastupe dijelom<br />
i zbog angažmana na promoviranju Jave.<br />
Vodio je i tromjesečni projekt ugradnje<br />
jedne verzije Jave u Netscapeove preglednike.<br />
Microsoft je Internet Explorerom<br />
pomeo Netscape i istisnuo Sun svojom<br />
verzijom serverskog softvera. Godine<br />
1977. Schmidt dolazi na čelo Novella.<br />
Microsoft je ugrozio i tu tvrtku iz Utaha<br />
specijaliziranu za korporativne mreže,<br />
ponudivši mnogo više značajki i poveznica<br />
s drugim proizvodima. Novell je odgovorio<br />
pokušajem širenja svog biznisa s<br />
aplikacijama, no WordPerfectCorp., za<br />
koji su platili 1,5 milijardi dolara, pokazao<br />
se promašenom akvizicijom.<br />
Tri dana nakon stupanja na dužnost,<br />
Schmidt je obaviješten kako se očekivana<br />
kvartalna dobit od 20 milijuna dolara<br />
pretvorila u 20 milijuna dolara gubitka.<br />
Otpustio je više od tisuću ljudi i prelazio<br />
više od 250 tisuća milja godišnje prodajući<br />
Novellov softver kako bi vratio tvrtku osnovnom<br />
biznisu. Vrijednost Novellove<br />
dionice se usedmerostručila, samo<br />
da bi se ponovno sunovratila u doba<br />
dot.com propasti. Bitka s Microsoftom<br />
se nastavila.<br />
U Google je Schmidt došao<br />
početkom 2001., kada je tvrtka imala<br />
manje od 300 zaposlenih. Investitori<br />
su zahtijevali iskusnog čovjeka<br />
na čelu Googlea. Osnivači Larry<br />
Page i Sergey Brin stvorili<br />
su moćan pretraživač<br />
baziran na Linuxu<br />
i predali ga korisnicima<br />
na upotrebu.<br />
Promatrali su kako<br />
se oni njime služe<br />
i na tome temeljili<br />
daljnji razvoj<br />
pretraživača.<br />
Prodaja usluga<br />
pretraživanja<br />
korporacijama<br />
donijela je i<br />
skroman prihod.<br />
Schmidt se<br />
s Pageom i Brinom<br />
siječanj 2010 F o r b e S 73
tehnologija<br />
sprijateljio tijekom zajedničkog posjeta<br />
otkvačenom festivalu performansa Burning<br />
Man u pustinji Nevade. Srećom, stao<br />
je na njihovu stranu i kad su inzistirali da<br />
Google Search ostane na raspolaganju<br />
korisnicima interneta u vrijeme kad nije<br />
donosio nikakav novac i kad su ulagači<br />
zahtijevali da se posao pretraživanja<br />
usmjeri prema prodaji korporacijama.<br />
Schmidt je regrutirao većinu ljudi koji su<br />
stvorili AdWords, Googleov sustav prikazivanja<br />
oglasa uz tematske riječi koje se<br />
pojavljuju u pretragama.<br />
U javnoj ponudi 2004. Brin, Page i<br />
Schmidt zadržali su većinu Googleovih<br />
B dionica, a s njima i nadmoćnu većinu<br />
dioničarskih glasova (20. studenoga 2009.<br />
vrijednost Brinova i Pageova udjela bila je<br />
po 18,2, a Schmidtova 6,4 milijarde dolara).<br />
Iza kulisa polako su se uobličavale<br />
Aplikacije. Googleovi mladi inženjeri<br />
pozabavili su se korporacijskim e-mail<br />
aplikacijama. Rezultat je bio softver<br />
koji je olakšao pretraživanje i filtriranje<br />
elektroničke pošte, a s vremenom se pretvorio<br />
u Gmail koji se pred internetskom<br />
javnošću pojavio 1. travnja 2004. Interno,<br />
googleovcima je bilo zlo od Oracleovog<br />
kalendara koji se nije mogao dijeliti.<br />
Stoga su napravili online verziju,<br />
Google Calendar. Zaposleni u<br />
Googleu počeli su se njime služiti<br />
potkraj te godine. Bio je to trenutak<br />
prosvjetljenja za Erica Schmidta.<br />
“Kalendar mi je otvorio oči”, prisjeća<br />
se. “Postojao je već 20 godina<br />
bez ikakve bitne promjene.<br />
A sve i svatko ima kalendar,<br />
projekti, sobe, ljudi. Ispunimo<br />
li kalendare podacima,<br />
računala nam mogu programirati<br />
rasporede.”<br />
Dotad je Schmidt<br />
već bio odvojio biznis<br />
pretraživanja za korporacije<br />
od biznisa<br />
oglašavanja i razmišljao<br />
kako bi Googleova labavo<br />
povezana, ali<br />
suradnji sklona, živahna<br />
struktura mogla biti<br />
Privatno, Schmidt je rekao prijateljima<br />
da u svoje računalo ne stavljaju niti<br />
jedan podatak koji žele zadržati za sebe<br />
od koristi drugim korporacijama. Sredinom<br />
2004. Schmidt, Page i Brin sastali<br />
su se sa šefovima grupe za korporacijska<br />
pretraživanja Ranjenom Shethom, Davidom<br />
Girouardom i Matthewom Glotzbachom.<br />
“Primijetili smo da suradnja<br />
unutar korporacije slabi zbog prevelikog<br />
broja informacija i velike raspršenosti<br />
zaposlenih”, rekao je Sheth. “Možda bismo<br />
to mogli popraviti.” Kao dokaz da<br />
postojeći sustav e-pošte ugrožava suradnju<br />
unutar tvrtke, ta trojica su priložila 15<br />
Nije isključeno<br />
da će Larry Page i<br />
Sergey Brin ukoro<br />
posjedovati svaku<br />
minutu koju provedete<br />
priključeni<br />
na web<br />
verzija neke prezentacije koja im je stigla<br />
mailom, a da se ni po čemu nije dalo<br />
razabrati koja je prava.<br />
S obzirom na svoju veličinu i ambicije,<br />
Google stvara proizvode kojima se može<br />
služiti više od milijardu ljudi, a softver i<br />
značajke unapređuje prateći kako se korisnici<br />
služe novim Google alatima. Što se<br />
tiče Google aplikacija, to je značilo izgraditi<br />
Gmail za mnoštvo ljudi i s brojnim<br />
značajkama, te sasvim omekšati granicu<br />
između kuće i ureda stavljajući sve na internet.<br />
Korisnici besplatnog Gmaila bili<br />
su odlični pokusni kunići – iz njihovog<br />
ponašanja Google je saznavao koliko<br />
dugo ljudi pregledavaju pojedine stavke<br />
ili čime se služe pri slanju instant poruka.<br />
Obično se novi program najprije isproba<br />
unutar kompanije da bi se vidjelo kako će<br />
ga prihvatiti izbirljivi inženjeri. U ožujku<br />
2006. Google je kupio Upstartle, kompaniju<br />
sa samo četiri zaposlena koja je za svoj<br />
internetski servis razvila skromni način<br />
stvaranja, dijeljenja i pristupa dokumentima<br />
putem preglednika. Taj<br />
je program za nekoliko mjeseci<br />
pretvoren u Google Docs.<br />
Lansiran je Gmail za tvrtke<br />
i cijeli je pothvat počeo<br />
naočigled rasti. “Borg nas<br />
je asimilirao velikom<br />
brzinom”, kaže Samuel<br />
Sillace koji je dizajnirao<br />
preteču Docsa i sada<br />
je tehnički direktor<br />
Appsa. Prvi “docs”<br />
poslao je Schmidt, a<br />
odnosio se na neki<br />
predstojeći sastanak.<br />
Za nekoliko<br />
minuta dokument<br />
je već doživio<br />
niz promjena<br />
– osvježeni su<br />
Foto James Leynse / Corbis<br />
74 F o r b e S siječanj 2010
statistički podaci, unesene teme sastanka…<br />
U ljeto 2006. Schmidt je tvrtku<br />
prebacio na online kalendar, a svaki je<br />
zaposlenik dobio svoj korisnički račun za<br />
Google Apps. Mogli su odabrati hoće li se<br />
služiti novim alatom ili i dalje koristiti MS<br />
Office. Presudila je online suradnja: sve<br />
što se pojavilo na nečijem kalendaru ili<br />
podsjetniku istog je trenutka bilo dostupno<br />
svim drugim članovima radnog tima.<br />
U nekoliko tjedana, 90 posto kompanije<br />
koristilo je Google Docs. Uskoro su<br />
Google aplikacije predstavljene i javnosti,<br />
a poslovna verzija po cijeni od 50 dolara<br />
pojavila se u veljači 2007.<br />
U travnju 2008. Page se zabrinuo da<br />
internetske veze neće moći podnijeti tako<br />
složen program i svejedno omogućiti<br />
trenutačno osvježavanje podataka.<br />
“Pokušavate sve učiniti preko browsera.<br />
To neće ići”, rekao je googleovcima.<br />
Oni su to shvatili kao upozorenje da<br />
moraju smisliti nešto što će funkcionirati<br />
drukčije od svega ostalog na tržištu.<br />
Smislili su preglednik Chrome, koji je<br />
navodno u stanju obraditi mnogo više<br />
javascripta i funkcionirati poput desktopa.<br />
Tri mjeseca potom pojavio se i operacijski<br />
sustav Chrome, a Schmidt je shvatio<br />
kako bi sve jeftiniji hardver mogao<br />
omogućiti Googleu da počne preuzimati<br />
uredsku suradnju i razmjenu misli unutar<br />
računala korporativne Amerike.<br />
No, ovdje se Eric Schmidt mora<br />
zamisliti. Google je imao mnogo<br />
promašaja. Prije godinu dana ugasio<br />
se Lively, virtualni svijet zamišljen kao<br />
konkurencija Second Lifeu. Froogle, koji<br />
je nudio pretragu i usporedbu trgovina,<br />
bio je online katalog tiskanih kataloga.<br />
Društvena mreža Orkut još je popularna<br />
u Brazilu – i gotovo nigdje drugdje. A<br />
dMark, kupljen da bi se plasirali radijski<br />
oglasi onako kako Google plasira oglase<br />
uz rezultate pretraživanja?<br />
Premda s bogatom poviješću vlastitih<br />
promašaja, Microsoft je još uvijek<br />
nevjerojatno snažan protivnik. “Imamo<br />
masu konkurencije. Često je riječ o verzijama<br />
naših starih proizvoda”, sarkastičan<br />
je Christopher Capossela, Microsoftov<br />
Otvorena sezona lova na Google<br />
Neke od Googleu u zadnje vrijeme najmrskijih kompanija – a slučajno se najčešće radi o<br />
konkurenciji – počele su potezati izraze poput “monopol” ili “krađa”. Vlasnik NewsCorpa.<br />
Rupert Murdoch nedavno je pred Saveznom komisijom za trgovinu rekao kako je ono što<br />
Google i drugi zovu “fer upotrebom radova naših reportera” po opsegu blizu krađi. Murdoch<br />
pregovara s Microsoftom o prodaji ekskluzivnog prava Microsoftovoj tražilici Bing na pristup<br />
sadržajima poput Wall Street Journala. (Očito odgovarajući na provokaciju, Google je nedavno<br />
uveo program koji primorava korisnike da se registriraju ili pretplate na publikaciju nakon što<br />
su kliknuli na pet stranica.)<br />
Microsoft napada Apps i Google search svim raspoloživim oružjem, od plaćanja ljudima da<br />
kupuju preko Binga kroz program “Cashback”, do prepuštanja Yahoou 88 posto prihoda od<br />
oglašavanja u sklopu posla u kojem pretraživanje obavlja Microsoft. Najnovija poboljšanja<br />
Binga, poput preciznijih karata, linkova na trgovine, restorane i kupnju ulaznica, pokazuju<br />
da Microsoft za bitku s Googleom izdvaja još veći dio od svojih 31 milijardu dolara gotovine,<br />
ulazeći u partnerstva i nove poslovne sporazume ne bi li izbacio iz igre društvo iz Mountain<br />
Viewa.<br />
I Facebook se narogušio. U kolovozu je platio 50 milijuna dolara za FriendFeed, takozvanu<br />
real-time search tvrtku koju su osnovali neki od najbistrijih umova iz Googleove škole. Taj<br />
real-time pretraživač omogućuje vam da vidite kako ljudi reagiraju na neki sadržaj upravo u<br />
tom trenutku, za razliku od ipak malo odstajale informacije koja se pojavljuje pri pretraživanju<br />
interneta. Twitter, koji objavljuje komentare u stvarnom vremenu, potpisao je ugovor s Bingom<br />
u listopadu. Samo nekoliko sat poslije potpisan je i ugovor s Googleom, ali je Microsoft<br />
dospio dalje s ponudom Twitterova sadržaja.<br />
U području mobilnih komunikacija Google se sukobio s nositeljima prava na radijski spektar.<br />
U pitanju su deseci milijardi dolara, pa Google i AT&T kod Savezne komisije za komunikacije<br />
lobiraju oko “net neutralnosti”, spornog pitanja smiju li prenositelji podataka kažnjavati<br />
goleme količine prometa što ih generiraju izvori poput Googlea.<br />
Najviše prašine podiglo se oko Googleove namjere da digitalizira i ponudi na pretraživanje<br />
i prodaju milijune knjiga nad kojima još postoji autorsko pravo, ali s nejasnim vlasništvom.<br />
Labavi savez knjižara, knjižničara, nakladnika, i naravno Microsofta, pokušao je spriječiti taj<br />
plan. Iza svega je stajala konkurencija i zabrinutost kako bi Google mogao iskoristiti pristup<br />
tom korpusu znanja da unaprijedi svoj pretraživački algoritam.<br />
Kako Schmidt podnosi sve te udarce? “On se vodi idejom da će primjena tehnologije promijeniti<br />
svijet”, kaže William Coleman, investitor iz Silicijske doline koji je godinama radio sa<br />
Schmidtom u Sunu. Nešto od tog napora mogao bi preusmjeriti i u PR. – Q.H.<br />
stariji potpredsjednik za suradničke i online<br />
aplikacije. Ali ni Googleova puška<br />
nije prazna: “Mi nudimo vlasništvo<br />
po nižoj cijeni, a instaliranje uopće ne<br />
naplaćujemo”, kaže Bradley Horowitz,<br />
šef za upravljanje proizvodima u Google<br />
aplikacijama. “Alati su tu stvar kulture.<br />
Ništa što se tiče ideja, dijeljenja i transparentnosti<br />
ne spada u svijet ustrojen po<br />
načelu komande i kontrole.”<br />
Sve to ipak ima i potencijalno<br />
mračnu stranu. Kako će zaposlenici u<br />
kompanijama primiti svu tu transparentnost<br />
i dijeljenje? Program kojem može<br />
pristupiti bilo tko i bilo gdje možda je<br />
sjajna stvar za produktivnost, ali je velika<br />
prijetnja privatnosti. Tko i kako sve<br />
može iskoristiti osobne informacije,<br />
svatko može zamisliti sam. Schmidt se<br />
postavlja neutralno, kao i kod prijašnjih<br />
kontroverzi povezanih s pretraživanjem<br />
i privatnošću. Na pitanje je li odgovorio<br />
na pismo Ureda za nacionalnu sigurnost<br />
kojim se od Googlea tražilo da vladinim<br />
službama omogući pristup podacima,<br />
Schmidt se smješka: “I za nas vrijede zakoni<br />
koji se meni ne moraju sviđati. Ne<br />
može se podnijeti tužba protiv zakona o<br />
sigurnosti.” Privatno, rekao je prijateljima<br />
da ne stavljaju u računalo niti jedan podatak<br />
koji žele zadržati samo za sebe. A<br />
to nije lako provesti. Priznaje to i sam<br />
Schmidt: “U svijetu u kojem ja živim, svi<br />
cijelo vrijeme rade.”<br />
siječanj 2010 F o r b e S 75
tehno<br />
Sjajna godina Jobsa<br />
i Apple<br />
Apple je unatoč usporavanju u PC biznisu i uzavreloj<br />
konkurenciji u pametnim telefonima imao “zastrašujuće dobru”<br />
godinu koja je kompaniju u vrijeme kada svim biznisima<br />
ide nizbrdo katapultirala iz niše namijenjene profesionalcima<br />
i tehno-šminkerima u sam vrh globalnog konzumerskog ludila.<br />
Nemoguće je ne primijetiti da je kompanija, uz minorne<br />
potrese u cijeni dionice, uspješno preživjela petomjesečnu<br />
odsutnost svojeg “nezamjenjivog” (ali već i otpisanog) lidera<br />
Stevea Jobsa, koji je od siječnja do lipnja bio na bolovanju nakon<br />
dugotrajne borbe s bolešću i transplantacije jetre.<br />
Među Appleovim proizvodima iPhone se uzdigao toliko<br />
da je postao kompanijina priča o rastu, zahvaljujući rastućem<br />
tržišnom udjelu i uspjesima App Storea. Istovremeno, Apple<br />
je napravio revoluciju na tržištu nakon što je prihvatio dugo<br />
odbacivanu ideju o prelasku na Intelovu platformu.<br />
Promjena koncepta procesora koji pokreće stroj omogućila<br />
je kompaniji dosad najjači i najizravniji napad na ostale<br />
proizvođače osobnih računala. Ugradivši u svoja računala Intelove<br />
procesore, Apple je svojim korisnicima koji se ne žele<br />
odreći Microsoftovog poznatog okruženja omogućio izbor<br />
sustava na kojemu žele raditi, ali i mogućnost dvosustavnih<br />
računala koja mogu istodobno raditi i pod Windowsima i<br />
pod Macovim operativnim sustavima. Riječ je o tehnološkom<br />
skoku kojemu se ostali proizvođači računala zasad vrlo sporo<br />
prilagođavaju, dajući time prostor inače vrlo skupom Appleu.<br />
Kindle i za PC<br />
Amazon je krajem studenoga izdao besplatni softver<br />
namijenjen već postojećim korisnicima Kindlea, Amazonovog<br />
elektronskog “čitača” knjiga. Program pod imenom Kindle<br />
for PC korisnicima Kindlea omogućuje čitanje njihovih<br />
e-knjiga i na većim ekranima osobnih računala.<br />
Kindle for PC može se povući s Amazonovih stranica bez<br />
naknade, no nakon instalacije zahtijeva od korisnika registraciju<br />
na postojeći Kindleov račun na Amazonu, ali daje i<br />
mogućnost otvaranja novog pretplatničkog računa. Nakon<br />
spajanja na račun korisnik može besplatno presnimiti sve knjige<br />
koje je već ranije “povukao” na Kindle.<br />
U Hrvatskoj je odnedavno omogućen download Amazonovih<br />
knjiga u formatu za Kindle, no zasad ne postoji nijedno<br />
izdanje na hrvatskom jeziku.<br />
Koliko dugo Microsoftov<br />
Internet Explorer može<br />
izdržati?<br />
Microsoft je riješio svoj spor oko zaštite tržišne utakmice,<br />
koji već godinama vodi s Europskom unijom zbog načina na<br />
koji na tržište plasira svoj internetski preglednik Internet Explorer.<br />
Microsoft će europskim potrošačima uz Internet Explorer<br />
ponuditi nekoliko opcija kad je riječ o preglednicima,<br />
poput Safarija, Chromea i Opere.<br />
Ova odluka neće ubiti Internet Explorer, ali će pridonijeti<br />
eroziji Microsoftove dominirajuće pozicije u svijetu internetskih<br />
preglednika. Pad udjela Internet Explorera sve će<br />
više remetiti Microsoftove planove u internetskom biznisu.<br />
Preglednik je naime savršen način za privlačenje korisnika<br />
na njihov MSN portal i<br />
tražilicu Bing.<br />
Također, treba<br />
pripaziti na Google<br />
Chrome, što ga Google<br />
pozicionira i kao preglednik<br />
i kao operativni<br />
sustav. Uspjeh Chromea<br />
mogao bi naškoditi Microsoftovim<br />
Windowsima<br />
i biznisu s Internet<br />
Explorerom.<br />
76 F o r b e S siječanj 2010
Krešimir-Tadija Kapulica,<br />
Anamaria Kapulica znaju da ih je<br />
samo kreativnost spasila od krize<br />
78 F o r b e S listopad 2009
marketing<br />
Shrek kasni, zovi<br />
mađioničara!<br />
U recesiji se smanjio broj fešti, održao broj korporativnih<br />
evenata i porastao broj edukacijskih evenata. Političari su<br />
klijenti najskloniji otkazivanju, saznali smo od Krešimira<br />
Kapulice i njegovih event-mahera / Sanja Romić<br />
D<br />
Danas uspješni kreator marketinških projekata Krešimir Kapulica nakon stjecanja<br />
diplome nije ni znao da postoji zanimanje organizatora evenata. U tom je pozivu, kaže,<br />
završio potpuno slučajno. Na svojem prvom intervju za posao u agenciji Imago, na konstataciju<br />
Damira Ciglara da će “od sada raditi evente” postavio je pomalo zbunjeno pitanje:<br />
“Što je to?”. No, posao kojim se otad bavi resi sva potrebna “grandezza”: uz organiziranje<br />
vlastitih projekata, donio mu je i mogućnost raspolaganja vlastitim budžetom.<br />
S prometom od preko milijun i sedamsto tisuća kuna u prvom polugodištu 2009.,<br />
Kapulica Studio trenutačno stoji iza desetak značajnih domaćih projekata. Početkom akademske<br />
godine postali su opet traženi u farmaceutskoj industriji i organizaciji kongresa<br />
i konferencija. U Kapulica Studiju dobro znaju da ih je samo kreativnost spasila od krize<br />
koja je poharala tržište. Mladi zagrebački event-maheri Krešimir-Tadija Kapulica, Anamaria<br />
Kapulica, Jana Šivak i Lara Horvat nisu pritom izgubili vezu sa stvarnošću i ne bježe<br />
od ironičnih opaski na vlastiti račun.<br />
“Može nas biti minimalno četiri, kao recimo Beatlesa. Uvijek smo imali mnogo vanjskih<br />
suradnika jer nam je cilj da kroz različite projekte rotiramo različite ljude, kako ne<br />
bismo upali u kolotečinu”, kaže Krešimir Kapulica, po struci akademski slikar i grafičar<br />
koji je prije tri godine utemeljio zagrebački Studio Kapulica.<br />
Posljednji projekt Studija bila je organizacija Phoenix foruma na Malti za Phoenix<br />
farmaciju, događaja koji je obuhvaćao organiziranje gala večere i zabavnog programa u<br />
hotelu Hilton za međunarodni panel od 300 farmaceuta. Phoenix farmacija, Glaxo Smith<br />
Kline, L’Oreal (nedavno je Kapulica Studio osmislio lansiranje L’Orealovog proizvoda protiv<br />
sijede kose kod muškaraca), Diners i Erste banka samo su neki od stalnih klijenata razigrane<br />
grupe kreativaca koji konverzaciju tipa “Shrek je zakasnio. Daj zovi mađioničara!<br />
listopad 2009 F o r b e S 79
marketing<br />
ideja koje čekaju da se ostvare, a koje su<br />
nešto između cirkusa, lunaparka i neke<br />
filmske stvari….”, kaže.<br />
Legitimaciju za inventivnost Kapulica<br />
je stekao možda još svojim Supermarket<br />
art katalogom iz 2000. i projektom predstavljanja<br />
imidža nevidljivog čovjeka u<br />
Art net klubu 2001., kada je nevidljiv<br />
pričao na esperantu. Projekt se protegnuo<br />
i na nastup na televiziji u spotu Nereda,<br />
Stoke i Bolesne Braće, a potom i u spotu<br />
Bolesne Braće u kojem se mladi slikar<br />
vratio u vidljivo izdanje i otkrio da zna<br />
pjevati operu. Uslijedili su slično neobični<br />
projekti: “Rođen 4. srpnja”, kada je u svim<br />
rodilištima u Hrvatskoj dijelio stotine<br />
posebno dizajniranih torti svim bebama<br />
rođenim 4. srpnja, ponoćna premijera<br />
“Vatrenih ulica” na 20. godišnjicu filma,<br />
“Sretna obitelj”, “Fake”…<br />
Najnovijim projektom “Show must<br />
onome što ide najbolje i to dovesti do<br />
savršenstva, kao i na networkingu s ljudima<br />
koji se bave istim poslom”, kažu u<br />
Kapulica Studiju, gdje svoj “jako leteći<br />
posao, koji s laptopima ponekad rade i na<br />
Sljemenu”, cijene i zbog razmjene iskustva<br />
i ideja s ostalim studijima, kao što su<br />
Bunch ili recimo Bruketa&Žinić.<br />
Abeceda posla za organizatore evenata<br />
svojevrsni je one-man show s puno<br />
vanjskih suradnika. Nakon sastanka na<br />
kojem dobivaju informacije o tome što<br />
klijent želi, slijedi “kuhanje” ideja u radnom<br />
studiju. Vole reći da njeguju “ležeran<br />
tempo rada”. ”Najprije generiramo ideje.<br />
Zlatno nam je pravilo da nema glupih<br />
ideja i da se ne ograničavamo budžetom.<br />
U tom trenu jednostavno se raspametimo<br />
i onda to idemo malo preoblikovati<br />
i vidjeti što je realno, što može, a što ne.<br />
Najnovijim projektom odlučili su<br />
prokomentirati aktualno stanje u zemlji i<br />
pozvati građane Zagreba da krizu prebrode<br />
zajedno, znanjem i sposobnostima<br />
Hoće li rakete letjeti dovoljno visoko?”<br />
vode mrtvi-ozbiljni. “Mislim da nas klijenti<br />
uzimaju radi učvršćivanja imidža.<br />
Trudimo se pokazati njihove najveće<br />
kvalitete na impresivan način. Jana dolazi<br />
iz produkcije, s Akademije dramskih umjetnosti,<br />
radila je na puno snimanja. Moja<br />
sestra je također producent i radila je na<br />
mnogo filmova, a Lara je nova. Imamo,<br />
dakle, i logistiku i produkciju, ljude koji<br />
paze na ponude, mjere, izvedbu, audio<br />
i video. Ja se najviše bavim programom,<br />
vježbanjem i izvođačima. Kada se o<br />
nekom eventu poslije u gradu priča, onda<br />
to klijentu doista diže rejting”, zaključuje<br />
Kapulica.<br />
Strah od velikih klijenata pobijedio<br />
je kada je shvatio da razlike u organiziranju<br />
najmanjih i najvećih evenata<br />
zapravo nema, jedina je razlika u<br />
budžetu. “I količini posla…”, reći će mladi<br />
marketingaš. Uvjeren je ipak da onaj<br />
tko zna raditi posao može napraviti sve.<br />
Neostvareni san zasad mu je organizacija<br />
otvaranja ili zatvaranja olimpijskih igara.<br />
“To me opsjeda od malih nogu. Znam da<br />
ima posla, ali je ogroman izazov, odmah<br />
bih pristao i imam bilježnicu prepunu<br />
go on” Kapulica Studio odlučio je prokomentirati<br />
aktualno stanje u zemlji. Riječ<br />
je o pozivu građanima Zagreba da dignu<br />
glavu i zajedno prebrode krizu znanjem i<br />
sposobnostima.<br />
“Kriza je ipak svratila i do našeg malog<br />
studija u Gundulićevoj. Prošle godine u<br />
ovo vrijeme dogodilo se da su stvari nekako<br />
stale. Stalno smo nešto radili i to se otkazivalo,<br />
a nama nije ništa bilo jasno, mislili<br />
smo - zašto su svi neodlučni? A onda<br />
smo na kraju shvatili, kao i cijela Hrvatska,<br />
da je stigla kriza. No ja bih rekao da su<br />
eventi sada postali kreativniji.” U periodu<br />
recesije smanjio se broj klasičnih fešti i<br />
proslava, održao broj korporativnih evenata<br />
i porastao broj edukacijskih evenata<br />
(znanstvenih foruma, rasprava, stručnih<br />
seminara i lansiranja proizvoda).<br />
U racionalizaciji Kapulica ne vidi<br />
ništa loše: “To je prednost jer ćemo se svi<br />
truditi oko svega, a najveća će kvaliteta<br />
i dalje ostati. Mislim da treba raditi na<br />
Nakon toga kreće sljedeći dio: odlučiti s<br />
kime ćemo sve raditi.”<br />
Event se može napraviti i s nula i s<br />
bezbroj kuna, pa je Kapulica Studio dosad<br />
radio i male evente za 50.000 kuna i one<br />
koji su stajali po nekoliko milijuna kuna<br />
(u prosjeku jednom u dvije godine). “No,<br />
ti pojmovi su dosta rastezljivi jer jedna<br />
presica može koštati i 30.000 i 500.000<br />
kuna, a neki srednji event između 350.000<br />
i 500.000 kuna. Nekad ne znači da će najskuplji<br />
event biti i najkreativniji, nama su<br />
najuspješniji bili neki najjeftiniji eventi,<br />
na primjer presice za novinarski event<br />
za sponzore i novinare. Gotovo uvijek<br />
pri tome premašimo budžet i onda<br />
pokušamo klijentu objasniti zašto i ponudimo<br />
da na to pristane. Znalo se dogoditi<br />
da ne možemo podmiriti troškove, ali<br />
čovjek preživi”, kaže Kapulica. Najvećom<br />
nemani u svojem poslu smatra rokove,<br />
dok su političari definitivno klijenti najskloniji<br />
otkazivanju.<br />
Foto Boris Štajduhar<br />
80 F o r b e S Siječanj 2010
pet pitanja<br />
Sonyja, LG-a) i usluga (IBM, HP). Osim porezne, mirovinske,<br />
legislativne i reforme tržišta rada, strane je investitore privukla<br />
niža razina plaća, ali i poželjan mentalitet. Red, rad, profesionalnost<br />
i disciplina odlike su slovačkog radnika. Slovaci nisu škrti,<br />
već pomno planiraju svaki izdatak i zaduženje. Kada je vrijeme<br />
za slavlje znaju itekako potrošiti na sebe i druge. Priželjkujem<br />
takav mentalitet i ovdje.<br />
Foto Vjekoslav Skledar / Cropix<br />
Dinko Lucić,<br />
član Uprave PBZ-a<br />
• Proveli ste određeno vrijeme u Slovačkoj. Kakav je odnos Slovaka<br />
prema stranim bankama i koje su najveće razlike u bankarskom<br />
poslovanju u Hrvatskoj i Slovačkoj?<br />
U Slovačkoj sam proveo dvije izvanredne godine. U velikoj<br />
banci od milijun i četiristo tisuća klijenata trebalo je povećati<br />
stagnirajuće prihode, aktivirati neaktivnu bazu klijenata i smanjiti<br />
fluktuaciju zaposlenika koja je bila iznad visokog prosjeka<br />
financijskog tržišta od čak 21%. Napravili smo sve to, i više od<br />
budžetskih ciljeva. Bankarski sustavi u Hrvatskoj i Slovačkoj<br />
vrlo su slični po visokoj konkurentnosti, visokom udjelu stranog<br />
kapitala, razvijenosti i stabilnosti. Razlike proizlaze iz<br />
kulturoloških, povijesnih i demografskih okolnosti. Šparna<br />
orijentacija Slovaka i dugoročno razmišljanje stvaraju hiperlikvidan<br />
sistem i vrlo nisku zaduženost stanovništva. Porezni<br />
sustav je jednostavniji (flat tax od 19%) i evazija je mnogostruko<br />
manja. Tržište rada dobro funkcionira, velika je potražnja i fluktuacija<br />
kvalitetnog kadra. Tržišni nastup i komunikacija banaka<br />
su profesionalniji i konzervativniji. Najveću razliku čini upravo<br />
ulazak Slovačke u eurozonu.<br />
• Kakav je odnos Slovaka prema kreditima? Jesu li privatno “škrti”<br />
ili je njihov pristup slavenski opušten poput hrvatskoga?<br />
Planski pristup životu prosječnog Slovaka ulijeva sigurnost<br />
u mnogim sferama. Nije čudo da je Slovačka restrukturirala<br />
gospodarstvo i pretvorila se u “srednjoeuropskog Tigra”. Danas<br />
je najveći proizvođač automobila po stanovniku u svijetu, veliki<br />
izvoznik elektroničkih uređaja (tamo su tvornice Samsunga,<br />
• Kako u Slovačkoj žive oni koji se smatraju “bankarima”? Postoji<br />
li razvijeni društveni networking financijske zajednice poput<br />
onoga u londonskom Cityju?<br />
Slovački bankari slobodno vrijeme najčešće provode igrajući<br />
golf, planinareći ili posjećujući kulturne događaje. Golferi se u<br />
Slovačkoj osjećaju odlično jer ima prekrasnih igrališta na kojima<br />
nema gužve. Središnji dio Slovačke je područje Tatri i nekoliko<br />
sam se puta penjao na strme planinske vrhunce. Zamislite<br />
da se na planinskom vrhu penjete gotovo okomito držeći se za<br />
lanac, a svako ispuštanje lanca može značiti pad u ponor. Sjedeći<br />
u uredu u Zagrebu teško mi je zamisliti kakve sam sve napore<br />
ondje prošao.<br />
• Hrvatske banke danas su dramatično različite od banaka kakve<br />
smo imali prije petnaestak godina. Koliko se taj “pomak prema<br />
Zapadu” osjeća u zemlji koja je imala sudbinu relativno sličnu<br />
Hrvatskoj, ali je danas ipak unutar EU?<br />
Banke u Slovačkoj nerijetko su razvijenije od svojih matica.<br />
To se posebno ocrtava u domeni austrijskih banaka, koje su u<br />
Slovačkoj regionalni centri za određene dijelove poslovanja. U<br />
Slovačkoj djeluje još više međunarodnih financijskih giganata<br />
kao što je Citibank ili GE, nego u Hrvatskoj. Prisutne su i specijalizirane<br />
kompanije koje se bave samo potrošačkim kreditiranjem,<br />
kao što su Cetelem ili Home credit. Konkurencija je izrazito<br />
visoka i banke su razvile sofisticirane sustave distribucije svojih<br />
proizvoda.<br />
• U kakvim su odnosima u Slovačkoj financijske institucije i politika?<br />
Koliko se osjeća utjecaj političkih zbivanja na ekonomiju?<br />
U uređenoj zemlji koja rijeko pokazuje svoj kratki europski<br />
staž, vrlo me začudilo da politika ima jak utjecaj na banke i<br />
ekonomiju. Premijer Robert Fico vrlo je grubo nastupio prema<br />
bankama i često ih prozivao za razne političke potrebe. Jedan od<br />
najvećih sukoba bila je vladina intervencija u mirovinski sustav.<br />
Nakon što je postavljen drugi mirovinski stup, vlada je odlučila<br />
izmijeniti zakon omogućavajući da ljudi opet prijeđu samo u<br />
prvi stup, naravno, u okrilju države. Možete zamisliti koliko su<br />
banke i osiguravajuća društva uložili u etabliranje mirovinskih<br />
društava i privlačenje klijenata, da bi nakon toga vlada samo<br />
tako promijenila pravila igre. Pritom se služila vrlo nekorektnom<br />
medijskom kampanjom. Slovačka vlada vrlo je prisutna<br />
u ekonomiji i često donosi mjere koje imaju dubiozan utjecaj.<br />
Primjerice, retrogradno je promijenjen porezni okvir za financijske<br />
institucije, naravno, na štetu stranih kompanija.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 81
Izborni pobjednik<br />
Papandreu ima<br />
zadaću što je prije<br />
moguće pokrpati<br />
rupe u proračunu,<br />
no to neminovno<br />
otvara mogućnost<br />
sukoba sa socijalnim<br />
partnerima<br />
Moody’s drži Grčku u šaci<br />
“Ni u Europskoj središnjoj banci sigurno nisu sretni ovako<br />
bizarnim zapletom”, zaključio je Erik Nielsen u svom izvješću,<br />
analizirajući neugodnu poziciju u kojoj se Grčka iznenada<br />
našla. “ECB vjerojatno želi brzo rješenje situacije u kojoj jedna<br />
agencija za procjenu kreditnog rejtinga grčku vladu i novog<br />
premijera zapravo drži u šaci”, navodi se u izvješću analitičara<br />
Goldman Sachsa u kojem se razmatraju izmjene postojećih<br />
pravila kojima monetarne vlasti (zasad vrlo izdašno) opslužuju<br />
financijske institucije dodatnom likvidnošću.<br />
A sve je krenulo negativnom revizijom kreditnog rejtinga.<br />
Agencija Fitch Ratings najprije je krajem listopada spustila<br />
Grčkoj rejting sa A na A-, da bi potom odabrala i iduće slovo<br />
abecede, fiksirajući dugoročni rejting na BBB+. Nekoliko dana<br />
kasnije oglasili su se i u Standard & Poor’s, obznanivši smanjenje<br />
rejtinga sa A- na BBB+. I tu počinje zaplet. Jer sličan je<br />
potez već najavio i Moody’s Investors Service, jedina agencija<br />
koja se zasad nije pomakla s prve stepenice (s rejtingom A1),<br />
ali bi se, zbog nategnutih okvira grčke fiskalne politike, mogla<br />
odlučiti na sličan korak. Problem pak leži u činjenici da ECB<br />
nakon mnogobrojnih injekcija likvidnosti<br />
(posljednja je bila teška gotovo 100<br />
milijardi eura) razmišlja o povlačenju<br />
kojim bi se dokinuli postojeći ustupci<br />
financijskim institucijama. Jedan od tih<br />
ustupaka odnosi se na kolateral što ga je<br />
ECB spremna prihvatiti (nudeći bankama<br />
zauzvrat svježi kapital).<br />
U paketu mjera čija je primjena isprovocirana<br />
globalnom krizom, ECB se<br />
naime odlučila za iznimku (ograničenog<br />
roka trajanja), prihvaćajući i kolateral<br />
nižeg investicijskog rejtinga (zaključno s ocjenom BBB-). No<br />
sve se glasnije nagađa kako će monetarne vlasti zahvaljujući stabilizaciji<br />
europskog bankovnog sustava uskoro donijeti odluku<br />
o primjeni uobičajenih pravila koja su bila na snazi prije krize.<br />
A time i bitno zakomplicirati stvari grčkoj vladi, koja se suočava<br />
s nužnošću bolnih rezova u segmentu javne potrošnje.<br />
S etiketom najvećeg proračunska deficita u Europi (gotovo<br />
13% na kraju tekuće godine) i opisanim potezima agencija za<br />
procjenu kreditnog rejtinga, takva odluka Europske središnje<br />
banke je zadnje što treba grčkim obveznicama nakon što se stopa<br />
prinosa, kako je prikazano na grafikonu, opasno približila<br />
granici od 6% i razinama posljednji puta zabilježenima tijekom<br />
najgore eskalacije globalne krize u prvom kvartalu ove godine.<br />
“Sve donedavno posve nezamisliva situacija, u kojoj ECB<br />
ne prihvaća državne obveznice jedne od članica monetarne<br />
unije kao prikladan kolateral, sada se pretvorila u posve realan<br />
scenarij čiju realizaciju središnja banka mora po svaku cijenu<br />
spriječiti”, smatra Nielsen, predlažući konkretno rješenje problema.<br />
“Središnja banka naprosto bi trebala dokinuti pravo veta<br />
koje je neopravdano pripalo jednoj agenciji<br />
(u ovom je slučaju u pitanju Moody’s),<br />
i to tako da izbaci odredbu po kojoj minimalno<br />
prihvatljiv rejting moraju potvrditi<br />
sve tri agencije.” No ECB se zasad<br />
ne izjašnjava, a premijer Papandreou je<br />
na sto muka i grozničavo krpa rupe u<br />
fiskalnoj politici dok istodobno pokušava<br />
uvjeriti inozemne investitore kako nemaju<br />
razloga za strah od scenarija u kojem<br />
Grčka nije u stanju podmiriti dospjele obveze<br />
na temelju izdanih obveznica.<br />
Foto AP<br />
82 F O R B E S SIJEČANJ 2010
financije<br />
Krizno žarište na jugu<br />
Gospodarski oporavak u svijetu uzima maha, no pozitivan će trend po<br />
svoj prilici i u idućoj godini zaobići europski jug / Mario Gatara<br />
Ilustracija Boris Benko<br />
Na izmaku godine koja je, usprkos<br />
strelovitom oporavku<br />
svjetskih tržišta kapitala,<br />
nedvojbeno zaslužila etiketu<br />
“krizna”, još će uvijek samo<br />
rijetki, raspravljajući o (najrazličitijim)<br />
oblicima krivulje globalne recesije, bez<br />
imalo zadrške odbaciti mogućnost manifestacije<br />
W ili L scenarija. Većina se pribojava<br />
neugodnih iznenađenja, strahujući<br />
ponajprije od neželjenih implikacija<br />
negativnih trendova na tržištu rada. Pritom<br />
upozoravaju kako bi prerano stezanje<br />
monetarne omče moglo doslovno<br />
ubiti oporavak (stimulativne mjere<br />
fiskalne politike ionako su uglavnom<br />
“potrošene”). Jednako su oprezni i predstavnici<br />
monetarnih vlasti, no mahom<br />
pozitivno intonirane prognoze govore<br />
kako je najgora kriza od Velike depresije<br />
ipak na zalasku. Barem kada je riječ o<br />
najrazvijenijim zemljama svijeta, kojima<br />
svakako treba pridružiti i potencijalima<br />
iznimno bitne zemlje BRIC bloka.<br />
Međutim, jugoistok Europe još je uvijek<br />
krizno žarište na kojem visoka razina<br />
zaduženja i nepovjerenje inozemnih investitora<br />
vežu ruke vlastima, produbljujući<br />
agoniju uvjetovanu promašenim konceptom<br />
ekonomske politike.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 83
financije<br />
Ne samo da u<br />
Hrvatskoj nema<br />
rasta, nego<br />
i slabljenje<br />
negativnog trenda<br />
ide puno sporije<br />
no što se ranije<br />
očekivalo. Ali gruba<br />
realnost još uvijek<br />
ne dopire potpuno<br />
do svijesti izvršne<br />
vlasti / Mario Gatara<br />
Oporavak na Marsu<br />
Čujem li ja to nulu? Gospodin<br />
Polančec nudi nulu. Nudi li<br />
netko manje? Aha, gospoda<br />
iz oporbe se spuštaju na negativan<br />
teritorij. Hvala. Želi<br />
li tko ići još niže? Evo ga, trust privatnih<br />
analitičara spušta se daleko ispod<br />
prethodne ponude i nudi -4,9%. Nadmetanje<br />
još traje. Prvi put, drugi put -<br />
samo malo - dakle, ministar Šuker nudi<br />
-5%. Je li to ujedno i kraj nadmetanja? A<br />
ne, guverner Rohatinski nudi -5,5%. No<br />
evo opet i privatnih analitičara, njihova<br />
je ponuda, dame i gospodo, sada -6%!<br />
Prvi put, drugi put, prodano! Nestrpljivo<br />
vas iščekujemo na idućoj licitaciji već<br />
početkom sljedeće godine.<br />
Otkako smo, još tamo u srpnju,<br />
započeli sa statističkom obradom projekcija<br />
gospodarskog rasta marljivo<br />
prikupljajući svježe prognoze analitičara,<br />
stvari su se drastično izmijenile. I to<br />
ponajprije na globalnoj razini. Ne tako<br />
davno usporedba aktualne globalne<br />
84 F o r b e S siječanj 2010
Foto Getty Images, Goran Mehkek / Cropix<br />
krize s Velikom depresijom činila se<br />
posve opravdanom, a i danas je moguće<br />
povući brojne paralele, od vrlo sličnog<br />
kretanja pojedinih ekonomskih indikatora<br />
do reakcije političara i monetarnih<br />
vlasti. Međutim, sva je prilika da bi aktualna<br />
nepogoda ipak mogla biti nešto<br />
blaža, ali k tome i puno kraća od najveće<br />
ekonomske krize prošlog stoljeća.<br />
Na to ne upućuje samo provala<br />
optimizma koja je donijela uzmak<br />
pesimista i snažan rally na svjetskim<br />
tržištima kapitala tijekom ove godine,<br />
već i prognoze za iduću godinu koje pak<br />
iz najrazličitijih izvora kontinuirano prikuplja<br />
Bloomberg. A one su, u usporedbi<br />
sa 2008. ili 2009. godinom, iznimno<br />
pozitivno intonirane. Dovoljno ilustrativan<br />
primjer su projekcije za zemlje skupine<br />
G20. Naime, analitičari u idućoj<br />
godini ne očekuju negativne stope<br />
gospodarskog rasta ni za jednu zemlju<br />
članicu, što je zapravo sasvim dovoljno<br />
da se već sada globalna recesija označi<br />
kao - prošlo svršeno vrijeme. Riječ je,<br />
naime, o skupini zemalja u kojima živi<br />
otprilike dvije trećine svjetske populacije<br />
i na koju otpada 80% ukupne svjetske<br />
trgovine te čak oko 85% BDP-a.<br />
Nažalost, svijetla se budućnost iz<br />
hrvatske perspektive još uvijek ne nazire.<br />
Tmurna slika domaćeg gospodarstva,<br />
izmučenog parazitskom fiskalnom<br />
politikom lišenom bilo kakve vizije i<br />
dugoročne strategije, postala je nezaobilazan<br />
dio svakodnevice koju sve više<br />
stanovnika sve teže podnosi. Ključan razlog<br />
je, naravno, pogoršanje situacije na<br />
tržištu rada, segmentu gospodarstva u<br />
kojem se promjena ekonomskog ciklusa<br />
najkasnije manifestira. Što pak znači<br />
da će stopa nezaposlenosti, odnosno,<br />
ukupan broj nezaposlenih kao izravna<br />
posljedica kolapsa domaće ekonomije,<br />
još dugo dugo - rasti.<br />
A licitacija projekcijama rasta<br />
(ili, točnije - pada) BDP-a u bližoj<br />
budućnosti tek se zahuktava, jer<br />
analitičari domaćih banaka, ponukani<br />
salvom pesimistično intoniranih<br />
izvješća državnih statističara, svoje<br />
Krivulja ne ostavlja odveć gorak okus, no s<br />
negativnog se teritorija nećemo lako izvući<br />
Najnovija revizija prognoza sugerira da ćemo<br />
minus gledati i iduće godine<br />
prognoze sustavno mijenjaju samo -<br />
naniže.<br />
Naravno, ogromnoj je većini vjerojatno<br />
već odavna jasno kako službene,<br />
(tradicionalno) populistički obojene<br />
prognoze, stvaraju razvodnjenu sliku<br />
krize i služe samo za podizanje morala.<br />
Jer kako drugačije protumačiti činjenicu<br />
da su vladajuće strukture minus od 6,3%<br />
u drugom kvartalu pokušale okarakterizirati<br />
kao pozitivan pomak? A zapravo<br />
je to bio tek signal da voda mrvicu slabije<br />
prodire, ali još uvijek – tonemo. I to sve<br />
dublje, jer svaki novi negativan kvartal<br />
jednostavno znači da je hrvatski BDP<br />
svakim kvartalom sve manji i manji.<br />
Nema previše smisla osvrtati se<br />
na parodiju koja se odigravala u Saboru<br />
prilikom rasprave o proračunu za<br />
tekuću godinu, kada su se mogle čuti<br />
kojekakve, na mahove i prilično glupave<br />
pretpostavke, ocjene i konstatacije.<br />
Jer činjenica da je vladajuća garnitura<br />
(i ne samo ona) na samome startu uvelike<br />
podcijenila intenzitet krize u ovom<br />
je trenutku puno manji problem od<br />
spoznaje da gruba realnost još uvi-<br />
Prognoze ministra<br />
Šukera uglavnom<br />
služe za podizanje<br />
morala<br />
siječanj 2010 F o r b e S 85
financije<br />
jek ne dopire u potpunosti do svijesti<br />
izvršne vlasti. Najbolji primjer za to je<br />
proračun za iduću godinu, koji valjda<br />
ima šanse održati se do kraja iduće godine<br />
u izvornom obliku kao i scenarij u<br />
kojem Hrvatska šalje svemirsku misiju<br />
na Mars. Jer usporavanje negativnog<br />
trenda ni u kom slučaju nije sinonim za<br />
oporavak, kako se to počesto pogrešno<br />
tumači. I da stvar bude gora, ne samo<br />
da nema oporavka, već i slabljenje negativnog<br />
trenda ide puno sporije no što<br />
se to ranije očekivalo (a put do pozitivnog<br />
teritorija prilično je dug, kako se<br />
to može uočiti na grafikonu). Pa ipak,<br />
iz Banskih dvora u Sabor svejedno nije<br />
upućen prijedlog manjeg i štedljivijeg<br />
proračuna, kako bi nalagala konvencionalna<br />
logika.<br />
Stvari stoje toliko loše da brojke DSZ-a<br />
redovito ispadnu lošije od prognoza<br />
Licitacija se<br />
zapravo tek<br />
zahuktava, jer<br />
analitičari svoje<br />
prognoze sustavno<br />
mijenjaju samo -<br />
naniže<br />
Nova revizija s negativnim predznakom<br />
Takav bi se zaokret još i nekako<br />
mogao shvatiti prije nekoliko mjeseci,<br />
kada je prevladavalo mišljenje kako će<br />
oporavak nastupiti već krajem ove ili<br />
pak početkom iduće godine. Dotična<br />
se teza uvriježila uvelike zahvaljujući<br />
činjenici da je već druga polovica<br />
prošle godine iznjedrila znatno sporiji<br />
rast, umanjivši bazu za kalkulacije na<br />
godišnjoj razini. Nakon 1,7% rasta u<br />
trećem, simboličnih 0,2% rasta u zadnjem<br />
kvartalu 2008. godine bio je najslabiji<br />
rezultat u ovom tisućljeću, i<br />
vjerojatno tek zahvaljujući pukoj koincidenciji<br />
(ili još i prije, mahnitom blagdanskom<br />
shoppingu) ipak nije poprimio<br />
negativan predznak. No tako mršavi<br />
rezultati, zbog rigidnih statističkih<br />
principa, svaki daljnji pad čine znatno<br />
podnošljivijim.<br />
Međutim, prema najnovijim prognozama,<br />
u zadnjem kvartalu ove godine<br />
analitičari očekuju pad BDP-a od<br />
4,9%, što bi u konačnici trebalo donijeti<br />
minus od 6% za ovu godinu. Usporedbe<br />
radi, samo nepunih pet mjeseci ranije<br />
središnja vrijednost (medijan) prikupljenih<br />
prognoza signalizirala je minus<br />
od 3% za posljednji kvartal u godini,<br />
dok se ukupna “šteta” za ovu godinu<br />
procjenjivala na otprilike 5% (minusa,<br />
naravno). Tu razliku od jednog postotnog<br />
boda najlakše je pak dočarati apsolutnim<br />
brojkama, odnosno, u ovom<br />
slučaju cifrom od “tri i nešto sitno“<br />
milijarde kuna. Naravno, ukoliko se<br />
ovogodišnji pad ekonomske aktivnosti<br />
u zemlji doista i zaustavi na stopi od<br />
6%.<br />
A to još uvijek nije i kraj priče.<br />
Jer nestao je i pozitivan predznak za<br />
2010. godinu, koji se još do prije nekoliko<br />
mjeseci činio sasvim izglednim.<br />
I taman kad biste pomislili da gore ne<br />
može, valja naglasiti kako stvarni razvoj<br />
događaja u konačnici može poprimiti i<br />
znatno ružniji oblik, jer svakako valja<br />
naglasiti da su konačni rezultati u sva<br />
tri kvartala ove godine nadmašili prognoze<br />
(uobličene središnjom vrijednošću<br />
iskazanih projekcija) za 50 do 70 baznih<br />
bodova.<br />
Drugim riječima, kriza koja se<br />
zastrašujućom silinom obrušila na<br />
hrvatsko gospodarstvo do sada je redovito<br />
donosila neugodna iznenađenja.<br />
A činjenica da su brojke Državnog zavoda<br />
za statistiku u ovoj godini redovito<br />
bile lošije od konsenzusa neovisnih<br />
analitičara nekako ne sluti na dobro.<br />
Q3 2009. Q4 2009. Q1 2010. 2009. 2010.<br />
ALEN KOVAČ -4,75 -4,80 -2,50 -5,80 0,0,0020<br />
Erste & Steiermärkische Bank (-3,75) (-5,50) (0,20)<br />
HRVOJE STOJIĆ -5,80 -6,30 -4,70 -6,40 -2,00<br />
Hypo Alpe-Adria-Bank (-5,40) (-6,00) (-1,90)<br />
IVANA JOVIĆ -4,50 -3,50 -4,50 -5,50 0,00<br />
Privredna banka Zagreb (-5,20) (0,50)<br />
ZDESLAV ŠANTIĆ -4,60 -5,00 -4,00 -6,00 -0,80<br />
SG-Splitska banka (-4,40) (-5,50) (0,00)<br />
GORAN ŠARAVANJA -5,80 --4,90 -2,704,60 -6,00 -1,50<br />
Zagrebačka banka (-2,50) (-4,90) (-0,20)<br />
ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ -5,80 -4,-4,8060 ---1,502,50 -5,90 -0,50<br />
Raiffeisenbank Austrija (-1,20) (-5,50) (0,00)<br />
MEDIJAN -5,30 -4,90 -3,40 -6,00 -0,70<br />
NAJBOLJI scenarij -4,55 -3,50 -1,50 -5,50 0,00<br />
NAJGORI scenarij -5,80 -6,30 -4,70 -6,40 -2,00<br />
PROSJEK -5,20 -4,90 -3,30 -5,90 -0,80<br />
86 F o r b e S siječanj 2010
Veza Zagrebačke burze i razvijenih<br />
tržišta kapitala dugo je<br />
funkcionirala poput pupčane<br />
vrpce, vjerno preslikavajući sentiment<br />
ulagača. To se lako dalo uočiti već i<br />
površnom usporedbom, ali i kvantificirati<br />
putem koeficijenta korelacije. Međutim,<br />
posljednjih mjeseci fiksacija domaćih<br />
investitora zbivanjima na Wall Streetu<br />
polako kopni, a optimizam sve uočljivije<br />
uzmiče pred sivilom na domaćem terenu.<br />
Promatrajući razvoj događaja u posljednje<br />
dvije godine, koeficijent korelacije<br />
između dva burzovna indeksa još je uvijek<br />
prilično visok, no “skretanje” domaćeg<br />
burzovnog indeksa i evidentna divergencija<br />
kao posljedica “zastranjivanja”<br />
Crobexa, pritisnutog surovom realnošću<br />
domaćeg korporativnog sektora, sada<br />
već jasno upada u oči. Promjena kursa<br />
datira od početka lipnja, do kada je veza<br />
funkcionirala savršeno, premda izvedba<br />
indeksa, ako samo malo pomaknemo<br />
bazu za izračun, ne nudi bitna odstupanja.<br />
Naime, od početka srpnja naovamo<br />
(zaključno sa 16. prosinca), vrijednost<br />
Crobexa uvećana je za petinu, dok je S&P<br />
500 namaknuo rast od oko 26%.<br />
No ako se vratimo samo mjesec<br />
dana unatrag, razlika postaje uistinu<br />
drastična. Od početka lipnja S&P 500<br />
Mario Gatara<br />
Talac domaćih<br />
(ne)prilika<br />
Na kretanje Crobexa sve manje utječe sentiment<br />
određen izvedbom S&P 500 indeksa, a sve više surova<br />
stvarnost hrvatskog korporativnog sektora<br />
je ostvario rast vrijednosti od oko 18%,<br />
a Crobex je zabilježio pad od čak 11%,<br />
svjedočeći o nemoći domaćih investitora<br />
da se otrgnu negativnom dojmu i gorkom<br />
okusu domaćih ekonomskih (ne)prilika.<br />
Konkretne brojke jasno podupiru takav<br />
zaključak, jer čak i ako gledamo izvedbu<br />
tijekom ove godine u cjelini, Crobex s<br />
rastom od 17% zaostaje za napredovanjem<br />
S&P 500 indeksa, koji je u vrijeme<br />
pisanja ovog teksta bio u plusu od oko<br />
marketmaker<br />
23%. Pritom valja podsjetiti kako su burzovni<br />
indeksi razvijenih tržišta kapitala u<br />
konačnici ponudili puno manje od zemalja<br />
u razvoju, pa se Crobex nalazi i na dnu<br />
regionalne ljestvice dobitnika. Primjerice,<br />
poljski WIG je pred kraj godine bio u<br />
plusu od 46%, a isti rezultat bilježe i indeksi<br />
u Estoniji i Letoniji, premda je u<br />
oba slučaja kontrakcija BDP-a u ovoj godini<br />
poprimila zastrašujuće (dvoznamenkaste)<br />
razmjere. Mađarski BUX porastao<br />
je pak za 68% (otprilike kao i rumunjski<br />
BET), dok se ukrajinski i ruski indeksi<br />
mogu pohvaliti čak troznamenkastim<br />
rastom vrijednosti od početka godine. S<br />
druge strane, lošiji rezultati od Crobexa<br />
zabilježeni su u Latviji, Sloveniji, Bugarskoj,<br />
Srbiji i Bosni i Hercegovini.<br />
Dakle, poslovni rezultati (i očekivanja<br />
u tom pogledu), u ovom slučaju uobličeni<br />
u stope pada BDP-a i projekcije za<br />
buduće razdoblje, očito igraju određenu<br />
ulogu u glavama ulagača. Štoviše, u<br />
četverogodišnjem razdoblju (od 2004.<br />
do kraja 2007. godine) koje je prethodilo<br />
kaosu uvjetovanom globalnom krizom<br />
i masovnom likvidacijom na svjetskim<br />
Domaći burzovni indeks na dnu je<br />
regionalne ljestvice ovogodišnjih dobitnika<br />
Nakon dugo vremena, putevi dvaju indeksa<br />
su se početkom lipnja - razdvojili<br />
tržištima kapitala Crobex je ponudio gotovo<br />
savršenu korelaciju s rezultatima u<br />
kategoriji rasta BDP-a. Potom se indeks,<br />
kako i priliči jednom “forward-looking”<br />
mjerilu ekonomske aktivnosti, pretvorio<br />
u “leading” indikator, jasno predviđajući<br />
domaćem gospodarstvu prilično sivu<br />
budućnost. No problem leži u činjenici<br />
da se u razdoblju od 1999. do kraja 2007.<br />
godine (vrhunac pozitivnog trenda na<br />
domaćem tržištu kapitala) vrijednost<br />
indeksa usedmerostručila, dok se BDP,<br />
izražen u apsolutnim brojkama (kunama<br />
ili eurima), “samo” udvostručio. Sada je<br />
taj omjer bitno prizemljen, no vrijednost<br />
Crobexa danas je još uvijek tri puta veća<br />
nego na kraju 1999. godine, a BDP, to je<br />
sasvim izvjesno, još neko vrijeme neće<br />
rasti.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 87
financije<br />
Dubai i dolar pomrsili<br />
račune optimistima<br />
Unatoč velikim<br />
nadanjima<br />
pobornika<br />
tehničke analize,<br />
S&P 500 očito<br />
još uvijek nije<br />
dorastao izazovu<br />
/ Mario Gatara<br />
Mjesec dana na kalendaru i jedno izdanje<br />
<strong>Forbes</strong>a kasnije, najzvučniji<br />
američki burzovni indeksi nisu<br />
ulagačima pružili previše razloga<br />
za zadovoljstvo niti značajnijim pozitivnim<br />
pomacima, a još manje u kontekstu formacija na<br />
grafikonu koje smo prezentirali u prošlom broju.<br />
Doduše, i Dow Jones Industrials i S&P 500, baš kao<br />
i tada također spomenuti Dow Jones Transports<br />
ubilježili su svježe rekorde, no zapravo<br />
je riječ o posve zanemarivoj bodovnoj<br />
razlici i pomalo razočaravajućem<br />
napretku. Toliko skromnom da S&P<br />
500 u tih dvadesetak radnih dana nije<br />
uspio prevaliti ni put od svega desetak<br />
bodova i osvojiti jednu od ključnih<br />
razina otpora koje visoko kotiraju<br />
među pobornicima tehničke analize.<br />
Granica od 1120 bodova označava<br />
se kao prekretnica koja će odrediti<br />
buduću izvedbu indeksa, uz obrazloženje kako je<br />
riječ o točki koja označava 50% retracementa na<br />
putu od apsolutnog rekorda iz listopada 2007. godine<br />
do 12-godišnjeg minimuma registriranog u<br />
ožujku ove godine.<br />
Na žalost optimista, u međuvremenu se dogodio<br />
Dubai, odnosno problemi s financiranjem<br />
dospjelog duga podružnica (Dubai World i Nakheel<br />
Construction) ogromnog konglomerata<br />
smještenog u jednom od sedam emirata koji čine<br />
Stagnacija u<br />
minulih mjesec<br />
dana doima se<br />
sasvim solidnim<br />
postignućem<br />
i potvrđuje<br />
čvrste temelje<br />
pozitivnog trenda<br />
financijski iznimno moćno carstvo. Ili je barem<br />
dosad vladala takva percepcija kada su u pitanju<br />
Ujedinjenih Arapski Emirati. Izravni izdanak subprime<br />
krize, kako su je neki nazvali, neugodna epizoda<br />
s refinanciranjem dospjelih zaduženja kompanija<br />
pomoću kojih je Dubai doživio drastičan<br />
“makeover” navela je dio ulagača na povlačenje.<br />
Na lokalnim je tržištima nastao pravi kaos, što<br />
najbolje ilustrira podatak kako je ADX General<br />
(Abu Dhabi) u svega dva tjedna<br />
zabilježio pad vrijednosti od 16%, dok<br />
je vrijednost DFM General indeksa<br />
(Dubai) u istom razdoblju umanjena<br />
za četvrtinu.<br />
Pa ipak, dio promatrača će rado<br />
istaknuti činjenicu kako značajnijeg<br />
prelijevanja na razvijena tržišta<br />
zapravo - nije bilo. No zato je S&P<br />
500 u to vrijeme besciljno tumarao<br />
unutar iznimno uskog fluktuacijskog<br />
raspona, reflektirajući suzdržanost ulagača koji<br />
su sa zebnjom iščekivali daljnji razvoj događaja.<br />
U međuvremenu je naslovnice medija okupirala<br />
Grčka, a strah od defaulta jedne od članica Europske<br />
monetarne unije, te u nešto manjoj mjeri i<br />
nagađanja o pozadini nacionalizacije Hypo Group,<br />
učinili su euro vrlo ranjivim. Pruženu je priliku<br />
odlično iskoristio dolar, a s padom tečaja EUR/<br />
USD na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca<br />
(na korak do 1,43 dolara), ključnu je ulogu odigrao<br />
link američke valute i burzovnih indeksa na Wall<br />
Streetu.<br />
Za to vrijeme, optimisti se okreću povoljnim<br />
fundamentima. Naime, dobit američkog korporativnog<br />
sektora, prema podacima američkog ministarstva<br />
trgovine, u trećem je kvartalu ove godine<br />
(u odnosu na prethodni) porasla za čak 10,6% (na<br />
1,4 bilijuna dolara, ako nekog zanima), što je prvi<br />
dvoznamenkasti rast još od prvog kvartala davne<br />
2004. godine. I da stvar bude još bolja, paralelno s<br />
gospodarskim oporavkom analitičari očekuju nastavak<br />
pozitivne serije, vjerujući kako bi upravo veći<br />
profiti korporativnog sektora u idućoj godini (ako<br />
se ostvare predviđanja) mogli biti glavni pokretač<br />
uzlaznoga trenda na tržištu kapitala.<br />
88 F o r b e S siječanj 2010
fondomjer<br />
Iva Biondić<br />
Pobjeda mirnih<br />
Dvoznamenkasti prinosi nekih fondova u 2009.<br />
mogu zavarati. Nakon potopa u 2008. osnovica za<br />
izračun rasta je niska<br />
Premda se početkom godine<br />
nije tako činilo, ova se godina<br />
premetnula u pozitivnu<br />
za većinu domaćih dioničkih i<br />
uravnoteženih fondova. Uvjetno rečeno<br />
“dobitnici” su bili oni mirnih živaca,<br />
koji se nisu uplašili brzaca kojim se kretalo<br />
domaće, ali i svjetsko tržište dionica.<br />
Riječ oporavak pri tome treba uzeti sa<br />
zadrškom, jer visoki dvoznamenkasti<br />
prinosi što ih neki od fondova bilježe u<br />
ovoj godini mogu zavarati; osnovica za<br />
izračun rasta je, nakon prošlogodišnjeg<br />
potopa, naprosto niska. Uostalom, nekako<br />
je logično da će u nekom trenutku<br />
uslijediti rast, no ostaje pitanje koliko će<br />
potrajati i je li održiv.<br />
Da je brza zarada nalik igri na ruletu,<br />
svi smo itekako postali svjesni u prošloj<br />
godini. Ali kao i u kocki, uspješnost investiranja<br />
diktira statistika. Logika je jednostavna<br />
– što je više tržišnih ciklusa (faza<br />
rasta i faza padova) obuhvaćeno razdobljem<br />
investicije, veća je vjerojatnost da<br />
će konačni rezultat investiranja u fond biti<br />
usporediv s (prosječnim) godišnjim prinosom<br />
tog fonda, odnosno sličnih fondova.<br />
Upravo stoga prilikom razmatranja<br />
uspješnosti domaćih fondova ne treba<br />
gledati rast fonda u ovoj godini nego njihovu<br />
uspješnost od osnutka, a mjera za<br />
to je prosječni godišnji prinos. Naime,<br />
iako je više od polovice dioničkih fondova<br />
u ovoj godini zabilježilo solidan rast,<br />
prosječni godišnji prinosi i dalje su negativni.<br />
To ne treba čuditi jer je prosječna<br />
starost ovih fondova oko tri godine i<br />
poklapa se s početkom burzovne euforije.<br />
Uravnoteženi fondovi, koji su zabilježili<br />
manje klizanje vrijednosti u vremenima<br />
burzovnog kraha, prosječno su stari gotovo<br />
pet godina. U tome je i tajna njihovog<br />
uspjeha: njihova startna pozicija bila je na<br />
daleko nižim cijenama dionica od većine<br />
dioničkih fondova.<br />
Primjera za takvo razmišljanje je<br />
mnogo. Tako, iako je PBZ I-Stock, kao<br />
fond s značajnijom imovinom pod upravljanjem,<br />
zabilježio najveći rast u ovoj<br />
godini (više od 49 posto), u dvije i pol<br />
godine rada ima negativan prosječan<br />
godišnji prinos u iznosu od 20 posto. S<br />
druge strane, fond Ilirike Investmentsa,<br />
Ilirika JIE, ove je godine zabilježio desetak<br />
posto rasta. Ono što ga čini pobjednikom<br />
na duge staze je činjenica da je u nešto više<br />
od pet godina rada zabilježio prosječan<br />
godišnji prinos od 10 posto. Treći najveći<br />
dionički fond, Raiffeisen C. Europe polako<br />
vraća vrijednost i u ovoj godini je<br />
Dionički fondovi dio minusa mogu pripisati<br />
efektu “ljepljivog novca”: odljevi su<br />
bili gotovo jednako snažni kao priljevi<br />
Iva Biondić je analitičarka fondovskog tržišta<br />
narastao za desetak posto, dok je PGP u<br />
posljednjih pet godina zabilježio -9 posto.<br />
Negativne prosječne godišnje prinose<br />
bilježe i najveći dionički fondovi – ZB<br />
aktiv i PBZ Equity. ZB aktiv, koji upravlja<br />
s pola milijarde kuna imovine, zabilježio<br />
je u tri i pol godine poslovanja negativan<br />
prosječan godišnji prinos od -1 posto, dok<br />
je s 416 milijuna kuna imovine povjerene<br />
na upravljanje PBZ Equity u nešto više<br />
od četiri godine rada zabilježio -4 posto.<br />
Znatan dio minusa koji su zabilježili ovi<br />
fondovi može se pripisati i efektu “ljepljivog<br />
novca”, budući da su odljevi iz njih<br />
bili gotovo jednako snažni kao priljevi.<br />
Niskorizični novčani fondovi, koji<br />
su se ove godine ponovo vratili u fokus<br />
investitora željnih sigurnosti, redom su<br />
zabilježili pozitivne prosječne godišnje<br />
prinose. To ne treba čuditi, jer oni prije<br />
svega služe kao sredstvo očuvanja vrijednosti<br />
novca od erozije inflacije pa<br />
ulažu u niskorizične vrijednosne papire.<br />
Štoviše, s obzirom na nedostatak likvidnosti<br />
zabilježen početkom godine, ovi su<br />
fondovi u ovoj godini bili u mogućnosti<br />
ostvariti iznadprosječne prinose. Raspon<br />
prosječnih godišnjih prinosa kretao se<br />
od 3 posto za u eurima nominiran ZB<br />
europlus do 8 posto za najmlađi kunski<br />
fond, Agram Cash. Najveći rast vrijednosti<br />
u ovoj godini zabilježio je Raiffeisen<br />
Cash (+9 posto), a gotovo u stopu slijedio<br />
ga je najveći hrvatski fond ZB plus te PBZ<br />
Novčani. U sedam godina poslovanja Raiffeisenov<br />
kunski fond je ostvario prosječan<br />
godišnji prinos od 5 posto, a sličan je i prinos<br />
ZB-ovog fonda u nešto više od devet<br />
godina rada. Najstariji novčani fond, PBZ<br />
Novčani, u gotovo jedanaest godina rada<br />
zabilježio je prosječan godišnji prinos od<br />
7 posto.<br />
siječanj 2010 F o r b e S 89
forbeslife<br />
Umjetnost je biti<br />
Charles Saatchi<br />
Antisocijalan i neobuzdan, nekad marketingaš, danas<br />
kolekcionar avangardne umjetnosti, Saatchi je stvorio<br />
vlastiti kult / Susan Adams<br />
Charles Saatchi je u misiji - planira izvesti javni puč.<br />
Ali nemojte ga ispitivati o tome. Neće reći ni riječi<br />
i sasvim sigurno se neće pojaviti. Kolekcionar umjetnina<br />
i bivši marketingaš trži novu knjigu i reality<br />
show, na svoj pomaknuti način – u odsutnosti.<br />
Ispravno je zaključio da će mediji, koji preziru informacijski<br />
vakuum, sami proizvesti napoj. (Odbio je sastati se s <strong>Forbes</strong>om,<br />
osim ako mu ne zajamčimo naslovnicu i pitanja pošaljemo pismeno.<br />
I mi smo odbili, također.) Uistinu, mnogo je komadića<br />
od kojih se može sastaviti priča, zahvaljujući, djelomično, i knjizi<br />
“My Name Is Charles Saatchi and I Am an Artoholic” (Zovem<br />
se Charles Saatchi i ja sam artoholičar, Phaidon), katekizmu od<br />
175 stranica objavljenom ove jeseni, prepunom pitanja, i odgovora,<br />
koje je sam sebi postavio. Na prvi dojam, u knjizi je i iskren<br />
i eskivira, a prepuna je citata poput “Davao bih više intervjua,<br />
ali mislim da sam preosjetljiv”. U prijevodu: “Pretašt sam, lako<br />
uvredljiv i želim sve kontrolirati”.<br />
Saatchi (66), majstor manipulacije imidžom, dugo je<br />
uzgajao svoju moć izbjegavanja. Saatchi je dijete<br />
imigranata, iračkih Židova rođenih u<br />
Bagdadu, a zajedno s mlađim bratom<br />
Mauriceom stvorio je<br />
Saatchi & Saatchi, najveću<br />
marketinšku agenciju i<br />
tako postao oglašivački<br />
mogul 70-ih. Maurice je<br />
bio zadužen za klijente i<br />
vodio je posao, Charles<br />
je bio kreativna snaga<br />
iz pozadine, kaže Kevin<br />
Goldman, bivši novinar<br />
Wall Street Journala koji<br />
je pisao o oglašavanju,
Djelo ‘Duh’,<br />
francusko-alžirskog<br />
umjetnika Kadera<br />
Attija (sasvim lijevo),<br />
koje je izloženo<br />
u Saatchijevoj<br />
londonskoj galeriji (lijevo).<br />
Charles Saatchi<br />
izgradio je reputaciju<br />
kolekcionara<br />
otkrivajući mlade i<br />
nepoznate umjetnike<br />
Djelo Tracey Emin ‘Svi s kojima sam spavala od 1963.<br />
do 1995.’ uništeno je u požaru Saatchijevog skladišta.<br />
Charles Saatchi je za ovo njezino djelo platio svega 60<br />
tisuća dolara. Danas je Emin priznata umjetnica<br />
a 1996. i napisao knjigu o usponu i padu agencije. Za razliku<br />
od kreativnih direktora u konkurentskim agencijama, Charles<br />
se odbijao sastajati s klijentima. Izbjegavanje mu je išlo naruku.<br />
“Davalo je notu iznimnosti”, kaže Goldman.<br />
Među uspjesima agencije Saatchi & Saatchi je kampanja<br />
iz 1978. “Labour Isn’t Working” koja je pomogla Margaret<br />
Thatcher da dobije izbore, potom plakat Health Education<br />
Councila koji se zalagao za upotrebu kontracepcije slikom trudnog<br />
muškarca; jednostavna i elokventna kampanja za British<br />
Airways - “The Worldís Favourite Airline”. Charles je ili pisao<br />
dobitne slogane ili smišljao ideje.<br />
“Charlesov stil je bio pametan, domišljat i veoma elegantan”,<br />
kaže Goldman. Agencija je dizajnirala i oglase za antipušačku<br />
akciju (“You can’t wash your lungs clean”, odnosno “Ne možete<br />
oprati svoja pluća”), ali i lukave kampanje za cigarete Silk Cut.<br />
“Kako slatko od vas da mislite da su oglasni slogani pisani iz<br />
srca”, odgovorio je Charles kad su ga upitali da li njegovi oglasi<br />
reflektiraju njegova uvjerenja. Saatchi & Saatchi je rastao kao<br />
bambus, kupujući usput 80 i nešto drugih tvrtki; samo u 1985.<br />
godini kupio ih je trinaest. Prihod je 1989. godine iznosio 3,2<br />
milijarde dolara. No braća su širila posao prebrzo i do kraja<br />
90-ih tvrtka je bila na klimavim nogama zbog dugova, a cijena<br />
dionica počela je kliziti. Do kraja 1994. upravni odbor izbacio<br />
je Mauricea. Charles je otišao ubrzo nakon toga. Maurice je osnovao<br />
novu agenciju, M&C Saatchi; Charles je samo posudio<br />
ime. Godine 2000. Publicis je kupio Saatchi & Saatchi.<br />
Od 80-ih godina Charles se počeo povlačiti iz agencije i<br />
okretati se umjetnosti. Kolekcionar po prirodi, kao dječak je<br />
obožavao stripove o Supermanu, potom nudističke časopise<br />
(navodno gol lunja po svojoj 12 milijuna dolara vrijednoj palači<br />
u Belgraviji, u kojoj živi s trećom suprugom, poznatom britanskom<br />
kuharicom Nigellom Lawson), a kasnije i jukeboxove.<br />
Njegovo zanimanje za umjetnost ohrabrila je prva supruga,<br />
Amerikanka Doris Lockhart, koja je pisala o umjetnosti.<br />
Saatchi je od početka stvari postavio drugačije od ostalih<br />
kolekcionara. Ako bi mu se svidio rad nekog umjetnika, kupio<br />
bi mnoga njegova djela i to s namjerom da ih pokaže javnos-<br />
siječanj 2010 F o r b e S 91
forbeslife<br />
ti – ponekad, čini se, samo zbog šoka koji bi izložba izazvala.<br />
“Kupujem umjetnost koja mi se sviđa”, kaže. “Kupujem da bih<br />
izložio. Potom, ako mi tako dođe, prodam i kupim nešto novo.”<br />
Godine 1985. Saatchi je otvorio svoje prvo okupljalište u<br />
napuštenoj, bijeloj galeriji u zelenom susjedstvu Londona, St.<br />
John’s Woodu, koja je vrlo brzo postala destinacija ljubitelja umjetnosti.<br />
Saatchijev glavni doprinos: duga lista pop art umjetnika<br />
i minimalista koji su tek trebali osvojiti britansku publiku.<br />
Lista je uključivala radove Andyja Warhola i Roya Lichtensteina,<br />
oskudne monokrome Bricea Mardena, drvene i betonske<br />
skulpture Donalda Judda te košarkaške lopte Jeffa Koonsa koje<br />
su plutale u rezervoarima od pleksiglasa. Kao i u agenciji, i<br />
ovdje je Saatchi djelovao iz pozadine, nikad ne odlazeći na svoja<br />
raskošna otvorenja. “Ne odlazim na zabave drugih ljudi, pa sam<br />
jednako ljubazan bio i prema sebi”, kaže u svojoj knjizi. (Sve<br />
Saatchijeve izjave u ovom tekstu su iz njegove knjige.)<br />
Devedesewtih je Saatchi počeo rasprodavati svoju<br />
američku kolekciju i kupovati djela suvremenih britanskih<br />
umjetnika. Među njegovim prvim kupovinama bio je stakleni<br />
kontejner s trulećom kravljom glavom, crvima i muhama,<br />
djelom Damiena Hirsta, umjetnika koji je tek bio diplomirao na<br />
umjetničkoj školi. Saatchi je kupio i “Everyone I Have Ever Slept<br />
With 1963-1995” (Svi s kojima sam spavala od 1963. do 1995.)<br />
Tracey Emin, šator na koji su aplicirana imena umjetničinih<br />
seksualnih partnera, njezinih rođaka i dvoje abortirane djece, za<br />
što je navodno platio 60 tisuća dolara. Saatchi je počeo redovito<br />
obilaziti ateljee mladih umjetnika, pojavljujući se u svojem zelenom<br />
Rolls-Royceu. Ako bi mu se svidio pristup, kupio bi cijelu<br />
kolekciju.<br />
Saatchijeva umjetnost na gledatelje je djelovala tako kao da<br />
ih je netko zgrabio za vrat i dobro ih protresao. Među njegovim<br />
najdražim umjetnicima bila su braća Jake i Dinos Chapman,<br />
umjetnici koji rade pornografske i anatomski groteskne<br />
skulpture. Kad su ga upitali skuplja li takva djela jer su šokantna,<br />
Saatchi je odgovorio: “Neki ljudi vole umjetnost, neki ljudi vole<br />
da ih umjetnost šokira. I svi su sretni.” Konačno su svi shvatili<br />
poruku. “On voli probavljive ideje, u umjetničkom obliku<br />
koji se sviđa masovnoj publici – jednako kao i u oglašavanju”,<br />
smatra manhattanski trgovac umjetninama Robert Goff koji je<br />
Saatchiju prodao djelo iračkog umjetnika Ahmeda Alsoudanija<br />
(35). “Budući da je privatni kolekcionar, može nastupati brzo,<br />
riskirati i pritom se ne opterećuje posljedicama”, dodaje Goff.<br />
S vremenom su njegove izložbe počele sve više djelovati na<br />
muzeološku scenu i karijeru ranije nepoznatih umjetnika poput<br />
Hirsta, Emina i Chapmanovih. Godine 1993. za Saatchijevo oko<br />
zapele su slike 22-godiönje, slabo poznate umjetnice u usponu,<br />
Jenny Saville. Dao joj je studio i platio joj da godinu dana stvara<br />
djela za njegovu galeriju. Savilleina predimenzionirana<br />
ulja krupnih žena danas dosežu cijenu i od 1,1 milijun dolara.<br />
Djela svih tih umjetnika Saatchi je uvrstio u izložbu dijela svoje<br />
kolekcije u londonskoj Royal Academy of Art 1997. godine koja<br />
je osvojila naslovnice. Nazvana “Sensation” (Senzacija), prilično<br />
je uzburkala vode kad se preselila u Brooklyn Museum i nakon<br />
što je tadašnji njujorški gradonačelnik Rudolph Giuliani zaprijetio<br />
da će povući novac zbog djela Chrisa Ofilija, britanskog<br />
umjetnika nigerijskih korijena, koje je prikazivalo crnu Djevicu<br />
Mariju na platnu ukrašenom slonovskim izmetom.<br />
Cijena nikad nije bila prepreka Saatchiju da kupi djelo koje<br />
mu se sviđa. (Njegova neto vrijednost iznosi navodno 165 milijuna<br />
dolara.) Mnogo puta je vrijednost prepoznao rano i uspio<br />
dobro zaraditi preprodajom umjetnine. Godine 1991. kupio<br />
je smrznutu skulpturu Marca Quinna – glavu ispunjenu s 3,5<br />
litre umjetnikove krvi – za 22 tisuće dolara, a potom ju, tvrdi<br />
Guardian, 2005. prodao za 2,7 milijuna dolara. Ako su druge<br />
tvrdnje tiska točne, 1992. je kupio morskog psa u formaldehidu,<br />
rad Damiena Hirsta, za 84 tisuće dolara, da bi ga 2005. prodao<br />
hedge fondu milijardera Stevena Cohena za 13 milijuna dolara.<br />
“Nikad ne razmišljam baš previše o tržištu”, kaže Saatchi o<br />
špekulacijama u trgovanju umjetninama.<br />
Saatchi se također bez ikakvog žaljenja rješava umjetnina<br />
koje su mu dosadile, zbog čega im cijena zna naglo pasti. Sean<br />
Scully, irski umjetnik koji slika velika apstraktna geometrijska<br />
ulja nalik šahovskim pločama, žalio se da mu je Saatchi 80-ih<br />
napumpao i potom srušio cijenu. “Neprecizno je to nazvati<br />
kolekcijom”, rekao je komentirajući Saatchijev izbor umjetnina.<br />
“Preciznije je to nazvati inventarom.” Saatchi je odgovorio na<br />
Scullyjeve optužbe: “Budući da se njegove slike sada prodaju za<br />
800 tisuća dolara i više na aukcijama, teško da sam mu potpuno<br />
uništio tržište.” Teško se nositi s oscilacijama koje variraju od<br />
zaljubljenosti do mržnje. Njegova druga supruga, Kay Hartenstein,<br />
jednom ga je opisala kao “čovjeka koji lomi i trga: automobile,<br />
odjeću, umjetnike”. Saatchi to nije opovrgnuo. “Ako radite<br />
ono što ja radim, ljude ćete nekad usrećivati, a nekad žalostiti”,<br />
kaže. “Volim da mi kolekcija ostaje svježa.“<br />
92 F o r b e S siječanj 2010
I dostupna masama, također. Godine 2003. Saatchi je preselio<br />
svoju galeriju blizu Temze no porječkao se s iznajmljivačima<br />
i napustio mjesto nakon dvije godine. U listopadu 2008. ponovno<br />
je, u velikom stilu, otvorio galeriju na lokaciji većoj od 20.000<br />
četvornih metara u Chelseaju. Sagrađena 1803. i ukrašena s<br />
prednje strane dorskim stupovima, građevina je originalno bila<br />
namijenjena da udomi ratnu siročad. Prostire se na četiri kata<br />
prepuna prostranih soba visokih stropova.<br />
Na najvišem katu aukcijska kuća Phillips de Pury zauzela<br />
je dvije sobe. U zamjenu donosi dovoljno prihoda da subvencionira<br />
slobodan ulaz u galeriju. Saatchi je s Phillipsom sklopio<br />
labavi ugovor o prodaji umjetnina, što mu omogućuje da trguje<br />
klase. To je tek sjena onoga što je Saatchijeva kolekcija nekada<br />
bila.” Naravno, Saatchi ima odgovor na kritička mišljenja:<br />
“Svakako sam nekad bio dinamičniji. Gradio sam oglašivački biznis<br />
i svoju kolekciju umjetnina vatrenom energijom. Sada, kad<br />
sam malo posustao, i dalje uživam izlagati ono što mi se sviđa i<br />
predstavljati nove umjetnike našim posjetiteljima, tako da mislim<br />
da vrijedi nastaviti naporno raditi.”<br />
I dok potrošeni kolekcionari odlaze, on i dalje privlači mnogo<br />
pažnje. School of Saatchi lukavo je producirani reality show<br />
koji se počeo prikazivati krajem studenoga na BBC2. U prvom<br />
ikad snimljenom realityju o umjetnosti, napravljenom po uzoru<br />
Morski pas u formaldehidu, rad Damiena Hirsta; ‘Kinesko<br />
potomstvo’ Zhang Dalija; jedna od skupltura-glava umjetnika<br />
Marca Quinna i žiri Saatchijevog reality showa koji se upravo<br />
počeo emitiriati, School of Saatchi (s lijeva na desno)<br />
i drugim službenim kanalima, uključujući i Sotheby’s i Christie’s.<br />
Iako dileri tvrde da financijski uvjeti baš ne pogoduju Phillipsu,<br />
njegov predsjednik Simon de Pury tvrdi da je to “izvrstan<br />
dogovor”. Zajedno s galerijom, Saatchi upravlja i internetskom<br />
stranicom nakrcanom recenzijama, popisima muzeja i galerija,<br />
blogovima, linkovima na škole i subvencije te ogromnom<br />
populističkom online trgovinom gdje bilo koji umjetnik može<br />
okušati svoju sreću. Saatchi ne uređuje prodajnu stranicu niti<br />
uzima dio online prihoda. Izložbe u novoj galeriji uključile su<br />
modernu kinesku i bliskoistočnu umjetnost, kao i apstraktne<br />
američke slike i skulpture. Krajem siječnja Saatchi će otvoriti<br />
“The Empire Strikes Back” (Imperija uzvraća udarac), izložbu<br />
suvremene indijske umjetnosti.<br />
Je li Saatchi počeo gubiti zlatni dodir? Na kinesku umjetnost<br />
se prebacio tek 2008., nakon što su cijene dosegle astronomske<br />
iznose. Izložba američke apstrakcije dobila je mlake recenzije.<br />
“Cijela ta Saatchi stvar je počela gubiti na vrijednosti”, lamentira<br />
bivši manhattanski diler umjetninama, koji odbija da ga se<br />
imenuje jer posluje sa Saatchijem. “U svojim danima bio je, bez<br />
konkurencije, vodeći kolekcionar suvremene umjetnosti. Iako<br />
je hodao po rubu, bio je britak.” U usporedbi s time, u njegovu<br />
trenutnu izložbu, kaže diler, “uvršteno je mnogo radova druge<br />
na “Pripravnika” i koji će biti emitiran u četiri jednosatne epizode,<br />
žiri od četiri suca izdvojit će šest od tisuću umjetnika koji<br />
će biti izloženi izazovima sličnima onima u reality showovima.<br />
Pobjednik dobiva priliku izložiti jednu umjetninu na Saatchijevoj<br />
izložbi koja se trenutno nalazi u Sankt Peterburgu u Rusiji,<br />
“Newspeak: British Art Now”. Pobjednik na korištenje dobiva i<br />
londonski studio koji će mu tri godine financirati Saatchi.<br />
Saatchi, ultimativni sudac, nikad se ne pojavljuje na ekranu,<br />
osim statične fotografije na uvodnoj špici emisije, dok ga narator<br />
predstavlja kao “jednu od najutjecajnijih i najzagonetnijih figura<br />
u svijetu moderne umjetnosti”. BBC Saatchiju ništa ne plaća za<br />
sudjelovanje u emisiji, a on je pristao ne kupovati radove pobjednika<br />
najmanje godinu dana nakon što show završi. No osigurao<br />
je svoj ulog – psihološki. “Ako emisija bude dosadna, pretvarat ću<br />
se da je edukativnog karaktera”, kaže Saatchi. Prve dvije epizode<br />
privukle su 700 tisuća gledatelja, što je pristojna brojka imajući<br />
na umu da se u isto vrijeme na ITV-u prikazivao reality “I’m a<br />
Celebrity, Get Me Out of Here”. Saatchijevo izbjegavanje – i samo<br />
oblik umjetnosti, performansa – i dalje čini čuda. “On je kombinacija<br />
Howarda Hughesa i Donalda Trumpa”, kaže njujorški savjetnik<br />
za umjetnost Neal Meltzer. “Želi podijeliti svoje umjetnine<br />
s javnošću, ali ne želi s javnošću imati posla. Briljantno.”<br />
siječanj 2010 F o r b e S 93
forbeslife<br />
RECIKLIRANJE Coca-Colin koš izrađen<br />
je od recikliranih boca sokova i vode.<br />
Plastični kontejner vrlo se jednostavno<br />
sastavlja - dovoljno ga je savinuti<br />
‘JESTIVA’ KUHARICA Digitalna<br />
kuharica Teaser nudi 18 okusa<br />
koje možete isprobati prije<br />
nego krenete kuhati ručak<br />
150 dizajnerskih<br />
ideja za bolji svijet<br />
Natjecanje IDEA svake<br />
OTPADNICE Nove<br />
Nikeove tenisice za<br />
košarku, nazvane<br />
Trash Talk, izrađene<br />
su od ostataka kože,<br />
pjene i gume koje se u<br />
normalnoj proizvodnji<br />
bacaju<br />
godine dodjeljuje nagrade za<br />
najbolji međunarodni dizajn.<br />
Izdvojili smo 13 predmeta koji<br />
pomažu slijepima, kuharima,<br />
biciklistima, vozačima i<br />
onima kojima smeta - sunce<br />
/ Tanja Tolić<br />
94 F o r b e S siječanj 2010
OSOBNA BICIKLISTIČKA STAZA Tamo gdje je<br />
nema, stvorite je sami uz pomoć prijenosnog svjetla<br />
na stražnjoj strani bicikla. Svjetlo je osobito<br />
praktično noću jer upozorava aute na biciklista<br />
DODIRNI BOJU Brailleove<br />
točkice i LED žaruljice s<br />
različitim temperaturama<br />
na posebno dizajniranom<br />
prstenu pomažu slijepima<br />
da osjete boje i potom na<br />
posebnoj tabli slikaju<br />
Smisao dizajna nije samo stvarati lijepe predmete,<br />
nego prvenstveno svijet učiniti boljim<br />
mjestom za život. Smatra to Claudia Kotchka,<br />
svojedobno glavna dizajnerica u tvrtki Procter<br />
& Gamble, a ove godine jedna od članica<br />
žirija koji je dodjeljivao nagrade za najbolji<br />
međunarodni dizajn (IDEA). IDEA je i ove<br />
godine okupila šaroliko društvo koje kao<br />
da se vodilo upravo Kotchkinom idejom o<br />
boljem svijetu. Na natjecanje dizajnera koje<br />
svake godine organizira Američko društvo<br />
za industrijski dizajn (IDSA) prijavili su<br />
se dizajneri s 1631 idejom, od kojih je 31<br />
izum dobio zlatnu, 47 izuma srebrnu, a<br />
72 izuma brončanu nagradu.<br />
Nagradu za najbolji dizajn cijelog<br />
natjecanja ove je godine dobila - tenisica.<br />
Ali ne bilo kakva! Zlatom se ovjenčala<br />
košarkaška tenisica nazvana Trash Talk<br />
koju je izradio Nike, a promovira je zvijezda<br />
NBA lige Steve Nash. Tenisica “otpadnica” izrađena<br />
je zapravo od industrijskog smeća - svega onoga što se<br />
inače u proizvodnji sportske obuće baca: ostataka kože,<br />
sintetičkog materijala, pjene i gume. Iako je “skrpana”<br />
od koječega, Nikeova tenisica bijele boje i narančastih i<br />
crvenih detalja može se pohvaliti i time da je - svejedno<br />
lijepa. Hrvatsko izdanje <strong>Forbes</strong>a je od 150 nagrađenih<br />
MULTIMEDIJALNA KARTA Izum Panamap<br />
koristi novu tehnologiju tiska<br />
koja omogućuje da se na jednom<br />
papiru otisnu tri različite mape<br />
radova, od kojih su neki zasad samo ideje i koncepti,<br />
odabrao 13 onih koji su nam se najviše svidjeli i za koje<br />
doista vjerujemo da bi mogli promijeniti svijet i učiniti<br />
ga boljim mjestom za život.<br />
Siječanj 2010 F o r b e S 95
forbeslife<br />
NAPUNITE AUTOMOBIL Nije benzinska<br />
postaja, ali je slično! Kad autu<br />
nestane struje, dovoljno je spojiti se<br />
na plavi stupić i spreman je za dalje<br />
SUSTAV ZA LIJEKOVE<br />
Pill Time pomaže<br />
starijim pacijentima<br />
da uzmu lijekove na<br />
vrijeme. Kad dođe<br />
vrijeme za tabletu,<br />
počne vibrirati ili šalje<br />
zvučni signal<br />
PREVODITELJ ZA SLIJEPE Haptic Reader iz Južne<br />
Koreje postavi se na običnu knjigu i potom slova<br />
pretvara u Brailleovo pismo ili čak u ljudski glas.<br />
Izvanredan izum za slijepe osobe koje vole ‘čitati’<br />
96 F o r b e S siječanj 2010
‘VATRENI’<br />
RESPIRATOR<br />
Udisanje<br />
dima glavni<br />
je uzrok smrti<br />
u požaru.<br />
Uređaj ima<br />
kontejner<br />
s kisikom<br />
i pomaže<br />
ljudima do<br />
dočekaju<br />
pomoć<br />
SAMOSTALNI RIBEŽ Tradicionalni<br />
ribeži moraju se staviti u tanjur ili na<br />
dasku da se ne prospe sadržaj. Ovaj<br />
zna sve sam jer mu je dodano dno<br />
CVIJET ZA BATERIJE Dizajn<br />
košare za recikliranje<br />
baterija, Energy Seed,<br />
osmišljen je kako bi ljude<br />
potaknuo na to da više<br />
štite okoliš. Baterije se<br />
doslovce posade u koš<br />
SUNČANE KONTAKTNE LEĆE<br />
Sunčane naočale s dipotrijom<br />
odlaze u prošlost! Ove leće<br />
u četiri nijanse idealno su i<br />
mnogo jeftinije rješenje za<br />
one sa slabijim vidom<br />
siječanj 2010 F o r b e S 97
KNOW-HOW ZA ŽIVOT<br />
PPobjednik najprije mora znati kako je gubiti. Ako imate posao bez faza<br />
pogoršavanja, onda i nemate posao.<br />
—Malcolm <strong>Forbes</strong><br />
Riječ “sutra” izumljena je za neodlučne<br />
ljude i za djecu.<br />
—IVAN TURGENJEV<br />
Brige ne lišavaju sutrašnjicu njezine tuge<br />
nego današnjicu njezine snage.<br />
—CORRIE TEM BLOOM<br />
Ništa bolje ne opisuje neku osobu od toga<br />
što čini kad je posve slobodna birati.<br />
—WILMA ASKINAS<br />
Više grešaka proizlazi iz sputanosti<br />
neodlučnošću nego iz impulsivnog<br />
ponašanja.<br />
—MORRIS ERNST<br />
Prije sam bio neodlučan a sad više nisam<br />
siguran.<br />
—TOMMY COOPER<br />
Ako sam odlučio biti neodlučan, to je<br />
moja odluka.<br />
—ROGER McGOUGH<br />
Između dva zla uvijek biram ono koje<br />
dotad nisam okušala.<br />
—MAE WEST<br />
Biznis je kao veslanje uz riječnu struju.<br />
Mora se ići dalje ili se pada natrag.<br />
—LEWIS E. PIERSON<br />
Stara je izreka da što se više trudite više će<br />
vas i sreća pratiti.<br />
—GERALD FORD<br />
Biti vrlo hrabar a istodobno vrlo oprezan<br />
umjetnost je uspjeha. Neodlučnost je najgora<br />
od svih osobina, a pobjeda pripada<br />
samo najupornijima.<br />
—NAPOLEON I. BONAPARTE<br />
Ništa nije tako lagano da ne postane teško<br />
ako tome pristupate s oklijevanjem.<br />
—JEAN RACINE<br />
Nijedan život nije tako težak da ga se<br />
ne može učiniti lakšim time kako ga<br />
prihvatite.<br />
—ELLEN GLASGOW<br />
Krevet je pregršt paradoksa: idemo tamo<br />
s oklijevanjem, a otamo se dižemo sa<br />
žaljenjem, svake noći odlučimo rano<br />
ustati, ali tijela pripremimo da to svakog<br />
jutra bude kasno.<br />
—OGDEN NASH<br />
Trebamo ovo popraviti. A razlog da još<br />
nismo je u oklijevanju da se prizna kako<br />
problem uopće postoji.<br />
—JANIS KARPINSKI<br />
Kada sa skladbom dosegnem vrhunac,<br />
napuštam ga s velikim oklijevanjem osim<br />
ako ide prema idućem, još višem.<br />
—GUSTAV MAHLER<br />
Vaša neodlučnost često daje prednost<br />
nekome drugome tko je unaprijed promislio<br />
što želi.<br />
—MAURICE SWITZER<br />
Tko oklijeva priznati me, taj mi se protivi.<br />
—FRANTZ FANON<br />
Nesklon sam prosuđivati stvari a da u njih<br />
nisam upućen.<br />
—GIORGIO MORODER<br />
Neobična je nevoljkost većine ljudi da<br />
priznaju uživanje u životu.<br />
—WILLIAM LYON PHELPS<br />
Ništa ne primamo s toliko oklijevanja kao<br />
savjet.<br />
—JOSEPH ADDISON<br />
Nikad nemoj presjeći što možeš odvezati.<br />
—JOSEPH JOUBERT<br />
Nikad ne daj naredbe koje se ne može<br />
poslušati.<br />
—DOUGLAS MACARTHUR<br />
Toliko mi je godina uzelo da se pokrenem.<br />
Pomalo sam Peter Pan, s nevoljkošću da<br />
odrastem. Dio mene više bi volio nemati<br />
nikakve odgovornosti.<br />
—HELENA BONHAM CARTER<br />
Zaljubljenik znanja oklijeva ući u njezine<br />
vode ne kad je istina prljava nego kad je<br />
plitka.<br />
—FRIEDRICH NIETZSCHE<br />
Mrzim tu priču o nevoljkim seks-simbolima.<br />
Vidite tipove nauljene, u donjem rublju,<br />
kako pričaju da ne žele biti seks-simboli.<br />
—BEN AFFLECK<br />
Foto Arhiva <strong>Forbes</strong>a<br />
98 F o r b e S siječanj 2010
kolovoz 2009 F o r b e S 99