You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KARDUM: TREBA LI EUROPSKOM JUGU ARGENTINSKO RJEŠENJE<br />
LIPANJ 2012.<br />
TKO JE<br />
NAJJAČI<br />
U REGIJI<br />
IVICA TODORIĆ<br />
MOĆ<br />
SVEPRISUTNOSTI<br />
MIROSLAV MIŠKOVIĆ<br />
BITKA I NA<br />
DOMAĆEM TERENU<br />
RAT<br />
ZAKONSKIM<br />
RUPAMA<br />
U DOBA<br />
BEZ RASTA<br />
PUKOTINE<br />
U ZAKONU<br />
POSTAJU<br />
NAJJAČE<br />
ORUŽJE<br />
30 kn • 8,50 KM • 100 DEN • 4,60 €
FORBES<br />
SADRŽAJ | LIPANJ 2012.<br />
6 | Uvodnik<br />
8 | Kolumne<br />
14 | Regija<br />
34 | Ljudi i kompanije<br />
66 | 2000 najvećih<br />
99 | Financije<br />
114 | Misli<br />
34 14<br />
46<br />
94<br />
66<br />
REGIJA<br />
14 | BORBA ZA UTJECAJ<br />
U vremenu u kojemu se gotovo nitko<br />
ne razvija pukotine u zakonu postale<br />
su glavnim oružjem konkurenata na<br />
razjedinjenom regionalnom tržištu<br />
PIŠU MARIO GATARA, ALEKSANDAR MANASIEV,<br />
SNJEŽANA PAVIĆ, IVANA RISTIĆ I NIKOLINA<br />
ŠAJN<br />
LJUDI I KOMPANIJE<br />
34| NAJSKUPLJI HRVATSKI SIR<br />
Kada je odlazio iz Manchestera na<br />
ljetovanje, Simon Kerr, socijalni<br />
radnik, nije ni sanjao kakav ga<br />
poslovni put čeka na ogoljelom<br />
hrvatskom otoku<br />
PIŠE BORIS OREŠIĆ<br />
2000 NAJVEĆIH<br />
66 | BP U NOVOJ EKSPANZIJI<br />
Katastrofa u Meksičkom zaljevu<br />
pretvorena je u jednu od najvećih<br />
priča o opstanku neke kompanije<br />
PIŠE CHRISTOPHER HELMAN<br />
FACEBOOK<br />
88 | KRIMINALCI ČUVAJTE SE!<br />
Joe Sullivan spreman je ići vrlo daleko<br />
kako bi najveća globalna društvena<br />
mreža ostala zaštićenom, a njeni<br />
korisnici sigurnima<br />
PIŠE KASHMIR HILL<br />
STARTUP<br />
94 | KREATIVCI IZ PEŠTE Adam<br />
Somlai-Fischer, Peter Halacsy i Peter<br />
Arvai osmislili su prezentacijski softver<br />
koji je prihvatio TED PIŠE AIVO ŠPIGEL<br />
FINANCIJE<br />
104 | TKO PRIZIVA ARGENTINU<br />
Europi danas treba nešto posve<br />
drugačije<br />
PIŠE ŽELJKO KARDUM<br />
88<br />
4<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES<br />
UVODNIK<br />
NAKLADNIK<br />
EPH media d.o.o. Zagreb, Koranska 2<br />
GLAVNI UREDNIK<br />
Viktor Vresnik<br />
ART DIREKTORI<br />
Tonko Matana i Hrvoje Netopil<br />
FINANCIJE I TRŽIŠTA<br />
Mario Gatara (Analogika)<br />
REDAKTURA<br />
Božena Mak<br />
UREDNIK FOTOGRAFIJE<br />
Vjekoslav Skledar<br />
REPORTERI<br />
Dragana Radusinović, Gordana Galović,<br />
Tamara Jadrejčić (New York),<br />
Ivana Ristić (Beograd)<br />
NASLOVNICA<br />
Tonko Matana<br />
INFOGRAFIKA<br />
Boris Benko<br />
MARKETING MANAGER<br />
Goran Buljan<br />
goran_buljan@eph.hr • Tel: 01 6173 822<br />
PREDSJEDNIK<br />
Ninoslav Pavić<br />
ODBOR DIREKTORA<br />
Peter Imberg<br />
Ines Lozić (financije, pravo i logistika),<br />
Sanja Mlačak (marketing, prodaja i promocija),<br />
Tomislav Wruss (mediji),<br />
Saša Milinović (informatika,<br />
tehnologija i razvoj)<br />
Igor Stažić (direktor EPH media)<br />
PRODAJA & MARKETING<br />
Prodaja oglasnog prostora:<br />
direktor Tomislav Dubenik,<br />
Prodaja novina: direktor Ivo Valečić,<br />
Korporativne i marketinške komunikacije EPH:<br />
direktor Sven Semenčić<br />
SERVISI I KONTAKTI<br />
Novinska agencija EPEHA:<br />
01 617 3080, 01 617 3044, agencija@eph.hr<br />
Foto agencija CROPIX:<br />
01 610 3117, 01 610 3090, cropix@eph.hr<br />
ADRESA REDAKCIJE:<br />
Koranska 2, Zagreb<br />
telefon: 01 6173798, fax: 01 6173 797<br />
e-mail: <strong>Forbes</strong>@eph.hr<br />
TISAK:<br />
Vjesnik d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4<br />
DISTRIBUTERI ZA INOZEMSTVO:<br />
INTER-PRESS d.o.o., Fra. Dominika Mandića b.b.<br />
88220 Široki Brijeg, BiH<br />
Media Print Macedonija,<br />
Skupi bb, 1000 Skopje, Makedonija.<br />
<strong>Forbes</strong> Croatian Edition is published by<br />
Europapress Holding under a license agreement<br />
with <strong>Forbes</strong> LLC, 60 Fifth Avenue, New York 10011.<br />
“<strong>Forbes</strong>” is a registered trademark used under<br />
licence from <strong>Forbes</strong> LLC.<br />
Od njih očekujemo<br />
da prežive<br />
Kada smo prije nešto više od tri godine sastavljali listu 15 vladara regije, raspolagali<br />
smo s više podataka i oni su bili ujednačeniji. S razvojem lokalne<br />
statistike, hrvatskim približavanjem Europskoj uniji, ali i s ulaskom u<br />
ekonomsku krizu globalnih razmjera, raslojavanje<br />
društva pratilo je i raslojavanje regionalnih<br />
baza podataka. Započela je era velikog skrivanja<br />
neuspjeha.<br />
Dok u Hrvatskoj i Sloveniji uglavnom znamo<br />
tko je tko, a u svakom slučaju tko se smjestio u<br />
društvo 10 najvećih, u ostatku regije poslovni se<br />
život često odvija ispod vidljive razine. Onome<br />
tko namjerava zadržati vodeću poziciju u regiji<br />
kao nikad dosad važno je biti fizički prisutan<br />
svugdje.<br />
Statistike su varljive, prilagođuju se lokalnim<br />
prilikama. Čitamo li samo brojke, barem onakve<br />
kakve nam serviraju službeni izvori, uvijek ćemo<br />
ostati zakinuti za detalje koji se često u kasnijim<br />
koracima pokažu ključnima. Rast prihoda definitivno ne mora značiti i rast dobiti,<br />
a sama dobit ne jamči rast utjecaja izvan lokalnih granica. Zato smo ovaj put<br />
odlučili ostati bez čvrsto definirane liste. Ljudi o kojima govorimo pokazali su,<br />
međutim, spremnost na prilagodbu u vremenu kada mnogi ekonomski sustav u<br />
kojemu živimo smatraju dotrajalim.<br />
Ivica Todorić u kriznom je razdoblju definitivno učvrstio utjecaj u regiji, dijelom<br />
širenjem, dijelom podizanjem razine proizvoda koji izlaze iz Agrokorovih<br />
pogona. Svojom je sveprisutnošću svima dao na znanje da je ozbiljan partner na<br />
kojega treba računati dugoročno. Sličan put, iako u apsolutno manjim financijskim<br />
iznosima, prevalio je i Emil Tedeschi, drugi lider na hrvatskoj ljestvici. Na<br />
regionalnoj razini na takve su se korake odlučili Miroslav Mišković, Nijaz Hastor<br />
i Sandi Češko, čiji poslovni pothvati odavno prelaze granice njihovih matičnih<br />
država. Todoriću i Tedeschiju to ujedno znači sigurnu tranziciju u Europsku uniju,<br />
Hastorova grupacija ASA Prevent odavno je na globalnom tržištu...<br />
Ako su se prije četiri godine još hvatale posljednje prilike velikog buma koji je<br />
u ostatku svijeta već bio na izdisaju, oni koji su preživjeli do danas znaju zašto im<br />
je to uspjelo, ali su, što je daleko važnije, u međuvremenu stekli ogromno znanje<br />
učeći prije svega na vlastitim pogreškama. Zato, za razliku od velikog preslagivanja<br />
poslovne elite koje se dogodilo tijekom protekle četiri godine, sljedećih će<br />
nekoliko godina vjerojatno proteći u unutarnjem restrukturiranju velikih, ali i u<br />
transformaciji same regije.<br />
Hrvatsku sljedećeg ljeta čeka ulazak u Europsku uniju. Neovisno o budućem<br />
stanju krizom uzdrmane zajednice i njenog danas nestabilnog, ali bogatog i<br />
ogromnog tržišta, od tog će trenutka i ovdje vrijediti drukčija, jasnija pravila, dok<br />
će oštra konkurencija progutati sve koji su ostali zatvoreni u svojim nacionalnim<br />
čahurama. Očekujemo da će ljudi koje spominjemo u ovom regionalnom specijalu<br />
<strong>Forbes</strong>a preživjeti nadolazeće promjene.<br />
glavni urednik, <strong>Forbes</strong> Hrvatska<br />
FOTO BERISLAVA PICEK<br />
6<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
EKONOMSKA POLITIKA<br />
MARUŠKA VIZEK<br />
Izlazak ovog broja <strong>Forbes</strong>a igrom sudbine koincidira s objavljivanjem<br />
preliminarne procjene Državnog zavoda za statistiku o ostvarenom<br />
BDP-u u prvom tromjesečju ove godine. Iako su sve institucije kojima<br />
je u opisu posla analiza makroekonomskih pojava recesiju proglasile<br />
još prije par mjeseci, ministri zaduženi za gospodarske resore još<br />
uvijek odbijaju javno priznati da se hrvatsko gospodarstvo nakon dva<br />
tromjesečja boravka izvan recesijskog dohvata (riječ je o drugom i trećem<br />
tromjesečju 2011. godine) ponovno sunovratilo u recesiju. Čeka se dakle<br />
službena objava Državnog zavoda, nakon koje više neće biti nimalo dvojbe<br />
da je recesija u Hrvatskoj poprimila oblik slova W. Nedvojbeno je i da će<br />
godišnja stopa pada realnog BDP-a u prvom tromjesečju ove godine biti<br />
toliko velika da čak i eventualno pozitivan rast u ostatku godine neće biti<br />
dovoljan da na godišnjoj razini nadoknadi negativno prvo tromjesečje. Veliki<br />
pad BDP-a u prvom tromjesečju među ostalim indiciraju industrijska<br />
proizvodnja koja je u prvom tromjesečju ove godine je zabilježila pad od<br />
čak šest posto, građevinska aktivnost koja je nastavila višegodišnje kretanje<br />
silaznom putanjom kojoj se ne vidi kraja, te promet u trgovini na malo koji<br />
i dalje bilježi stagnaciju.<br />
Objava nove recesije postaje još depresivnija ako novu recesiju<br />
promotrimo u kontekstu prethodne. Prisjetimo se, prethodna je recesija<br />
započela u drugom tromjesečju 2008. godine. Ako zanemarimo činjenicu<br />
da je hrvatsko gospodarstvo u drugom i trećem tromjesečju prošle godine<br />
zabilježilo male, ali ipak pozitivne stope tromjesečnog rasta BDP-a te<br />
pripojimo ovu novu recesiju onoj prethodnoj, dolazimo do zaključka je<br />
hrvatsko gospodarstvo već pune četiri godini<br />
ili u recesiji ili u stagnaciji. Izgledno je<br />
da će se tromjesečni pad BDP-a nastaviti i u<br />
drugom tromjesečju ove godine, što značiti<br />
da Hrvatska vrlo vjerojatno ulazi u petu<br />
godinu recesije. Neupućeni bi možda mogli<br />
reći da to nije ništa čudno jer su sve zemlje<br />
regije, ali i većina zemalja Europske unije<br />
bile u recesiji, no taj zaključak naprosto nije<br />
točan. Hrvatska recesija možda jest izazvana<br />
negativnim globalnim ekonomskim<br />
8<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012<br />
Recesijska obljetnica<br />
Pad BDP-a u prvom tromjesečju tako je velik<br />
da ga ne može nadoknaditi ni pozitivan rast u<br />
ostatku godine. Bez osmišljenih ekonomskih<br />
politika koje bi dovele do strukturnog<br />
zaokreta, četvrta godišnjica krize neće biti<br />
zadnja koju ćemo biti primorani obilježavati<br />
Izvoz i<br />
investicije toliko<br />
su podbacili da<br />
gospodarski<br />
oporavak zemlje<br />
jednostavno<br />
nije moguć<br />
trendovima, no njezino produljeno trajanje<br />
isključivo je rezultat dubokih strukturnih<br />
problema hrvatske ekonomije.<br />
Ako usporedimo Hrvatsku sa zemljama<br />
regije i prosjekom starih zemalja članica<br />
Unije, zamijetit ćemo da je stopa rasta<br />
BDP-a perzistentno negativna jedino u<br />
Sloveniji i Hrvatskoj. Ostale zemlje regije,<br />
čak i Mađarska koju se zbog zaduženosti<br />
percipira kao posebno problematičnu, iz<br />
recesije su izašle nakon godine ili dvije.<br />
Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje<br />
regije kojima Europska komisija prognozira<br />
pad ekonomske aktivnosti i u 2012.<br />
Ostalim zemljama se predviđa ili rast ili<br />
stagnacija. Kada rastavimo BDP na njegove<br />
potražne komponente, postaje jasnije<br />
zašto se hrvatsko gospodarstvo ne uspijeva<br />
othrvati recesijskom virusu. Naime, premda<br />
je trend kretanja potrošnje u Hrvatskoj<br />
nešto povoljniji u odnosu na ostale zemlje<br />
regije, investicijska, a pogotovo izvozna aktivnost<br />
toliko su podbacile da gospodarski<br />
oporavak zemlje jednostavno nije moguć.<br />
Osobna potrošnja u Hrvatskoj pokazala<br />
se čak i nešto otpornijom na krizu<br />
u odnosu na druge zemlje: zabilježila je<br />
manji realni pad, brže se oporavila i zabilježila<br />
skromni rast od 0,2 posto u 2011.<br />
Državna potrošnja također je zabilježila<br />
nešto manji realni pad u odnosu na većinu<br />
zemalja regije, pogotovo ako se usporedimo<br />
s Bugarskom, Rumunjskom ili baltičkim<br />
zemljama. S druge strane, kontrakcija<br />
investicijske aktivnosti u Hrvatskoj je dugotrajnija<br />
nego u drugim zemljama regije.<br />
Investicije u Hrvatskoj su u kontinuiranom<br />
padu od sredine 2008. godine, a prognoze<br />
za 2012. predviđaju daljnji pad aktivnosti.<br />
Istovremeno, u većini zemalja regije investicije<br />
su se oporavile ili tijekom 2010. ili<br />
tijekom 2011. te zabilježile relativno visoke<br />
stope rasta koje su u konačnici pogurale<br />
rast BDP-a u tim zemljama. Međutim,<br />
najveća razlika između zemalja regije i Hr-<br />
MARUŠKA VIZEK JE ISTRAŽIVAČICA NA EKONOMSKOM INSTITUTU U ZAGREBU<br />
IZNESENI STAVOVI SU AUTORSKOG KARAKTERA I NE ODRAŽAVAJU STAV<br />
INSTITUCIJE U KOJOJ JE AUTORICA ZAPOSLENA
Realna godišnja stopa rasta BDP-a<br />
Godišnja realna stopa rasta izvoza roba i usluga<br />
vatske ne nastaje kod investicija, već kod trenda kretanja izvoza. Tijekom<br />
2009. izvozna aktivnost zabilježila je dvoznamenkaste stope pada u svim<br />
zemljama regije, nakon čega se oporavila. No dok su prosječne stope rasta<br />
izvoza u regiji u 2010. i 2011. iznosile visokih 15 i 12 posto, u Hrvatskoj je<br />
izvoz rastao znatno sporije (šest posto u 2010., dva posto u 2011.). Hrvatska<br />
je i jedina zemlja regije kojoj Europska komisija predviđa pad izvoza u 2012.<br />
od 1,5 posto. Smanjeni izvoz i produljena<br />
kontrakcija investicija zato su glavni<br />
krivci za četverogodišnju recesiju.<br />
Slabašan rast hrvatskog izvoza nije<br />
slučajan. On je posljedica degradacije<br />
proizvodne osnovice u zemlji koju<br />
predstavlja prerađivačka industrija.<br />
Hrvatska je prerađivačka industrija je<br />
zabilježila kontrakciju tijekom 2010. i<br />
2011. Tijekom te dvije godine industrijska<br />
proizvodnja u zemljama regije (koja<br />
je, uzgred rečeno, osnovica za robni<br />
izvoz) rasla je u prosjeku od osam do 10<br />
Slabašan rast<br />
izvoza posljedica<br />
je degradacije<br />
hrvatske<br />
prerađivačke<br />
industrije koja je u<br />
2010. i 2011. jedina<br />
u regiji bilježila<br />
kontrakciju<br />
posto godišnje. Drugim riječima, pune četiri<br />
godine kontrakcije ekonomske aktivnosti<br />
u Hrvatskoj, i vjerojatni ulazak u njezinu<br />
petu godinu, posljedica su nekonkurentnosti<br />
gospodarstva, posebice prerađivačke<br />
industrije i izvoza koji se jednostavno guše<br />
zbog spirale nelikvidnosti, visokih troškova<br />
rada i poreza, nekonkurentnog tečaja, troškovne<br />
neefikasnosti, izostanka inovacija<br />
i greenfield investicija, nedovoljno intenzivne<br />
uporabe znanja i visokih tehnologija<br />
u proizvodnim procesima te neuključenosti<br />
u globalne lance ponude. Stoga, da<br />
bi se izvukla iz krize, Hrvatskoj će trebati<br />
ili puno sreće ili kritičan broj mudro osmišljenih<br />
ekonomskih politika koje bi dovele<br />
do strukturnog zaokreta. Ako se ne dogodi<br />
ni jedno ni drugo, četvrta godišnjica krize<br />
zasigurno neće biti zadnja koju ćemo biti<br />
primorani obilježavati.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 9
POLITIKA<br />
JOSIP GLAURDIĆ<br />
Bog i Schumpeter<br />
Ako si sami ne pomognemo, neće<br />
nam pomoći ni ovakva EU, proizlazi<br />
iz odgovora premijera Milanovića<br />
na “Razgovorima o Europi”<br />
Kad se veliki tuku, malima je mjesto pod stolom.” Teško se sjetiti<br />
kratkovidnije izjave u hrvatskoj povijesti ili kalkulantskije političke<br />
strategije koja nam je donijela toliko lošega svojim ogromnim<br />
grijehom propusta. I danas nam se može činiti da dolazi<br />
novi povijesni trenutak sličan onome kada je lider Hrvatske<br />
seljačke stranke Vladko Maček izrekao spomenute riječi. U krizi koja potresa<br />
Europu nije samo u pitanju velik novac, već i budućnost cijelog kontinenta.<br />
A Hrvatska je tek periferna država s manje od 1% europske populacije, koja<br />
još uvijek nije ni punopravna članica Europske unije. Što bi to ona mogla<br />
zapravo ponuditi kriznoj Europi i s kojim pravom?<br />
Upravo ovo pitanje bilo je motiv pokretanja foruma “Razgovori o Europi”<br />
na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, koji je započeo ovog<br />
mjeseca predavanjem premijera Zorana Milanovića na temu “Europska<br />
razvojna kriza i hrvatsko članstvo u EU: izazovi, šanse i rizici”. Jer, iako je<br />
hrvatsko članstvo u Uniji valjda napokon neupitno, mi još uvijek nemamo<br />
odgovore na niz pitanja. Kako će Hrvatska iskoristiti svoju novu poziciju članice<br />
Unije? Kako će se unutar nje profilirati na nizu političkih tema koje definiraju<br />
trenutačne odnose među zemaljama članicama, kao i između Unije i<br />
ostatka međunarodne zajednice? Kamo zapravo ide EU, a kamo bi trebala ići?<br />
Pronalaženje odgovora na ova pitanja iznimno je važno, jer su promišljanje i<br />
stvaranje europske budućnosti odsad i hrvatska dužnost i prilika.<br />
Iako te odgovore nismo dobili od predsjednika Vlade, prvi forum bio<br />
je ipak koristan i indikativan iz više razloga. Premijer se tek marginalno<br />
bavio Europskom unijom, predstavljajući ju kao kondominij dvaju polova<br />
- sjevernog i južnog - od kojih je jedan funkcionalan zbog dobrih institucija,<br />
visoke transparentnosti i otvorenosti promjenama, a drugi disfunkcionalan<br />
zbog visokih transakcijskih troškova koji<br />
proizlaze iz loših institucija i tzv. visoke<br />
razine društvenog konteksta koja vodi<br />
korupciji, nepotizmu i netransparentnosti.<br />
Zaključujući kako Hrvatska pripada i<br />
jednom i drugom krugu, premijer se stoga<br />
okrenuo svojoj viziji onoga što nam<br />
je potrebno kako bismo zatomili našeg<br />
unutrašnjeg južnjačkog Mr. Hydea, a<br />
istovremeno potakli procvat našeg sjevernjačkog<br />
Dr. Jekylla.<br />
Milanović nije<br />
otkrio razmišlja li<br />
Vlada o strateškoj<br />
odluci kojim ćemo<br />
se privrednim<br />
granama posvetiti<br />
kao društvo<br />
Nimalo iznenađujuće, barem za one koji<br />
prate njegov diskurs od dolaska na vlast,<br />
premijer je ponudio jednu mainstream viziju<br />
liberalne ekonomije i društva. Država<br />
blagostanja nas “ne ide”, rekao je Milanović,<br />
jer smo još uvijek zarobljeni u zamci<br />
srednjeg dohotka. Morat ćemo raditi više i<br />
pametnije, a tek onda ćemo se moći brinuti<br />
o onima koji se ne mogu brinuti sami o sebi.<br />
Takvih će biti sve više jednostavno zato što<br />
smo svoju “demografsku dividendu” potrošili.<br />
Da bismo se nekako izvukli iz zamke<br />
srednjeg dohotka, trebat ćemo razviti<br />
što otvorenije društvo i što demokratskije<br />
institucije koje će pospješiti istinsko natjecanje<br />
ideja i ljudi.<br />
U takvom okruženju država će se morati<br />
potpuno povući iz ekonomije, osim<br />
iz strateških sektora. Zbog dužničkih pritisaka<br />
izvana, fiskalna politika morat će<br />
nam biti disciplinirana i restriktivna, ali to<br />
će nam dati tek kratak predah. Za rast će<br />
nam trebati novac koji nemamo, a koji možemo<br />
privući samo žilavim i inovativnim<br />
privatnim sektorom. Država će opet, kao<br />
i kod autocesta, krenuti u modernizaciju<br />
infrastrukture (željeznice, zagrebačkog<br />
aerodroma, mreže za prijenos podataka),<br />
ali to neće biti dovoljno. Mi ćemo kao društvo<br />
morati odlučiti u što investirati i kojim<br />
privrednim granama se posvetiti.<br />
Iako premijer nije ponudio makar nagovještaj<br />
razmišlja li njegova vlada o strateškoj<br />
odluci kojim se privrednim granama<br />
posvetiti, znakovita je bila njegova presuda<br />
našem sadašnjem privrednom i upravnom<br />
sustavu. Naime, premijer je zazvao<br />
Schumpetera i kreativnu destrukciju kao<br />
proces potreban kako bi se naša ekonomija<br />
i državna uprava riješile neefikasnog balasta.<br />
Naravno, Schumpeter je u kreativnoj<br />
destrukciji vidio sjeme kolapsa kapitalističkog<br />
sustava, no premijer je ostao vjeran<br />
svojem novom liberalnom ruhu i nije<br />
10<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012<br />
DR. JOSIP GLAURDIĆ JE HRVATSKI ISTRAŽIVAČ NA SVEUČILIŠTU CAMBRIDGE<br />
S DOKTORATOM POLITIČKIH ZNANOSTI AMERIČKOG YALEA
KAKO IZ ZAMKE<br />
SREDNJEG<br />
DOHOTKA? Zoran<br />
Milanović na forumu<br />
u Zagrebačkoj<br />
školi ekonomije i<br />
managementa<br />
ispratio argumentaciju slavnog austrijskog ekonomista do njenog logičnog<br />
kraja. Da bi nešto nastalo, nešto treba nestati. Možemo se samo nadati da će<br />
nestati sve ono zastarjelo, neefikasno, korumpirano i trulo, a da će umjesto<br />
toga nastati nešto bolje, poštenije i učinkovitije što će nas približiti blagostanju<br />
kojem težimo.<br />
No, gdje je u toj priči Europa, odnosno naše članstvo u Europskoj uniji?<br />
Zar je moguće da smo se čitavo desetljeće (a zapravo dulje od dva) trsili<br />
ući u društvo koje nam ne može<br />
ponuditi nikakvu značajnu<br />
dobrobit za naš budući razvoj?<br />
Nepristranom promatraču<br />
susreta hrvatskog premijera s<br />
više od 300 studenata i djelatnika<br />
ZŠEM-a vjerojatno bi se<br />
tako činilo, i to ne samo zbog<br />
premijerovog predavanja, već<br />
i zbog pitanja koja su mu bila<br />
postavljena. Sva su pitanja, naime,<br />
bila odlično artikulirana<br />
i iznimno bitna, ali samo dva<br />
Sadašnjem privrednom<br />
i upravnom sustavu<br />
premijer je presudio<br />
zazivajući kreativnu<br />
destrukciju. Ali<br />
samo onoliko koliko<br />
mu dopušta novo,<br />
liberalno ruho<br />
su se izričito uhvatila u koštac s temom<br />
posljedica hrvatskog članstva u EU.<br />
Na moje pitanje trebaju li se zaista Slovenci<br />
bojati (kako su to primijetile slovenske<br />
novine Finance) da će im Hrvatska ulaskom<br />
u EU oduzeti primat regionalnog lidera i<br />
“gatewaya” za jugoistočnu Europu - premijer<br />
zapravo i nije odgovorio, već je diplomatski<br />
natuknuo kako ćemo u mnogo toga trebati<br />
nastupati zajedno sa sjeverozapadnim susjedima.<br />
A na pitanje jednog kolege čini li<br />
nas članstvo u EU privlačnijima za azijska<br />
ulaganja, premijer je lakonski odgovorio:<br />
“Praktički je bez utjecaja - onaj koji je htio,<br />
mogao je do sada neke stvari napraviti.”<br />
U tom se odgovoru zapravo krila srž<br />
premijerova pogleda na ono što nam članstvo<br />
u EU nosi - skoro ništa. Jer ako si sami<br />
ne pomognemo, neće nam ni dragi Bog<br />
pomoći, a kamoli ova i ovakva Europska<br />
unija.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 11
REVOLUCIJA<br />
IVO ŠPIGEL<br />
Pogonsko gorivo Facebooka<br />
Pokaže li se visoka nezaposlenost kao<br />
trajna glavobolja, stradat će svi koji žele<br />
nešto prodavati i proizvoditi. Za Zucka i<br />
ekipu, međutim, problema nema<br />
Pišem ovu kolumnu u sitne jutarnje sate subote, 19. svibnja. Dan<br />
koji je maloprije prošao obilježile su dvije stvari. Maturanti širom<br />
Lijepe Naše proslavili su završetak srednje škole. Na drugoj<br />
strani kugle zemaljske, Mark Zuckerberg i uži tim najvažnijih<br />
menadžera i investitora u Facebook pritisnuli su neki čarobni<br />
botun i iz skupine već ionako jako, jako bogatih ljudi zakoračili u svijet basnoslovno,<br />
gotovo nezamislivo bogatih. Zuck, kako mu mediji vole tepati,<br />
još se 2008. godine pojavio na <strong>Forbes</strong>ovoj listi dolarskih milijardera. Tada<br />
je imao nježne 23 godine i bio težak nimalo nježnih milijardu i pol dolara.<br />
Danas, nakon javne ponude, malo se nadebljao - njegov udio u kompaniji<br />
vrijedan je dvadesetak milijardi (plus-minus milijardu ili dvije, ovisno o<br />
kretanju dionice).<br />
Generacija splitskih, gospićkih, zagrebačkih, riječkih i hvarskih klinaca<br />
koji su - tako kažu - sazreli, jučer je imala povoda za veliku feštu. Neki od<br />
njih upisat će i faks. Zaželimo im da budu marljivi i vrijedni i da uspješno<br />
odstudiraju. No, kad-tad izaći će iz bjelokosnih obrazovnih kula i zakoračiti<br />
u stvarni svijet. Teško je reći kako će taj stvarni svijet izgledati za pet-šest<br />
bolonjskih godina. Možda do tada prođe recesija, euro i Europska unija<br />
skupa s njim budu spašeni, investicije se zahuktaju i perspektiva tadašnjih<br />
visokoobrazovanih mladih ljudi bude bolja od perspektive onih koji idućih<br />
tjedana i mjeseci neće otići u udobnost akademske zajednice, nego će<br />
svoju sreću i prihode potražiti<br />
na gadnoj, okrutnoj,<br />
prljavoj ulici. Ili, kako se<br />
to puno ljepše kaže, na “tržištu<br />
rada”. Na tom istom<br />
tržištu nezaposlenost među<br />
mladim Španjolkama i<br />
Španjolcima je najveća u<br />
Europi i prelazi zastrašujućih<br />
50%. Ne možemo se,<br />
nažalost, tješiti nedaćama<br />
prijatelja s kojima dijelimo<br />
Sredozemlje - Hrvatska ih,<br />
prema nekim podacima,<br />
prati u stopu i sa stopom<br />
Porast broja<br />
nezaposlenih u<br />
razvijenim društvima<br />
potencijalno oslobađa<br />
nove količine slobodnog<br />
vremena koje možemo<br />
provesti u strogo<br />
kontroliranom vrtu<br />
gospodina Zuckerberga<br />
od preko 40% nalazi se na neslavnom<br />
drugom mjestu u Europi. Ima li to kakve<br />
veze s podacima koje smo svojevremeno<br />
čitali o tome da se Hrvatska i Slovenija<br />
tuku za prvu poziciju zemalja s najvišim<br />
oporezivanjem plaća najbolje plaćenih<br />
stručnjaka i menadžera? Tko bi znao...<br />
zaključite sami.<br />
Ono što je u cijeloj ovoj priči posebno<br />
zanimljivo jest da su svi ovi mladi ljudi<br />
zapravo podloga za basnoslovno bogatstvo<br />
Zucka i kompanije. Nije to neka<br />
apstraktna, pusta priča. Bankari i analitičari<br />
koji već dugo prate poslovanje<br />
Facebooka pažljivo promatraju jedan<br />
od ključnih poslovnih pokazatelja - prihode<br />
po korisniku. Svaki je od gotovo<br />
milijardu korisnika Facebooka prosječno<br />
“vrijedan” toliko i toliko dolara. Kada<br />
jednom imate taj podatak, možete se<br />
igrati dalje. Jasno je da broj korisnika<br />
Facebooka ne može u idućim godinama<br />
ni približno rasti brzinom kojom je<br />
rastao do sada, naprosto zato što nema<br />
dovoljno ljudi spojenih na internet (usput...<br />
nemojte se začuditi ako uskoro<br />
čujete za“inicijative” u kojima Facebook<br />
investira u “širenje korištenja interneta<br />
među onima kojima sada nije dostupan”<br />
i slično...). Da bi opravdao, dakle, očekivanja<br />
ugrađena u cijenu dionice, Facebook<br />
će morati nalaziti sve domišljatije<br />
načine da iz već postojećih korisnika<br />
iscijedi sve više i više novca.<br />
Što rade mladi ljudi kada nemaju što raditi?<br />
Što rade kad su završili faks a posao<br />
nisu našli, ili nisu ni uspjeli upisati faks<br />
pa opet nisu našli posao? Neko računalo<br />
kod kuće skoro je svima dostupno, a ako i<br />
nije, pametni mobiteli preplavili su tržište.<br />
Čitaju li, možda, Dostojevskog, Hemingwaya<br />
ili Noama Chomskog? Opuštaju li<br />
se uz ugodne zvuke Brahmsa, Šostakoviča<br />
ili Schönberga? Možda... a možda i ne.<br />
12<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012<br />
IVO ŠPIGEL JE SUVLASNIK<br />
TVRTKE PERPETUUM MOBILE
Vrlo je vjerojatno da piče po Fejsu, provociraju prijatelje sumnjivim fotkama<br />
i videosnimkama, komentiraju jučerašnje druženje ili tulum... Nema<br />
u tome, naravno, ništa loše, ali zanimljivo je i na neki način paradoksalno<br />
da porast broja nezaposlenih u razvijenim društvima - potencijalno - zapravo<br />
oslobađa nove količine slobodnog vremena koje možemo provesti<br />
- naravno - u strogo kontroliranom vrtu gospodina Zuckerberga. Što više<br />
vremena tu provedemo, to će nam Fejs biti u prilici servirati više oglasa<br />
- kliknuli mi na njih ili ne - i eto prihoda od oglašavanja koji čine nekih 85%<br />
ukupnih prihoda vrlo profitabilne operacije koja se zove Facebook.<br />
Vratimo se načas izvoru tih prihoda, klincima kojima je, kao što vidimo,<br />
sve teže naći posao, osobito stalni. Hoće li im, možda, nezaustavljivi rast<br />
tehnoloških megakorporacija pružiti nove prilike za zaposlenje? U prošlosti<br />
se taj ciklus uvijek ponavljao. Proizvođači parnih strojeva, graditelji<br />
jedrenjaka, tvrtke specijalizirane za izradu bičeva za konje koji vuku<br />
kočije - svi su oni krepavali, a na njihovo mjesto dolazile su tvornice automobila,<br />
Siemensi i Končari, brodogradilišta... dobro, ne moramo baš sada<br />
o brodogradilištima. Očevi su ostajali bez posla u rudnicima, ali su zato<br />
sinovi postajali metalci i inženjeri. Oni koji su ga vidjeli kažu da je Fordov<br />
industrijski kompleks na rijeci Rouge bio neshvatljivih i nezamislivih<br />
proporcija: s jedne strane je ulazila sirovina - čelik, guma, drvo, staklo - a<br />
s druge strane su izlazili gotovi automobili. U tom veličanstvenom kompleksu<br />
sa 1,5 kvadratnim kilometrom površine samo proizvodnih pogona<br />
radilo je preko sto tisuća radnika.<br />
Gadna je stvar što tehnološka revolucija ne temelji rast na proizvodima,<br />
već na uslugama. Victor Henning i njegova ekipa iz Mendeleyja, o<br />
kojima sam pisao u prošlom broju <strong>Forbes</strong>a, s tridesetak ljudi nadmašuju<br />
ogromne izdavačke kompanije poput Thomson Reutersa ili Elseviera.<br />
Tehnološka infrastruktura, od cloud tehnologije do suvremenih razvojnih<br />
alata za programere, moćnija je i jeftinija nego ikada. Online servisi<br />
iz posljednje internetske ludnice, dot.com buma kasnih devedesetih,<br />
trebali su zaposliti stotine i stotine ljudi kako bi postigli globalni uspjeh<br />
i privukli desetke milijuna posjetitelja i korisnika. Današnja generacija<br />
startupa slične rezultate u stanju je ostvariti s deset puta manje “inženjera<br />
znanja”. To je, dakako, sjajno za menadžment i investitore, budući<br />
da s drastično manjim troškovima i dalje mogu računati na goleme prihode<br />
ako projekt uspije. No, perspektiva “oporavka bez zaposlenosti”,<br />
koji predviđaju neki analitičari, kao da postaje sve realnija.<br />
Zakoračimo li, dakle, u ekonomski ciklus u kojemu se visoka nezapo-<br />
Da bi opravdao<br />
očekivanja ugrađena<br />
u cijenu dionice,<br />
Facebook će<br />
morati nalaziti sve<br />
domišljatije načine da<br />
iz korisnika iscijedi što<br />
više novca<br />
slenost pokaže kao trajna glavobolja, a<br />
ne samo trenutna posljedica lošeg ekonomskog<br />
ciklusa, stradat će, dakako, svi<br />
koji tim nezaposlenim ljudima žele nešto<br />
prodavati - prodavači i proizvođači<br />
svega i svačega. Za Zucka i njegovu ekipu,<br />
međutim, problema nema - dovoljno<br />
je da ih ljudi u dokolici samo posjete<br />
i eto novih milijuna šuštavih oglašivačkih<br />
zelembaća. Osim ako se konačno<br />
razbjesne, bace kompjutor kroz prozor<br />
i poviču, kao u sceni iz briljantnog filma<br />
TV Mreža, “I’m mad as hell and I just<br />
don’t want to take it any more! ”.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 13
14 FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES<br />
REGIJA<br />
TKO JE NAJMOĆNIJI<br />
Velika bitka<br />
za utjecaj<br />
Na prostoru bivše države do danas su se izdvojila<br />
tri imena s kojima svatko mora računati: Ivica<br />
Todorić, Miroslav Mišković i Nijaz Hastor. Od<br />
svih njih jedino Todorić danas nema vidljivog<br />
protivnika na domaćem teritoriju<br />
ISTRAŽILI I NAPISALI: MARIO GATARA, ALEKSANDAR MANASIEV (SKOPLJE), SNJEŽANA PAVIĆ,<br />
IVANA RISTIĆ (BEOGRAD), NIKOLINA ŠAJN<br />
Zasad ga nema samo u Sloveniji,<br />
a i to se može promijeniti<br />
dopusti li Ivici<br />
Todoriću lokalna politika<br />
da preuzme Mercator, posrnuli<br />
dragulj slovenskog biznisa. Zbroje<br />
li se svi njegovi milijuni, on doduše<br />
ne može ni sanjati da bi se upustio<br />
u utrku s Lakshmijem Mittalom,<br />
najbogatijim britanskim Indijcem<br />
i globalnim vladarom čelika koji se<br />
putem zeničke željezare i rudnika<br />
Ljubija učvrstio i u BiH, ali u regionalnom<br />
odmjeravanju snaga Mittal<br />
je, kao i Vladimir Putin, izvan<br />
konteksta, pa onda i izvan konkurencije.<br />
Putin se pak može uvrstiti<br />
u prvu trojku be-ha poduzetnika<br />
samo apstraktno, isključivo zahvaljujući<br />
banjolučkoj naftaškoj Optima<br />
grupi iza koje stoji Gazprom,<br />
tvrtka u državnom vlasništvu Ruske<br />
Federacije.<br />
Todorića prvim na toj nepreciznoj<br />
ljestvici poslovnih vladara<br />
regije čini njegova rasprostranjenost.<br />
Vjerojatno nije prvi po osobnom<br />
bogatstvu, nego prije svega po<br />
utjecaju. Samo bogatstvo u regionalnom<br />
je kontekstu netransparentno,<br />
pa onda i neusporedivo. Drugo<br />
je pitanje tko što može sa svojim<br />
novcem u pojedinim dijelovima regije,<br />
a tu se Todorić pokazao stabilnim<br />
i uvjerljivim. Jednako stabilno<br />
preživio je i promjene političkih<br />
garnitura na vrhu, koje su u ostalim<br />
dijelovima bivše države znale<br />
izazvati tektonske pomake unutar<br />
poslovnih elita.<br />
Svim velikim poduzetnicima u<br />
regiji zajednička je spremnost na<br />
žestoku rovovsku bitku s nedoraslim,<br />
neuigranim i loše, a često i<br />
potpuno pogrešno reguliranim državnim<br />
sustavima. Golema energija,<br />
osim na osvajanje tržišta, usmjerena<br />
je i danas na borbu protiv domaćih<br />
korumpiranih birokracija, političkog<br />
reketa i duboko ukorijenjenog<br />
kriminala koji vuče porijeklo još iz<br />
dana raspada bivše države.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 15
FORBES<br />
SLOVENIJA<br />
GODINA IZNENAĐENJA<br />
Slovenski prevrat<br />
Nakon četiri godine na samom vrhu celjski trgovac Mirko Tuš nestao je s liste<br />
najbogatijih Slovenaca, a vodstvo je preuzeo kralj TV prodaje Sandi Češko<br />
PIŠE: NIKOLINA ŠAJN<br />
Veliki preokret dogodio se ove<br />
godine na slovenskoj listi najbogatijih.<br />
Prvi put u pet godina<br />
otkako revija Manager,<br />
u izdanju Financa, objavljuje popis,<br />
došlo je do promjene na vrhu, na koji<br />
je zasjeo Sandi Češko, vlasnik Studia<br />
Moderna, čovjek koji je biznis počeo<br />
prodajom kozmodiska po bivšoj Jugoslaviji,<br />
a danas širom Europe, a i u svijetu,<br />
prodaje madrace i jastuke Dormeo.<br />
Studio Moderna sa 5000 zaposlenih<br />
najveća je tvrtka za telemarketing u<br />
istočnoj Europi, a Češkov suvlasnički<br />
udio, kako procjenjuju u Manageru,<br />
vrijedi 204,7 milijuna eura. Ako su drugi<br />
i bili iznenađeni da se čovjek može<br />
obogatiti na TV prodaji - u vlasništvu<br />
Češkove tvrtke je i Top Shop - to nije<br />
bilo nikakvo iznenađenje za Bojanu<br />
Humar, urednicu izdanja 100 najbogatijih<br />
Slovenaca revije Manager.<br />
“Jako iznenađeni nismo bili. On je<br />
još lani došao na četvrto mjesto i to jest<br />
bilo iznenađenje. Ali nakon toga smo<br />
pratili njegove najave u medijima da<br />
će tvrtka još rasti, da će imati još veće<br />
prihode. Vidjeli smo i da je u Studio<br />
Moderna ušao jedan strani investicijski<br />
fond, a prije toga još dva strana ulagača.<br />
To je jasan znak da je to poduzeće koje<br />
obećava, jer znate da strani investitori<br />
ne ulaze u poduzeća u kojima se ne nadaju<br />
nekom određenom prinosu. Istina,<br />
ne znamo tko će biti prvi dok sve ne<br />
izračunamo, no znali smo da će Češko<br />
biti visoko”, kaže Humar.<br />
Četiri je godine na vrhu ljestvice bio<br />
Mirko Tuš, vlasnik trgovačkog lanca<br />
s Tuš, no imovina celjskog trgovca sa<br />
196,2 milijuna eura 2010. lani se smanjila<br />
na 100,1 milijun. I prije neugodnih<br />
susreta sa zakonom - Tuš je u studenome<br />
priveden zbog sumnje da je njegov<br />
Tušmobil dobio besplatnu koncesiju za<br />
1. Sandi Češko<br />
TV PRODAJA<br />
Udio u Studiju Moderna:<br />
204,7 MILIJUNA EURA<br />
16<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
2. Igor Lah<br />
FONDOVI<br />
‘Certifikacijski tajkun’ izvukao se<br />
s 20.000 EURA globe<br />
mobitelnu telefoniju zahvaljujući mitu<br />
- slovenske su medije punili naslovi<br />
o tome kako Tuš već treću godinu<br />
zaredom posluje s gubitkom, a onda<br />
su došla otkrića da je tvrtka rast temeljila<br />
na golemim kreditima od gotovo<br />
400, a prema nekim medijima i 700<br />
milijuna eura, u 20 banaka u Sloveniji<br />
i inozemstvu. U dugove su navodno<br />
upali zbog ulaganja u Tušmobil i Tuš<br />
Telekom, a kada tvrtka više nije mogla<br />
plaćati ni kredite bankama ni robu<br />
dobavljačima, Mirko Tuš je pod hipoteku<br />
morao staviti i osobnu imovinu.<br />
Za razliku od Tuša, svoju je poziciju<br />
na listi, na broju dva, zadržao<br />
Igor Lah, “certifikatski tajkun” koji<br />
se obogatio tijekom privatizacije 90-<br />
ih, kada su svi slovenski državljani<br />
dobili vlasničke certifikate, odnosno<br />
kupone koje su mogli ulagati u društvena<br />
poduzeća. Lah je tada osnovao<br />
tvrtku koja je otkupljivala certifikate,<br />
no uskoro su uslijedile optužbe da mu<br />
je taktika bila jeftino preuzeti tvrtke,<br />
istisnuti male dioničare, a da mu nije<br />
bilo strano ni seliti imovinu iz jedne<br />
tvrtke u drugu sve dok ne bi završila u<br />
poreznim oazama. No dokazano nije<br />
ništa osim jednog incidenta iz 1996.,<br />
zbog kojeg je Lah prije godinu dana<br />
osuđen na dvije godine uvjetne kazne<br />
i 20.000 eura globe. Prema nepravomoćnoj<br />
presudi, Lah je kao direktor<br />
društva za upravljanje investicijskim<br />
fondovima posredniku prodao 5000<br />
Mercatorovih dionica za 2500 tolara,<br />
3. Tatjana i Albin Doberšek<br />
RUDARSTVO I METALURGIJA<br />
Engineering Dobersek:<br />
JEDNA OD VODEĆIH NJEMAČKIH TVRTKI<br />
4. Iza i Samo Login<br />
TEHNOLOGIJA<br />
Outfit7: aplikacije skinulo više od<br />
300 MILIJUNA LJUDI<br />
a još isti ih je dan ponovno otkupio<br />
za drugi fond kojim je njegova tvrtka<br />
upravljala - ali po cijeni od 9000<br />
tolara, pri čemu je posrednik zaradio<br />
135.000 eura.<br />
Uz stare lisce, na Managerovoj ljestvici<br />
ove su se godine u top 5 uvrstila<br />
i nova lica, i to dva para. Tatjana i Albin<br />
Doberšek su na broju tri. Vlasnici<br />
su jednog od vodećih njemačkih<br />
poduzeća, Engineering Dobersek za<br />
rudarstvo, metalurgiju, energetiku<br />
i ekologiju iz Mönchengladbacha,<br />
mjesta poznatog po nogometnom<br />
klubu Borussia. Finance ih opisuju<br />
kao “poduzeće sa 80 posto inženjera<br />
i 10 posto doktora znanosti” koje se<br />
bavi suvremenim procesima prerade<br />
ruda, obradom otpadaka iz rafinerija,<br />
modernizacijom elektrana.<br />
Na petom su mjestu Iza i Samo<br />
Login, vlasnici poduzeća Outfit7, čije<br />
je aplikacije za mobitel downloadalo<br />
više od 300 milijuna ljudi. Moto njihove<br />
tvrtke je “dostavljena zabava”,<br />
a od aplikacija u seriji Talking Friends<br />
najpopularniji je Talking Tom<br />
Cat, simpatični mačak koji smiješnim<br />
glasom ponavlja sve što kažete, prati<br />
to prikladnim gestama, a možete ga i<br />
snimiti te snimku sa svojom porukom<br />
poslati prijateljima.<br />
Bojana Humar kaže kako su na<br />
Managerovoj listi uglavnom vlasnici<br />
poduzeća:<br />
“Mi vrednujemo udjele koje imaju u<br />
poduzećima, pogledamo i vrijednosne<br />
papire koji se mogu vidjeti - jer ako<br />
ih imaju u inozemstvu, onda se to ne<br />
može - i recimo nekretnine koje se vide.<br />
Za dionička društva pak uzmemo<br />
tečaj dionice na određeni dan, a kada<br />
je riječ o društvima s ograničenom<br />
odgovornošću koja nisu na burzi, a<br />
takvih je kod nas većina, razvili smo<br />
dinamičniji sustav vrednovanja. Ne<br />
gledamo samo kapital poduzeća, nego<br />
cjelokupno poslovanje, prihode, dobit,<br />
kako je poduzeće poslovalo zadnjih<br />
godina i kakvi su izgledi za naprijed.”<br />
Prije dvije godine počeli su u obzir<br />
uzimati i vrijednost koja imaju slična<br />
poduzeća, primjerice ona u istoj<br />
branši, ali koja jesu izlistana na burzi.<br />
“Znate da poduzeća mogu u poslovnim<br />
rezultatima objaviti i do 30 posto više<br />
prihode, ali dionice padaju jer je ta<br />
branša jednostavno takva da poduzeća<br />
u tom sektoru lošije kotiraju na<br />
burzi”, kaže Humar.<br />
Dugove odbijaju, a osobnu imovinu<br />
ne uzimaju u obzir.<br />
“Kod većine osobnu imovinu ne bismo<br />
mogli utvrditi osim ako bismo<br />
vrlo agresivno kopali po privatnosti,<br />
a i tada bi i dalje bilo pitanje tko ima<br />
što jer bi se dogodilo da bismo kod<br />
onih koji vole pokazivati svoje bogatstvo<br />
to dodali, a kod onih koji se radije<br />
skrivaju to ne bismo mogli. Lista<br />
bi zbog toga bila nekonzistentna, a<br />
ocjene neusporedive. A osobna imovina<br />
ionako nije vrijedna u usporedbi<br />
s vrijednošću poduzeća. Recimo, mi<br />
smo Češka procijenili na više od 200<br />
milijuna eura, pa čak kada bi imao još i<br />
vilu od milijun, to ne bi bitno utjecalo<br />
ni na njegovu cijenu, ni na poziciju na<br />
ljestvici”, kaže Bojana Humar.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 17
FORBES<br />
SRBIJA<br />
MIROSLAV MIŠKOVIĆ<br />
Poslovni kameleon<br />
Vlasniku Delta holdinga nikada nije manjkalo snalažljivosti.<br />
Vrlo se brzo domogao prvog milijuna, “više na tuđu glupost, nego<br />
na vlastitu pamet”, kako je navodno jednom prilikom rekao<br />
PIŠE: IVANA RISTIĆ, BEOGRAD<br />
Malo je tko u Srbiji<br />
očekivao ekonomski<br />
patriotizam od<br />
biznismena čije se<br />
carstvo posljednjih<br />
godinu dana u medijima često spominje<br />
u kontekstu prezaduženosti. Biznismena<br />
čije se bogatstvo također često<br />
dovodilo u kontekst iskorištavanja<br />
slabosti sistema devedesetih. Biznismena<br />
o kojem “svi sve znaju”, ali on<br />
sam nikada ništa nije ni demantirao<br />
niti potvrdio. Biznismena koji izaziva<br />
toliko intriga, ne samo u Srbiji, ali mu<br />
istodobno javni nastupi, intervjui ni<br />
ikakvo slično “pokazivanje” ne pada<br />
na pamet.<br />
No, je li ipak nedavna uplata oko<br />
24 milijuna eura poreza od prošlogodišnje<br />
prodaje Delta Maxija zaista<br />
Miškovićev ekonomski patriotizam ili<br />
pritisak vlasti, koje su na taj novac računale<br />
pripremajući ionako prenapregnuti<br />
budžet Republike Srbije za 2012.?<br />
Javnost vjerojatno nikada neće saznati<br />
motiv transakcije Delta holdinga Miroslava<br />
Miškovića, koja je sredinom<br />
ožujka osvanula u svim medijima u<br />
Srbiji budući da je kompanija uplatila<br />
u budžet 2,63 milijarde dinara na ime<br />
poreza na kapitalnu dobit za prodaju<br />
trgovačkog lanca Maxi. I to usprkos<br />
MIŠKOVIĆ JE VJEROJATNO PRVI BIZNISMEN<br />
PRED ČIJIM JE KABINETOM U VELEBNOJ ZGRADI<br />
NA NOVOM BEOGRADU ČEKALA VEĆINA<br />
UTJECAJNIH POLITIČARA, A NE OBRATNO<br />
tome što je, na papiru, Delta Maxi bio<br />
u vlasništvu kompanije Hemslade s Cipra<br />
koja nije porezni obveznik Srbije,<br />
izjavila je za jedan beogradski dnevnik<br />
generalna direktorica i direktorica korporativnih<br />
komunikacija Delta holdinga<br />
Jelena Krstović.<br />
Ugovor o prodaji potpisan je 3. ožujka<br />
2011., a belgijska kompanija Delhaize<br />
je za Delta Maxi, uključujući i dug<br />
od 300 milijuna eura, platila 932,5 milijuna<br />
eura. Ovim potezom Mišković<br />
je stavio točku na nagađanja hoće li<br />
platiti porez na ovu transakciju.<br />
Prodaja trgovinskog lanca Maxi<br />
koji je do prošle godine nosio pola<br />
ukupnog prometa Delta holdinga<br />
(750 milijuna eura prema 1,6 milijardi<br />
ukupnog prometa holdinga u 2010.)<br />
za mnoge je bila iznuđen potez. Dok<br />
su u poslovnim krugovima kolale<br />
priče da je Delta prezadužena te da<br />
je Mišković bio prinuđen na prodaju<br />
srca holdinga, biznisa koji je razvijao<br />
toliko godina, kontroverzni biznismen<br />
uveliko je najavljivao zaokret poslovnih<br />
strategija s maloprodaje prema<br />
poljoprivredi. Pojedini analitičari procjenjuju<br />
da je Delta “prešla zenit” i<br />
da bilježi razočaravajuće niske stope<br />
rasta. Prema financijskim izveštajima<br />
dostavljenim Agenciji za privredne registre,<br />
koje su obradili analitičari Altis<br />
Kapitala, konsolidirani prihodi Delte<br />
povećani su 2010. u odnosu na 2009.<br />
za samo 1,6 posto u dinarima, dok su<br />
u devizama smanjeni sa 1,7 milijardi<br />
na ispod 1,6 milijardi eura. Neke od<br />
81 firme u sastavu Delte, a prije svih<br />
Delta DMD i Delta Automoto, imale<br />
su u 2010. čak pad dinarskih prihoda<br />
za 4,1 odnosno 17 posto. To je, uz<br />
enormna dugovanja koja su u jednom<br />
trenutku premašila milijardu eura, a<br />
18<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
LAKO I DO<br />
PRVOG<br />
MILIJUNA<br />
Miroslav<br />
Mišković<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 19
FORBES<br />
SRBIJA — PORTRET<br />
MIROSLAV MIŠKOVIĆ<br />
3 MLRD. USD<br />
Rođen je 5. srpnja 1945. godine u Kruševcu. Predsjednik je kompanije Delta holding.<br />
Smatra se najbogatijim čovjekom u Srbiji s bogatstvom od oko tri milijarde dolara,<br />
koliko je procijenio poljski magazin Wprost koji ga je 2008. svrstao na 42. mjesto<br />
najbogatijih ljudi u postkomunističkim zemljama. U Kruševcu je završio srednju<br />
školu, a 1971. diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Prije devedesetih<br />
radio je u Jugobanci, Trajalu, Hemijskoj industriji Župa, a 1990. izabran je za potpredsjednika<br />
Vlade Srbije. Tu funkciju je obavljao šest mjeseci, a potom se posvetio<br />
kompaniji Delta M koju je u međuvremenu osnovao. Ubrzo osniva i Delta banku<br />
koja je 2004. prodana grupaciji Intesa Sao Paolo, dok Delta holding postaje korporacija<br />
koja se bavi i agrobiznisom, osiguranjem, maloprodajom, prodajom sportske<br />
opreme i brojnim drugim poslovima. Mišković je bio kidnapiran 2001. godine. Zemunski<br />
klan, kojem će se kasnije na teret staviti i ubojstvo srpskog premijera Zorana<br />
Đinđića, za Miškovićev je otkup dobio sedam milijuna njemačkih maraka.<br />
koja drugačije nije mogao podmiriti,<br />
bio jedan od ključnih razloga što se<br />
Mišković odlučio na prodaju. S druge<br />
strane, promet Maxija je te godine<br />
povećan za 16,5 posto, ali to više nije<br />
bio dio holdinga.<br />
Ipak, čini se da se ovaj biznismen<br />
uvijek dočeka na noge. Od tvrtki iz sastava<br />
Delte, najveći rast od 22 posto<br />
imao je Delta agrar, koji je Miškovićev<br />
prihod u 2010. uvećao za gotovo 170<br />
milijuna eura.<br />
Dobri poznavaoci Miškovićeve poslovne<br />
filozofije nisu, međutim, jako<br />
iznenađeni prodajom Maxija. Podsjećaju<br />
na “šok” izazvan odlukom o prodaji<br />
tada već narasle Delta banke Talijanima<br />
za 277,5 milijuna eura za 75 posto<br />
vlasništva plus opcija za još sto milijuna<br />
eura za potpuno vlasništvo. “Donijeti<br />
takvu odluku nije bilo lako, ali bili<br />
smo svjesni da se Delta banka ne može<br />
ravnopravno nositi s velikim svjetskim<br />
bankama koje donose dugoročne izvore<br />
kreditiranja. Osim toga, za nas je ovo bila<br />
prilika da osiguramo novac koji ćemo<br />
uložiti u daljnji razvoj Delta holdinga,<br />
odnosno u izgradnju liderske pozicije<br />
ove kompanije u području trgovine i<br />
proizvodnje hrane”, obrazložio je tada<br />
Mišković svoj poslovni potez.<br />
S Maxijem i Tempom tada je imao<br />
ozbiljne namjere o širenju i ulaganju u<br />
Sloveniju i Hrvatsku ali, kako se kasnije<br />
pokazalo, to mu nikada nije uspjelo.<br />
Često se žalio da njegov biznis u tim<br />
zemljama koči politika.<br />
ČESTO SE ŽALIO DA<br />
NJEGOV BIZNIS U<br />
SLOVENIJI I HRVATSKOJ<br />
KOČI POLITIKA<br />
Novinari koji su u tom poslu barem<br />
20 godina, koliko je Mišković aktivan<br />
na privrednoj sceni Srbije, napominju<br />
da je u ta dva decenija ovaj privrednik<br />
samo jednom sudjelovao u TV dvoboju<br />
(protiv Živka Pregla, potpredsjednika<br />
savezne vlade Ante Markovića, na<br />
RTS-u 1990.), da je dao jedan ili dva<br />
navodno “servirana intervjua” i da se<br />
nekoliko puta oglasio kratkim javnim<br />
govorima na rođendanima svoje kompanije.<br />
Oni koji ga poznaju pritom tvrde<br />
da uopće nije šutljiv čovjek.<br />
Mišković se oprobao i u državničkim<br />
vodama. Krajem 1989. izabran je<br />
za potpredsjednika Republičkog izvršnog<br />
vijeća pod vladom svemoćnog Slobodana<br />
Miloševića. Svjedoci, međutim,<br />
tvrde da Mišković nije bio oduševljen<br />
funkcijom i da je se zasitio za samo nekoliko<br />
mjeseci. Već je urbana legenda<br />
da se navodno nije ni pokušao vratiti<br />
“društvenoj privredi”, nego da je već<br />
tada imao crv privatnog biznisa u glavi<br />
pa je, opet navodno, iznajmio sobu u<br />
beogradskom hotelu Slavija i odmah<br />
osnovao uvozno-izvoznu firmu Delta<br />
M (dvostruko M - Miroslav Mišković).<br />
Njegovi prvi poslovni partneri tvrdili<br />
su da je sam Mišković ovaj period opisao<br />
svojim “najtežim danima”, kada<br />
je radio potpuno sam, čak i bez sekretarice.<br />
Zli jezici bi možda rekli da iz<br />
tog razdoblja iskušavanja u privatnom<br />
poduzetništvu vuče “traume” koje je<br />
kasnije “liječio” okružen upadljivo lijepim<br />
ženama, najbližim suradnicama<br />
u holdingu.<br />
Medije je godinama intrigirala potpredsjednica<br />
Delta holdinga Milka<br />
Forcan koja je umjesto Miškovića govorila<br />
o poslovanju, da bi se u svibnju<br />
2010. na čuđenje mnogih poslovno<br />
rastala s njim. Nagađanja o uzroku odlaska<br />
iz Delte još se nisu ni stišala kada<br />
se na poziciji Miškovićevog glavnog<br />
oslonca pojavila Jelena Krstović, također<br />
uspješna mlada žena. Mnogi ovu<br />
“slučajnost” tumače kao Miškovićevu<br />
taktiku zbunjivanja protivnika.<br />
Snalažljivosti u biznisu Miškoviću<br />
očito nikada nije manjkalo pa se, tvrde<br />
upućeni, vrlo brzo domogao svog prvog<br />
milijuna. Navodno je sam jednom<br />
prilikom rekao da se to dogodilo “više<br />
na tuđu glupost, nego na vlastitu pamet”.<br />
Mišković tada, kao i Karići i još<br />
desetak okretnih “pionira novog srpskog<br />
kapitalizma”, kreće u izgradnju<br />
“poslovnog imperija” širokog spektra,<br />
s logikom brzog profita. Tako sljedećih<br />
godina isprobava sve i svašta - kupuje<br />
trgovinu sportskom opremom, osniva<br />
osiguravajuće društvo, kupuje poduzeće<br />
za proizvodnju bicikla, tvornicu<br />
deterdženata, mineralnog gnojiva, maloprodajni<br />
lanac, a kasnije će postati i<br />
ekskluzivni uvoznik i zastupnik proizvoda<br />
Fiata, Lancie, Alfa Romea, Nivee,<br />
Mulinexa, Ferrera, Nikea, Speeda, Escade,<br />
Mexxa… No, za razliku od većine<br />
skorojevića u biznisu, Mišković pokazuje<br />
da zna poslovati u svim uvjetima,<br />
a ne samo u ratnim vremenima.<br />
Tjednik Evropa je još 2005. pisao da<br />
će, kada se jednom bude radila povijest<br />
odnosa između političara i poslovnih<br />
ljudi u Srbiji, Mišković vjerojatno<br />
ostati zapamćen kao prvi pred čijim je<br />
kabinetom u velebnoj zgradi na Novom<br />
Beogradu čekala većina utjecajnih<br />
političara, a ne obratno.<br />
20<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
BERZA<br />
IVANA RISTIĆ — BEOGRAD<br />
Moguće smjene na vrhu<br />
Miroslav Mišković odbrojava dane na tronu, ocjenjuju analitičari. Bez<br />
maloprodajnog lanca Maxi, njegov će holding teško ponovno dostići 1,6<br />
milijardi eura prometa<br />
Miroslav Mišković uskoro<br />
bi mogao izgubiti<br />
vodeće mjesto na listi<br />
najbogatijih ljudi Srbije,<br />
barem kad je u pitanju promet najvećih<br />
kompanija. Budući da je Agencija za<br />
privredne registre primala financijske<br />
izvještaje za 2011. do kraja veljače te se<br />
njihovo objavljivanje dok ovo pišem još<br />
očekuje, ocjena je analitičara da Mišković<br />
odbrojava dane na tronu, ponajprije<br />
zato što je nezamislivo da bez maloprodajnog<br />
lanca Maxi, kojeg je prošle<br />
godine prodao belgijskom Delhaizeu,<br />
opet dostigne gotovo 1,6 milijardi eura<br />
prometa, koliko je okretao Delta holding<br />
na vrhuncu snage.<br />
Osim što je zbog nagomilanih dugova<br />
prodao dio kompanije s najvećim<br />
udjelom u prometu holdinga, na Miškovićevu<br />
poziciju na listi utjecalo je i jačanje<br />
drugih. Uz napomenu da plasman<br />
među Top 10 po visini prihoda ne znači<br />
nužno da su to i najbogatiji ljudi u Srbiji,<br />
jer mnogi kriju imovinu na računima u<br />
inozemstvu, može se reći da je u napad<br />
na prvo mjesto prije svih krenula Vic-<br />
toria Group, odnosno vlasnici Zoran<br />
Mitrović i Milija Babović, dok se treći<br />
suvlasnik, Stanko Popović, povukao<br />
početkom godine. Ta poljoprivredna<br />
kompanija je 2010. povećala prihode<br />
sa 463 na 539 milijun eura, za 16,4 posto,<br />
a u dinarima je rast bio još dinamičniji.<br />
Grupu čini 18 zavisnih firmi, među kojima<br />
i Sojaprotein iz Bečeja, Viktorija oil<br />
iz Šida, Fertil i Luka u Bačkoj Palanci,<br />
tvornica biodizela, Zorka i Veterinarski<br />
zavod Subotica.<br />
Posljednjih nekoliko godina k vrhu<br />
stremi i Farmakom MB Miroslava<br />
Bogićevića. Kompanija je samo u 2010.<br />
uspjela povećati dinarske prihode za<br />
astronomskih 80 posto, a u devizama<br />
za skoro dvije trećine, sa 178 na 291<br />
milijun eura. Bogićević slovi za jednog<br />
od rijetkih srpskih biznismena koje ne<br />
muči nelikvidnost.<br />
Snažan prodor na listi, sa 7. na 4. mjesto,<br />
ostvarila je Rudnap Grupa Vojina<br />
Lazarevića, uz rast prihoda sa 167 na<br />
257 milijuna eura iz osnovne djelatnosti,<br />
trgovine na veliko energentima i metalima.<br />
Lazarević je posljednjih godina<br />
TOP 10 SRPSKIH BOGATAŠA PREMA POSLOVNIM PRIHODIMA NJIHOVIH KOMPANIJA<br />
RANG VLASNIK KOMPANIJA SJEDIŠTE POSLOVNI PRIHODI NETO DOBITAK/<br />
U MIL. EUR*<br />
GUBITAK U MIL. EUR*<br />
2010. 2009. 2010. 2009.<br />
1. Miroslav Mišković Delta Holding Beograd 1583,3 1,715,6 8,6 46,3<br />
2. Zoran Mitrović i Milija Babović Victoria Group Novi Sad 538,8 463,1 17,6 8,2<br />
3. Miroslav Bogićević Koncern Farmakom MB Šabac 290,7 178,1 16,99 18,7<br />
4. Vojin Lazarević Rudnap Group Beograd 257,1 167,2 0,6 3,9<br />
5. Petar Matić MPC Holding Beograd 240,5 185,7 5,4 1,2<br />
6. Miodrag Kostić MK Group Beograd 198,9 170,8 7,5 6,9<br />
7. Predrag Ranković Peconi Invej Zemun 175,5 197,3 6,9 37,7<br />
8. Goran Perčević Interkomerc Beograd 154,2 109,6 3,2 2,2<br />
9. Slobodan i Bojan Radun Radun Inženjering Bačka Palanka 65,6 70,2 4,2 7,7<br />
10. Milojko Bjelić Bomex Holding Beograd 62,2 62,9 -0,3 2,8<br />
Izvor: TOP 300, Ekonom:east Media Group<br />
*2009. prosječni tečaj eura iznosio je oko 94 RSD, 2010. prosječni tečaj eura izosio je oko 103,5 RSD<br />
značajno investirao, naročito u poljoprivredu.<br />
U sredini liste, na 5. i 6. mjestu<br />
nalaze se MPC Holding Petra Matića<br />
sa 240 milijuna i MK Grupa Miodraga<br />
Kostića sa 199 milijuna eura.<br />
U vlasništvu Predraga Rankovića Peconija<br />
je 11 poduzeća, među kojima su<br />
tvornica duhana Monus, Milan Blagojević<br />
iz Smedereva, Rubin iz Kruševca,<br />
Vital iz Vrbasa, Albus iz Novog Sada i<br />
Pekarska industrija Pančevo, a suvlasnik<br />
je i tvornice ulja Sunce iz Sombora.<br />
Interkomerc, čiji je direktor Goran<br />
Perčević, nekadašnja uzdanica SPS-a,<br />
ubraja se među najbrže rastuće kompanije.<br />
U 2009. je povećao prihod za 40<br />
posto, a godinu dana kasnije za oko 50<br />
posto, na 154 milijuna eura.<br />
Predzadnje mjesto na listi zauzima<br />
Radun Inženjering u čijem su sastavu<br />
i tvornice sokova Nektar iz Bačke Palanke<br />
i mineralne vode Heba. Vlasnik<br />
tvrtke je Slobodan Radun, a kompaniju<br />
vodi njegov sin Bojan. Prošle godine<br />
dospjeli su u središte interesa kada su<br />
kupili slovenskog proizvođača sokova<br />
Fructal, što je jedna od rijetkih velikih<br />
investicija srpskih kompanija na tržištu<br />
Europske unije.<br />
Listu zaključuje Bomex Holding, čiji<br />
je jedini vlasnik i direktor široj javnosti<br />
malo poznati Milojko Bjelić.<br />
Desetorica srpskih biznismena s<br />
najrazgranatijim poslovima u Srbiji vlasnici<br />
su više od 200 tvrtki koje su, prema<br />
posljednjim dostupnim podacima,<br />
2010. godine ostvarile veći prihod nego<br />
Naftna industrija (NIS), Elektroprivreda<br />
(EPS) i Telekom Srbije zajedno. Te<br />
kompanije su 2010. inkasirale oko 3,6<br />
milijardi eura.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 21
FORBES<br />
BiH<br />
USITNJENA GLOBALIZACIJA<br />
Todorić ispred Mittala<br />
Kao i drugdje u regiji, država je najveći poduzetnik u BiH. Elektroprivreda,<br />
telekom i druge najprofitabilnije tvrtke još uvijek su u njezinim rukama.<br />
Grupacija ASA Prevent, u većinskom vlasništvu Nijaza Hastora, po<br />
prihodima je u 2010. godini zaostajala samo za Elektroprivredom BiH<br />
PIŠE: SNJEŽANA PAVIĆ<br />
Ne samo u Hrvatskoj, Ivica Todorić je najveći<br />
i najbogatiji poduzetnik i u susjednoj Bosni i<br />
Hercegovini. Konzum je na četvrtom mjestu<br />
liste najvećih tvrtki u BiH po ukupnom prihodu,<br />
a kad bi se uračunali i rezultati ostalih Agrokorovih tvrtki<br />
(Ledo, Zvijezda, Sarajevski kiseljak), Todorićeve bi kompanije<br />
u susjednoj državi sa 724 milijuna konvertibilnih maraka<br />
prihoda istisnule s trećeg mjesta državni BH Telecom.<br />
Usprkos krizi, Konzum i dalje širi svoj tržišni udjel u BiH.<br />
Od početka ove godine otvorio je nove trgovine u Sarajevu,<br />
Mostaru, Banjaluci, Prijedoru i Živinicama.<br />
Dok se u Hrvatskoj mjeri s Emilom Tedeschijem i Antom<br />
Vlahovićem, Todorić se u Bosni i Hercegovini našao u<br />
društvu s najvećima u svjetskim razmjerima, s britanskim<br />
tajkunom Lakshmijem Mittalom i ruskim predsjednikom<br />
Vladimirom Putinom. Na <strong>Forbes</strong>ovoj listi 100 milijardera<br />
svijeta, Britanac indijskog porijekla Mittal ove se godine sa<br />
šestog mjesta strmoglavio na dvadeset i prvo zbog velikog<br />
pada cijena čelika na svjetskom tržištu. Amerikanci su se<br />
zato povukli iz željezara u Sisku i Smederevu, no Mittal se u<br />
Bosni još uvijek drži. U BiH je kupio zeničku željezaru, danas<br />
ArcelorMittal Zenica, i rudnik Ljubija kod Prijedora.<br />
Putin se može uvrstiti u prvu trojku be-ha poduzetnika<br />
zahvaljujući naftaškoj Optima grupi iz Banjaluke iza koje<br />
stoji Gazprom, tvrtka u državnom vlasništvu Ruske Federacije.<br />
Relativno nova tvrtka, osnovana 2008., bila je 2011. prva<br />
na listi uvoznika i druga na listi izvoznika, prema podacima<br />
Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Gazprom, jedna od<br />
najvećih svjetskih kompanija, vlasnik je Zarubežnjefta koji<br />
je kupio rafineriju nafte u Bosanskom Brodu i kompletnu<br />
PETAR ĆORLUKA svoju je Violetu stvorio iz Prodexa, osnovanog 1990.<br />
u Grudama. Ne čekajući ulazak Hrvatske u EU i nove carine, lani je u<br />
Svetoj Heleni pokraj Zagreba otvorio tvornicu higijenskih proizvoda<br />
vrijednu 12 milijuna eura<br />
22<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
naftnu industriju u srpskom entitetu BiH. Rusi su rafineriju<br />
u Brodu, lanac benzinskih crpki Petrol i rafineriju ulja u<br />
Modriči 2008. godine udružili u novu Optima grupu.<br />
Kao i drugdje u regiji, i u BiH je država najveći poduzetnik<br />
jer su najveće i najprofitabilnije tvrtke poput elektroprivreda<br />
i telekoma još uvijek u njenim rukama. Prema listi<br />
100 najvećih tvrtki u BiH sarajevskih Poslovnih novina, po<br />
ukupnom prihodu za 2010. godinu na prvom je mjestu bila<br />
Elektroprivreda Sarajevo, a slijedi ASA Prevent Group u većinskom<br />
vlasništvu Nijaza Hastora, BH Telecom, Konzum i<br />
ArcelorMittal Zenica.<br />
Prema posljednjim službenim podacima, onima za 2010.<br />
godinu, ASA Prevent sa 730 milijuna konvertibilnih maraka<br />
(oko 365 milijuna eura) prihoda zaostaje tek za Elektroprivredom<br />
BiH (885 milijuna KM), a slijedi sarajevski BH Telecom<br />
sa 600 milijuna KM prihoda. Iako su 2010. po izvozu<br />
bili na prvom mjestu (428 milijuna KM), čini se da ASA<br />
Prevent, najpoznatiji po proizvodnji dijelova za automobilsku<br />
industriju, ponešto posustaje. Prema najnovijim podacima<br />
Uprave za indirektno oporezivanje, najveći izvoznici<br />
u 2011. bili su Aluminij Mostar, Optima grupa iz Banjaluke i<br />
zenička željezara, a na četvrtom mjestu je Prevent Cutting<br />
iz Visokog, dio ASA Prevent grupe. ASA Prevent je sa 27<br />
tvrtki, većinom vezanih uz automobilsku industriju, najveći<br />
poslovni sustav u BiH, sa pet tisuća zaposlenih. Holding<br />
ASA je najpoznatiji po trgovanju automobilima, a Prevent<br />
po proizvodnji autopresvlaka. Prevent danas ima pogone u<br />
Zenici, Visokom, Goraždu, Jelahu i Vogošći, gdje su suvlasnik<br />
Volkswagena Sarajevo.<br />
Osnivači ASA Preventa Nijaz Hastor i Nihad Imamović<br />
prije rata su radili u Tvornici automobila Sarajevo (TAS) u<br />
kojoj su se sklapali Golfovi. TAS je Nijaza Hastora još 1988.<br />
FAHRUDIN<br />
RADONČIĆ<br />
osim<br />
Dnevnog<br />
avaza i<br />
pratećih<br />
izdanja,<br />
vlasnik je<br />
najveće<br />
zgrade u<br />
BiH. Avaz<br />
Twist Tower<br />
ima 40<br />
katova i 142<br />
metra. Staro<br />
sjedište<br />
Avaza<br />
Radončić je<br />
preuredio u<br />
hotel Radon<br />
Plaza<br />
KAD BI SE ZBROJILI PRIHODI SVIH<br />
AGROKOROVIH TVRTKI, TODORIĆEV<br />
BI KONCERN ISTISNUO S TREĆEG<br />
MJESTA BH TELECOM<br />
poslao u Wolfsburg da im bude veza s Volkswagenom, a<br />
kad je počeo rat Hastor je osnovao tvrtku koja je radila za<br />
VW kao posrednik za isporuku dijelova iz zemalja bivše<br />
Jugoslavije. Kasnije je kupio nekoliko manjih pogona za<br />
proizvodnju autopresvlaka. Hastor je osnovao Prevent DEV<br />
u kojem je 45 posto udjela imao slovenski Prevent Global,<br />
koji je lani proglasilo stečaj. Prevent DEV ima tvrtke u desetak<br />
zemalja, s više od 10 tisuća zaposlenih, i jedan je od<br />
najvećih europskih proizvođača autodijelova. Grupa se širi<br />
i na djelatnosti izvan autoindustrije, pa su prije dvije godine<br />
preuzeli 51 posto Fima banke za sedam milijuna eura i preimenovali<br />
je u Moju banku.<br />
Među vodećim poduzetnicima u BiH je Izudin Ahmetlić,<br />
vlasnik i direktor naftne kompanije Hifa Oil iz Tešnja.<br />
Na desetom su mjestu najvećih tvrtki u BiH po ukupnom<br />
prihodu, a bili bi i bolje rangirani da se na listi nisu zasebno<br />
pojavile druge tvrtke iz sastava Hifa grupe, poput Hife d.o.o.<br />
i Hifa-Petrola Sarajevo. Hifa ima 19 benzinskih crpki i oko<br />
300 zaposlenih, a prije nekoliko godina krenuli su u distribuciju<br />
bitumena u regiji, od Hrvatske do Albanije i Kosova.<br />
Početkom veljače tvrtka je proslavila 10. godišnjicu. U Hifi<br />
su se tom prilikom pohvalili da ni jednu od svojih 56.009<br />
cisterni nafte nisu prodali nelegalno i bez plaćanja poreza,<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 23
FORBES<br />
BiH — USITNJENA GLOBALIZACIJA<br />
kako je to godinama bilo uobičajeno u njihovoj branši. Član<br />
Stranke demokratske akcije i ugledni poduzetnik, Ahmetlić<br />
se prije dvije godine isticao kao jedan od kandidata za premijera<br />
Federacije.<br />
Mjesto među najuspješnijima godinama drži Pero Gudelj,<br />
poduzetnik i vizionar iz Viteza oko čijega je FIS-a nakon rata<br />
niknuo trgovački i distribucijski grad u srcu Bosne, na cesti<br />
od Viteza prema Travniku. FIS-ovih 2000 zaposlenih raspoređeno<br />
je po 13 trgovačkih centara širom BiH, proizvode<br />
namještaj, tekstil, lustere, vlasnici su špedicije, građevinske<br />
tvrtke i farme junadi. Gudelj je ostao ”narodski čovjek” koji<br />
voli zasvirati harmoniku i nije se puno promijenio od 1987.<br />
kada je udario temelje svom poslovnom carstvu otvorivši u<br />
Vitezu prvu videoteku u Jugoslaviji.<br />
Osmi po dobiti, FIS Vitez je na 13. mjestu liste Poslovnih<br />
novina po ukupnom prihodu, a na 16. mjestu je Robot, trgovačka<br />
tvrtka Selvera Oruča s jednom od najvećih maloprodajnih<br />
mreža u BiH. Medijski slabo eksponiran, Oruč<br />
odmah nakon rata osniva Robot koji se brzo širi po federalnoj<br />
polovici Bosne i Hercegovine, a posljednjih godina i po<br />
srpskom entitetu. U Bihaću kupuje tvornicu Bira, nekad u<br />
sastavu Gorenja, i postaje najveći uvoznik kućanskih aparata<br />
u BiH. Bez obzira na krizu, u Tuzli su krajem 2011. otvorili<br />
svoj petnaesti trgovački objekt.<br />
Oruč je u tu investiciju krenuo zajedno s najvećim izdavačem<br />
u BiH Fahrudinom Radončićem, koji je svoje medijsko<br />
carstvo nadopunio biznisom s nekretninama, a potom se<br />
upustio u politiku osnovavši 2009. Savez za bolju budućnost<br />
BiH. Avaz grupa je na 13. mjestu liste najvećih tvrtki po dobiti<br />
u 2010. godini. Osim najtiražnijeg dnevnog lista Dnevnog<br />
NIJAZ HASTOR vodi ASA Prevent, najveći privatni poslovni sustav u<br />
BiH sa 27 tvrtki većinom vezanih uz automobilsku industriju<br />
avaza i niza pratećih izdanja, nekadašnji dopisnik Danasa<br />
iz Podgorice Fahrudin Radončić vlasnik je najveće zgrade u<br />
BiH, nebodera od 142 metra i 40 katova, Avaz Twist Towera.<br />
Staro sjedište Avaza preuredio je u hotel Radon Plaza.<br />
Kao jednu od najvećih tvrtki u regiji hrvatsko izdanje<br />
<strong>Forbes</strong>a je 2008. godine istaknulo grupaciju MIMS sarajevskih<br />
poduzetnika Hilme i Muje Selimovića, koja je tada, na<br />
vrhuncu snage, zapošljavala 5000 ljudi ne samo u BiH nego<br />
i u Sloveniji i Srbiji. No, čini se da je kriza ozbiljno narušila<br />
uspješnost njihovog poslovanja, a dodatno su pogođeni<br />
krizom na Bliskom istoku jer su imali velike investicije u<br />
Libiji. Po listi Poslovnih novina, sarajevski Klas je u 2010.<br />
godini bio na 25. mjestu najvećih po ukupnom prihodu, ali<br />
tvrtki iz grupacije nema među najuspješnijima po dobiti.<br />
Brzo širenje zahvaljujući jeftinim kreditima uzelo je danak<br />
pa je MIMS lani u listopadu morao objaviti da se povlači<br />
iz trgovine. Selimovići su tako morali odustati od ambicije<br />
da postanu bosanski pandan Todorićevom Agrokoru i<br />
Miškovićevoj Delti, zbog koje su pretkriznih godina brzo<br />
širili djelatnosti i stvorili koncern s tvrtkama od trgovine i<br />
prehrambene industrije do vojne industrije i medija.<br />
NAJVEĆI IZVOZNICI U 2011. BILI SU<br />
ALUMINIJ MOSTAR, OPTIMA GRUPA<br />
IZ BANJALUKE, ZENIČKA ŽELJEZARA<br />
I PREVENT CUTTING IZ VISOKOG<br />
Uspješnije od Selimovića s krizom se nose hercegovački<br />
poduzetnici Petar Ćorluka i Miro Grbešić, koji su svoja<br />
poslovna carstva uspješno proširili na Hrvatsku. Ćorlukina<br />
tvrtka Violeta bila je 18. na listi Poslovnih novina po ukupnom<br />
prihodu, a na 19. mjestu po ukupnom izvozu. Očekuje<br />
se da će ove godine plasman biti i bolji, s obzirom na stalni<br />
porast udjela na tržištu i Hrvatske i BiH. Ne čekajući da<br />
Hrvatska uđe u EU pa da nove carine blokiraju dotadašnju<br />
razmjenu, Ćorluka je u travnju prošle godine u Svetoj Heleni<br />
pokraj Zagreba otvorio tvornicu higijenskih proizvoda<br />
vrijednu 12 milijuna eura. Violetu, tvrtku s više od 700 zaposlenih,<br />
Ćorluka je stvorio iz Prodexa, poznate trgovačke<br />
i uvozničke tvrtke osnovane 1990. u Grudama.<br />
Sličan primjer je Mepas Mirka Grbešića iz Širokog Brijega:<br />
prvotno koncentrirani isključivo na trgovinu, još krajem<br />
devedesetih odlučuju se širiti i na proizvodnju. Na hrvatsko<br />
tržište Grbešić ulazi 1998. kupnjom Saponije iz Osijeka, a<br />
potom kupuje Kandit, Koestlin, Marasku i Brodomerkur. U<br />
BiH su bili deveti po neto dobiti i 24. po ukupnom prihodu.<br />
Da Grbešić ne posustaje, pokazao je ovih dana otvorivši<br />
najveći tržni centar u BiH, mostarski Mepas Mall, u koji je<br />
uložio više od 50 milijuna eura s idejom da bude glavni šoping<br />
centar između Splita, Livna, Sarajeva i Dubrovnika.<br />
24<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES<br />
MAKEDONIJA<br />
SKRIVENI NOVAC<br />
Bogataši u<br />
zakonskim rupama<br />
Netransparentnost tržišta kapitala ostavlja dovoljno prostora tvrtkama i<br />
poslovnim ljudima za manipuliranje informacijama o bogatstvu<br />
PIŠE: ALEKSANDAR MANASIEV, SKOPLJE<br />
Gotovo dva desetljeća nitko službeno ne zna tko<br />
su makedonski milijunaši i koliko su bogati. Za<br />
razliku od zapadnih zemalja, u Makedoniji bogataši<br />
nemaju posebnu želju hvaliti se iznosima<br />
svojih bogatstava. Zadnjih nekoliko godina objavljuju se<br />
informacije o tome koliko dionica imaju najmoćniji ljudi,<br />
ali sve je to samo šminka. Većina informacija se ne objavljuje.<br />
Zakon o vrijednosnim papirima zabranjuje, na primjer,<br />
objavu imena dioničara koji posjeduju manje od pet posto<br />
dionica. Obitelji nerijetko imaju udjele u nekoliko velikih<br />
tvrtki, i to nekoliko paketa ispod pet posto, koristeći tako<br />
skrovište koje im nudi zakon.<br />
K tomu, mnoge tvrtke koje godišnje okreću milijune<br />
eura ne kotiraju na burzi. Stajalo bi Tantalovih muka da<br />
se odredi njihova prava vrijednost i time bogatstvo njihovih<br />
vlasnika. Dionice velikih tvrtki posjeduju brojne<br />
offshore kompanije registrirane na Cipru, Djevičanskim<br />
otocima i u Panami. Utvrditi njihove vlasnike ponekad je<br />
nemoguća misija.<br />
Ovo je samo dio razloga zašto se makedonska burza ne<br />
može uzeti kao jedini i glavni izvor informacija za sastavljanje<br />
ljestvice najbogatijih ljudi u Makedoniji. Naš mali Top<br />
5 financijski najmoćnijih ljudi u Makedoniji sastavili smo<br />
pomoću liste 200 najmoćnijih tvrtki, koju svake godine<br />
objavljuje skopski Euro Business Center. Na popisu su se<br />
našli biznismeni koji su godinama smatrani najbogatijima,<br />
ali i oni koji su se brzo popeli na vrh upravljajući uspješnim<br />
tvrtkama.<br />
MAKEDONSKI BOGATAŠI PREMA POSLOVNIM PRIHODIMA SVOJIH KOMPANIJA<br />
RANG IME POSLOVNI PRIHODI KOMPANIJA DOBIT U 2010.<br />
U 2010. /MIL. EUR/<br />
/MIL. EUR/<br />
1. Minčo Jordanov 148,9 Makstil, Beton, Fakom 1,6<br />
2. Vladimir Todorović 89,3 Tinex 2,2<br />
3. Kočo Angjušev 88,1 BRAKO, EFT Makedonija,<br />
Feroinvest 3,7<br />
4. Živko Mukaetov 89,7 Alkaloid 10<br />
5. Ilija Gečev 72,4 IGM-Trejd 9,9<br />
26<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
KOČO ANGJUŠEV<br />
Vrtoglavo<br />
prema vrhu<br />
Profesor Fakulteta strojarstva u<br />
Skoplju održao je lekciju gospodarstvenicima<br />
kako ostvariti ogroman<br />
profit u kratko vrijeme. Njegovo<br />
ime nije među prvima kojih se sjetite<br />
kad pomislite na financijski najmoćnije<br />
ljude, ali ga visoko na listu<br />
stavlja činjenica da su tri tvrtke koje<br />
je osnovao i kojima upravlja, među<br />
200 najboljih po dobiti i prihodima.<br />
Angjušev je 2003. osnovao Društvo za<br />
zapošljavanje osoba s invaliditetom, za<br />
proizvodnju, trgovinu i usluge Feroinvest.<br />
Društvo je dio konzorcija koji je<br />
dobio koncesiju za izgradnju 21 male<br />
hidroelektrane. Dobit im je u 2010. bila<br />
gotovo 1,5 milijuna eura. Jedan je od<br />
osnivača i tvrtke BRAKO iz Velesa te<br />
predsjednik Upravnog odbora nakon<br />
što je Feroinvest 2003. postao vlasnik<br />
50 posto kapitala te tvrtke. BRAKO<br />
izrađuje žičane proizvode tražene na<br />
tržištima Balkana i Europe. Žele postati<br />
balkanski lider pa su 2006. otvorili<br />
proizvodne pogone u dunavskim lukama,<br />
BRAKO-Feroprodukt u Pančevu<br />
i BRAKO-Bugarska u Vidinu. Tako je<br />
tvrtka narasla u holding. U 2010. su<br />
imali promet veći od 16 milijuna eura.<br />
Pravi bum Angjušev je postigao sa<br />
skopskom tvrtkom EFT Makedonija,<br />
koja se ubrzo nakon osnivanja našla<br />
među 200 najmoćnijih tvrtki. Punopravni<br />
član EFT Grupe, tvrtka osnovana<br />
2006. danas je vodeći dobavljač<br />
energije na otvorenom tržištu u Makedoniji,<br />
a pokriva više od 90 posto<br />
tržišta. EFT Makedonija isporučio je<br />
2010. godine 1,4TW/h energije ukupno<br />
vrijedne 66 milijuna eura, što je oko<br />
80 posto ukupnog uvoza te godine i<br />
50-postotno povećanje u odnosu na<br />
količine energije dostavljene 2009. Preko<br />
novoosnovane tvrtke Metalinvest<br />
EFT, 2010. je EFT Makedonija postao<br />
vlasnikom velikog metalurškog kombinata<br />
Silmak iz Tetova. Direktor EFT-a<br />
Makedonija Angjušev postaje upravitelj<br />
i tog metalurškog kombinata.<br />
Angjušev vjerojatno nije najbogatiji<br />
čovjek u Makedoniji, ali smjestili smo<br />
ga u sam vrh zbog velikog uspona u samo<br />
tri godine. Bilo da se radi o prodaji<br />
energije ili prodaji žičanih proizvoda,<br />
pokazao je da može biti učitelj i puno<br />
bogatijim biznismenima.<br />
MINČO JORDANOV<br />
Makedonski<br />
kralj čelika<br />
Godinama ga smatraju najbogatijim<br />
poduzetnikom u Makedoniji. Okušao<br />
se u nizu biznisa, od čelika, vinogradarstva<br />
i vinarstva, do izdavanja dnevnih<br />
novina. U crnoj metalurgiji je više<br />
od 30 godina. Od 1983. do 1989. bio je<br />
generalni direktor Rudnika i željezare<br />
Skoplje, a potom do 1992. direktor Tehnometal-Vardara<br />
u Moskvi. Tada odlazi<br />
u Duferco SA iz Lugana, kompaniju<br />
koja se bavi čelikom. Od 1994. je tamo<br />
odgovoran za zemlje SSSR-a. Godine<br />
1997. postaje predsjednik Upravnog<br />
odbora Makstil AD-a Skoplje i član<br />
Uprave Dufercoa. Nakratko ulazi u politiku<br />
kao potpredsjednik Vlade, ali ne<br />
napušta biznis. Danas je vlasnik vinarije<br />
Stobi, građevinske tvrtke Beton, metalurške<br />
tvrtke Fakom, privatne klinike<br />
Remedika i dvaju dnevnih listova.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 27
FORBES<br />
MAKEDONIJA — SKRIVENI NOVAC<br />
VLADIMIR TODOROVIĆ<br />
Najbogatiji gradonačelnik<br />
Osnivač najvećeg lanca supermarketa u Makedoniji postao je načelnik najveće<br />
makedonske općine, skopske općine Centar. Todorović i obitelj su vlasnici tvrtke<br />
Tinex koja ima četrdesetak supermarketa u 10 gradova te lanac drogerija Cosmo<br />
Tinex. Tinex je 2010. godine imao promet od skoro 90 milijuna eura i tako stigao<br />
na 11. mjesto Top 200 najvećih tvrtki u Makedoniji. Multimilijunski biznis danas<br />
vodi njegova obitelj.<br />
ILIJA GEČEV<br />
Željezni<br />
milijunaš<br />
Ilija Gečev iz Kavadaraca osnivač je i<br />
vlasnik tvrtke IGM-Trejd, osnovane<br />
1994. godine. Glavna im je djelatnost<br />
trgovanje proizvodima crne metalurgije.<br />
To je najveća greenfield investicija<br />
u Makedoniji. Godišnje IGM-Trejd<br />
proizvede 120 tisuća tona zavarenih<br />
cijevi i profila, 90 posto za izvoz. Prema<br />
poslovnim rezultatima jedna je od<br />
10 najboljih tvrtki u Makedoniji i šesti<br />
najveći izvoznik u zemlji. Gečev je nedavno<br />
najavio da u Kavadarcima želi<br />
sagraditi tvornicu za preradu metala<br />
vrijednu 100 milijuna eura<br />
ŽIVKO MUKAETOV<br />
Lijek za<br />
uspjeh<br />
Mukaetov je CEO i predsjednik<br />
Upravnog odbora Alkaloida, najveće<br />
makedonske farmaceutske industrije.<br />
Njegova mladost unijela<br />
je novi duh u kompaniju i ona pod<br />
njegovim vodstvom svake godine<br />
ostvaruje sve veći profit. Alkaloid<br />
je danas šesta farmaceutska industrija<br />
u jugoistočnoj Europi, s 14<br />
ureda izvan Makedonije. Ima oko<br />
1350 zaposlenih, a većinski dio<br />
vlasničke strukture čine privatni<br />
dioničari, od kojih su oko 10 posto<br />
strani investitori. Prema Centralnom<br />
registru vrijednosnih papira<br />
Mukaetov je najveći individualni<br />
vlasnik i posjeduje 6,72 posto dionica<br />
Alkaloida, čija je vrijednost<br />
preko pet milijuna eura.<br />
28<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES<br />
KONTEKST<br />
TRŽIŠTE<br />
Burzovni balon<br />
divovskih razmjera<br />
Kontinuirani priljev svježeg kapitala u regiji stvorio je čudovišni burzovni<br />
balon koji je na vrhuncu premašivao cifru od 100 milijardi eura<br />
PIŠE: MARIO GATARA<br />
Nešto više od 700 bodova;<br />
toliko je iznosila vrijednost<br />
tada mnogima posve<br />
opskurnog burzovnog<br />
indeksa početkom 1999. godine,<br />
na startu uzlaznog trenda koji će se<br />
pretvoriti u nevjerojatnu pozitivnu<br />
seriju i domaćem tržištu kapitala<br />
priskrbiti status mjesta hodočašća<br />
širokih narodnih masa. Kao i svaki<br />
drugi početak, i ovaj je bio prilično<br />
težak, postavljajući pred ulagače<br />
brojne prepreke koje je valjalo svladati<br />
u lovu na prinose. Te 1999. godine<br />
Crobex jedva da se pomaknuo,<br />
namaknuvši tek mizernih 0,5% rasta<br />
vrijednosti, ali se zato na prijelazu<br />
milenija svijetla budućnost puno lakše<br />
dala nazrijeti, a već tijekom 2002.<br />
godine, mada još uvijek u uvjetima<br />
prilično niske razine likvidnosti,<br />
vrijednost indeksa se - udvostručila.<br />
Uslijedio kraći post, s neuobičajeno<br />
ZAGREBAČKA<br />
BURZA<br />
Grandioznom<br />
je ostala samo<br />
zgrada<br />
ZBROJ TRŽIŠNIH KAPITALIZACIJA SEDAM BURZI U<br />
REGIJI IZNOSIO JE KRAJEM 2007. ČAK 15% IZNOSA<br />
KOJI JE BIJELA KUĆA UTROŠILA NA SANACIJU<br />
NAJMOĆNIJIH SVJETSKIH BANAKA<br />
mršavih 1,1% rasta u izbornoj 2003.<br />
godini, koja je zaključena smjenom<br />
vladajuće garniture i ustoličenjem<br />
Ive Sanadera u Banskim dvorima.<br />
Završni čin nadasve uzbudljive<br />
predstave, obilježene posvemašnjom<br />
euforijom i psihologijom krda, potrajao<br />
je pune četiri godine i teško<br />
ga je opisati riječima, baš kao i ono<br />
što je uslijedilo poslije, ali sa suprotnim<br />
predznakom. Naime, punih devet<br />
godina trajala je pozitivna serija<br />
indeksa koji je tijekom 2007. godine<br />
preskočio čak i razinu od 5000<br />
bodova, označivši ujedno - početak<br />
kraja. Već iduće godine masovna je<br />
rasprodaja, dodatno osnažena paničnim<br />
bijegom inozemnih ulagača,<br />
izbrisala ogromne fragmente uzlaznog<br />
trenda i pozitivne pomake ne<br />
samo iz 2007., već i iz 2006. godine,<br />
osudivši domaću burzu na letargično<br />
razdoblje stagnacije.<br />
Kako to obično biva, većina ulagača<br />
balon nije na vrijeme prepoznala,<br />
prepuštajući se iluziji sazdanoj na<br />
očekivanju kako će impresivne stope<br />
rasta privući svježi kapital na tržište,<br />
usprkos brojnim signalima koji su<br />
upućivali na skori kraj idile. No kritična<br />
masa neophodna za promjenu<br />
trenda stvorena je u tili čas, rušeći ci-<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 29
FORBES<br />
KONTEKST<br />
KRAHU hrvatskog tržišta kapitala prethodila<br />
je serija od devet godina uzastopnog rasta<br />
vrijednosti burzovnog indeksa<br />
jene dionica nevjerojatnom brzinom<br />
i intenzitetom.<br />
Ako može poslužiti kao nekakva<br />
utjeha, balon nisu uspjeli prepoznati<br />
ni puno iskusniji investitori na razvijenim<br />
tržištima kapitala, ubilježivši<br />
idućih nekoliko godina ogromne<br />
gubitke. Samo tijekom 2008. godine<br />
američki je S&P 500, pod teretom<br />
subprime krize koja je ubrzo evoluirala<br />
u globalnu ekonomsku krizu<br />
katastrofalnih razmjera, ostao bez<br />
trećine svoje vrijednosti. Štoviše,<br />
unatoč višegodišnjem negativnom<br />
trendu, Crobex je i sada jako daleko<br />
od onih 700 bodova s početka priče,<br />
što se nikako ne može reći za S&P<br />
500 indeks, koji je još uvijek u minusu.<br />
Kriza je i na zemlje BRIC bloka,<br />
sinonima za tržišta u razvoju, djelovala<br />
poput utega, ali od tada do danas<br />
gubici su ipak amortizirani u nešto<br />
većoj mjeri.<br />
S druge strane, priča sa Zagrebačke<br />
burze gotovo je istovjetna<br />
iskustvima drugih tržišta u regiji.<br />
UJEDNAČEN minus vodeći regionalnih<br />
indeksa epilog je snažnog priljeva svježeg<br />
kapitala i balona koji je time stvoren<br />
Razlika je samo u činjenici da korijeni<br />
pozitivnog trenda datiraju od<br />
puno ranije, zbog čega se raširenom<br />
euforijom Zagreb prometnuo u regionalnog<br />
lidera, odnijevši, uvjetno<br />
rečeno, najveći dio kolača.<br />
Naime, u zbroju prometa ostvarenog<br />
na prostoru od Vardara do Triglava,<br />
Zagrebu je 2007. godine pripala<br />
gotovo - polovica. Formirajući veliki<br />
nesrazmjer ponude i potražnje,<br />
drastičan rast obujma trgovine oblikovao<br />
je višegodišnji trend rasta koji<br />
je kontinuiranim priljevom svježeg<br />
kapitala na neki način sam sebe hranio,<br />
zatvarajući začarani krug. Sve to<br />
u konačnici je iznjedrilo kulminaciju<br />
pozitivnog trenda tijekom 2007. godine,<br />
obilježenu uistinu impresivnim<br />
brojkama. Tako je, primjerice, samo<br />
u godinu dana ukupan promet na Zagrebačkoj<br />
burzi uvećan za trećinu,<br />
dosegnuvši te 2007. godine gotovo<br />
devet milijardi dolara. Ta cifra korespondira<br />
s otprilike polovicom hrvatskog<br />
državnog proračuna.<br />
DUBOKA KOREKCIJA traje već petu godinu<br />
zaredom, no najveći su gubici zabilježeni na<br />
samome startu, tijekom 2008. godine<br />
Zahvaljujući službenim podacima,<br />
razmjere euforije koja se proširila<br />
na prostoru bivše države moguće je<br />
izraziti i apsolutnim brojkama. Puki<br />
zbroj tržišnih kapitalizacija sedam<br />
tržišta u regiji otkriva konkretne<br />
obrise balona koji je do kraja 2007.<br />
godine narastao na nevjerojatnih 111<br />
milijardi eura. Usporedbe radi, to<br />
je čak 15% iznosa koji je Bijela kuća<br />
utrošila na inicijalni paket sanacije<br />
američkih investicijskih banaka, pokušavajući<br />
spriječiti krah Wall Streeta<br />
(i svijeta kakav poznajemo). Istog<br />
onog Wall Streeta i istih onih banaka<br />
koji, bilo u doslovnom ili pak prenesenom<br />
značenju, vladaju svijetom.<br />
Kategorijom tržišne kapitalizacije<br />
stvari je moguće staviti i u nešto<br />
širi kontekst. Naime, prema uvriježenoj<br />
klasifikaciji, valuacije dionica<br />
moguće je promatrati kroz prizmu<br />
odnosa tržišne kapitalizacije i bruto<br />
nacionalnog proizvoda (BNP).<br />
Ili u konkretnom slučaju, zbog nedostatka<br />
odgovarajućih podataka,<br />
ODNOS TRŽIŠNE KAPITALIZACIJE I<br />
BDP-A pokazuje kako su valuacije dionica na<br />
regionalnim burzama otišle - predaleko<br />
ODNOS BDP-a<br />
I TRŽIŠNE<br />
KAPITALIZACIJE<br />
NA VEĆINI JE<br />
BURZI U REGIJI<br />
TIJEKOM 2007. GODINE<br />
NAPROSTO OTIŠAO<br />
PREDALEKO<br />
TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA SEGMENTA<br />
DIONICA također signalizira prenapregnute<br />
valutacije koje su bile “zrele” za korekciju<br />
30<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
SILOVIT RAST koji je prethodio masovnoj<br />
rasprodaji na teritoriju bivše države zaobišao<br />
je razvijena, ali i većinu tržišta u razvoju<br />
bruto društvenog proizvoda (BDP)<br />
čija odstupanja u odnosu na BNP<br />
za potrebe te kalkulacije možemo<br />
smatrati zanemarivima. Prema riječima<br />
Warrena Buffetta, “odnos tržišne<br />
kapitalizacije i BNP-a vjerojatno<br />
je najbolji način kojim se u svakom<br />
trenutku može procijeniti jesu li, i u<br />
kojoj su mjeri, valuacije dionica podcijenjene<br />
ili precijenjene”. U svakom<br />
slučaju, empirijski je dokazano kako<br />
je granica između fundamentalno<br />
podcijenjenog i precijenjenog tržišta<br />
negdje između 75% i 90% BDP-a. Sve<br />
ispod toga najčešće ostavlja dovoljno<br />
prostora za daljnji rast te, analogno<br />
tome, sve iznad toga otvara mogućnost<br />
intenzivnije korekcije.<br />
A izračun pokazuje kako je taj odnos<br />
na većini regionalnih burzi tijekom<br />
2007. godine naprosto otišao<br />
- predaleko. Izuzetak su Ljubljana i<br />
Beograd, koji su se, mjereno rastom<br />
burzovnih indeksa (SBI Top i Belex<br />
15), te godine ionako našli na dnu<br />
ljestvice, ostvarivši rast vrijednosti<br />
REKORDI su se tijekom 2007. godine nizali<br />
jedan za drugim, uključujući i katergoriju<br />
ostvarnog prometa<br />
REGIONALNI LIDER prema kriteriju<br />
ostvarenog prometa bio je upravo Zagreb,<br />
odnijevši gotovo polovicu ukupnog prometa<br />
od 56,6%, odnosno, 58%. Svi ostali<br />
su bili duboko na “opasnom teritoriju”,<br />
s troznamenkastim omjerom<br />
tržišne kapitalizacije i BDP-a. Da je<br />
zaista riječ o prenapregnutim ili čak<br />
ekstremnim valuacijama, pokazuje<br />
usporedba s Wall Streetom gdje je<br />
taj odnos, vrteći film stotinjak godina<br />
unatrag, po prvi puta poprimio troznamenkasti<br />
oblik krajem 1996. godine.<br />
Bio je to uvod u dot-com balon,<br />
a svi znamo kako je to završilo.<br />
Doduše, opisana kalkulacija odnosi<br />
se na tržišnu kapitalizaciju svih<br />
financijskih instrumenata koji su<br />
kotirali na burzama u regiji, što uz<br />
dionice podrazumijeva i obveznice,<br />
ali brojke nisu ništa manje uvjerljive<br />
čak i kada se taj balast izolira iz<br />
kalkulacije. Kao primjer je najjednostavnije<br />
opet navesti Zagreb, jer je tržišna<br />
kapitalizacija izlistanih izdanja<br />
sa Zagrebačke burze u oba slučaja (sa<br />
i bez obveznica) nadmašivala bruto<br />
društveni proizvod, signalizirajući<br />
rastuću opasnost od intenzivne korekcije.<br />
To bi, doduše, značilo i kako<br />
su, s aktualnim valuacijama, tržišta<br />
u regiji trenutno u manjoj ili većoj<br />
mjeri podcijenjena.<br />
Naime, odnos tržišne kapitalizacije<br />
i BDP-a niži od 50% sugerira<br />
značajnu podcijenjenost tržišta, dok<br />
omjer između 50% i 75% također<br />
ostavlja prostora za rast, osobito ako<br />
se iz jednadžbe isključe obveznice.<br />
Kao ekstreman primjer u ovom slučaju<br />
može poslužiti Ljubljana, gdje<br />
se tržišna kapitalizacija u razdoblju<br />
od 2007. do 2011. godine nominalno<br />
nije značajnije promijenila. No, za<br />
razliku od 2007. godine kada je na<br />
obveznice otpadalo gotovo šest (od<br />
ukupno dvadesetak milijardi eura),<br />
danas ta brojka iznosi čak 14,5 milijardi<br />
eura.<br />
Međutim, kako je aktivnost na<br />
regionalnim burzama već dulje lišena<br />
elementa masovnosti, prilično je<br />
nezahvalno prognozirati kada bi se<br />
taj potencijal za rast doista mogao i<br />
realizirati.<br />
Keune celebration show<br />
Najjače frizerske akademije regije koje su<br />
educirale stotine frizera, u čijem su sastavu<br />
doajeni frizerstva, nagrađivani talenti i entuzijasti<br />
,predstavile su u zagrebačkom kazalištu Komedija<br />
svoje najbolje radove.<br />
Svaka od tri akademije je u 45-minutnom<br />
look&learn seminaru predstavila najnovije<br />
frizerske trendove, a u drugom dijelu Showa<br />
prikazane su kreacije inspirirane Alternativom.<br />
Nastup Keune Akademije podržale su Keuneove<br />
ambasadorice Lana Baneli, Ecija Ivušić, Anja<br />
Šovagović, Larisa Lipovac te zaštitno lice Keunea<br />
Lejla Filipović, koje su pokazale prekrasne<br />
frizure inspirirane 80-im i 60-im godinama.<br />
Istom prilikom, KEUNE trend kolekcija ESCAP-<br />
ISM prikazana je u dva dijela pod nazivima<br />
STATEMENTS i SEDUCTIONS. Kolekcija<br />
Statements inspirirana je oštrim geometrijskim<br />
linijama, dok je kolekcija Seductions potraga<br />
za emocijama i senzualnošću. Predstavljena je<br />
i kolekcija UNIVERSE inspirirana svemirom te<br />
bogatstvom njegovih boja i oblika.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 31
FORBES<br />
LJUDI I KOMPANIJE<br />
OBITELJ GLIGORA<br />
NAJSKUPLJI<br />
Već četiri generacije obitelji Gligora iz Kolana prave sir. Ivan i Šime<br />
uspjeli su od teškoga posla napraviti i ozbiljan biznis. Njihov je paški sir<br />
najnagrađivaniji i najtraženiji, a u prestižnim zapadnim prodavaonicama<br />
za njega je rezervirano mjesto među vrhunskim ovčjim sirevima<br />
PIŠE: BORIS OREŠIĆ • FOTOGRAFIJE: JURE MIŠKOVIĆ<br />
34<br />
FORBES<br />
SVIBANJ, 2012
HRVATSKI SIR<br />
Kada se s južnih padina<br />
Velebita obruši prema<br />
moru, bura, hladna i<br />
suha, ledi krv u žilama,<br />
zaustavlja trajekte, nosi<br />
sve pred sobom, čak i krovove s kuća… I<br />
daje okus mlijeku koje čovjek pretvara u<br />
sir. I tako već stoljećima na otoku Pagu<br />
čija se unutrašnjost, za razliku od golih<br />
obala, i ovog proljeća zeleni od mlade<br />
trave na pašnjacima gdje pasu ovce. Bez<br />
njih na ovom otoku odavno ne bi bilo života.<br />
Osim hrane u obliku mlijeka, mesa<br />
i sira, ovca je čovjeku davala vunu i kožu<br />
za izradu odjeće. Biliška, ćara i pećara<br />
autohtone su vrste kojima je otpornost<br />
na buru upisana u gene. Kao uostalom i<br />
ljudima koji se ovdje rađaju i žive.<br />
Paške ovce, objašnjavaju nam domaćini,<br />
slobodno šeću u potrazi za aromatičnim<br />
mediteranskim biljem na koje je<br />
SVIBANJ, 2012 FORBES 35
FORBES<br />
LJUDI I KOMPANIJE — OBITELJ GLIGORA<br />
POJAČANJE IZ MANCHESTERA: Simon<br />
Kerr se u sirani Gligora zaposlio na pakiranju,<br />
kako bi bio u Kolanu s bebom dok je supruga<br />
završavala studij. Sada vodi marketing<br />
‘TO MORAŠ VOLJETI’: Nije riječ o<br />
visokoprofitabilnoj proizvodnji. Veliki dio posla<br />
obavlja se snagom mišića, a samo najotporniji<br />
mogu se izboriti s burom, kaže Ivan Gligora<br />
ŠIME GLIGORA: Sin osnivača sirane,<br />
diplomirani agronom i izvršni direktor<br />
obiteljske tvrtke želi udvostručiti izvoz jer na<br />
stranom tržištu nema kašnjenja s plaćanjem<br />
bura nanijela morsku sol u obliku slane<br />
prašine. Ovce spavaju pod vedrim nebom.<br />
Svakih pet dana treba ih prebaciti<br />
na novu lokaciju gdje će obrstiti travu<br />
i grmlje.<br />
U obitelji Gligora iz Kolana sir se<br />
pravi već četiri generacije, a od 1995.<br />
vlasnici su sirane čiji je sir najnagrađivaniji<br />
i najtraženiji na tržištu. Riječ je<br />
ujedno o najskupljem hrvatskom siru.<br />
U maloprodaji kilogram košta oko 260<br />
kuna, a na inozemnim tržištima postiže<br />
i dvadesetak posto višu cijenu po kojoj<br />
je u prestižnim prodavaonicama sireva<br />
u Velikoj Britaniji i SAD-u uz bok najcjenjenijim<br />
svjetskim ovčjim sirevima.<br />
Međunarodni institut za okuse i kvalitetu,<br />
ITQI iz Bruxellesa, tri im je godine<br />
zaredom, 2010., 2011. i 2012., dodijelio<br />
najvišu ocjenu, tri zvjezdice.<br />
U Kolanu su se kuće stisnule između<br />
suhozida koji premrežuju pašnjake poput<br />
čipke. Dovoljno je daleko od mora<br />
da turizam ne naruši starinski ugođaj,<br />
iako je Novalja udaljena samo par kilometara,<br />
a do nje je i još jedna paška znamenitost<br />
- plaža Zrče koja je posljednjih<br />
godina postala vodeći hrvatski brend<br />
kad je u pitanju razuzdana zabava.<br />
Kolan će se prije naći na putu ljubiteljima<br />
gastronomskih užitaka. U sirani<br />
Gligora turistima će rado pokazati kako<br />
se izrađuje i gdje dozrijeva sir, a potom<br />
ih pozvati na degustaciju. Uz ovčje, u<br />
ponudi su kravlji i kozji sirevi uz koje se<br />
servira dalmatinski pršut, slani inćuni<br />
te crno i bijelo vino. Sve se to može u<br />
Kolanu i kupiti, a Gligora ima i prodavaonice<br />
u Zadru, Rijeci i Splitu.<br />
Ivan Gligora, vlasnik i direktor te<br />
druge po veličini paške sirane, ponosno<br />
pokazuje brojna priznanja koja su<br />
njegovi sirevi dobili na sajmovima. Tu<br />
je i posebna dozvola Europske unije za<br />
izvoz sira u zemlje članice. Iz sirane je<br />
prošle godine izašlo oko 450 tona sira,<br />
od čega 70 tona paškog ovčjeg sira. Svake<br />
godine količina raste za 15 posto.<br />
“Na Pagu”, kaže Gligora, “od stočarstva<br />
mogu živjeti samo najotporniji i<br />
najuporniji, koji su se u stanju izboriti<br />
s burom, ali i nimalo lakim poslovima<br />
koje jednostavno treba voljeti.” Trud se,<br />
kažu nam, na kraju ipak isplati.<br />
Cijeli svoj radni vijek Gligora se bavi<br />
sirom. Rođen je u Kolanu, a roditelji<br />
su mu se bavili poljoprivredom i nisu<br />
mu mogli priuštiti školovanje. Uspijeva<br />
dobiti stipendiju uz pomoć koje u Kranju<br />
završava mljekarsku školu. Vraća<br />
se na otok gdje dobiva posao u Paškoj<br />
sirani, tada u sastavu Zagrebačke mljekare.<br />
Potom kao tehnolog 20 godina<br />
radi u Zadarskoj mljekari i napreduje<br />
do mjesta šefa proizvodnje. Početkom<br />
90-ih vraća se na Pag i ponovno zapošljava<br />
u Paškoj sirani, a 1995. osniva u<br />
Kolanu svoju siranu. Sjeća se kako je za<br />
pokretanje proizvodnje sredinom 90-ih<br />
U PODIZANJE MODERNE SIRANE GLIGORE SU<br />
2010. ULOŽILI 3,5 MILIJUNA EURA. OD TOGA JE<br />
OKO MILIJUN BESPOVRATNO DALA EU<br />
od HBOR-a dobio 80.000 njemačkih<br />
maraka kredita uz kamatnu stopu od<br />
vrtoglavih 18 posto.<br />
Danas ponosno ističe da su mu se svi<br />
snovi ispunili. Prvi je proizvođač sira na<br />
otoku čiji sirevi nose etiketu Izvorno<br />
hrvatsko. Uz pomoć novca iz EU fondova<br />
obitelj Gligora 2010. podiže u Kolanu<br />
siranu u kojoj se koristi najsuvremenija<br />
oprema. Uložili su 3,5 milijuna eura<br />
od čega im je oko milijun bespovratno<br />
dala EU bez čije se pomoći, kažu, ne bi<br />
ni upustili u toliku investiciju. Uz oca,<br />
posao vodi i sin Šime Gligora, izvršni<br />
36<br />
FORBES<br />
SVIBANJ, 2012
direktor, koji je u Zagrebu završio Agronomski<br />
fakultet. Prošle su godine imali<br />
promet od 26 milijuna kuna što je bio<br />
veliki skok u odnosu na 15 milijuna u<br />
2010. ili samo 10 milijuna u 2007. godini.<br />
Zapošljavaju 40 radnika, a mlijeko<br />
otkupljuju od oko 200 proizvođača,<br />
vlasnika ovaca. Imaju i vlastito stado<br />
od 120 ovaca. Čak 90 posto mlijeka otkupljuju.<br />
Paški sir se radi isključivo od<br />
paškog ovčjeg mlijeka, dok se kozje i<br />
kravlje za ostale sireve dovozi s kopna,<br />
iz cijele Dalmacije u kojoj su jedan od<br />
najvećih otkupljivača mlijeka. Godišnje<br />
otkupe i prerade oko 10.000 litara<br />
kravljeg, 3000 litara ovčjeg i 1500 litara<br />
kozjeg mlijeka. Za razliku od nekih drugih,<br />
sirana Gligora mlijeko ne kupuje u<br />
inozemstvu, tvrdi vlasnik. U usporedbi<br />
s kravljim, ovčje mlijeko ima triput više<br />
bjelančevina i masti.<br />
“Ovce daju mlijeko od siječnja do lipnja,<br />
a ostatak godine, da bismo popunili<br />
kapacitete, proizvodimo kravlje i kozje<br />
sireve. Ovčjeg mlijeka na otoku nema<br />
dovoljno da bi se moglo živjeti samo od<br />
paškog sira. Litru mlijeka plaćamo 12<br />
kuna što je jedno od najskupljih mlijeka<br />
u Europi. Za kilogram sira je potrebno<br />
sedam litara mlijeka. Limitirani smo<br />
količinama i zato paški sir mora imati<br />
visoku cijenu. Prošle ga je godine, zbog<br />
velike potražnje u turističkoj sezoni, već<br />
u rujnu ponestalo”, kaže Šime, dok otac<br />
Ivan negoduje što mnogi restorani gostima<br />
kao paški sir prodaju sir koji nema<br />
veze ni s Pagom niti s Hrvatskom.<br />
Otac i sin Gligora kažu kako na otoku<br />
OVČARSTVO U BROJKAMA<br />
nije bilo lako pronaći kvalitetne radnike.<br />
Vođenje marketinga i prodaje prepustili<br />
su Simonu Kerru (34), Britancu i<br />
paškom zetu koji je po struci socijalni<br />
radnik. Cijeli je život proveo u rodnom<br />
Manchesteru, a ponosno ističe svoje<br />
škotsko porijeklo. U Hrvatskoj je prvi<br />
put bio kao tinejdžer 1994. i svidjela mu<br />
se na prvi pogled. Za ponovni posjet odlučio<br />
se 2008. i toga ljeta u Rijeci upoznao<br />
Mirnu iz Kolana, svoju buduću<br />
suprugu. Ujesen 2009. počinje raditi u<br />
sirani, u početku na poslovima pakiranja.<br />
Vlasnici ubrzo u njemu prepoznaju<br />
talentiranog marketingaša čija poznanstva<br />
smatraju dragocjenim za probijanje<br />
paškoga sira na inozemna tržišta.<br />
U inozemstvu sada završava oko deset<br />
posto proizvoda. Prema riječima Šime<br />
S obzirom na površinu i broj stanovnika, Hrvatska je po broju ovaca u europskom<br />
prosjeku. Na sjeveru Europu ovce uglavnom žive u štalama i hrani ih se sijenom, pa je<br />
njihovo mlijeko i meso nešto lošije kvalitete nego u Hrvatskoj gdje se hrana bazira na<br />
prirodnoj ispaši.<br />
U Hrvatskoj se uzgojem ovaca bavi oko 10 tisuća ljudi. U prosjeku svaki ima po 50 ovaca.<br />
Ukupno ih je nešto više od pola milijuna. Ta brojka je već desetak godina podjednaka.<br />
Hrvatski sustav poticaja za ovčarstvo potpuno je usklađen s regulativom Europske unije,<br />
a i iznosi su podjednaki kao u tim zemljama. Vlasnik stada dobiva 122 kune po ovci, pa<br />
70 lipa po litri mlijeka koje prodaje mljekari, kao i 700 kuna po hektaru pašnjaka. Sve<br />
veća potražnja za vrhunskim sirom najbolji je poticaj za razvoj ovčarstva.<br />
FORMULA: Uz kombinaciju tradicionalne recepture i modernih tehnologija, bitna je i kvaliteta<br />
mlijeka. Treba ga 7 litara za kilogram sira, a 12 kuna za litru jedna je od najviših cijena u Europi<br />
Gligore, na stranom tržištu, za razliku<br />
od domaćeg, nema kašnjenja s plaćanjem<br />
pa im je cilj udvostručiti izvoz.<br />
Formula uspjeha je, tvrdi Ivan Gligora,<br />
u vrhunskom mlijeku te kombinaciji<br />
tradicionalne recepture i modernih<br />
tehnologija. Tek nakon godinu dana sir<br />
dobiva prepoznatljivu zrnatu strukturu.<br />
Sirana ima opremu za ispitivanje kakvoće<br />
mlijeka, kao i postrojenje za proizvodnju<br />
skute koja se dobiva zagrijavanjem<br />
sirutke u posebnim posudama.<br />
Svi važniji proizvođači sira na otoku,<br />
udružili su se 2005. u Udrugu proizvođača<br />
paškog sira. Cilj im je zaštiti izvornost<br />
svojih proizvoda. Glavni preduvjet<br />
koji su morali zadovoljiti bio je da se sir<br />
proizvodi na isti način kao i u prošlosti.<br />
Njegove su karakteristike predodređene<br />
autohtonom pasminom ovce koja<br />
se hrani samo na otočkim pašnjacima.<br />
Oznakom izvornosti ili zemljopisnog<br />
porijekla u cijeloj je Europi označeno<br />
svega šestotinjak poljoprivrednih proizvoda.<br />
Gligorin sir posjeduje i oznaku<br />
Hrvatski otočni proizvod.<br />
Na Pagu se godišnje proizvede oko<br />
300 tona ovčjeg sira i ta količina vjerojatno<br />
neće mnogo rasti. Zato je, kaže<br />
Ivan Gligora, najvažnije inzistirati na<br />
vrhunskoj kvaliteti koju tržište zna cijeniti.<br />
SVIBANJ, 2012 FORBES 37
FORBES<br />
LJUDI I KOMPANIJE — SALONA GRUPA<br />
Krešimir Sečak, nekadašnji<br />
Deloitteov stručnjak za ljudske<br />
potencijale, samopouzdano vodi<br />
Salona grupu tržišnim oceanima<br />
U DVIJE KRIZNE<br />
GODINE<br />
ZARADILI SMO<br />
VIŠE NO IKAD<br />
38<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
Stigao je u vrijeme najžešće krize u<br />
maloj brodogradnji. Danas, tri i pol<br />
godine kasnije, Krešimir Sečak stoji<br />
za kormilom tvrtke koja može postati<br />
svjetski lider na tržištu jedrilica visokih<br />
performansi<br />
PIŠE: JOZO VRDOLJAK • FOTOGRAFIJE: JAKOV PRKIĆ<br />
Kad narudžbe na pojedinim tržištima padaju ili<br />
stagniraju, najbolji način povećanja prodaje je<br />
proboj na nova tržišta”, kaže Krešimir Sečak,<br />
predsjednik Uprave Salona Grupe. Njegova<br />
tvrtka proizvodi jedan od najtraženijih brendova<br />
jedrilica, čije se cijene kreću od 150 tisuća do milijun<br />
i pol eura. Toliko će koštati regatno potpuno opremljena<br />
Salona 60, u ovom trenutku vjerojatno najveći projekt u<br />
hrvatskoj maloj brodogradnji.<br />
“Zadatak je dovesti brend Salona na razinu vodećih globalnih<br />
proizvođača performance jedrilica. U sljedećih pet<br />
godina želimo postati broj jedan u tom tržišnom segmentu”,<br />
naglašava Sečak. No, kako se ovaj stručnjak za ljudske potencijale<br />
uopće našao među jedrilicama?<br />
Diplomiravši na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u<br />
Zagrebu 1993. godine, Sečak se sa suprugom otisnuo sve do<br />
Novog Zelanda, države koja je u to vrijeme bila odredište<br />
mnogih mlađih visokoobrazovanih građana Hrvatske. U 11<br />
godina prošao je tipičan iseljenički poslovni put. Započeo je<br />
kao tehnički crtač i napredovao stepenicu po stepenicu, od<br />
poslova prodaje, inženjera razvoja, voditelja razvojnog tima,<br />
šefa proizvodnje i direktora razvoja do pozicija direktora<br />
srednje velikih proizvodnih kompanija. Radio je većinom u<br />
proizvodnim, izvozno orijentiranim tvrtkama i stekao veliko<br />
međunarodno iskustvo.<br />
U HRVATSKU SE VRATIO KRAJEM 2004. GODINE<br />
priključivši se Deloitteu, u prvom trenutku kao menadžer<br />
na projektu “20 ključeva”. Za godinu dana postao je voditelj<br />
projekta, a od 2005. je praktički vodio segment savjetodavnih<br />
poslova za proizvodna poduzeća - izrade strategije, planiranja,<br />
restrukturiranja i poboljšanja procesa, da bi 2007. na<br />
nivou regije pokrenuo konzalting za upravljanje ljudskim<br />
potencijalima. U tom je razdoblju počeo surađivati s vlasnicima<br />
ASA Prevent Group, obitelji Hastor, koji su mu 2009.<br />
ponudili da vodi Salona grupu, nautički segment Preventovog<br />
biznisa.<br />
Sečak je napustio Deloitte kao regionalni menadžer odgovoran<br />
za konzalting proizvodnim poduzećima u sedam<br />
zemalja regije Panon Adria i regionalni lider za usluge kon-<br />
JOZO VRDOLJAK JE<br />
DOPISNIK PRIVREDNOG VJESNIKA IZ SPLITA<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 39
FORBES<br />
LJUDI I KOMPANIJE — SALONA GRUPA<br />
zaltinga ljudskih potencijala. “U tri<br />
godine, tim kojem sam bio na čelu u<br />
Deloitteu utrostručio je prihode”, kaže.<br />
Početkom 2009. prihvatio je poziv<br />
vlasnika ASA Preventa, koji su krajem<br />
2007. kupili tvrtku AD Brodovi izravno<br />
od njegova dotadašnjeg vlasnika,<br />
tvrtke AD Plastik.<br />
Prevent je potom osnovao Salona<br />
grupu koja obuhvaća tvrtke AD Brodovi,<br />
Salona Charter i AD Nautica.<br />
AD Brodovi iz Solina proizvode jedrilice<br />
Salona i razvojni su centar za<br />
gumenjake Maestral. Salona Charter<br />
se bavi nautičkom djelatnošću u Marini<br />
Kaštela, a AD Nautica iz Visokog i<br />
Goražda u BiH proizvodi namještaj za<br />
brodove i gumenjake te male plastične<br />
dijelove za Salone. Gumenjaci Maestral<br />
proizvode se od 2009. u Visokom,<br />
ali uz hrvatski dizajn i know-how.<br />
Grupa ima oko 155 zaposlenih, stotinjak<br />
u AD Brodovima, pet u Salona<br />
Charteru, a pedesetak u AD Nautici.<br />
Broj zaposlenih varira ovisno o sezoni<br />
i broju narudžbi.<br />
PRODAJNA SEZONA BRODOVA<br />
traje od jeseni do ranog ljeta, a Sečak<br />
je tvrtku preuzeo u veljači, kada<br />
je - što zbog krize, što zbog nepromišljenog<br />
uvođenja trošarina koje su<br />
dodatno oporezivale plovila - prodaja<br />
pala za više od 60 posto. Stigao je, dakle,<br />
u vrijeme najžešće krize u maloj<br />
brodogradnji, kada je broj narudžbi<br />
drastično opao.<br />
AD Brodovi sudjeluju u prihodima<br />
Salona grupe s oko 70 posto, a jedrilice<br />
Salona uglavnom se plasiraju na<br />
inozemno tržište. “Zadatak je dovesti<br />
brend Salona na razinu vodećih<br />
globalnih proizvođača performance<br />
jedrilica. Zapravo želimo u sljedećih<br />
pet godina postati broj jedan u tom<br />
tržišnom segmentu i osigurati da nam<br />
iz godine u godinu raste i prodaja i<br />
profitabilnost, bez obzira na sadašnju<br />
krizu. U 2009. godini isporučili smo<br />
20 Salona, u 2010. godini 30 , 2011. već<br />
37. Trenutačno su naručena 42 broda,<br />
a predviđam da ćemo do kraja godine<br />
isporučiti pedesetak jedrilica. Znači, u<br />
“PO PRIHODIMA I KOLIČINI ISPORUČENIH PLOVI-<br />
LA VRATILI SMO SE NA RAZINU OD PRIJE KRIZE. PO<br />
TOME SMO VJEROJATNO JEDINSTVENI U EUROPI.”<br />
tri godine ne samo da smo preokrenuli<br />
trend, već smo udvostručili prihod<br />
i broj isporuka, i to u situaciji kada<br />
je nautičko tržište u svijetu i dalje u<br />
padu”, kaže Sečak.<br />
KONKURENCIJA JE U SVIM tržišnim<br />
nišama u svijetu ogromna, pogotovo<br />
u niši performance cruisera<br />
u kojoj je Salona jedan od najmlađih<br />
proizvođača. Sečaku je naruku svakako<br />
išla prepoznatljivost jedrilica<br />
Salona. Više su puta proglašavane<br />
brodovima godine u Hrvatskoj, a na<br />
sajmu brodova u Düsseldorfu jedrilica<br />
Salona 37 proglašena je europskim<br />
brodom 2007. u kategoriji od 10 do<br />
12 metara. Izabrao ju je, među pet finalista,<br />
međunarodni žiri nautičkih<br />
časopisa: BadNyt iz Danske, Bateaux<br />
iz Francuske, Batnytt iz Švedske, Fare<br />
Vela iz Italije, Seilas iz Norveške, Swissboat<br />
Yachting iz Švicarske, Waterkampioen<br />
iz Nizozemske, YACHT iz<br />
Grčke, Yachting World iz Velike Britanije,<br />
Yacht Revue iz Austrije i Yate iz<br />
Španjolske. Američki časopis Sailing<br />
World proglasio je Salonu 37 brodom<br />
2007. u kategoriji cruiser/racer.<br />
U situaciji općenitog pada narudžbi<br />
i do 70 posto, uz otprilike jednaku<br />
konkurenciju jer su svi značajniji<br />
igrači na tržištu nastavili proizvodnju,<br />
teško je i opstati. Podići broj isporuka<br />
smatra se izuzetnim uspjehom.<br />
“Najprije smo redefinirali strategiju.<br />
Odlučili smo da nam je prioritet<br />
osigurati rast prodaje kroz globalnu<br />
distribuciju, odnosno razviti dilersku<br />
mrežu širom svijeta, a paralelno<br />
s time poboljšati kvalitetu, izgled i<br />
performanse naših jedrilica. U 2009.<br />
su nam polovicu prometa radila dva<br />
distributera, što je dosta rizično. Stoga<br />
smo najprije povećali broj distributera<br />
u Europi. Danas Salona ima distributere<br />
u svim značajnijim europskim<br />
zemljama te u Koreji, Japanu, Kini,<br />
Hong Kongu, Novom Zelandu i Australiji.<br />
Pregovaramo s nekoliko distributera<br />
u Sjevernoj i Južnoj Americi<br />
te s distributerima na Karibima. Kad<br />
narudžbe na pojedinačnim tržištima<br />
padaju ili stagniraju, najbolji način<br />
povećanja prodaje je proboj na nova<br />
tržišta. Potom smo krenuli u razvoj<br />
novih modela i poboljšanje proizvoda.<br />
Od 2009. godine izašli smo s četiri<br />
nova modela, a pripremamo i Salonu<br />
60. To je u ovom trenutku vjerojatno<br />
najveći projekt u hrvatskoj maloj brodogradnji”,<br />
objašnjava Sečak.<br />
PRVA SALONA 60 trebala bi biti<br />
dovršena početkom iduće godine.<br />
Premijeru bi trebala imati na sajmu<br />
u Düsseldorfu, a Sečak se nada osvajanju<br />
i prestižnih nagrada za brod godine:<br />
“Već smo krenuli s promocijom<br />
Salone 60. Radi se o jedrilici koja ima<br />
dvije tržišne niše. Prva su vlasnici koji<br />
žele brz, kvalitetan i komforan brod, a<br />
druga su čarter tvrtke koje u ponudi<br />
žele imati i luksuznu jedrilicu. Sam<br />
projekt Salone 60 vrijedan je milijun<br />
eura, a na crtaćem stolu je i još veći<br />
brod, Salona 65.”<br />
Iz solinskog pogona upravo izlazi<br />
pet modela razvijenih od 2009. godine.<br />
Uz Salonu 60, to su Salona 35,<br />
38, 40 i 44. Novim modelima smanjena<br />
je težina, poboljšana čvrstoća<br />
i performanse, a i estetski su modernije.<br />
“Svaki od njih donio nam je rast<br />
prodaje. Primjera radi, prodali smo<br />
23 nove Salone 38 koja je na tržištu<br />
od kolovoza prošle godine. To bi bi-<br />
40<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
lo zadovoljavajuće i za proizvođače<br />
brodova dosta veće od nas. Iako naši<br />
proizvodi nisu jeftini, jer se smatraju<br />
premium proizvodima, uspjeli smo<br />
rasti bez snižavanja cijena.” Cijene se<br />
kreću od 150 tisuća do milijun i pol<br />
eura koliko će koštati regatno potpuno<br />
opremljena Salona 60. “Cilj nam je da<br />
sve tri tvrtke ove godine uprihode oko<br />
MASTER &<br />
COMMANDER:<br />
Zadatak je<br />
dovesti brend<br />
Salona na razinu<br />
vodećih svjetskih<br />
proizvođača<br />
performance<br />
jedrilica, kaže<br />
Sečak<br />
“USPJELI SMO SE RESTRUKTURIRATI I U<br />
SLJEDEĆEM RAZDOBLJU PLANIRAMO RAST PO<br />
GODIŠNJOJ STOPI OD PREKO 20%.”<br />
10 milijuna eura, s tim da bi AD Brodovi<br />
uprihodili između sedam i pol i<br />
osam milijuna eura. To je dvostruko<br />
više nego 2009.”<br />
Nedavno su se AD Brodovi okušali<br />
i na Dalekom istoku. Radi se relativno<br />
novom tržištu koje je sklonije kupnji<br />
motornih brodova odnosno glisera.<br />
“Ipak, svugdje na svijetu postoje zaljubljenici<br />
u jedrenje, tako da sada raste<br />
i azijsko tržište. Zanimljivo nam<br />
je i rusko tržište, na kojem bilježimo<br />
određene uspjehe. Isporučit ćemo i<br />
deset jedrilica na tursko tržište, za<br />
jednu čarter tvrtku. Ukratko, ove smo<br />
godine imali standardnu prodaju na<br />
našim stalnim tržištima, zahvaljujući<br />
proboju na nova tržišta ostvarili smo<br />
rast”, kaže Sečak.<br />
Uprava Salona grupe istodobno je<br />
provodila interno restrukturiranje u<br />
svim tvrtkama članicama. Smanjili su<br />
troškove, a povećali efikasnost i fleksibilnost<br />
pa sada mogu svaki brod prilagoditi<br />
zahtjevima kupaca. “U kratkom<br />
roku isporučili smo čarter flotu od deset<br />
jedrilica za domaću tvrtku koja je<br />
tražila preinake u interijeru, dizajn<br />
nove kobilice i opremu drugačiju od<br />
standarda.<br />
Kako Hrvatska ima idealne uvjete<br />
za jedrenje, u Salona grupi su razvili<br />
posebnu ponudu za čarter tvrtke, Salona<br />
Performance Charter koncept.<br />
“Tako smo privukli charter kompanije<br />
koje se žele diferencirati od standardne<br />
ponude. Nadamo se da ćemo u<br />
sljedećim godinama prodavati više<br />
Salona u Hrvatskoj, jer s njima sezona<br />
chartera dulje traje i profitabilnost<br />
je veća, bez obzira na veću inicijalnu<br />
investiciju”, kaže Sečak.<br />
Sečaka ohrabruje činjenica da su<br />
tvrtke koje se bave iznajmljivanjem<br />
plovila na domaćem tržištu počele<br />
ponovno investirati u kupnju novih<br />
brodova: Inozemno tržište stagnira i<br />
tvrtke se međusobno bore za kupce.<br />
“Mi smo zadovoljni jer smo se po prihodima<br />
i količini isporučenih plovila<br />
vratili na razinu od prije krize. Vjerojatno<br />
smo po tome jedinstveni u Europi.<br />
No, unatoč dobrim rezultatima,<br />
osobno ne vidim naznake oporavka tržišta.<br />
Kupci važu ponude, traže dodatne<br />
popuste i teško se odlučuju kupiti<br />
brod. Predviđamo da će iduće godine<br />
biti jednako teške kao prethodne, ali<br />
mi smo se uspjeli restrukturirati pa<br />
u sljedećem periodu planiramo rasti<br />
preko 20 posto godišnje.”<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 41
FORBES<br />
LJUDI I KOMPANIJE – VETROPACK STRAŽA<br />
NIJE DOVOLJNO<br />
BITI PROFITABILAN<br />
Velika je prednost staklene ambalaže što se može stopostotno reciklirati<br />
i to bezbroj puta. Od jedne tone starog stakla uvijek će se uz dodatak<br />
energije dobiti jedna tona nove staklene ambalaže jednake kvalitete<br />
PIŠE: ZDRAVKO BASARIĆ • FOTOGRAFIJE: KRUNOSLAV PAVLINA<br />
Hum na Sutli je maleno<br />
mjesto, a tom dojmu zacijelo<br />
pridonosi i granični<br />
prijelaz sa Slovenijom<br />
u središtu mjesta. No, ma<br />
koliko malen i zbijen između okolnih brda<br />
i granične rijeke Sutle, po gospodarskim<br />
kriterijima daleko nadmašuje svoju veličinu,<br />
jer u njemu su dvije najveće i najuspješnije<br />
zagorske tvrtke. Jedna od njih,<br />
vodeća po poslovnim rezultatima i u hrvatskim<br />
razmjerima, je Vetropack Straža.<br />
Tvrtka sa 152 godine proizvodne tradicije<br />
bitno odskače od prosjeka posustalog hrvatskog<br />
gospodarstva: 70 posto proizvodnje<br />
izvozi, većinom na tržišta susjednih<br />
država, zapošljava najveći broj ljudi u<br />
Krapinsko zagorskoj županiji, a u prošloj<br />
je godini proizvela rekordnih 242,9 tisuća<br />
tona ambalažnog stakla. Aktualni projekt<br />
remonta peći za proizvodnju bijelog stakla<br />
vrijedan je 170 milijuna kuna.<br />
Stoga ne čudi optimizam Tihomira<br />
Premužaka, predsjednika Uprave i generalnog<br />
direktora Vetropack Straže: “Očekujem<br />
da Vetropack Straža za pet ili deset<br />
godina i dalje bude moderna europska<br />
staklana, lider na tržištu ambalažnog stakla<br />
u regiji, tvrtka koja će biti u mogućnosti<br />
brzo i kvalitetno reagirati na sve veće i<br />
teže izazove tržišta.”<br />
Iako dobro posluje, Vetropack Stražu<br />
muče slični problemi kao i sve hrvatske<br />
tvrtke, raširena nelikvidnost i slabljenje<br />
kupovne moći građana. Istodobno im<br />
rastu troškovi proizvodnje, od troškova<br />
“Nitko se ne bi smio predstavljati<br />
modernom europskom kompanijom,<br />
a da je istodobno na sve<br />
strane dužan”, kaže direktor i predsjednik<br />
Uprave Tihomir Premužak<br />
energije do sirovina nužnih u proizvodnji.<br />
Dobro je, smatra Premužak, što se veliki<br />
dio gospodarstva ipak “prešaltao” i postao<br />
svjestan da se način na koji već duže<br />
funkcionira hrvatsko gospodarstvo više<br />
ne može održati: “Optimist sam u očekivanju<br />
strukturalnih promjena do kojih<br />
mora doći vrlo brzo u cijelom društvu. To<br />
nam je jedina šansa za izvlačenje iz gliba<br />
u kojem se sada nalazimo.”<br />
Vetropack Straža utemeljena je 1860.<br />
kao mala šumska staklana u kojoj su se<br />
proizvodile boce za punionicu mineralne<br />
vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini. Od 1996.<br />
je u vlasništvu švicarskog Vetropacka, koji<br />
ima tvornice stakla u još pet zemalja. Švicarci,<br />
naravno, nisu kupili mačka u vreći.<br />
Straža je i tada bila kvalitetna tvrtka, a<br />
od preuzimanja se profitiralo jer je, po<br />
Premužakovim riječima, Straža od Vetropacka<br />
preuzela poslovnu filozofiju i<br />
način poslovanja, “njihovu procesnu organizaciju,<br />
odnosno svu onu pozitivnu<br />
poslovnu praksu koja postoji u grupaciji”.<br />
Svoja viđenja poslovanja moderne kompanije<br />
sažima u nekoliko riječi: “Mi u Vetropack<br />
Straži mislimo da je uspješna ona<br />
kompanija koja zaista (ne deklarativno)<br />
posluje prema načelima društveno odgovornog<br />
poslovanja. Nije dovoljno biti<br />
samo profitabilan ili forsirati samo investicije<br />
u tehnologiju, već je nužno stvoriti<br />
okruženje koje motivira i zaposlene, susretljivo<br />
je prema poslovnim partnerima<br />
i ima odgovornu ulogu u sredini u kojoj<br />
djeluje. Istodobno, uspješna kompanija<br />
42<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
mora konstantno voditi računa da svoje<br />
obaveze prema dobavljačima, zaposlenima<br />
i državi ispunjava na vrijeme. Nitko<br />
se ne bi smio predstavljati modernom<br />
europskom kompanijom, a da je istodobno<br />
na sve strane dužan. Sve je to pitanje<br />
poslovnog morala, etike u poslovanju, a to<br />
je dio priče koji, nažalost, u Hrvatskoj još<br />
nije uhvatio dovoljno duboko korijenje.”<br />
Stara je istina i dobro iskustvo da su<br />
upravo ljudi, zaposlenici, jedan od stupova<br />
uspješnog poslovanja neke tvrtke,<br />
a u Vetropack Straži je briga o kadrovima<br />
i njihovom osposobljavanju jedna od<br />
konstanti poslovanja. Tek za ilustraciju, u<br />
prošloj su godini imali prosjek od 2,4 dana<br />
obrazovanja, doškolovanja i stručnog<br />
osposobljavanja po svakom zaposlenom.<br />
Zaposlenike potiču da stječu nova znanja,<br />
nužna u primjeni sve novijih tehnologija<br />
u proizvodnji. Stipendiraju učenike i<br />
studente za potrebe tvrtke. “Mora postojati<br />
simbioza ulaganja u ljudske resurse<br />
i ulaganja u tehnologiju. I to mora biti<br />
skladan odnos Stoga vodimo proaktivnu<br />
kadrovsku politiku i na dugoročne staze<br />
pripremamo kadrove, posebno za ključne<br />
pozicije u proizvodnji i poslovanju”, kaže<br />
Premužak.<br />
Pred vratima članstva u EU, ali i radi<br />
vlastite budućnosti, odnos prema okolišu<br />
postaje sve značajnija tema, posebno<br />
kada je riječ o industrijskoj proizvodnji<br />
i gospodarenju otpadom. Za Vetropack<br />
Stražu ta je tema je i sastavni dio poslovne<br />
politike. “Proizvodimo ambalažu koja je<br />
ekološki i zdravstveno posve prihvatljiva.<br />
Naša je prednost što ta ambalaža može<br />
stopostotno reciklirati i to bezbroj puta,<br />
a da se uvijek od jedne tone starog stakla,<br />
uz dodatak energije, dobije jedna tona<br />
nove staklene ambalaže jednake kvalitete.<br />
Nadam se da će nove zakonske odredbe o<br />
sakupljanju ambalažnog otpada dovesti<br />
do toga da će što manje stakla završavati<br />
u otpadu, a čim više se vratiti u našu<br />
tvornicu. Prošle se godine, naime, u našu<br />
reciklažu vratilo tek 46 posto stakla plasiranog<br />
na hrvatsko tržište, a taj se postotak<br />
u Švicarskoj penje na čak 96 posto.<br />
Iako je uvođenjem sadašnjeg pravilnika<br />
o zbrinjavanju ambalažnog otpada stopa<br />
recikliranja stakla utrostručena (do<br />
2006. se u našu tvornicu vraćalo svega 18<br />
posto stakla), nikako ne možemo biti zadovoljni.<br />
Stoga se nadamo da će inicijativa<br />
Ministarstva zaštite okoliša vezana uz poboljšanje<br />
pravilnika i sustava sakupljanja<br />
ambalažnog otpada rezultirati porastom<br />
stope recikliranja svih ambalažnih materijala,<br />
a ne samo stakla. S obzirom na<br />
našu dugogodišnju tradiciju proizvodnje i<br />
recikliranja staklene ambalaže, smatramo<br />
da i mi možemo dati svoj doprinos uvođenju<br />
učinkovitog pravilnika i sustava”,<br />
objasnio je Tihomir Premužak.<br />
STIGAO JE NOVI HYUNDAI i30<br />
Zagreb, 15. svibnja 2012. - u prostoru tvrtke<br />
Hyundai auto Zagreb premijerno je predstavljen<br />
novi Hyundai i30. “Novog igrača za nove<br />
pobjede” u salon su uvezli hrvatski nogometni<br />
reprezentativci Domagoj Vida, Ivan Kelava<br />
i Šime Vrsaljko. Brojne uzvanike novi i30<br />
oduševio je odličnim dizajnom, udobnom i<br />
prostranom unutrašnjosti i odličnom cijenom<br />
od 99.990 kn za odlično opremljeni početni<br />
model. Dizajniran i razvijen u Hyundaijevom<br />
razvojnom centru u njemačkom gradu Rüsselsheimu,<br />
novi i30 ima sve što europski i<br />
hrvatski kupci žele. Od prvog predstavljanja<br />
na Salonu automobila u Ženevi u ožujku ove<br />
godine, novi Hyundai i30 pobudio je interes<br />
hrvatskih kupaca, ali i konkurencije. Znatno<br />
atraktivniji, udobniji i ekonomičniji novi Hyundai<br />
i30 zasigurno će nastaviti uspjeh svojeg<br />
prethodnika koji je činio 50% ukupne Hyundai<br />
prodaje u Hrvatskoj.<br />
“Novog igrača za nove pobjede” dostupan je<br />
u svim ovlaštenim Hyundai salonima.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES <strong>43</strong>
FORBES<br />
PERSPEKTIVE RAZVOJA - ISTRA<br />
SPONZORIRANI PRILOG<br />
JAKOVČIĆ: Ulagačima<br />
nudimo stotine projekata<br />
Istra do 2017. godine može postati županija pune zaposlenosti i dugoročne<br />
konkurentnosti<br />
RAZGOVARAO: ZDRAVKO BASARIĆ<br />
U<br />
vrijeme pretežno loših gospodarskih<br />
pokazatelja i<br />
mali pomaci iz ekonomske<br />
letargije mogu biti izuzetno<br />
značajni, a najave ili prvi koraci u velika<br />
ulaganja dobrodošli su znakovi gospodarskog<br />
oporavka. Nema sumnje da Hrvatska<br />
ima potencijala za uspješan gospodarski<br />
rast, a za ulagače je Istra nesumnjivo izazovno<br />
odredište. O istarskim razvojnim<br />
potencijalima razgovarali smo s Ivanom<br />
Jakovčićem, istarskim županom.<br />
Na gospodarskom, razvojnom planu,<br />
kako za pet ili deset godina vidite<br />
Istarsku županiju?<br />
Istarska županija može do 2017. godine<br />
biti županija pune zaposlenosti i<br />
dugoročne konkurentnosti. I to je realno<br />
provedivo opredjeljenje. Da bi se to ostvarilo<br />
moramo realizirati program Brijuni<br />
rivijera, 10 golf-igrališta s popratnim sadržajima,<br />
ustupiti pod razumnim uvjetima<br />
poljoprivrednicima Istre nekoliko tisuća<br />
hektara zemlje, izgraditi termoelektranu<br />
Plomin 3 na plin, plinificirati Istru, uložiti<br />
više stotina milijuna eura u zaštitu okoliša,<br />
izgraditi novu pulsku bolnicu, domove<br />
umirovljenika, škole, dvorane i Sveučilište<br />
u Puli. To je osnova. Uz te, imamo i stotine<br />
manjih projekata.<br />
U javnim istupima najčešće govorite<br />
o razvojnim projektima u turizmu,<br />
a što je s industrijom?<br />
Osnovu razvoja čini visoki turizam, ali<br />
WIN-WIN-WIN KOMBINACIJA: Istra je na<br />
savršenom mjestu u Europi, ima odličnu<br />
infrastrukturu i sjajne ljude, kaže župan<br />
i održiva globalna industrija, gdje prije<br />
svega mislim na Uljanik, TDR, Cimos i<br />
Kamen Pazin, te vrhunski poljoprivredni<br />
proizvodi s vrhunskom enogastronomijom<br />
No, bez industrije nema uravnoteženoga<br />
razvoja. Teško je u ovom trenutku<br />
govoriti o novim industrijama jer i danas<br />
skupo plaćamo grešku s Rockwoolom.<br />
Volio bih ulazak u visoke tehnologije i<br />
upravo nešto spremamo, ali nije lako privući<br />
ulagača.<br />
Budući da je hrana, posebno uzgoj<br />
zdrave hrane, tržišno izuzetno zanimljiva,<br />
kakvi su županijski razvojni<br />
planovi u tom segmentu?<br />
Pitanje je što je zaista zdrava hrana.<br />
Skloniji sam dokazanim metodama proizvoditi<br />
vrhunska vina, maslinova ulja,<br />
povrće, meso, sireve, pa i ribe.<br />
Koje prednosti može ponuditi vaša<br />
županija potencijalnim ulagačima?<br />
Ovisi o tome u što se želi ulagati. Za<br />
održivu industriju imamo nekoliko potpuno<br />
opremljenih poslovnih zona, kao i<br />
za trgovačke centre. Niz velikih, od preko<br />
100 milijuna eura, ali i manjih mogućnosti<br />
ulaganja u turizam s poodmaklo pripremljenom<br />
dokumentacijom.<br />
Na kojim resursima (prirodnim, kadrovskim<br />
ili nekim trećim, četvrtim)<br />
temeljite i razvojni optimizam i ponudu<br />
ulagačima?<br />
Prvo, od geografije ne treba bježati:<br />
Istra je na savršenom mjestu u Europi!<br />
Drugo: Imamo odličnu infrastrukturu. I<br />
treće, najvažnije, imamo sjajne ljude! To<br />
je win-win-win kombinacija!<br />
Što očekujete od Vlade, s kojim, kakvim<br />
mjerama treba podržavati vaše<br />
razvojne planove?<br />
Hrvatska bi se trebala decentralizirati<br />
i dio odgovornosti za razvoj prebaciti na<br />
lokalne i regionalne zajednice. Ako ništa<br />
drugo, očekujem brzo donošenje potrebnih<br />
odluka jer znam da novca ni u jednoj<br />
blagajni nema baš previše. Osim u onoj u<br />
Bruxellesu, za što se Istra već pripremila<br />
i očekujemo Vladinu podršku za programe<br />
koje želimo financirati iz europskih<br />
izvora.<br />
44<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES PROMO<br />
Pametni grad - Powered by Siemens<br />
KAKO ZGRADE MOGU<br />
UŠTEDJETI ENERGIJU<br />
Umrežavanje, razmjena informacija i inteligentna obrada<br />
podataka ključ su za visoku kvalitetu gradskog života budućnosti<br />
Zgrade imaju ključnu ulogu u potrošnji<br />
energije u gradovima. Odgovorne<br />
su za 40 posto globalne potrošnje<br />
energije. Jedan od razloga za to je još uvijek<br />
tipična podjela između opreme zgrade na<br />
komforni i sigurnosni dio. Budućnost nam<br />
donosi integrirana rješenja. Platforme će<br />
prikupljati informacije u stvarnome vremenu,<br />
postavljajući na taj način temelje za<br />
precizan nadzor i upravljanje potrošnjom<br />
energije kao i sigurnosnim aspektima zgrade.<br />
Zgrade tako postaju sigurnije, udobnije<br />
i energetski učinkovitije.<br />
Bit će moguće na temelju vremenskih<br />
prilika mijenjati vrijeme zagrijavanja zgrade<br />
ili pokrenuti pumpe za vodu ili rashladna<br />
postrojenja samo onda kada je potrebno, a<br />
ne prema ustaljenoj rutini. Inteligentni automatizirani<br />
sustavi za zgrade smanjuju i<br />
potrošnju energije u starim zgradama koje<br />
su zaštićeni spomenici kulture, a često tvore<br />
karakterističnu sliku europskih gradova. To<br />
vrijedi i u slučajevima kada odgovarajuću<br />
toplinsku izolaciju nije moguće postaviti.<br />
Povećanjem broja senzora za mjerenje<br />
temperature, svjetlosti ili kakvoće zraka,<br />
kvaliteta informacija o trenutačnom stanju<br />
zgrade u budućnosti će se poboljšati i tako<br />
pridonijeti boljoj optimizaciji. “Mjerenjem<br />
udaljenosti do susjednoga senzora, redovitim<br />
međusobnim sinkroniziranjem i tumačenjem<br />
podataka senzori će tvoriti samoorganizirajuće<br />
mreže”, izvijestio je dr. Rudolf<br />
Sollacher, istraživač senzorskih mreža u<br />
Siemensu. “Senzori mogu usporediti izmjerene<br />
vrijednosti i izračunati vrlo precizne<br />
prosječne vrijednosti za cjelokupni sustav”.<br />
Mreža može prepoznati jednostavne<br />
obrasce, poput toga da vrijednosti mogu<br />
odstupati od zadanih točaka u određenim<br />
okolnostima. To su već naučili suvremeni<br />
protupožarni detektori, koji na taj način<br />
sprječavaju lažne uzbune.<br />
Osim rastuće energetske učinkovitosti,<br />
potencijal zgrada za proizvodnju energije<br />
čini ih ključnim čimbenikom u energetskom<br />
krajoliku održivog grada. Novo<br />
glavno sjedište Siemensa u srcu Münchena<br />
samo će se opskrbljivati energijom, unatoč<br />
površini većoj od 45.000 m2. Pročelja u<br />
oblika slova V i unutarnja dvorišta optimiziraju<br />
opskrbu ureda dnevnim svjetlom, a<br />
fotonaponski sustavi na krovu i pročelju te<br />
uporaba podzemnih voda i oborinskih voda<br />
pridonose radu novoga glavnoga sjedišta<br />
bez emisije CO2.<br />
Aktivne zgrade<br />
proizvode električnu<br />
energiju<br />
U budućnosti će aktivne zgrade koje<br />
proizvode više energije nego što je<br />
potroše biti sve popularnije, čak i u gusto<br />
razvijenim gradskim četvrtima. Fotonaponski<br />
sustavi, vjetar i geotermalna<br />
energija nisu jedini dostupni alternativni<br />
izvori energije. Primjerice, poslovna<br />
zgrada uz glavni željeznički kolodvor<br />
u Stockholmu zagrijava se apsorbiranjem<br />
topline otprilike 250.000 putnika<br />
koji svakodnevno prolaze hodnikom<br />
željezničkoga kolodvora. Zgrade također<br />
mogu skladištiti energiju zagrijavanjem<br />
tople vode (s relativno niskim gubicima) ili<br />
punjenjem električnih automobila.<br />
Sve zastupljenije, ali još uvijek nestalno<br />
uvođenje obnovljive energije iz velikih<br />
vjetroelektrana, solarnih elektrana, zgrada<br />
ili kućanstava pred mrežne operatore<br />
stavlja potpuno nove izazove. Takvo<br />
okruženje otežava zadatak uravnoteženja<br />
energije, pojačavajući potrebu za znatno<br />
pametnijim mrežama. Kućanstva diljem<br />
Europe sada su opremljena pametnim<br />
brojilima za prikupljanje informacija<br />
o električnoj energiji koja se troši ili<br />
isporučuje u mrežu u stvarnome vremenu.<br />
Diljem Europe već je ugrađeno više od<br />
40 milijuna pametnih brojila. Visoka<br />
stopa pokrivenosti potrebna je kako bi<br />
se postigla najveća moguća energetska<br />
učinkovitost te u potpunosti iskoristila<br />
zelena energija koja se proizvede na<br />
distribuiranim lokacijama. www.siemens.<br />
com/cities<br />
46<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES<br />
ISTARSKI TURIZAM<br />
PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />
DESTINACIJA s velikim<br />
razvojnim potencijalom<br />
Najveći izazov za Istru je snažniji razvoj turizma izvan glavne sezone te širenje i<br />
poboljšanje ponude u unutrašnjosti poluotoka<br />
PIŠE: ZDRAVKO BASARIĆ<br />
Mnoge destinacije u svijetu<br />
krasi pridjev “destinacija<br />
s velikim potencijalom<br />
razvoja”, a<br />
među njih zasigurno valja ubrojiti Istru.<br />
Sa smještajnim kapacitetima za više od<br />
233 tisuće gostiju i s više od 16 tisuća<br />
vezova u nautičkom turizmu, s brojnim<br />
sadržajima i raznolikom bogatom<br />
ponudom u obalnom dijelu i unutrašnjosti,<br />
Istra je nesumnjivo najznačajniji<br />
hrvatski turistički igrač i svakako<br />
najvažnija županijska gospodarska<br />
djelatnost. O značaju istarskog turizma<br />
govore i brojke, jer Istra je tradicionalno<br />
najposjećenija turistička regija pa<br />
je tako u njoj u 2011. godini ostvareno<br />
31,6% svih dolazaka i 25,3% svih noćenja<br />
u Republici Hrvatskoj<br />
Činjenica je da glavninu istarske turističke<br />
ponude čine sadržaji u obalnom<br />
dijelu, a turistički kompleksi s hotelima<br />
od dvije do pet zvjezdica, uz pripadajući<br />
komfor i razinu usluge, imaju niz<br />
sportskih terena, mnogi i dobro opremljene<br />
fitness centre, saune te otvorene<br />
ili zatvorene bazene. Upravo ta razina<br />
ponude produžava, ali još ne dovoljno,<br />
turističku sezonu prema unosnoj<br />
djelatnosti kongresnog turizma i poslovnih<br />
skupova te sportskog turizma.<br />
Uz hotelski smještaj, istarski turizam<br />
zasniva se i na razgranatoj ponudi, od<br />
smještaja u sobama, preko apartmana,<br />
obiteljskih kuća i vila, do dobro uređenih<br />
i opremljenih kampova, a ponudu<br />
zaokružuje i 15 marina.<br />
Mada poslovni rezultati govore o<br />
RURALNI TURIZAM U ISTRI JE POSTAO<br />
POSEBAN PROIZVOD PA DANAS VEĆ OKO 200<br />
GOSPODARSTAVA NUDI GOSTIMA SADRŽAJE<br />
AGROTURIZMA<br />
uspješnim sezonama, turistički znalci<br />
dijelom su i kritičari postojećeg stanja<br />
jer, naravno, nije sve idealno. Tako Tomislav<br />
Popović, predsjednika Uprave<br />
rovinjske Maistre ocjenjuje: “Glavni i<br />
najveći izazov za Istru je snažniji razvoj<br />
turizma izvan glavne sezone. Nama,<br />
kao i ostalim hotelskim kompanijama<br />
u Istri, nije problem vršnog perioda, ta<br />
dva do tri ljetna mjeseca, već predsezona<br />
i posezona kada kapaciteti nisu<br />
zadovoljavajuće popunjeni. Da bi se to<br />
promijenilo, potrebno je intenzivnije<br />
raditi na prevladavajućoj turističkoj ponudi.<br />
Ili pak u gastronomskoj ponudi,<br />
primjerice: iako su do sada napravljeni<br />
veliki pomaci na razini Istre i Rovinja,<br />
još uvijek nemamo zadovoljavajući broj<br />
kvalitetnih restorana u destinaciji. Stoga<br />
Maistra pokušava vlastitim snagama<br />
pridonijeti dizanju razine kvalitete.”<br />
Nesumnjivo, Istra je turističko područje<br />
u kojem se najdalje otišlo u<br />
ponudi i dosta koraka od mora pre-<br />
48<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
ma unutrašnjosti. Riječ je o nekoliko<br />
projekata koji su već realizirani, ali se<br />
i nadograđuju. Ruralni turizam u Istri<br />
postao je poseban proizvod, a ne samo<br />
ljetna maritimna nadopuna. Danas već<br />
oko 200 gospodarstava u Istri, s oko<br />
1500 postelja, nudi gostima sadržaje<br />
agroturizma. No, po viđenju Edija<br />
Černjula, predsjednika Uprave Riviere<br />
Adrije iz Poreča, u tome dijelu ponude<br />
tek predstoje veliki poslovi: “Nužna je<br />
još veća integracija priobalnog turizma<br />
sa zaleđem, ali na način da nudimo<br />
svoje vrijednosti. Prihvatljiv broj golf<br />
igrališta, pješačke i biciklističke staze.<br />
Razni prirodni parkovi i slične ponude<br />
mogu Istri osigurati veći broj gostiju i<br />
dijelom produžiti sezonu.”<br />
I pored kritičkih promišljanja postojeće<br />
ponude te sagledavanja razvojnih<br />
potencijala, istarska je prednost , po mišljenju<br />
Denisa Ivoševića, direktora TZ<br />
Istarske županije, u tome što je “Istra<br />
učinila nekoliko ključnih poteza koji joj<br />
jamče da svoj ogroman potencijal pretvori<br />
u realnu platformu za ostvarenje<br />
konkurentske prednosti. Istra prije svega<br />
nije nepovratno uništila svoje osnovne<br />
resurse u najširem smislu te riječi.<br />
Izradila je detaljan plan razvoja na principima<br />
održivog i odgovornog razvoja,<br />
izgradila jasan konsenzus ključnih igrača<br />
oko vizije budućeg razvoja.” Upravo<br />
stoga što se zna što se i kako želi učiniti,<br />
ipak je lakše promišljati poslovnu budućnost<br />
i turističkih tvrtki i turističke<br />
djelatnosti u cjelini. A po riječima Edija<br />
Černjula, “Istra kao regija ima idealne<br />
potencijale da postane svjetski poznata<br />
destinacija. Kultura, prirodni resursi i<br />
svi ostali sadržaji Istru mogu označiti<br />
kao jedan veliki wellness prostor.”<br />
Pa što i kako učiniti? “Istra ima kapaciteta<br />
za pokretanje novog razvojnog<br />
ciklusa”, tvrdi Denis Ivošević, “i<br />
u sljedećih pet godina moraju se realizirati<br />
veliki projekti. Kad govorim o<br />
velikim projektima, prije svega mislim<br />
na cjelovitu realizaciju projekta Brijuni<br />
rivijera, na kompletnu obnovu i novo<br />
pozicioniranje otočja Brijuni ‘high end’<br />
gostima, golf i polo-projekti u nekoliko<br />
MAISTRA<br />
Pozicioniranje u gornjoj kategoriji<br />
Turistički proizvod Maistre u 2012. godini sastoji se od 10 hotela s 1781<br />
smještajnih jedinica, osam naselja s 2009 smještajnih jedinica i sedam<br />
kampova sa 7876 parcela. Ukupan kapacitet Maistre iznosi 11.671<br />
smještajnih jedinica u kojima se može smjestiti gotovo 34.000 gostiju Do<br />
kraja 2011. godine Maistra d.d. je u svoj turistički proizvod i destinaciju<br />
investirala preko 2,2 milijarde kuna, čime je udio objekata s čeitri ili pet<br />
zvjezdica u Maistrinom portfelju narastao na više od 70 posto u hotelima<br />
i resortima. Budući investicijski planovi Maistre temelje se na uvođenju<br />
hotela i resorta kategorije četiri i pet zvjezdica koji će biti temelj tržišnog<br />
pozicioniranja cjelokupne destinacije i kompanije, te uvođenju inovativnih<br />
i konkurentnih sadržaja u ponudu. U tijeku je razrada nekoliko projektnih<br />
planova koji uključuju prenamjenu postojećih te izgradnju novih turističkih<br />
objekata i komplementarnih sadržaja poput terena za golf, sportskih<br />
terena te objekta za animaciju i zabavu.<br />
RIVIERA ADRIA<br />
Investicijski planovi do 2022. godine<br />
Riviera Adria, po kapacitetima i prihodima najveća hrvatska turistička<br />
tvrtka, nastala je prošle godine kada su porečkoj Rivieri pripojene tvrtke<br />
Rabac i Zlatni otok, i ta tvrtka pod okriljem grupacije Valamar posluje<br />
u Poreču, Rapcu i Krku. Grupacija Valamar najveća je turistička grupa<br />
u Hrvatskoj, s ukupno 10 posto kategoriziranih smještajnih kapaciteta.<br />
Prema planu razvoja od 2013. do 2022. godine u svim se objektima Riviere<br />
Adrije predviđaju značajna ulaganja, u vrijednosti od oko 200 milijuna<br />
eura. Na kraju investicijskog ciklusa svi objekti bili bi manjim brojem kategorizirani<br />
s tri, najveći broj sa četiri i manji dio s pet zvjezdica. Planiraju<br />
se i velika ulaganja u kampove s ciljem dostizanja četiri i pet zvjezdica.<br />
U idućem razdoblju poslovni se uspon tvrtke zasniva na obnovi objekata<br />
(novi proizvodi) i njihovom repozicioniranju na tržištu, zatim na trajnom<br />
ulaganju u zaposlenike, partnerskom odnosu s lokalnim okruženjem te<br />
očuvanju prirodnih resursa.<br />
PROJEKT BRIJUNI RIVIJERA<br />
Investicija vrijedna 2 milijarde eura<br />
Projekt Brijuni rivijera zasniva se na investicijama vrijednim više od dvije<br />
milijarde eura, a realizacija će donijeti i više od dvije tisuće novih radnih<br />
mjesta. Projekt će prostorno obuhvatit četiri lokacije na području gradova<br />
Pule i Vodnjana te općine Fažana. Lokacija Pineta površine je 50<br />
hektara, a predviđeni su hoteli sa 650 kreveta i četiri do pet zvjezdica, te<br />
zona namijenjena sportu i rekreaciji. Na površini od 37 hektara lokacije<br />
Hidrobaza određene su zone ugostiteljsko-turističke te sportsko-rekreacijske<br />
namjene, a ponuđena su dva hotelska koncepta kapaciteta s 1000<br />
kreveta. Lokacija otok Sv. Katarina i Monumenti površine je 27 hektara,<br />
a predviđene su dvije luke nautičkog turizma ukupnih kapaciteta 600<br />
vezova u moru i suha marina kapaciteta tisuću vezova, hotel sa četiri do<br />
pet zvjezdica kapaciteta 200 kreveta te kompleks mješovite namjene<br />
javnih sadržaja. Lokalitet Muzil planiran je kao prostor otvoren za sve<br />
građane, a objedinjavat će javne sadržaje, ekološke parkove, umjetnost,<br />
sport, rekreaciju, turizam i ugostiteljstvo.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 49
FORBES<br />
ISTARSKI TURIZAM<br />
PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />
klasterskih cjelina u Istri, set velikih<br />
manifestacija i evenata te dodatno podizanje<br />
razine kvalitete usluga i smještaja<br />
u središnjem dijelu Istre.”<br />
Upravo na takvim opredjeljenjima<br />
zasnivaju se dijelom već započeti projekti<br />
u obalnom dijelu i u unutrašnjosti<br />
Istre. Riječ je ponajprije o projektima<br />
koji bi značajno produžili sadašnju sezonu,<br />
prvenstveno o kongresnom turizmu.<br />
U tome dijelu ponude dobra su<br />
iskustva Maistre jer, kako kaže Tomislav<br />
Popović, “intenzivno smo ulagali<br />
i u kongresnu ponudu koja je iznimno<br />
zanimljiva u kontekstu cjelogodišnjeg<br />
poslovanja. Danas Rovinj slovi kao vrlo<br />
atraktivna kongresna destinacija zahvaljujući<br />
kongresnim kapacitetima u<br />
zoni Cap Aureo (hoteli Lone, Monte<br />
Mulini, Eden i Park) i prostorima bivše<br />
tvornice duhana. Ono na čemu također<br />
treba raditi u budućnosti da bi se<br />
privukao veći broj gostiju u razdoblju<br />
izvan glavne sezone jest razvoj novih<br />
kapaciteta i infrastrukture, ulaganje u<br />
turističke sadržaje, kreativniji turistički<br />
proizvod koji će biti motiv dolaska<br />
te razviti bolju dostupnost destinacije<br />
tijekom cijele godine.”<br />
TOMISLAV POPOVIĆ: Za<br />
privlačenje većeg broja<br />
gostiju izvan glavne sezone<br />
potrebni su novi kapaciteti<br />
i infrastruktura, ulaganje<br />
u turističke sadržaje i u<br />
kreativniji proizvod<br />
EDI ČERNJUL: Kultura,<br />
prirodni resursi i svi<br />
ostali sadržaji Istru mogu<br />
označiti kao jedan veliki<br />
wellness prostor, a nužna je<br />
još veća integracija priobalnog<br />
turizma sa zaleđem<br />
Uz kontinuirane investicijske iskorake<br />
u obalnom dijelu iniciran je, a dijelom<br />
je već i zaživio niz projekata u kontinentalnom<br />
dijelu Istre. Budući da u ljudskom<br />
rodu popriličan dio zadovoljstva<br />
stiže iz tanjura, gourment turizam jedan<br />
je od aduta s kojim se ozbiljno računa u<br />
istarskim razvojnim planovima. Cijela<br />
ideja zasniva se na nekoliko odrednica.<br />
Prostor izgledom mora imati elemente<br />
SMJEŠTAJNI KAPACITETI<br />
U ISTRI (2011.)<br />
HOTELI ukupno<br />
Hoteli *****<br />
Hoteli****<br />
Hoteli***<br />
Hoteli**<br />
APARTMANI<br />
TURIST. NASELJA<br />
ODMARALIŠTA ZA<br />
DJECU I MLADE<br />
PRIVATNI SMJEŠTAJ<br />
OSTALI ČVRSTI OBJEKTI<br />
KAMPOVI<br />
UKUPNO<br />
NAUTIČKITURIZAM<br />
27.985 postelja<br />
1.512 postelje<br />
9.008 postelja<br />
13.894 postelje<br />
3.571 postelja<br />
21.905 postelja<br />
11.347 postelja<br />
299 postelja<br />
56.799 postelja<br />
4.205 postelja<br />
111-083 osobe<br />
233.597 postelje/osobe<br />
16.711 vezova<br />
DENIS IVOŠEVIĆ: U Istri je<br />
ostvareno nekoliko ključnih<br />
poteza koji joj jamče da će<br />
svoj ogroman potencijal<br />
pretvoriti u realnu platformu<br />
za ostvarenje konkurentske<br />
prednosti<br />
istarske arhitekture, jelovnik prilagođen<br />
istarskim tradicionalnim jelima spravljenim<br />
na tradicionalan način, a uz maštovite<br />
jelovnike poseban se značaj pridaje<br />
istarskim vinima. Vino je, naravno,<br />
posebna priča i na njemu se zasniva, uz<br />
uobičajenu potrošnju, i razvoj vinskog<br />
turizma. Već sada je u Istri zaživjelo sedam<br />
vinskih cesta sa 110 itinerara. Za<br />
one kojima je takva ponuda dosadna,<br />
unutrašnjost Istre nudi mogućnosti<br />
bavljenja ekstremnim sportovima kao<br />
što su paragliding, free climbing , vožnja<br />
mountain bikeom, letenje zmajem,<br />
špiljarenje…<br />
Segment s kojim se razvojno izuzetno<br />
računa i u maritimnom i u kontinentalnom<br />
turizmu je sport koji cijele<br />
godine privlači goste većih platežnih<br />
mogućnosti. Riječ je, naravno, o golfu.<br />
Zasad se istarska golferska ponuda temelji<br />
pretežno na manjim igralištima,<br />
a u razvojnim planovima golf-tereni i<br />
prateća ponuda trebali bi postati jedan<br />
od značajnijih mamaca cjelogodišnjeg<br />
turističkog poslovanja. Svjedoči o tome<br />
i činjenica da se od 23 lokacije predviđene<br />
za izgradnju golf-igrališta u Hrvatskoj<br />
(po odluci Vlade iz 1999.) njih<br />
čak 14 nalazi u Istri, a po Prostornom<br />
planu Istarske županije broj lokacija za<br />
golf-igrališta povećan je na 22 potencijalna<br />
terena.<br />
Ideja očito ima napretek, ali put do<br />
realizacije baš i nije jednostavan. Na<br />
pitanje kako aktivirati resurse i osigurati<br />
razvoj, Edi Černjul odgovara: “To<br />
je istodobno i teško i lako pitanje. Poduzetničku<br />
klimu treba naglavačke<br />
okrenuti. Od lokalne uprave, županije<br />
i države, svi moraju stvarati okvir za<br />
poželjno ulaganje, a ne za svaku investiciju<br />
gledati koliko će popuniti nezasitan<br />
budžet. Imamo šumu zakona i propisa<br />
koje treba reducirati i poboljšati. Kad<br />
budemo shvatili da svaki investitor<br />
očekuje dobit i da je to jedino logično,<br />
počet će se događati pozitivne promjene.<br />
Osobno vjerujem u promjene i napredak<br />
jer je kriza, i pored negativnih<br />
učinaka, ipak idealna prilika za prave<br />
zaokrete.”<br />
50<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES<br />
ISTARSKI RAZVOJNI POTENCIJALI<br />
PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />
OBILJE RAZLOGA<br />
za ulaganje u istarsko<br />
gospodarstvo<br />
Uz razvoj turizma i poljoprivrede te poticanje malog i srednjeg gospodarstva, ključne<br />
industrijske grane bit će brodogradnja, proizvodnja dijelova za automobilsku<br />
industriju, solarne opreme, duhanskih proizvoda, prerada kamena te kemijska i<br />
prehrambena industrija<br />
PIŠE: ZDRAVKO BASARIĆ<br />
Budući da su prosjeci najčešće<br />
nekakve slike iz kojih se očitava<br />
stanje cjeline, kada je riječ<br />
o istarskom gospodarstvu<br />
hrvatski prosjeci tek pokazuju koliko je<br />
Istra razvojno i gospodarski odmaknula<br />
većini županija. Uz izuzetno razvijenu<br />
turističku djelatnost, Istra ima razvijenu<br />
prerađivačku industriju, građevinarstvo,<br />
trgovinu, morsko ribarstvo i<br />
uzgoj ribe, poljoprivredu i transport. Po<br />
broju gospodarskih subjekata i prema<br />
financijskim pokazateljima poslovanja<br />
prednjače turizam, prerađivačka<br />
industrija i trgovina. Osim što je najrazvijenija<br />
hrvatska turistička regija s<br />
ostvarenih 31,6 % svih dolazaka i 25,3 %<br />
svih noćenja u Hrvatsku u prošloj godini,<br />
Istra ima najveću gustoću kulturnih<br />
manifestacija na godišnjoj razini, a i to<br />
je unosan posao. Ima i najveći stupanj<br />
automobilizacije i gustoće telefonske<br />
mreže u Hrvatskoj. S BDP-om od 12.810<br />
eura po glavi stanovnika svrstala se na<br />
drugo mjesto iza grada Zagreba, a odmah<br />
iza glavnog grada je i po najnižoj<br />
stopi nezaposlenosti. U Istri se ostvaruje<br />
najveći izvoz po glavi stanovnika,<br />
koji je u 2011. godini iznosio 6400 USD,<br />
a u robnoj razmjeni Istarske županije<br />
najveći udio ima prerađivačka industrija<br />
- gotovo 90 %, od čega polovicu čini<br />
brodogradnja.<br />
U području industrije nezaobilazno<br />
je ime Uljanika, jedinog zdravog hrvatskog<br />
brodogradilišta, zatim proizvođača<br />
građevinskog materijala kao što su<br />
Kamen Pazin, Koromačno, Rockwool.<br />
Regionalno veliki igrači su Tvornica<br />
duhana Rovinj i Cimos, proizvođač dijelova<br />
za automobilsku industriju. Tu je<br />
i Istragrafika, snažna tvrtka u proizvodnji<br />
kartonske ambalaže te Prehrambene<br />
tvrtke kao što su Pisinium, Puris ili<br />
Agrolaguna. Na dugačkom popisu niz<br />
je uspješnih tvrtki u proizvodnji namještaja,<br />
električnih strojeva i uređaja,<br />
stakla, obrade metala, plastike, drva,<br />
tekstila i proizvodnje hrane i pića.<br />
S takvom osnovom zasigurno su<br />
lakše izvedivi razvojni planovi. Jasna<br />
Jaklin Majetić, predsjednica županijske<br />
HGK, o tome kaže: “Strateški razvojni<br />
ciljevi Istarske županije u narednom<br />
desetgodišnjem razdoblju su postati<br />
moderna, otvorena i gospodarski konkurentna<br />
regija u okvirima uravnoteženog<br />
i održivog razvoja. S obzirom na to<br />
da je prvi strateški cilj dostići međunarodnu<br />
konkurentnost, Istarska će se županija<br />
profilirati u pravcu multisektorskog<br />
razvoja gospodarstva s osloncem<br />
na prerađivačku industriju, turizam i<br />
U ISTRI SE OSTVARUJE NAJVEĆI IZVOZ PO<br />
STANOVNIKU - U 2011. GODINI VRIJEDIO JE<br />
6400 USD. U ROBNOJ RAZMJENI GOTOVO 90%<br />
ČINI PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, OD ČEGA<br />
POLOVICU BRODOGRADNJA<br />
proizvodnju autohtonih poljoprivrednih<br />
proizvoda, kojim bi se poticao razvoj<br />
malog gospodarstva i poduzetništva<br />
baziranog na primjeni inovacija,<br />
znanja i najsuvremenijih tehnologija,<br />
posebno informacijskih i komunikacijskih.<br />
Osim podizanja konkurentnosti,<br />
Istarska županija je proklamirala u<br />
narednom desetogodišnjem razdoblju<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 51
FORBES<br />
ISTARSKI RAZVOJNI POTENCIJALI<br />
PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />
BREND: Proizvodnja<br />
najsofisticiranijih brodova<br />
ima važno mjesto u<br />
razvojnoj strategiji Istre<br />
dostići punu zaposlenost, gdje bi oko<br />
50% od ukupnog stanovništva bilo zaposleno.”<br />
Razvojna strategija Istarske županije<br />
temelji se na pet strateških razvojnih<br />
ciljeva koji se sastoje od 24 prioriteta i<br />
100 mjera, a osnovu čini uravnoteženi<br />
razvoj prerađivačke industrije, malog<br />
i srednjeg gospodarstva, maritimnog<br />
i kontinentalnog turizma te poljoprivrede.<br />
Ključne industrijske grane bit<br />
će brodogradnja s proizvodnjom tehnološki<br />
najsofisticiranijih brodova i<br />
ostalih plovnih objekata, uključujući<br />
vjetroelektrane na moru, proizvodnja<br />
dijelova za automobilsku industriju,<br />
solarne opreme, proizvodnja duhanskih<br />
proizvoda (u smanjenom obujmu<br />
zbog jačanja inozemne konkurencije na<br />
hrvatskom tržištu), prerada kamena, te<br />
u manjoj mjeri kemijska i prehrambena<br />
industrija<br />
Jedan od važnijih činitelja s kojim<br />
se računa u istarskom razvoju je poticanje<br />
malog i srednjeg gospodarstva.<br />
“Radimo na stvaranju povoljnijeg administrativnog<br />
okruženja i boljoj koordinaciji<br />
institucija važnih u startu i<br />
poduzetničkom djelovanju. Radimo i<br />
na stvaranju povoljnijeg financijskog<br />
okruženja za malo i srednje poduzetništvo<br />
- nove sheme kreditiranja, jamstva,<br />
vaučeri za konzultantske usluge”,<br />
kaže dr. Boris Sabatti, direktora IDA-<br />
Istarske razvojne agencije. O rezultatima<br />
najbolje svjedoče brojke: IDA-IRA<br />
je dosad u 11 kreditnih linija podržala<br />
670 projekata ukupne vrijednosti 452,7<br />
milijuna kuna. Radi se i na razvoju, internacionalizaciji<br />
klastera i povezivanju<br />
gospodarskih subjekata, pa su u Istri<br />
osnovani klasteri u automobilskoj, informatičko-tehnologijskoj,<br />
prijevoznoj<br />
branši, a u planu su klaster vinara, maslinara<br />
i građevinskog sektora.<br />
Pun razvojni pogodak u Istri su<br />
postigli i s poduzetničkim zonama. U<br />
startu je bilo predviđeno 15 strateških<br />
zona sa statusom prioriteta s obzirom<br />
na postojeću prostorno-plansku dokumentaciju,<br />
dotadašnju infrastrukturnu<br />
opremljenost i raspoloživu radnu<br />
52<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
JASNA JAKLIN MAJETIĆ: “U županiji<br />
namjeravamo u idućem desetogodišnjem<br />
razdoblju dostići punu zaposlenost, da oko<br />
50% ukupnog stanovništva bude zaposleno.”<br />
osobu u javnoj upravi zaduženu za investicije<br />
u zone, te bitno skratiti vrijeme<br />
za prikupljanje potrebnih informacija.<br />
Uz samu informaciju poduzetnik može<br />
dobiti i uvid u dostupne europske natječaje<br />
za financiranje rasta i razvoja svog<br />
poduzeća te u edukacije namijenjene<br />
poduzetnicima, koje provodi IDA. Većina<br />
zona opravdala je očekivanja jer<br />
su u potpunosti popunjene, a lokalna<br />
samouprava dalje radi na njihovom<br />
proširenju.”<br />
Proteklih je godina velika pažnja<br />
posvećena revitalizaciji poljoprivrede.<br />
O velikom napretku u vinogradarstvu,<br />
maslinarstvu i sustavu ekološke proizvodnje<br />
hrane možda najbolje svjedoče<br />
priznanja koja dobivaju istarski vinari<br />
i gastronomska ponuda. Jedan od nedovoljno<br />
iskorištenih potencijala zasigurno<br />
je poljoprivreda. Radi aktiviranja<br />
GOSPODARSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE RAZVIJAT<br />
ĆE SE MULTISEKTORSKI, S OSLONCEM NA<br />
PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU, TURIZAM I<br />
PROIZVODNJU AUTOHTONIH POLJOPRIVREDNIH<br />
PROIZVODA<br />
ISTARSKA ŽUPANIJA U<br />
BROJKAMA<br />
Površina:<br />
2825 km2<br />
Broj stanovnika (2011.):<br />
208.440<br />
Administrativna podjela:<br />
31 općina<br />
10 gradova<br />
Gospodarstvo (2011.):<br />
9771<br />
aktivna tvrtka<br />
7624<br />
obrtnika i slobodnih zanimanja<br />
Broj zaposlenih (2011.):<br />
80.519<br />
Broj nezaposlenih (2011.):<br />
7914<br />
Prosječna stopa nezaposlenosti (2011.):<br />
8,5%<br />
snagu u okruženju. U međuvremenu,<br />
zbog povećane poduzetničke aktivnosti<br />
i iskazanih potreba poduzetnika, broj<br />
zona je povećan na 31. Dosad je u formiranje<br />
i poslovanje zona u Istarskoj<br />
županiji uloženo gotovo 152 milijuna<br />
kuna, a za opremanje i dovršetak novih<br />
zona, koje zauzimaju površinu od preko<br />
1200 ha, potrebno je još investirati<br />
više od 290 milijuna kuna.<br />
Među prednostima koje se nude, ali<br />
i kontinuirano nadograđuju, svakako<br />
je najvažnije to što se poduzetnicima<br />
olakšava pokretanje posla. “Poduzetnik<br />
koji želi započeti svoju djelatnost<br />
u Istri, ima povezani sustav koji može<br />
koristiti za svoju investiciju”, kaže dr.<br />
Boris Sabatti . “Poduzetnik u IDA- IRA<br />
može dobiti uvid u sve prioritetne zone<br />
te stanje u njima, može dobiti kontakt<br />
neobrađenih poljoprivrednih površina,<br />
po riječima Jasne Jaklin Majetić, “Istarska<br />
će županija i ubuduće značajno<br />
poticati programe proizvodnje zdrave<br />
hrane i autohtonih istarskih proizvoda<br />
poput pršuta, sira, čuvenih vina, rakija,<br />
djevičanskog maslinovog ulja, tartufa,<br />
meda, lješnjaka, ali i zaštite autohtonog<br />
istarskog goveda. U tom smislu je<br />
osigurana šira institucionalna podrška<br />
(Agencija za ruralni razvoj Istre, Fond<br />
za razvoj poljoprivrede i agroturizma,<br />
Institut za poljoprivredu i turizam), a<br />
osmišljeni su projekti navodnjavanja<br />
poljoprivrednih površina, zaštite izvorišta<br />
pitke vode, izgradnje veletržnica<br />
ribe i poljoprivrednih proizvoda, proizvodnje<br />
autohtonog sadnog materijala,<br />
koji su dijelom realizirani ili se namjeravaju<br />
financirati iz sredstava EU.”<br />
Izvoz (2011.):<br />
9,99%<br />
ukupnog hrvatskog izvoza<br />
Uvoz (2011.):<br />
4,50%<br />
ukupnog hrvatskog uvoza<br />
Pokrivenost uvoza izvozom (2011.):<br />
130,77 %<br />
Turizam:<br />
31,6 %<br />
svih dolazaka i<br />
25,3 %<br />
svih noćenja u RH (2011.)<br />
BDP po stanovniku (2009.)<br />
12.810 eura<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 53
FORBES<br />
GLAS PARTNERA<br />
Kako utjerati strah u kosti<br />
sporoj državnoj upravi<br />
Građani će ubuduće lako ući u trag svakom papiru koji su predali državnim<br />
službenicima, bio to zahtjev za izdavanje građevinske ili lokacijske dozvole ili rješenje<br />
o komunalnoj naknadi. Online ostaju i svi fizički izgubljeni dokumenti<br />
PIŠE ANDREJA BRATIĆ • SNIMIO DARKO TOMAŠ<br />
Hrvatska pošta pronašla<br />
je, osmislila i realizirala<br />
rješenje za gužve i duge<br />
redove pred šalterima različitih<br />
institucija koje će građanima<br />
napokon uštedjeti vrijeme i novac! Radi<br />
se, naime, o sustavu E-doc, suvremenom<br />
i učinkovitom računalnom rješenju<br />
koje obuhvaća sve faze uredskog<br />
poslovanja: prijam, urudžbiranje, dostavu<br />
u rad, otpremu integriranu s elektroničkom<br />
prijamnom knjigom (e-PK)<br />
Hrvatske pošte, pohranu i upravljanje.<br />
Sustav je namijenjen obveznicima<br />
primjene Zakona o općem upravnom<br />
postupku i Uredbe o uredskom poslovanju,<br />
odnosno tijelima državne<br />
uprave, jedinicama lokalne, regionalne<br />
i područne samouprave, ustanovama<br />
i pravnim osobama koje imaju javne<br />
ovlasti. Inače, ove institucije moraju se<br />
pridržavati i propisa o pohrani pa se<br />
obujam i složenost njihova poslovanja<br />
svakodnevno znatno povećavaju, a visoka<br />
razina radne učinkovitosti i brži<br />
ritam obavljanja poslovnih procesa<br />
postali su imperativ uredskog poslovanja.<br />
Projekt E-doc vodi tvrtka kći u stopostotnom<br />
vlasništvu Hrvatske pošte,<br />
HP Arhiv, čija direktorica Marija Jerić<br />
kaže kako se radi o sasvim novoj i jedinoj<br />
ovakvoj vrsti usluge u Hrvatskoj.<br />
“Uvođenje svih administrativnih<br />
postupaka i nadzor nad njima korisnik<br />
MARIJA JERIĆ Direktorica HP Arhiva, tvrtke koja vodi projekt E-doc, kaže kako<br />
se radi o sasvim novoj usluzi, jedinoj te vrste u Hrvatskoj<br />
može obaviti bez ulaganja u računala i<br />
programe jer je za primjenu sustava E-<br />
doc u poslovanju dovoljno imati internetsku<br />
vezu. Korištenjem ovog sustava<br />
zajamčen je bolji rad i povezanost svih<br />
organizacijskih cjelina, omogućena je<br />
kontrola učinkovitosti i djelotvornosti,<br />
a koristi imaju i građani kojima je u svakom<br />
trenutku internetski omogućen<br />
uvid u rješavanje njihovih predmeta”,<br />
objašnjava Jerić i dodaje kako pomoću<br />
sustava E-doc korisnici mogu centralizirati<br />
elektroničku arhivu dokumenata,<br />
pa je u elektroničkom obliku sve<br />
dostupno na jednom mjestu i u svakom<br />
trenutku. U takvoj bazi podataka<br />
pronalaženje predmeta je vrlo brzo i<br />
jednostavno jer nema traženja po policama.<br />
Čak i da se dokument zagubi<br />
u fizičkom obliku, postoji pohranjen u<br />
elektroničkom obliku. Podaci su spremljeni<br />
na serveru Hrvatske pošte, no<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 55
FORBES<br />
GLAS PARTNERA<br />
sustav omogućuje korisniku da podatke drži i na<br />
svojem serveru. “Posebnost naše aplikacije je i u tome<br />
što ima integriran sustav e-PK u dijelu koji se odnosi<br />
na otpremu dokumenata, pa tako zadržavamo korisnike<br />
u našem sustavu dostave. Prvi korisnik nove<br />
usluge je Grad Dubrovnik, koji upotrebljava aplikaciju<br />
od 1. siječnja ove godine”, kaže nam direktorica<br />
HP Arhiva.<br />
Reakcije s tržišta na sustav su, kako tvrde u Pošti,<br />
jako dobre. A zanimljivo je i da je njegova cijena vrlo<br />
povoljna.<br />
Direktorica Jerić tvrdi i kako je E-doc potpuno<br />
siguran u smislu čuvanja podataka, ali i diskrecije<br />
spram korisnika.<br />
“Kada bi gradovi i županije same išle u ovo, najprije<br />
bi trebali izabrati i nabaviti aplikativno rješenje,<br />
server, operativni sustav, bazu podataka, neprekidno<br />
napajanje, klima uređaj, voditi računa o izradi sigurnosnih<br />
kopija, implementirati i zaštitu za sustav. Ali<br />
kada mi osiguramo zaštitu za sustav u kojem je 50 ili<br />
100 gradova, županija, općina, tada je trošak ukupne<br />
eksploatacije sustava značajno manji za svakog subjekta.<br />
Niti jedan grad, lokalna uprava ili samouprava<br />
ne može toliko ulagati u zaštitu, kao što mi možemo.<br />
Sustav je maksimalno siguran”, objašnjava.<br />
Osim toga, Pošta je pokrenula i portal E-doc namijenjen<br />
građanima i poduzetnicima, odnosno fizičkim<br />
i pravnim osobama koje pomoću svojih računala<br />
mogu brzo ući u trag upravnim postupcima što su ih<br />
pokrenule i na jednom mjestu pregledavati sve svoje<br />
predmete i kontrolirati njihovo rješavanje. Građani će<br />
tako moći vidjeti u kojem je statusu njihov predmet,<br />
što omogućuje otvorenu, transparentnu i pravodobnu<br />
komunikaciju. Primjeri zahtjeva koje građani predaju<br />
i čije rješavanje mogu pratiti na portalu su, recimo,<br />
građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje o<br />
komunalnoj naknadi itd. Prigodom predaje zahtjeva<br />
u pisarnici osoba koja želi imati uvid u svoje predmete<br />
na internetu dobit će lozinku i korisničko ime, pa<br />
će tako iz udobnosti svoga doma moći saznati u kojoj<br />
je fazi rješavanje predmeta te kontaktne informacije<br />
za dodatna pitanja. Pitamo direktoricu HP Arhiva,<br />
kako to da se Hrvatska pošta prihvatila tog posla.<br />
“Hrvatska pošta radi na konkurentnom tržištu te<br />
konstantno poboljšava postojeće usluga te plasira nove<br />
s obzirom na potrebe korisnika i tržišta. To se radi<br />
i na ovaj način - modernizacijom i diverzifikacijom<br />
naših proizvoda i širenjem poslovanja. Na usluzi smo<br />
korisnicima i njihovim potrebama, a da pritom ostvarujemo<br />
dobit. Bavimo se svime čime se ovako velika<br />
tvrtka može baviti, a uzor su nam i drugi europski i<br />
svjetski poštanski operatori”, zaključuje.<br />
E–doc ukratko<br />
O sustavu E-doc:<br />
Sustav korisnicima nudi<br />
preobrazbu i modernizaciju<br />
uredskog poslovanja pomoću<br />
računalne aplikacije koja<br />
sadrži:<br />
- Knjige ulaznih i izlaznih<br />
dokumenata u elektroničkom<br />
obliku<br />
- Pretraživanje dokumenata<br />
- Kontrolu kolanja i provjere<br />
statusa dokumenata u obradi<br />
Komu je namijenjen:<br />
tijelima državne uprave<br />
jedinicama lokalne, regionalne<br />
I područne samouprave<br />
pravnim osobama s javnim<br />
ovlastima<br />
Ministarstva, državni uredi,<br />
državne upravne organizacije,<br />
županije, gradovi, općine,<br />
agencije, zavodi i ustanove<br />
olakšat će se bi I drugima<br />
koristeći E-doc<br />
Što nudi sustav<br />
E-doc<br />
središnji sustav za pohranu<br />
dokumentacije<br />
točnu i ažurnu evidenciju<br />
uzlazno – izlazne dokumenatcije<br />
provedbu i nadzor stanja<br />
poslovnih procesa<br />
bolji rad i povezanost svih<br />
organizacijskih cjelina<br />
mogućnost lake programske<br />
nadogradnje<br />
brži pristup informacijama za<br />
građane i zaposlene<br />
uštedu uredskog materijala i<br />
opreme<br />
povećanje kapaciteta ubrzanjem<br />
poslovnih procesa<br />
mjerljivo povećanje radne<br />
učinkovitosti i smanjenje<br />
troškova<br />
godišnju uštedu od 3504<br />
KWh za prosječan poslužitelj,<br />
kao I trošak klimatizacijskog<br />
uređaja<br />
Koristi E–doca:<br />
bez gomile spisa, urudžbenih<br />
knjiga, žutih mapa<br />
brži pristup informacijama<br />
kraći proces razmjene dokumentacije<br />
individualizacija odgovornosti<br />
cjelokupni uvid u poslovanje<br />
racionalizacija administrativnih<br />
postupaka<br />
znatna ušteda resursa<br />
povećanje stupnja<br />
učinkovitosti i produktivnosti<br />
- uštede od 50-80 posto od<br />
postojećih troškova uredskog<br />
poslovanje: materijal, oprema,<br />
režijski troškovi, vrijeme<br />
Za građane:<br />
računalni, online pristup svim<br />
informacijama iz udobnosti<br />
vlastitog doma<br />
provjera statusa, rješavatelja<br />
i točnosti predmeta preko<br />
računala ili mobitela<br />
brzina i lakoća u obavljanju<br />
katkad složenih administrativnih<br />
postupaka<br />
Funkcije:<br />
primanje i pregledavanje<br />
podnesaka/spisa i ostalih<br />
pošiljaka<br />
razvrstavanje i raspoređivanje<br />
podnesaka/spisa<br />
upisivanje ili evidencija podnesaka/spisa<br />
automatsko pridruživanje<br />
preko bar-koda<br />
dostava podnesaka/spisa<br />
referentima<br />
administrativno-tehnička<br />
obrada<br />
otprema spisa<br />
razvođenje spisa<br />
pohrana i čuvanje<br />
izdavanje spisa iz arhive<br />
komunikacija fizičkih i pravnih<br />
osoba preko portala<br />
56<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
FORBES<br />
KONTEKST<br />
Odiseja 2012.<br />
Nacrti prvog srpskog nanosatelita nalaze se pred stručnjacima<br />
Europske svemirske agencije, čime se ponovno podgrijava<br />
mit o tajnom jugoslavenskom svemirskom programu<br />
PIŠE: ALEKSANDAR APOSTOLOVSKI, BEOGRAD<br />
Baš kao u svemirskim prostranstvima<br />
gdje vrijeme<br />
nema nikakva značenja,<br />
tako je u samom finišu<br />
kozmičke kampanje zvane “Srbi lete<br />
u svemir”, dakle baš kada se pomislilo<br />
da će prvi satelit barem u nacrtima<br />
odletjeti u orbitu, tvorac svemirskih<br />
integracija, mladi astrofizičar Stefan<br />
Vlajković s meteorskih visina doslovce<br />
pao na zemlju. Čitava Srbija sada<br />
podsjeća na zemlju u koju je tresnuo<br />
meteor, a ne hiperaktivni dečko iz<br />
okolice Vrnjačke Banje, crvenih<br />
obraza i s naočalama tamnih okvira,<br />
koji podsjeća na bratića Harryja<br />
Pottera.<br />
Skandal je izbio kada je Fizički fakultet<br />
u Beogradu otkrio da je mladić<br />
falsificirao čak 18 ispita i na osnovi<br />
tih lažnih papira zgrnuo nešto manje<br />
od 6000 eura od republičkog fonda<br />
za talente, a potom odmaglio u<br />
Švicarsku gdje je postao asistent sa<br />
sjajnom, kozmičkom perspektivom.<br />
Ovaj Ostap Bender srpske znanosti<br />
uspio je redom prevariti ministra<br />
obrane Dragana Šutanovca, cijeli<br />
znanstveni establišment u Beogradu,<br />
pa onda i čitavu svemirsku europsku<br />
elitu. Genij ili šarlatan, svejedno, supertalentirani<br />
klinac i fizičar (to mu,<br />
naime, nitko ne osporava), sada je u<br />
bijegu od srpske policije koja je za<br />
njim izdala potjernicu.<br />
Država je preuzela pregovore s<br />
Bruxellesom, službeni Beograd tvrdi<br />
da je Stefan možda pao, ali da satelit<br />
nikada neće…<br />
U međuvremenu, mladi bjegunac<br />
STEFAN VLAJKOVIĆ<br />
JE MOŽDA PAO, ALI<br />
SATELIT NIKADA NEĆE<br />
PASTI, TVRDI SLUŽBENI<br />
BEOGRAD<br />
luta šumama oko Vrnjačke Banje kao<br />
neki svemirski Čaruga s peticama iz<br />
fizike. Vjerojatno se kreće samo noću<br />
i orijentira po zvijezdama.<br />
Ali, kako je srpska svemirska kuglica<br />
ipak lagano poprimila konačne<br />
obrise, projekt mikrokozmičkog<br />
programa bliži se kraju. Misija nema<br />
šifrirani kod, ali bi se mogla nazvati<br />
Odisejom 2012. jer su birokratskoinženjerske<br />
formalnosti već obavljene.<br />
Inženjeri s Fakulteta tehničkih<br />
nauka u Novom Sadu završili su u<br />
Bruxellesu konzultacije o sadržaju<br />
tehničke dokumentacije nanosatelita<br />
s ekspertima Europske svemirske<br />
agencije i belgijskim Institutom Von<br />
Karman. Taj se institut bavi dinamikom<br />
fluida i nosilac je projekta Europske<br />
komisije za konstruiranje 50<br />
satelita koji će s ruskog kozmodroma<br />
Bajkonur u Kazahstanu biti lansirani<br />
u orbitu za tri godine. Posao je vrijedan<br />
20 milijuna eura i podržat će ga<br />
europski fondovi.<br />
Zvuči kao znanstveno-fantastična<br />
priča s elementima svemirske bajke,<br />
a za neke je to sada i klasičan žanr<br />
SF komedije - jer će se, siromašna i<br />
zarobljena ovozemaljskim problemima,<br />
Srbija ipak zakačiti u orbitu.<br />
Bilo bi preambiciozno tvrditi da se sa<br />
svojim prvim satelitom uključujemo<br />
u globalni svemirski program, u ekipu<br />
koju čine američka NASA, Rusi<br />
i europski partneri, ali bi lansiranje<br />
loptice bio ne samo znanstveni, već i<br />
simbolički iskorak u visine, od nebeske<br />
prema kozmičkoj Srbiji.<br />
Izvjesno je da će jedan satelit biti<br />
naš, potvrdio je donedavni idejni tvorac<br />
srpskih svemirskih integracija,<br />
sada bjegunac Stefan Vlajković (25),<br />
koji priprema doktorat na Tehnološkom<br />
institutu u Zürichu. Dospio je<br />
čak do zatvorenog sastanka u prijestolnici<br />
EU, pregovarajući s ekspertima<br />
Europske svemirske agencije i<br />
potvrdivši detalje sudjelovanja Srbije<br />
u orbitalnim pitanjima.<br />
Svi koji misle da su sateliti metalni<br />
soliteri koji lebde u svemiru s tisućama<br />
žica, antena i ostalih priključaka,<br />
koje ponekad posjećuju ovozemaljske<br />
misije pa ih s vremena na vrijeme<br />
popravljaju u bestežinskom stanju,<br />
razočarat će se dimenzijama europ-<br />
58<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
DRAGAN ŠUTANOVAC Ministar obrane podržao je Vlajkovića pa su krenula nagađanja da bi prvi srpski satelit proširio poglede i službama sigurnosti<br />
skih spravica nazvanih nanosatelitima.<br />
Orbite u koje se lansiraju, na<br />
visinama od 140 do 360 kilometara,<br />
nisu geostacionarne. Prva vrsta mikrosatelita<br />
ima dimenzije 10x10x10,<br />
druga 10x10x20, a treća 10x10x30<br />
- centimetara.<br />
Veličine rukometne lopte, oni<br />
obilaze Zemlju za sat i pol, brže od<br />
svakog super mlažnjaka ili shuttlea<br />
te su izuzetno zanimljivi za meteorološka<br />
i tehnološka istraživanja.<br />
Zato su za njih zainteresirani i znanstveni<br />
instituti i sega-mega kompanije<br />
poput Mercedesovog sektora za<br />
tehnološki razvoj koji razvija automobil<br />
budućnosti. Ali podrška Ministarstava<br />
obrane izgradnji prvog<br />
srpskog satelita navela je na sumnju<br />
da bi njegovo putovanje zvjezdanim<br />
stazama znatno proširilo poglede na<br />
svijet i ovdašnjim službama sigurnosti.<br />
Upravo je srpski ministar obrane<br />
Dragan Šutanovac pružio svu podršku<br />
mladom svemirskom inženjeru<br />
Vlajkoviću pa iako je znanstvenik<br />
sa sumnjivom diplomom tvrdio da<br />
sateliti imaju samo znanstvenu svrhu<br />
i da se njihova putanja neće moći<br />
kontrolirati sa Zemlje, ipak je uz<br />
smiješak govorio da će svaka država<br />
imati diskrecijsko pravo za zadržavanje<br />
određenih podataka u svojim<br />
softverskim sefovima.<br />
Sateliti su značajni i za snimanje<br />
terena u izvanrednim situacijama i<br />
izračunavanje jednadžbi za povlačenje<br />
stanovništva s ugroženih područja,<br />
pa državna garancija od 20 do 100<br />
tisuća eura izgleda kao prava sitnica<br />
u odnosu na korist koju bi donio zemljama<br />
sudionicama europskog projekta<br />
razvoja nanosatelita. Ako nacrti<br />
prve srpske supersonične svemirske<br />
loptice budu prihvaćeni unatoč skandalu<br />
Vlajković, pa ujesen inženjeri<br />
u Novom Sadu započnu sklapanje,<br />
ostvarit će se višedecenijska težnja<br />
nekadašnje Jugoslavije da se napokon<br />
uključi u svemirski promet.<br />
Lebdeći uvijek između mita, stvarnosti<br />
i klasične znanstvene fantastike,<br />
uz nušićevsku komediju zabune,<br />
jugoslavenski svemirski program<br />
ostat će po svemu sudeći predmet<br />
istraživanja povjesničara, znanstvenika<br />
i ovdašnje verzije nekog Muldera<br />
i Scully. Poslije Stefanovog performansa<br />
s najmoćnijim facama Srbije,<br />
Europe, NASA-e i Rusa, odiseja je<br />
dobila na čistoj egzotici.<br />
To je potvrdilo i nedavno opširno<br />
izvještavanje medija o senzacionalnim<br />
tvrdnjama da je tijekom<br />
hladnog rata Josip Broz Tito daleke<br />
AKO BRUXELLES PRIHVATI NACRTE UNATOČ<br />
SKANDALU, INŽENJERI U NOVOM SADU OVE ĆE<br />
JESENI POČETI SKLAPATI NANOSATELIT<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 59
FORBES<br />
KONTEKST<br />
TOM STAFFORD<br />
Zapovjednik<br />
misije Apollo 10<br />
je 1971. posjetio<br />
Jugoslaviju<br />
GLAVNI NASA-in POVJESNIČAR BILL BERRY<br />
OSTAVIO JE DOVOLJNO PROSTORA ZA<br />
MAŠTANJA O TOME DA JE BIVŠA JUGOSLAVIJA<br />
STIGLA NA PRAG SVEMIRA<br />
1961. prodao jugoslavenski svemirski<br />
program Amerikancima, da bi<br />
predsjednik John Kennedy potom<br />
najavio američku invaziju na Mjesec.<br />
Za Radio Slobodnu Europu<br />
odmah su reagirali glavni NASA-in<br />
povjesničar Bill Berry i kustos Nacionalnog<br />
Smithsonian muzeja zrakoplovstva<br />
i svemirskih istraživanja u<br />
Washingtonu Roger Lonius. Oni su<br />
film slovenskog redatelja Žige Virca,<br />
kreatora ove znanstveno-fantastične<br />
i geopolitičke svemirske igrarije,<br />
ocijenili kao parodiju dokumentarnog<br />
filma i teorije zavjere. Berry je,<br />
međutim, ostavio sasvim dovoljno<br />
zrnce zagonetke, rekavši da je Vircov<br />
“Houston, We Have a Problem”<br />
dobro napravljen i interesantan film<br />
“u kojem se ukazuje na mnogo stvari<br />
koje su se možda dogodile, a možda<br />
i nisu”. Izjava je ostavila prostora za<br />
maštanja o tome da je bivša Jugoslavija<br />
stigla na sam prag svemira.<br />
Sredinom šezdesetih godina,<br />
socijalistička Jugoslavija je zaista,<br />
kao jedan od inicijatora Pokreta nesvrstanih,<br />
igrala značajnu ulogu na<br />
svjetskoj političkoj pozornici, mada<br />
sadašnje elite taj period vole nazivati<br />
crvenom diktaturom i epohom partijskih<br />
rukovodilaca koji su skitali po<br />
savanama i lovili gnu antilope, dok su<br />
afrički diktatori mljackali svoje neposlušne<br />
ministre vanjskih poslova.<br />
Ali jugoslavenska ekipa okupljena<br />
u centralnim komitetima bila je<br />
daleko ozbiljnija, pa je rukovodstvo<br />
priličnu važnost davalo i pogledu<br />
prema zvijezdama, smatrajući da će<br />
i u intergalaktičkim prostranstvima<br />
pronaći neki planet naklonjen Trećem<br />
svijetu. Zato su vršene pripreme<br />
na Zemlji. Daleke 1967. u Beogradu<br />
je otvoren summit Kozmos miru kao<br />
prva svjetska izložba potpuno posvećena<br />
kozmičkim istraživanjima, na<br />
kojoj su eksponate prikazali SSSR,<br />
SAD i zajednica europskih država,<br />
nukleus EU.<br />
Tu nije bio kraj svemirskog spektakla.<br />
Četiri godine kasnije, u lipnju<br />
1971. gostovao je legendarni američ-<br />
60<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
đuje da je osamdesetih godina Jugoslavija<br />
vodila završne pripreme za<br />
lansiranje vlastitog višenamjenskog<br />
satelita. Naime, u sklopu Jugoslavenske<br />
radio-televizije (JRT) formirana<br />
je 1984. Tehnička komisija za satelite.<br />
Laban je bio jedan od članova.<br />
Nakon nekoliko savjetovanja u sklopu<br />
Radio-televizije Beograd i JRT-a,<br />
početkom 1985. za tehničko rješenje<br />
jugoslavenskog satelita predložen je<br />
višenamjenski satelit za potrebe više<br />
javnih službi, među njima i vojne<br />
obavještajne, koja bi tek s galaktičke<br />
osmatračnice imala savršen pregled<br />
igre.<br />
Laban se sjeća da su kao glavni korisnici<br />
satelitskog velikog oka predviđeni<br />
JRT i država s javnim službama.<br />
Već 1985. započeli su pregovori JRT-a<br />
s proizvođačima satelita, pa tadašnje<br />
vodeće svjetske kompanije - Spar<br />
Aerospace Ltd (Kanada), RCA Astro<br />
Electronics (SAD), MATRA (Francuska),<br />
British Airspace - tijekom 1986.<br />
održavaju prezentacije svojih rješenja<br />
VUKO LABAN, ČLAN NEKADAŠNJE TEHNIČKE<br />
KOMISIJE ZA SATELITE, POTVRĐUJE DA SE<br />
TIJEKOM 80-IH PRIPREMALO LANSIRANJE<br />
JUGOSLAVENSKOG VIŠENAMJENSKOG SATELITA<br />
Tajni projekt<br />
“Novi avion”<br />
Ugledni srpski znanstvenik koji<br />
nije želio da mu objavljujemo<br />
ime vjeruje kako je bivša Jugoslavija<br />
zaista imala ambiciju<br />
zaviriti u svemirska prostranstva,<br />
pripremajući čak i vlastitu lansirnu<br />
raketu. Tvrdi, naime, da je tadašnja<br />
vojna industrija, paralelno s civilnim<br />
razvojem prvog jugoslavenskog<br />
satelita i radom vladine agencije za<br />
kozmička istraživanja dovršavala<br />
tajni projekt “Novi avion” u Vojnotehničkom<br />
institutu u Žarkovu, na<br />
periferiji Beograda. Jugoslavija je<br />
spremala višenamjenski borbeni<br />
avion četvrte generacije, koji se<br />
mogao usporediti s moderniziranim<br />
ruskim MIG-ovima 29 i američkim<br />
lovcima F-15 i F-16. Projekti su bili<br />
pri kraju, planirano je da se ti avioni<br />
već sredinom devedesetih uvrste u<br />
borbene eskadrile JNA.<br />
“Zemlja koja napravi takav borbeni<br />
avion praktično stiže u<br />
predsoblje kozmosa. Tako se, sa<br />
stanovišta nauke, krajem osamdesetih<br />
sasvim sigurno razmišljalo<br />
da se istraživanja razviju u pravcu<br />
konstrukcije rakete koja bi lansirala<br />
i nosila satelit. I danas Vojni institut<br />
u Žarkovu posjeduje vrhunske<br />
aerotunele, u rangu nekih NATOzemalja”,<br />
kaže srpski znanstvenik.<br />
ki astronaut Thomas Stafford, zapovjednik<br />
misije Apollo 10 koja je u<br />
svibnju 1969. izvela generalnu probu<br />
spuštanja američke posade na Mjesec.<br />
Na izložbi je sovjetska strana<br />
prikazala napravu za slijetanje svemirskog<br />
broda Sojuz, Lunohod, kao<br />
i Lunu-16 koja je prva s Mjeseca donijela<br />
uzorke tla, dok je i NASA-in<br />
štand krasila kapsula Apolla 10, u<br />
kojoj je oko Mjeseca letio astronaut<br />
Stafford, noseći u džepovima kamenčiće<br />
s Mjeseca. Gostovanje američkog<br />
astronauta u Beogradu bilo je<br />
jednako težini posjeta Richarda Burtona<br />
Sutjesci, gdje je slavni Velšanin<br />
s maršalskim epoletama bježao od<br />
Wehrmachta, u filmskom spektaklu<br />
Stipe Delića.<br />
Pod utjecajem veličanstvenih orbitalnih<br />
misija i hladnoratovske svemirske<br />
utrke, po gradovima i selima<br />
otvarani su raketni klubovi. U selu<br />
Lozovik nedaleko od Ivanjice, gdje<br />
možda ne uspijevaju astronauti, ali<br />
rađa krumpir veličine lubenice, otvoren<br />
je i prvi muzej kozmonautike,<br />
koji su posjetili sovjetski heroji svemira<br />
poput kozmonauta Nikolajeva,<br />
Titova, Sevastjanova, uz podršku<br />
akademika Sjedova.<br />
Ako su ovo bili kadrovi nostalgične<br />
svemirske maštarije, mnogo ozbiljniji<br />
poslovi vodili su se pri nekadašnjem<br />
Saveznom izvršnom vijeću,<br />
moćnoj federalnoj vladi SFRJ koja<br />
je - baš u vrijeme kada se duša Josipa<br />
Broza pripremala zauvijek uputiti u<br />
svemirska vječna lovišta - osnovala<br />
famoznu Komisiju za mirnodopska<br />
kozmička istraživanja. Član jugoslavenske<br />
kozmičke agencije neko je<br />
vrijeme bio Vuko Laban, koji potvr-<br />
za jugoslavenski satelit. Laban je sudjelovao<br />
na tim prezentacijama kao<br />
ekspert za konstrukciju, lansiranje i<br />
upravljanje satelitom, ali su događaji<br />
krajem osamdesetih odredili konačnu<br />
sudbinu tajnog jugoslavenskog svemirskog<br />
programa. Umjesto da zajedno<br />
osvajaju svemir, narodi i narodnosti<br />
odlučili su se baviti ovozemaljskim<br />
poslovima, mahom krvavim. Plan da<br />
se jugoslavenski satelit težak između<br />
dvije i tri tone, s radnim vijekom<br />
od 10 godina, dimenzija 2,4x2,4x6,3<br />
metra i rasponom solarnih ćelija od<br />
oko 20 metara odapne u kozmos,<br />
pretvorio se 1993. godine u prah i pepeo.<br />
Iz Moskve je također, osobno od<br />
velikog vođe istočnog bloka Leonida<br />
Brežnjeva, stigao prijedlog tadašnjem<br />
rukovodstvu Jugoslavije da pošalje<br />
dvojicu pilota tadašnje JNA koji bi<br />
se obučavali u Zvjezdanom gradu<br />
zajedno s pilotima organizacije Interkosmos.<br />
Tamo se inače od 1976. sa<br />
sovjetskim kozmonautima obučavala<br />
grupa pilota iz nekoliko socijalističkih<br />
država.<br />
No, tadašnje političko rukovodstvo<br />
nije se moglo dogovoriti koja bi krvna<br />
zrnca trebali imati prvi Jugoslaveni<br />
koji bi poletjeli u svemir, jer je žestoku<br />
konkurenciju činilo šest naroda i<br />
o-ho-ho narodnosti. Tako je i ta zamisao<br />
propala.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 61
FORBES<br />
STRATEGIJE<br />
AUTOINDUSTRIJA<br />
Fordove<br />
brige<br />
Alan Mulally i njegov tim spasili su Ford od<br />
bankrota i time se s pravom ponose, ali opasnost<br />
još nije prošla. Njihov posao nije ni približno gotov<br />
PIŠE: JOANN MULLER<br />
Krunidba je protekla točno<br />
onako kako su zamislili<br />
u Fordu. Svih 2400<br />
novinara okupljenih na<br />
Međunarodnom salonu automobila<br />
u Detroitu utihnulo je kada se na<br />
ekranima veličine traktorske prikolice<br />
pojavila slika. “U klasi srednje<br />
velikih automobila u prošlom su se<br />
desetljeću najbolje prodavale dvije<br />
marke, Toyota Camry i Honda<br />
Accord”, zagrmjelo je Arenom Joea<br />
Louisa. “A tada se nešto promijenilo.”<br />
Prodaja je u 2008. stagnirala, a s pojavom<br />
recesije počela je opadati, nastavio<br />
je moćan glas. “Ono što možda<br />
ne uviđate jest da se Camry i Accord<br />
nisu oporavili od tog udarca.” Između<br />
2007. i 2010. godine prodaja Camryja<br />
pala je za 31 posto, a Accorda<br />
za 28 posto. Nakon velikog potresa<br />
u Japanu za obje je marke uslijedio<br />
daljnji pad. Ali ne i za Ford Fusion.<br />
Njegova se prodaja u protekle četiri<br />
godine povećala za 66 posto. Do 2011.<br />
već je pretekao Accord, no i dalje je<br />
zaostajao za prodajom Camryja i Nissan<br />
Ultime.<br />
Red glasne glazbe i scenskog dima,<br />
a onda i sâm automobil: novi Fusion,<br />
lijepa limuzina s prvoklasnom<br />
tehnologijom poput senzora za zadržavanje<br />
vozila u voznom traku ili<br />
onoga koji olakšava paralelno parkiranje.<br />
U trgovine stiže tijekom ove<br />
godine, s više oblika štedljivog pogona:<br />
benzinskim, hibridnim i plug-in<br />
hibridnim za koji u Fordu tvrde da će<br />
štedljivošću nadmašiti Toyotu Prius.<br />
Cijena mu se još ne zna.<br />
Poruka je nepogrešivo agresivna<br />
i nedvojbeno bahata: Ford je upravo<br />
redefinirao tržište srednje velikih<br />
automobila. Ostali iz ovog segmenta,<br />
uključujući GM-ov redizajnirani<br />
Chevrolet Malibu i popularnu Hyundai<br />
Sonatu, trebali bi se pokriti ušima.<br />
“Mislim da mirno, samosvjesno idemo<br />
naprijed”, rekao je Mark Fields,<br />
Fordov predsjednik za Južnu Ameriku<br />
i Kanadu večerajući s novinarima<br />
filet mignon u veličanstvenom Detroit<br />
Athletic Clubu. Agresivni? Ma, ne…<br />
“Samo iznosimo činjenice.”<br />
No, kao što znaju svi u Detroitu,<br />
vjerovati u samoreklamerska pretjerivanja<br />
proizvođača automobila<br />
nepromišljenije je nego slati SMSove<br />
vozeći auto. Uostalom, pitajte<br />
ljude u General Motorsu. U Fordu<br />
bi to trebali imati na umu. Jer dok<br />
vas oni nastoje uvjeriti kako je novi<br />
Fusion tek jedan u nizu njihovih tržišnih<br />
hitova - profinjenih, štedljivih,<br />
tehnologijom krcatih automobila za<br />
kojima čeznu kupci širom globusa<br />
- činjenice u SAD-u govore nešto<br />
drugo.<br />
Započnimo s najmanjim Fordovim<br />
automobilom, Fiestom predstavljenom<br />
2010.<br />
Taj model je prve godine postigao<br />
pristojan tržišni uspjeh koji, međutim,<br />
već pomalo blijedi. U posljednja<br />
dva mjeseca 2011. Chevroletov Sonic<br />
prodavao se bolje od Fieste koja<br />
je među najskupljima u svojoj klasi.<br />
Krajem 2011. koeficijent obrtaja<br />
Fordovih zaliha bio je 126 dana, ali u<br />
Fordu kažu da je to brojka tipična za<br />
prosinac. Dileri, međutim, vole aute<br />
koji se na zalihama ne zadržava dulje<br />
od 60 dana.<br />
Potom je tu i Focus, novi Fordov<br />
62<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
CEO Alan Mulally odlično<br />
stoji u Fordu, ali se ne bi<br />
smio previše opustiti<br />
SAM VARNHAGEN / FORD MOTOR CO<br />
kompakt, također lijep i s mnogo<br />
premium opreme (ali i s premium<br />
cijenom). Od Focusa su se u 2011.<br />
bolje prodavali Toyota Corolla, Honda<br />
Civic, Chevrolet Cruze i Hyundai<br />
Elantra. Problemi s komandnim pločama<br />
i sustavom prijenosa prošlog<br />
su proljeća usporavali proizvodnju,<br />
no čini se da je to riješeno. Sada je<br />
problem prezasićenost: zalihe od 89<br />
dana.<br />
Nitko ne poriče da je novi Ford<br />
Explorer, sada štedljiviji i sličniji<br />
autu, veliki hit. S oporavkom tržišta<br />
nekretnina za 11 je posto skočila i<br />
prodaja njihovog bestselera, pickupa<br />
F-serije, ali su još bolje išli kamioneti<br />
Chevroleta i Rama pa je Fordov<br />
tržišni udio smanjen. To vrijedi za<br />
još neke poznate Fordove modele,<br />
uključujući Taurus, Mustang i Flex.<br />
Začudo, najbolje se prodaju modeli<br />
Fusiona i Escapea koji su u posljednjoj<br />
godini životnog ciklusa i uskoro<br />
se prestaju proizvoditi. Vjerojatan<br />
razlog: cijene tih starih modela privlače<br />
brojne lovce na rasprodaje.<br />
Na kraju 2011. Fordov je tržišni<br />
udio bio 16,5 posto ili jednu desetinu<br />
postotnog boda veći nego u 2010.<br />
godini, ali samo zahvaljujući opremanju<br />
komercijalnih automobilskih<br />
flota i rent-a-car tvrtki. Računajući<br />
samo prodaju u autosalonima, Ford<br />
je pao za kakve dvije desetine postotnog<br />
boda (što će, usput rečeno,<br />
Fordovi direktori osjetiti na džepu<br />
jer su im bonusi vezani uz rast udjela<br />
u maloprodaji). Od svih velikih proizvođača<br />
Ford prodaje najviše automobila<br />
agencijama za iznajmljivanje<br />
i drugim korisnicima automobilskih<br />
flota. U 2011. godini njima je prodano<br />
32 posto od 2,1 milijun proizvedenih<br />
Fordova (45 posto prodanih Focusa).<br />
Nasuprot tome, prodaja flotama<br />
činila je 23 posto GM-ove prodaje,<br />
a manje od 10 posto prodaje većine<br />
drugih proizvođača. To nije svejedno.<br />
Auto-flote kupuju na veliko i u<br />
pravilu po nižoj cijeni nego kupci<br />
u salonima, pa se takvim prodajama<br />
ostvaruju manji profiti. Premda<br />
prodaja velikim kupcima nije nužno<br />
loša, proizvođači automobila je<br />
nastoje ograničiti. Toyota i Honda,<br />
na primjer, na taj način prodaju vrlo<br />
malo automobila.<br />
Još jedna izazovna statistika: prema<br />
podacima Nacionalne agencije za<br />
sigurnost cestovnog prometa, Ford je<br />
u 2011. povukao 3,3 milijuna automobila,<br />
gotovo jednako koliko i Honda<br />
(3,9 milijuna) i Toyota (3,5 milijuna).<br />
Istodobno je GM povukao pola milijuna<br />
vozila, a Chrysler, čiji se auti<br />
nerijetko smatraju najmanje kvalitetnima<br />
u američkoj autoindustriji,<br />
773 tisuće.<br />
Sve ovo ne znači da Ford propada.<br />
Kompanija je povukla i mnogo<br />
dobrih poteza. Dok su se kod najve-<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 63
FORBES<br />
STRATEGIJE — AUTOINDUSTRIJA<br />
ćih konkurenata provodili stečajni<br />
postupci, Ford se izvukao s izvansudskim<br />
restrukturiranjem koje se<br />
smatra jednim od najvećih korporacijskih<br />
zaokreta proteklih desetljeća.<br />
Nakon rekordnih 30 milijardi dolara<br />
gubitaka između 2006. i 2008., Ford<br />
je u 2009. ponovno poslovao s dobiti.<br />
Procjenjuje se da je u zadnje tri godine<br />
zaradio 16 milijardi dolara (prije<br />
obračunavanja posebnog poreza na<br />
dobit). Fordov prihod u 2011. godini<br />
analitičari procjenjuju na oko 135<br />
milijardi dolara.<br />
Junak tog uspjeha je glavni izvršni<br />
direktor Alan Mulally, koji je došao<br />
iz Boeinga u rujnu 2006. godine, pošto<br />
se izjalovio prethodni plan spašavanja<br />
Forda. Mulally je pristao uz<br />
plan izvršnog predsjednika Billa Forda<br />
Juniora i tadašnjeg financijskog<br />
direktora Dona Leclaira da se pod<br />
hipoteku stavi sva Fordova imovina,<br />
uključujući patente i ovalni plavi logo,<br />
u zamjenu za 23 milijarde dolara<br />
kredita. Ta novčana injekcija pomogla<br />
je Fordu da izbjegne bankrot, za<br />
razliku od GM-a i Chryslera.<br />
Mulally se uskoro riješio Jaguara,<br />
Land Rovera, Aston Martina i Volva<br />
te smanjio Fordov udio u Mazdi.<br />
Koncentrirao se na popravljanje admiralskog<br />
broda i iskoristio globalnu<br />
veličinu kompanije za prodaju kućnog<br />
brenda širom svijeta. Strategiju<br />
je nazvao “One Ford” i zadužio<br />
direktore da rade zajedno, prihvate<br />
stvarnost i razvijaju nove modele<br />
prilagođene željama kupaca. Sa starijim<br />
menadžerima svakog četvrtka<br />
ujutro razmatra poslovne rezultate<br />
i ohrabruje ih da iznesu probleme<br />
kako bi ih pokušali zajednički riješiti.<br />
“Alan je omogućio da se problemi<br />
iznose otvoreno, bez straha. Nije uvijek<br />
bilo tako”, kaže Fields, aludirajući<br />
na zloglasni običaj podmetanja<br />
klipova u vrijeme prethodnih šefova.<br />
“Mi smo poput divovskog motora sa<br />
zamašnjakom”, dodaje. “Potrebno<br />
nam je neko vrijeme da se pokrenemo,<br />
ali sada imamo snažan zamah i<br />
to je promijenilo način zajedničkog<br />
“DOBILI SMO SNAŽAN<br />
ZAMAH I TO JE<br />
PROMIJENILO NAČIN<br />
FUNKCIONIRANJA<br />
KOMPANIJE.”<br />
funkcioniranja kompanije.”<br />
No prevelika samouvjerenost<br />
prošli je put uvalila Ford u probleme.<br />
Kasnih 90-ih Ford je vozio na autopilotu,<br />
dok je GM bio na rubu propasti,<br />
a Chrysler se mučio nakon spajanja<br />
s njemačkim Daimlerom. Zbog golemih<br />
profita na kamionetima i velikim<br />
SUV-ovima te dobiti poslovne<br />
jedinice Ford Credit, u kompaniji su<br />
previdjeli opadanje automobilskog<br />
biznisa, gubitke u Europi i probleme<br />
drugdje u svijetu. Odlično stanje bilance<br />
dopuštalo im je da se razbacuju<br />
novcem, skupo plaćajući sve one<br />
europske automobilske kompanije<br />
pa čak kupujući i periferne biznise<br />
poput mehaničarskih tvrtki, Hertz<br />
rent-a-cara i autootpada.<br />
Problemi su se pojavili 2000. godine.<br />
Kvaliteta se smanjila, produktivnost<br />
je opala, a potom je uslijedio<br />
Firestone fijasko. Popravci zbog neispravnih<br />
guma odnijeli su milijarde<br />
dolara i većinu dobre volje. Nakon<br />
terorističkih napada 11. rujna 2001.<br />
za detroitske autokompanije započela<br />
je dekada katastrofalnog diskontiranja,<br />
što je ubijalo profit i vrijednost<br />
brenda. Mulally je odmah po dolasku<br />
uveo discipliniraniji pristup: ograničio<br />
je proizvodnju i uskladio je s<br />
potražnjom. Po izbijanju financijske<br />
krize 2008. godine, Ford je zatvorio<br />
neke tvornice i smanjio broj zaposlenih,<br />
baš kao i GM i Chrysler tijekom<br />
stečaja.<br />
Bilo je to dobro jer se Ford vratio<br />
kao snažnija, bolje vođena kompanija,<br />
neosramoćena prelaskom u državno<br />
vlasništvo. U siječnju su ponovno<br />
uveli kvartalnu dividendu obustavljenu<br />
u rujnu 2006., demonstrirajući<br />
obnovljeno pouzdanje u financijsku<br />
snagu kompanije. Ford je zabilježio<br />
neto-dobit u deset uzastopnih kvartala,<br />
a njegov golemi dug sada je pao<br />
na 12,7 milijardi dolara. Do sredine<br />
ovog desetljeća planiraju ga spustiti<br />
na samo 10 milijardi.<br />
Tri glavne agencije za ocjenjivanje<br />
kreditne sposobnosti u listopadu<br />
su podigle Fordov rejting nakon što<br />
je 41 tisuću njegovih sindikalno organiziranih<br />
radnika prihvatilo novi<br />
četverogodišnji ugovor o radu. Prvi<br />
put od svibnja 2005. sve tri agencije<br />
daju Fordu jednak investicijski rejting,<br />
a dvije mu pripisuju i pozitivne<br />
izglede. Ford, međutim, još ni izbliza<br />
nije na sigurnom. Kako je Mulally<br />
rekao analitičarima, više bi faktora<br />
moglo umanjiti rezultate za četvrti<br />
kvartal - poplave u Tajlandu, rast cijena<br />
roba, radnički bonusi... “Kad to<br />
pregrmimo, mi smo na konju.”<br />
No, dužnička kriza u Europi sve<br />
više prijeti, a Ford se upinje nadoknaditi<br />
zaostatak u Aziji s četiri nove<br />
tvornice u Kini, dvije u Indiji i jednom<br />
u Tajlandu. Usto još moraju oživjeti<br />
Lincoln, svoj zapušteni luksuzni<br />
brend. U međuvremenu, konkurencija<br />
jača. GM i Chrysler ponovno su<br />
stali na noge zahvaljujući novim modelima<br />
i profitima. Toyota i Honda<br />
obnavljaju municiju najavljujući za<br />
2012. val novih proizvoda. Nissanova<br />
američka prodaja ravnomjerno raste,<br />
a prijeti i Volkswagen.<br />
Nakon Fieste i Focusa, Fusion je<br />
treći model koji se razvija u sklopu<br />
Mulallyjeva plana “One Ford”. Zamišljen<br />
kao auto srednje veličine i<br />
namijenjen svjetskim tržištima, u<br />
Europi će se prodavati kao Mondeo<br />
nove generacije. Jasno je ipak<br />
da Fordova igra na manje premium<br />
automobile, kao i na hibride i plug-in<br />
vozila, nosi izvjestan rizik sve dok je<br />
cijena goriva razmjerno niska. Ford<br />
je postigao mnogo, ali se njegovi šefovi<br />
se ne smiju zavaravati. Radili su<br />
dobro, no posao još nije ni približno<br />
gotov.<br />
64<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
2000<br />
NAJBOLJIH<br />
SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 65
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
EUROPA<br />
PRIJE DVIJE GODINE, u vrijeme kulminacije<br />
najstrašnijeg zbivanja u povijesti<br />
BP-ja i jednog od najstrašnijih koja su ikada<br />
zadesila neku kompaniju, sjedio sam s BPjevim<br />
šefom Tonyjem Haywardom u njegovu<br />
kriznom centru u Houstonu. Jedanaest je<br />
radnika izgubilo život u havariji platforme<br />
Deepwater Horizon na bušotini Macondo.<br />
Ekrani u centru prikazivali su kako nafta<br />
prožima tamu u dubinama Meksičkog zaljeva.<br />
Hayward je bio staložen, ali pomalo<br />
ciničan. Rekao mi je da je dobro spavao one<br />
noći koja je uzbunila svijet u trenutku kad<br />
sam izvijestio što se zbiva.<br />
U tom istom korporacijskom bunkeru<br />
upoznao sam Boba Dudleyja, dotad zaduženog<br />
za BP-jeve operacije u Aziji i Latinskoj<br />
Americi. I on je razoružavao smirenošću, ali<br />
je za razliku od Haywarda zračio samozatajnim,<br />
discipliniranim pouzdanjem (dijelom<br />
preuzetim od oca, mornaričkog časnika).<br />
BP-jev NOVI<br />
VELIKI BUM<br />
Bob Dudley je katastrofu BP-ja<br />
u Meksičkom zaljevu pretvorio u<br />
jednu od najvećih priča o opstanku<br />
neke kompanije, ali se time ne želi<br />
hvaliti. Ima i dobre razloge<br />
PIŠE: CHRISTOPHER HELMAN<br />
66<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
LIPANJ, 2012 FORBES 67<br />
REUTERS / SUZANNE PLUNKETT
FORBES<br />
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
EUROPA<br />
BRETT COOMER / RAPPORT PRESS / NEWSCOM<br />
OPET U SEDLU Dvije godine nakon havarije Deepwater Horizona BP ponovno buši u podmorju Meksičkog zaljeva, a platforma Thunder Horse i<br />
druge ponovno pumpaju naftu<br />
Dudley je već bio na glasu po sabranosti<br />
pod pritiskom. Prije toga<br />
vodio je BP-jev joint venture u Rusiji.<br />
Ispričao mi je kako je pobjegao<br />
kremaljskim nasilnicima kad su ga<br />
pokušali zadržati i natjerati da prava<br />
na pronađenu naftu i plin prepiše natrag<br />
ruskoj vladi. Istina, Deepwater<br />
Horizon nije izgledao dobro, ali se<br />
Dudley već suočavao s velikim izazovima.<br />
Četiri mjeseca potom, kada se<br />
vrijednost dionice prepolovila i sve se<br />
glasnije spominjalo da BP traži spas<br />
u bankrotu, sjekira se spustila na vrat<br />
Tonyja Haywarda koji je javno označen<br />
jedinim krivcem za katastrofu.<br />
Spašavanje broda povjereno je Dudleyju.<br />
I on ga je spasio.<br />
Obalna straža odobrila je u studenome<br />
BP-jev plan da većinu svojih<br />
napora u Meksičkom zaljevu preusmjeri<br />
s čišćenja na promatranje. Još<br />
istog mjeseca BP je počeo raditi na<br />
prvoj bušotini poslije izljeva, na polju<br />
Kaskida smještenom 1800 metara<br />
ispod morske površine. U ožujku su<br />
se uvjetno nagodili sa stotinu tisuća<br />
ribara, hotelijera i drugih tužitelja,<br />
izbjegavši višemjesečno parničenje.<br />
Sporazum vrijedi 7,8 milijardi dolara<br />
povrh 14 milijardi plaćenih za čišćenje<br />
i 8,3 milijarde za obeštećenja.<br />
Turisti se vraćaju na plaže, a svrdla se<br />
ponovno vrte u morskim dubinama.<br />
Razmjeri tog preokreta čine ga jednim<br />
od najvećih povrataka na scenu u<br />
povijesti biznisa.<br />
BP je od prošle godine napredovao<br />
za impresivnih 379 mjesta i stigao na<br />
11. mjesto <strong>Forbes</strong>ova pregleda 2000<br />
najjačih svjetskih kompanija. Pri tomu<br />
je ključan bio povratak profitabilnosti,<br />
i to u velikom stilu. Kompanija<br />
je za sanaciju šteta isplatila 41 milijardu<br />
dolara iz zarade u 2010. godini,<br />
izloživši svoje dioničare punom udaru<br />
odjedanput, umjesto da ga razvlači<br />
godinama. U 2011. su nadoknadili 3,3<br />
milijarde dolara gubitka iz prethodne<br />
godine i izvijestili o 26 milijardi dolara<br />
prihoda, s dobrim izgledima za daljnji<br />
rast dobiti tijekom idućih godina,<br />
zbog visokih cijena benzina i novih<br />
projekata eksploatacije škriljevaca. BP<br />
je pojačao istraživanja sklopivši povoljne<br />
ugovore o eksploataciji u Indiji,<br />
Brazilu i na velikom ležištu škriljevaca<br />
Utica u Ohiu. Unatoč prošlogodišnjim<br />
zastojima u Rusiji i 13-postotnom padu<br />
obujma proizvodnje nafte i plina,<br />
situacija se očito popravlja.<br />
No, prevarili ste se ako ste očekivali<br />
da će Bob Dudley zbog toga likovati,<br />
trčati počasni krug, pa čak i samo izdati<br />
uobičajeno dirljivo korporacijsko<br />
priopćenje za medije.<br />
Iako takve rezultate ne bi htio prešutjeti<br />
nijedan šef kompanije, ni Dudley<br />
niti američki šef Lamar McKay -<br />
68<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
pa čak ni novi šef sigurnosti Mark Bly,<br />
najzaslužniji za obnovu povjerenja u<br />
kompaniju - nisu pristali na intervju.<br />
Zašto? Razlog je jednostavan. BP nije<br />
zainteresiran za razgovor o svojem<br />
uspjehu, rekao mi je glasnogovornik.<br />
Tvrtki je važnije da ostane što poniznija<br />
nego da na sebe privlači pozornost.<br />
U protivnom bi se odmah<br />
stvorio beskonačan red oštećenih, s<br />
ispruženom rukom i simbolima dolara<br />
umjesto zjenica. Prvo u redu bilo bi<br />
američko ministarstvo pravosuđa. BP<br />
još mora platiti savezne globe, koje po<br />
zakonu o zaštiti voda mogu iznositi od<br />
1100 do <strong>43</strong>00 dolara po izlivenom barelu,<br />
a neki su njegovi djelatnici i dalje<br />
pod kriminalističkom istragom.<br />
Bilo je to naporno putovanje za<br />
Dudleyja (56), koji je u travnju 2010.<br />
krenuo iz Londona na ispitivanje poslovnog<br />
terena u Indiju (sretan što<br />
se više ne mora oprezno osvrtati na<br />
svakom moskovskom uglu). Kako je<br />
objasnio u govoru održanom prošle<br />
godine, jednog je jutra uključio televizor<br />
da pogleda vijesti i uletio u izravni<br />
prijenos iz pakla Deepwater Horizona.<br />
Samo koji dan potom našao se u<br />
Houstonu, na čelu akcije čišćenja i<br />
sanacije. U listopadu, već je bio CEO.<br />
“Predstavljao je par sigurnih ruku”,<br />
kaže analitičar Oswald Clint iz tvrtke<br />
Bernstein Research. “Takvim su ga<br />
smatrali i prije, a i danas je tako.”<br />
Veliki dio ranoga djetinjstva Dudley<br />
je proveo u Hattiesburgu, u Mississippiju,<br />
igrajući se i pecajući na<br />
plažama Meksičkog zaljeva. Godine<br />
1979. počeo je raditi za Amoco, kojeg<br />
je 1998. za 48 milijardi dolara preuzeo<br />
BP. Upravo zbog tog velikog posla, a<br />
potom i akvizicije kompanije Arco, BP<br />
je sada drugi proizvođač nafte i plina u<br />
SAD-u, iza Exxon Mobila. “Naši američki<br />
korijeni na neki su način dublji<br />
od onih britanskih”, izjavio je Dudley<br />
jednom prilikom. Arco je, naime,<br />
osnovan 1866. godine, a Anglo-Persian<br />
Oil Co., kasnije British Petroleum, utemeljen<br />
je 1909. Pa ipak, “ta američka<br />
baština i ulaganja stavljeni su na kušnju<br />
do same srži”, dodao je.<br />
BP se u sklopu 23 milijarde dolara<br />
teških otpisa nakon izlijevanja odrekao<br />
nekih zrelih naftnih polja u SADu<br />
u korist Apache Corpa, a još uvijek<br />
traži kupca za dvije rafinerije. Jedna<br />
je od njih rafinerija u Texas Cityju,<br />
gdje je u eksploziji 2005. poginulo 15<br />
radnika. Nikad, međutim, nije razmatrana<br />
mogućnost povlačenja iz Meksičkog<br />
zaljeva. Tu BP ostaje vodeći<br />
proizvođač, crpeći 261 tisuću barela<br />
nafte na dan. Tu očekuje i daljnji rast<br />
zbog nalazišta poput Kaskide i Gile, a<br />
posebno Tibera otkrivenog 2009. sa<br />
zalihama nafte procijenjenim na tri<br />
milijarde barela. Kompanija do 2015.<br />
godine od pokretanja 15 velikih novih<br />
projekata očekuje povećanje slobodnog<br />
novčanog toka za 50 posto (uz<br />
pretpostavljenu cijenu barela od 100<br />
dolara).<br />
“ISTRAŽIVAČKA<br />
BUŠENJA SU<br />
NAJJEFTINIJI NAČIN DA<br />
SE DOĐE DO NOVIH<br />
ZALIHA NAFTE.”<br />
ALI - UKLJUČUJU RIZIK<br />
BP i ne pomišlja smanjiti istraživanja.<br />
Dapače, žele pronaći što više novih<br />
izvora nafte i plina. Ove će godine<br />
umjesto osam istraživati 12 potencijalnih<br />
nalazišta. Lani su potpisali 55<br />
licencijskih ugovora u devet zemalja,<br />
više nego ijedne godine u povijesti<br />
kompanije. Jedan od tih poslova je<br />
joint venture s korporacijom indijskog<br />
milijardera Mukesha Ambanija,<br />
Reliance Industries. U planu su i<br />
istraživanja u Angoli, Australiji, Brazilu,<br />
Namibiji, pa čak i nove bušotine<br />
u Meksičkom zaljevu. U Iraku BP obnavlja<br />
golemo naftno polje Rumalia, a<br />
šest milijardi dolara namjerava uložiti<br />
u istraživanja na Sjevernom moru.<br />
Dudleyjev pristup temelji se na<br />
traganju za naftom, za razliku od<br />
Exxonove, Shellove ili Chevronove<br />
strategije rasta, usmjerene na krupne<br />
inženjerske zahvate poput eksploatacije<br />
uljnih pijesaka i obrade ukapljenog<br />
plina. “Istraživačka bušenja su<br />
najjeftiniji način da se dođe do novih<br />
zaliha nafte”, kaže Oswald Clint, ali<br />
su rizična. “Uspije li BP pronaći velike<br />
zalihe, nadmašit će sve ostale. Ako<br />
ne uspije, morat će se više okrenuti<br />
inženjerstvu.”<br />
A tu su i drugi izazovi, kao i poteškoće.<br />
Propala je prodaja površina<br />
u Argentini, vrijednih sedam milijardi<br />
dolara. Pročulo se da je BP 2007.<br />
lobirao kod britanske vlade za normalizaciju<br />
odnosa s Libijom kako<br />
bi zaštitio svoj 900 milijuna dolara<br />
vrijedan ugovor o istraživanju nafte.<br />
Zbog toga je britanski tisak kompaniju<br />
pokušao povezati i s oslobađanjem<br />
Abdelbaseta al-Megrahija, bombaša iz<br />
slučaja Lockerbie koji je 2009. vraćen<br />
u Libiju. Najnoviji skandal odnosi se<br />
na tvrdnje nekih zviždača da je visokopozicionirani<br />
dužnosnik BP-jevog<br />
tankerskog odjela primao mito.<br />
Ali sve je to sitno u usporedbi s BPjevim<br />
problemima u Rusiji. Početkom<br />
2011. kompanija je objavila veliki sporazum<br />
s Rosneftom, tvrtkom koju<br />
kontrolira Kremlj. Posao je uključivao<br />
16 milijardi dolara vrijednu zamjenu<br />
dionica i partnerstvo na istraživačkim<br />
bušenjima u ledenim vodama Karskog<br />
mora. Dudley je sporazum opisao kao<br />
“ključan za budućnosti BP-ja.” No<br />
oligarsi koji nadziru TNK polovicu<br />
tvrtke TNK-BP (milijarderi Mihail<br />
Fridman, German Khan, Viktor Vekselberg<br />
i Len Blavatnik) odstupili su<br />
od sporazuma, inzistirajući da sav<br />
ruski dio posla ide preko njih. Da otkloni<br />
sukob, BP ih je pokušao isplatiti<br />
ponudivši im 32 milijarde dolara za<br />
pola kompanije. Njihov je zahtjev bio<br />
bliži cifri od 40 milijardi. Postupak je<br />
sada na arbitraži, nakon sudske bitke<br />
koja je dovela i do racija u BP-jevim<br />
ruskim uredima.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 69
FORBES<br />
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
EUROPA<br />
Kada je posao propao, Exxon Mobil<br />
je iskoristio priliku da osramoti BP,<br />
uskočivši na njegovo mjesto u partnerstvu<br />
s Rosneftom. Bio je to trenutak<br />
likovanja za Exxonovog šefa Rexa<br />
Tillersona. On se početkom 2011. suprotstavio<br />
Dudleyjevoj tvrdnji kako<br />
se Macondo mogao dogoditi svakoj<br />
naftnoj kompaniji: “Ne slažem se da<br />
je to problem svojstven cijeloj industriji.”<br />
To je zaboljelo, pogotovo jer je<br />
Dudley proveo veliki remont BP-jeva<br />
sigurnosnog sustava.<br />
U doba graditelja carstva Johna<br />
Browna i njegova vjernog sljedbenika<br />
Haywarda, BP je bio decentralizirani<br />
div. Regionalne podružnice uvelike<br />
su konkurirale jedna drugoj u raspodjeli<br />
sredstava i nadmetale se za<br />
povlastice. Nakon eksplozije u rafineriji<br />
u Texas Cityju 2005. godine,<br />
komisija koju je vodio bivši američki<br />
ministar financija James Baker ocijenila<br />
je da je BP dobro proveo odredbe<br />
o zaštiti na radu (zabrana telefoniranja<br />
tijekom vožnje, obavezno držanje<br />
za rukohvate na stubištima i sl.),<br />
ali je podbacio na planu sigurnosti<br />
proizvodnog procesa (održavanje postrojenja,<br />
projektiranje sigurnosnih<br />
sustava i učenje iz nesreća na radu).<br />
Zalažući se za “standardizaciju i<br />
dosljednost provedbe sigurnosnih<br />
procesa”, Dudley je stvorio novi odjel<br />
sigurnosti čiji direktor Mark Bly odgovara<br />
izravno njemu. Bly nadzire<br />
stotine stručnjaka ovlaštenih da u bilo<br />
kojem trenutku zaustave bilo koju<br />
operaciju. Na Trinidadu su tako zaustavili<br />
cijelo postrojenje za bušenje<br />
jer su ocijenili da nema odgovarajući<br />
preventerski sklop (BOP). Na Aljasci<br />
je BP privremeno isključio iz pogona<br />
“MI OSIGURAVAMO<br />
POGONSKO GORIVO<br />
ZA RAST ŽIVOTNOG<br />
STANDARDA. ODUSTA-<br />
JANJE OD ISTRAŽIVANJA<br />
NE DOLAZI U OBZIR.”<br />
dvije platforme. Drugdje je prekinuo<br />
proizvodnju radi popravka crpki za<br />
vodu, a zatvorio je i cijelo jedno polje<br />
zbog radova na cjevovodu. Programi<br />
održavanja pokrenuti su na 48 mjesta<br />
širom svijeta.<br />
Danas BP-jeve bušotine izvodi isključivo<br />
organizacija Global Wells. Po<br />
novim standardima to se obavlja samo<br />
s plutajućih platformi opremljenih<br />
BOP-ovima s tri uređaja za zatvaranje<br />
i nadzor cijevi. Takva zalihost sigur-<br />
nosnog sustava spriječila bi u samom<br />
početku curenje poput onoga u Macondu.<br />
Da bi se izbjegli potencijalni<br />
sukobi unutar kompanije, potvrdu o<br />
ispravnosti BOP-ova sada izdaju isključivo<br />
vanjski inspektori.<br />
Ne treba, međutim, vjerovati da su<br />
naftaški divovi izvukli dovoljnu pouku<br />
iz BP-jevog slučaja i da se nafta više<br />
neće izlijevati. ConocoPhilipsu lani<br />
se izlilo 700 barela u kineski zaljev<br />
Bohai, a Chevronu nekoliko tisuća<br />
barela naftnog mulja u more ispred<br />
Brazila. Total dok ovo pišem nastoji<br />
obuzdati istjecanje prirodnog plina u<br />
Sjeverno more, a izrada sigurnosnog<br />
bunara mogla bi potrajati mjesecima.<br />
Nijedan od ovih ispada razmjerom<br />
nije ni blizu BP-jevom incidentu.<br />
Ipak, Conoco je pristao platiti 100<br />
milijuna dolara odštete, a Chevronu<br />
prijete globe od preko 10 milijardi.<br />
Baš kako je u prosincu 2011. u svom<br />
govoru rekao Dudley: “Istraživanje<br />
nafte i plina oduvijek je teško, skupo<br />
i puno opasnosti.”<br />
Ali “mi osiguravamo pogonsko gorivo<br />
za rast životnog standarda. Stoga<br />
odustajanje od istraživanja ne dolazi<br />
u obzir. To bi osudilo čovječanstvo na<br />
budućnost punu nestašica, oskudice i<br />
sukoba”, dodao je Dudley.<br />
Prijetnja budućih nestašica dobar<br />
je razlog za ulaganja u naftu, ali kakav<br />
POVRATAK IZ BEZDANA<br />
DIONICE BP-ja DALEKO SU OD VRIJEDNOSTI IZ RAZDOBLJE PRIJE IZLJEVA, A OBUJAM PROIZVODNJE NAFTE I PLINA MANJI JE ZA 13%.<br />
ZBOG RASTA CIJENA NAFTE KOMPANIJA JE, MEĐUTIM, PROŠLE GODINE OSTVARILA VELIKI RAST ZARADE. UNOSNI NOVI PROJEKTI<br />
NAJAVLJUJU JOŠ SVJETLIJU BUDUĆNOST.<br />
DOBIT (EBIT)<br />
KRETANJE VRIJEDNOSTI DIONICA (1. 1. 2009.=100)<br />
2009. 26,4 mlrd. USD<br />
-3,7 2010.<br />
2011.40<br />
130<br />
120<br />
110<br />
100<br />
90<br />
BP<br />
PROIZVODNJA NAFTE I PLINA (mil. BOE/dan)<br />
2009.4,0<br />
2010. 3,8<br />
2011. 3,5<br />
80<br />
70<br />
60<br />
50<br />
EXXON MOBIL<br />
2009 2010 2011 2012<br />
NE UKLJUČUJE DIVIDENDE; IZVOR: INTERACTIVE DATA VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS<br />
70<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
(AP PHOTO/GERALD HERBERT, FILE)<br />
bi stav ulagači trebali imati prema<br />
samom BP-ju? Analitičari Deutsche<br />
Bank smatraju da se BP-jevom dionicom<br />
trguje uz 29-postotni diskont<br />
u odnosu na neto vrijednost tvrtkine<br />
aktive. Ulagači u tu dionicu stječu dokazane<br />
zalihe nafte i plina uz cjenovni<br />
ekvivalent od 11 dolara za barel, u<br />
usporedbi s 19 dolara za barel ako<br />
kupuju dionicu Royal Dutch Shella.<br />
Za BP-jevu dionicu omjer cijene i<br />
zarade (P/E) je 5, za Shellovu 7, a za<br />
Exxonovu 10. Analitičari JPMograna<br />
kažu da bi ovako nisku valuaciju<br />
opravdalo plaćanje dodatnih globa i<br />
kazni u iznosu od 20 milijardi dolara,<br />
čime bi se ukupni račun ispostavljen<br />
BP-ju za katastrofu u Meksičkom zaljevu<br />
popeo na 50 milijardi.<br />
Tako visoka kazna može se očekivati<br />
samo ako sud utvrdi da je izlijevanje<br />
izazvano grubom nepažnjom,<br />
odnosno da BP namjerno nije poduzeo<br />
razumne sigurnosne mjere za<br />
izbjegavanje velikih šteta. Kvalifikacija<br />
“gruba nepažnja” omogućila bi<br />
saveznim vlastima da odrede novčanu<br />
kaznu od <strong>43</strong>00 dolara po ispuštenom<br />
barelu - ukupno 17 milijardi<br />
dolara.<br />
U protivnom, kazna bi bila najviše<br />
1100 dolara po barelu. Dudley, naravno,<br />
smatra malo vjerojatnim da<br />
će sud okvalificirati djelo kao grubu<br />
nepažnju. Držeći svoj prvi govor<br />
kao CEO (na godišnjoj konferenciji<br />
Konfederacije britanske industrije u<br />
listopadu 2010.) Dudley je odlučno<br />
ustvrdio kako “tragediju nije skrivio<br />
nijedan pojedinačni čimbenik, a sama<br />
konstrukcija okna bušotine, što<br />
god vi o tome čuli, vjerojatno nije<br />
pridonijela nesreći”.<br />
Koji su, prema BP-ju, glavni uzroci<br />
NAFTAŠKI DIVOVI<br />
NISU IZVUKLI POUKU IZ<br />
HAVARIJE U MEKSIČKOM<br />
ZALJEVU. NAFTA SE I<br />
DALJE IZLIJEVA U<br />
SVJETSKA MORA<br />
nesreće? Prvo: loš cement na dnu bušotine<br />
nije sprečavao protok ugljikovodika.<br />
Drugo: pogrešno su protumačeni<br />
rezultati ispitivanja tlaka u oknu<br />
bušotine. Treće: preventerski sklop<br />
na morskom dnu bio je neispravan i<br />
nije dobro zatvarao cijevi. Četvrto:<br />
Transoceanovi radnici nisu dovoljno<br />
savjesno pratili i nadzirali cijevi. Ni<br />
spomena o upitnim BP-jevim tehnikama<br />
i izbjegavanju troškova.<br />
21. TRAVNJA 2010.: S BP-jeve naftne platforme Deepwater Horizon, stotinjak kilometara<br />
jugoistočno od Venicea na obali Louisiane, uzdigao se zloslutni stup dima<br />
Pod ovim pretpostavkama kompanija<br />
je rezervirala samo 3,5 milijardi<br />
dolara za globe zbog kršenja zakona<br />
o zaštiti voda. BP pretpostavlja da će<br />
uspjeti omekšati tužitelje gorljivim<br />
radom na sanaciji, spremnošću da<br />
isplati 20 milijardi dolara za odštete<br />
i nastojanjem da što bolje počisti za<br />
sobom.<br />
Vidjet ćemo. Možda se Dudleyju<br />
posreći. No, s rastom cijene nafte<br />
raste i žeđ javnosti za gotovinom i<br />
spektakularnim snimkama privođenja<br />
BP-jevih direktora. “Nitko nije<br />
otišao u zatvor zbog eksplozije u<br />
Texas Cityju”, kaže houstonski odvjetnik<br />
uključen u parnicu zbog Deepwater<br />
Horizona. “Vlasti bi, dakle, u<br />
ovom slučaju mogle zauzeti stroži<br />
stav.” Najvjerojatnije žrtve su Donald<br />
Vidrine i Robert Kaluza, dva najviša<br />
BP-jeva dužnosnika na platformi u<br />
trenutku eksplozije. Dudley bi jednako<br />
rado izbjegao krivičnu parnicu kao<br />
što je želio izbjeći građansku. Prije<br />
dogovora s oštećenima, postignutog<br />
u veljači, izjavio je: “Kao što sam već<br />
rekao, spremni smo se nagoditi pod<br />
fer i razumnim uvjetima, no oštro se<br />
pripremamo za parnicu.”<br />
BP je u protekle dvije godine izdvojio<br />
159 milijuna dolara za razvoj<br />
turizma u Meksičkom zaljevu. Turistički<br />
biznis povećo se u 2011. za<br />
50 posto u odnosu na 2010., a ovogodišnji<br />
uzgoj škampa veći je nego<br />
prije izljeva nafte. Ipak, posljedice se<br />
i dalje osjećaju. U Louisiani se otkriva<br />
sve više novih naftnih onečišćenja<br />
u močvarama već proglašenim čistima.<br />
Većina ribarnica ponovno radi,<br />
ali primijećeni su bolesni dupini, a<br />
staništa kamenica i dalje su desetkovana,<br />
bez bitnih znakova oporavka.<br />
Dudleyju se ne može zamjeriti pokušaj<br />
pozitivnog spina. “Plaže su čiste;<br />
kupanje je dopušteno; hrana iz mora<br />
dobra je kao i prije”, rekao je na prezentaciji<br />
u veljači. “Svima vam preporučujem<br />
da posjetite to područje.” Ako<br />
se i sam pojavi, nadam se da će pronaći<br />
vremena i svratiti na razgovor.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 71
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
EUROPA, BLISKI ISTOK I AFRIKA<br />
PODRUČJE KRAJNOSTI<br />
Problem državnih dugova ozbiljan je uteg za europske kompanije<br />
PIŠE: SCOTT DECARLO<br />
Gdje početi? Samo dosad neviđena<br />
intervencija Europske središnje<br />
banke spasila je europski gospodarski<br />
savez od propasti. Zemlje s<br />
oboda Unije, Grčka, Portugal, Irska,<br />
Italija i Španjolska i dalje su u velikim problemima.<br />
Regija Europa - Bliski istok - Afrika ove godine<br />
ima osam kompanija manje među 2000 najboljih,<br />
ukupna dobit pala je za dva, a tržišna vrijednost<br />
kompanija za pet posto. Osamljene svijetle točke<br />
su kompanije u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim<br />
Arapskim Emiratima. Iz ove nam regije, međutim,<br />
stiže drugi najveći pridošlica na listu, švicarska trgovačka<br />
korporacija Glencore International u vlasništvu<br />
<strong>Forbes</strong>ova milijardera Ivana Glasenberga.<br />
U najvećoj inicijalnoj javnoj ponudi 2011. godine<br />
kompanija je prikupila 10,3 milijarde dolara.<br />
Europa, Bliski istok<br />
i Afrika u brojkama<br />
Preko bare pa u Zaljev<br />
Ujedinjeno Kraljevstvo na ovogodišnjoj<br />
listi najvećih ima četiri kompanije<br />
više nego lani, no ukupno se od<br />
2007. broj britanskih kompanija na<br />
popisu smanjio za 37. Britanija je ipak<br />
i dalje najzastupljenija zemlja iz ove<br />
regije. Ujedinjeni Arapski Emirati<br />
(UAE) debitirali su na listi 2008. godine,<br />
a sada ih zastupa 13 kompanija<br />
s ukupno 39 milijardi dolara prihoda<br />
od prodaje i tržišnom vrijednošću od<br />
79 milijardi. Rusija, s još osam kompanija<br />
na listi, bilježi udvostručenje<br />
prodaje i profita od 2007. godine.<br />
NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />
Velika<br />
Britanija<br />
2007.: 130<br />
2012.: 93<br />
Rusija<br />
2007.: 20<br />
2012.: 28<br />
UAE<br />
2007.: 0<br />
2012.: 13<br />
Promjene na<br />
vrhu i začelju<br />
Pirelli je osvojio regionalni vrh<br />
dvoznamenkastim rastom u sva<br />
četiri promatrana pokazatelja<br />
PIRELLI & C.<br />
NAJVEĆI DOBITNICI<br />
689<br />
PRODAJA: 12,546 MLRD. USD 5%<br />
DOBIT: 853 MLRD. USD -2%<br />
AKTIVA: 62,931 MLRD. USD 3%<br />
TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 11,176 MLRD. USD -5%<br />
Glencore<br />
International<br />
CEO: Ivan Glasenberg<br />
99. MJESTO<br />
SUBSEA 7<br />
ABU DHABI COMMERCIAL<br />
GEA GROUP<br />
RMB HOLDINGS<br />
625<br />
598<br />
580<br />
481<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 29 MILLION 1%<br />
BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 605 -8<br />
NAJVEĆA INDUSTRIJA (BANKARSTVO):<br />
119 TVRTKI<br />
NOVIH TVRTKI NA LISTI: 46<br />
NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />
ROYAL DUTCH SHELL<br />
SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />
LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />
RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />
NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />
VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI (ELAN):<br />
119%<br />
NAJVEĆE PORAST DOBITI (BP):<br />
29,4 MLRD. USD<br />
NAJVEĆI GUBITNICI<br />
-765<br />
EZDAN REAL ESTATE<br />
-736<br />
MEDIASET<br />
-664<br />
INVESTOR<br />
-624<br />
TELEKOM AUSTRIA<br />
-607<br />
SACYR VALLEHERMOSO<br />
JEROME FAVRE / BLOOMBERG<br />
72<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
SAD<br />
VRAĆANJE U FORMU<br />
Američke su kompanije pokazale veliku otpornost u razdoblju nakon<br />
prestanka vladinih poticaja gospodarstvu<br />
PIŠE: SCOTT DECARLO<br />
Gospodarstvo SAD-a napravilo je u<br />
2011. korak unatrag. Nakon rasta od<br />
3% u 2010. godini, lani je BDP narastao<br />
za samo 1,7%. Korporacijski<br />
profiti povećani su za samo 8%, u<br />
usporedbi s 32% prethodne godine, kada se industrija<br />
izbavila iz okova recesije. Velike američke<br />
tvrtke s naše liste imale su u 2011. nešto bolje rezultate<br />
zahvaljujući snažnoj izloženosti međunarodnim<br />
tržištima. Prihodi od prodaje narasli su<br />
im za 8%, a dobit za 14%. Golemi državni poticaji<br />
pogurali su američko gospodarstvo do točke u kojoj<br />
su plaće počele rasti, a kuće se ponovno graditi<br />
- i tržište je odgovorilo. Četiri od pet najvrednijih<br />
kompanija s ovogodišnje liste američke su tvrtke,<br />
a predvodi ih Apple s 546 milijardi dolara tržišne<br />
kapitalizacije. Ukupno najjača, a ujedno najprofitabilnija<br />
kompanija na svijetu također je američka<br />
- Exxon Mobil.<br />
SAD u brojkama<br />
Azija u usponu,<br />
SAD popušta<br />
Premda je još uvijek svaka četvrta<br />
kompanija na našoj listi američka,<br />
SAD polako gubi korak i ove<br />
ga godine zastupa 12 tvrtki manje.<br />
Vrhnje je obrala Azija s 32 kompanije<br />
više nego lani. Od 2007. do<br />
danas regija Azija-Pacifik dodala je<br />
na listu 132 tvrtke, iako su otpale 33<br />
japanske. Istodobno se broj američkih<br />
tvrtki na listi smanjio za 135,<br />
najviše u 2008. kada je s liste ispala<br />
61 kompanija iz SAD-a.<br />
NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />
Azija-Pacifik<br />
2007.: 601<br />
2012.: 733<br />
Promjene na<br />
vrhu i začelju<br />
Tržišna vrijednost kompanije<br />
American Capital prošle se<br />
godine utrostručila<br />
AMERICAN CAPITAL AGENCY<br />
SAD<br />
2007.: 659<br />
2012.: 524<br />
NAJVEĆI DOBITNICI<br />
993<br />
PRODAJA: 10.845 MLRD. USD 8%<br />
DOBIT: 862 MLRD. USD 14%<br />
AKTIVA: 34.180 MLRD. USD 2%<br />
TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 13.389 MLRD. USD 6%<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 24 MILIJUNA 3%<br />
BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 524 -12<br />
NAJVEĆA INDUSTRIJA (FIN. BIZNISI):<br />
52 TVRTKE<br />
NOVIH TVRTKI NA LISTI: 40<br />
NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />
EXXON MOBIL<br />
SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />
LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />
RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />
Marathon<br />
Petroleum<br />
CEO: Gary Heminger<br />
305. MJESTO<br />
NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />
VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI<br />
(REGENERON PHARMACEUTICALS):<br />
200%<br />
NAJVEĆE PORAST DOBITI<br />
U 12 MJESECI (APPLE):<br />
16,3 MLRD. USD<br />
VENTAS<br />
MGM MIRAGE<br />
CONTINENTAL RESOURCES<br />
CONCHO RESOURCES<br />
666<br />
593<br />
584<br />
855<br />
NAJVEĆI GUBITNICI<br />
-905<br />
TENET HEALTHCARE<br />
-799<br />
-695<br />
-664<br />
-588<br />
SAIC<br />
COMPUTER SCIENCES<br />
HUDSON CITY BANCORP<br />
MICRON TECHNOLOGY<br />
ANTONIO SCORZA / AFP / GETTY IMAGES / NEWSCOM<br />
74<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
SAD<br />
APPLEOV TAJNI PLAN<br />
ZA ULAGANJE KEŠA<br />
Od 100 milijardi dolara, s koliko Tim Hook raspolaže u gotovini, veći dio odlazi<br />
na opremanje tvornica u Aziji koje će imati samo jednog klijenta - Apple<br />
PIŠE: CONNIE GUGLIELMO<br />
QILAI SHEN / BLOOMBERG<br />
APPLE IMA 100 MILIJARDI DOLARA gotovine i niz<br />
načina da ih potroši. Otvaranje novih dućana? Obavljeno.<br />
Još servera za iCloud? Obavljeno. Izgradnja novog kampusa<br />
u Cupertinu za smještaj sve brojnijeg osoblja? Obavljeno.<br />
Nove akvizicije radi jačanja istraživanja i razvoja? Obavljeno.<br />
Isplata dividendi i otkup dionica? Obavljeno; obavljeno.<br />
A kako bi bilo da kompanija kupi lanac dobavljača? Mnoge<br />
od najjačih tvrtki s <strong>Forbes</strong>ove liste sanjaju o nadzoru nad cijenama<br />
komponenata za svoje tehnološke proizvode, zajamčenoj<br />
isporuci i njenom idealnom tajmingu. Apple je jedna<br />
od malobrojnih koje imaju i financijsku snagu za ostvarenje<br />
tog sna, osobito kupnjom strojeva i opreme za buduće i već<br />
postojeće tvornice u Aziji kojima će upravljati netko drugi.<br />
Kompanija je onamo već usmjerila svoj keš, kažu upućeni. Ta<br />
strategija će je vjerojatno dodatno učvrstiti na mjestu predvodnika<br />
u revolucioniranju tržišta potrošačke elektronike.<br />
Proizvođač iPhonea već drži oko 64 milijarde dolara gotovine<br />
u prekomorskim zemljama, plaćajući na to samo 5%<br />
poreza, ali uz zanemarive kamate. Na novac koji bi vratili u<br />
SAD morali bi platiti neugodnih 35% poreza. Puno je pri-<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 75
FORBES<br />
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
SAD<br />
CEO Applea Tim Cook (lijevo) u posjetu jednoj od kineskih tvornica koje izrađuju iPhone<br />
vlačnije potrošiti ga na širenje proizvodnje u inozemstvu:<br />
troškovi amortizacije se priznaju, a troškovi proizvodnje<br />
ostaju niski. To ujedno znači da bi Apple mogao povećavati<br />
obujam proizvodnje i na kraći rok zadovoljavati još uvijek<br />
nezasitnu potražnju za iPhoneom i iPadom, a na duži rok<br />
za novim kategorijama hit-proizvoda poput interaktivne<br />
televizije, o kojima se već priča.<br />
Upravo to radi CEO Tim Cook, vrhunski operativac koji je<br />
majstorski vodio Appleovu nabavu od 1998. kada ga je Steve<br />
Jobs doveo u kompaniju, tvrdi Katy Huberty, analitičarka<br />
Morgan Stanleyja. Za nju je taj potez “iskreno, genijalan”:<br />
“Apple monopolizira tržište preko lanca svojih dobavljača.<br />
NAJINOVATIVNIJI OBIRE VRHNJE<br />
APPLE MOŽE POTROŠITI VIŠE NOVCA NEGO ITKO DRUGI DA<br />
SAČUVA SADAŠNJI TEMPO. AKO VRIJEDNOST DIONICE DOSEGNE<br />
1000 DOLARA KAKO MNOGI PREDVIĐAJU, POSTAT ĆE PRVA<br />
KOMPANIJA VRIJEDNA BILIJUN DOLARA.<br />
APPLE<br />
MICROSOFT<br />
GOOGLE<br />
CISCO<br />
SYSTEMS<br />
GOTOVINA I EKVIVALENTI 1 <br />
EBITDA U ZADNJIH 12 MJESECI 45,5 MLRD. USD<br />
30,0 MLRD. USD<br />
59,2 MLRD. USD<br />
50,2 MLRD. USD<br />
14,8 MLRD. USD<br />
46,7 MLRD. USD<br />
12,2 MLRD. USD<br />
97,6 MLRD. USD<br />
1<br />
UKLJUČUJUĆI DUGOROČNO UTRŽIVE VRIJEDNOSNE PAPIRE; IZVOR: THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS<br />
VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS<br />
Budući da je vlasnik opreme i strojeva na kojima rade, oni<br />
na njima ne mogu proizvoditi HP-ov PC ili, recimo, HTC-ov<br />
smartphone.”<br />
Prošlo je nešto vremena dok Huberty nije shvatila što su<br />
točno smislili u Appleu. Kada su prošlog listopada najavili<br />
povećanje kapitalnih rashoda u 2012. godini za 4,3 milijarde<br />
dolara, na 7,1 milijardu, mnogi su se pitali na što će Apple<br />
utrošiti toliki novac povrh 900 milijuna izdvojenih za nove<br />
dućane. Čak i kada se uračuna gradnja novog centra za<br />
Appleov oblak, zdanja koje niče na 175 jutara bivšeg HP-ovog<br />
zemljišta, kao i kupnja alata za Appleov jedinstveni dizajn, to<br />
još uvijek nije toliki trošak.<br />
Huberty je uvidjela o čemu je riječ nakon razgovora s dobavljačima<br />
u Aziji. “Zamislite se u njihovoj koži: proizvode<br />
za Nokiju, Motorolu, HP i Dell čiji biznisi jako osciliraju.<br />
Moraju graditi proizvodne kapacitete, a ako ne dobiju narudžbe<br />
prihod im pada. Onda se pojavi kupac koji nudi da<br />
će preuzeti rizik nabave opreme i biti joj vlasnik - i strah od<br />
volatilnosti nestaje. Nema šanse da će većina tih tvornica<br />
odbiti takvu ponudu.”<br />
Apple se u odgovoru na pitanje o planu s opskrbnim lancem<br />
pozvao na svoja javna očitovanja o kapitalnim rashodima.<br />
Na konferenciji o tvrtkinim planovima s gotovinom,<br />
održanoj 19. ožujka, Cook je osobito pazio da na popisu<br />
ostalih troškova bude i stavka “kapitalni rashodi u našem<br />
opskrbnom lancu”.<br />
Plan je vjerojatno sljedeći: Apple će dobavljačima dati<br />
novac za kupnju sredstava za proizvodnju, a oni će sagraditi<br />
BOWEN LIU / APPLE / BLOOMBERG<br />
76<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
tvornice, angažirati radnu snagu i voditi dnevno poslovanje.<br />
Za dio opreme koji ostane u njegovu vlasništvu Apple<br />
će knjižiti amortizaciju, iznos koje ostaje nepoznat jer ga<br />
Apple ne želi otkriti. Huberty misli da će najveći dio od 7,1<br />
milijardi dolara biti potrošen na kupnju strojeva i opreme<br />
dobavljačima.<br />
Ulaganja u vlastiti opskrbni lanac, zajedno s povećanjem<br />
narudžbi i predujmovima kojima rutinski osigurava isporuku<br />
ključnih komponenti poput memorije i zaslona, donijet će<br />
Appleu pad troškova za 15 do 20 posto, procjenjuje Huberty.<br />
Tako će kompanija lakše povećati i održati isplativost iPhonea<br />
(profitna marža 50%) i iPada (oko 40%). Cook će time<br />
dobiti veći prostor za ulazak na manje isplativa masovna<br />
tržišta poput tržišta televizora te za privlačenje štedljivijih<br />
kupaca nižim cijenama starijih modela proizvoda, kako je<br />
bilo i s pojeftinjenjem iPada2 za 100 dolara kad je na tržište<br />
lansiran novi iPad.<br />
Profitne marže od preko 40% razlog su što se Huberty<br />
ubraja među analitičare koji, kao i dio ulagača, vjeruju da će<br />
se vrijednost Appleove dionice za dvije do tri godine vinuti<br />
preko čarobne granice od 1000 dolara (sa sadašnjih 609).<br />
Time bi negdašnji startup iz Silicijske doline, pokrenut u<br />
garaži, postao prva kompanija s tržišnom vrijednošću većom<br />
od tisuću milijardi dolara.<br />
Stephen Coleman iz Daedalus Capitala, koji Appleove<br />
dionice kupuje od 2004. godine, smatra da bi se to moglo<br />
dogoditi i prije. Sjeća se kako su mu se drugi rugali kada je<br />
2007. predvidio rast vrijednosti te dionice na 200 dolara.<br />
Sada joj predviđa skok preko 1000 dolara već tijekom ove<br />
godine. Vjeruje da će Apple novom verzijom iPhonea, koja<br />
izlazi ovoga ljeta, dodatno povećati prednost pred konkurentima<br />
na tržištu pametnih telefona Googleom, Samsungom,<br />
Microsoftom i HTC-om, te navesti kupce HP-ovih, Dellovih<br />
i Acerovih osobnih računala da se okrenu iPad tabletima.<br />
Kada smo razgovarali Coleman je s nestrpljenjem čekao<br />
hoće li Appleovo financijsko izvješće, najavljeno za 24. travnja,<br />
potvrditi realističnost njegove prognoze o tempu razvoja<br />
događaja. Očekivao se 41-postotni porast prodaje iPhonea<br />
zbog povećane prodaje u Kini preko China Telecoma, te<br />
porast narudžbi za iPad treće generacije, lansiran 16. ožujka,<br />
za 47%, na 36 milijardi dolara. Dobit po dionici je prema tim<br />
očekivanjima trebala skočiti s prošlogodišnjih 6,40 na 9,86<br />
dolara.<br />
Skepticima koji uporno tvrde da Apple neće dugo izdržati<br />
na sadašnjim visinama ili da Cook i ekipa neće održati<br />
korak na tržištu mobilnih uređaja ili da su Appleovi fanovi<br />
samo hrpa luđaka, Stephen Coleman poručuje da će se on<br />
smijati zadnji:<br />
“Ja živim u stvarnosti. Vidim mase Kineza kako se otimaju<br />
za iPhone. Čujem kako Tim Cook iz kvartala u kvartal objavljuje<br />
da proizvodnjom ne uspijevaju sustići potražnju. Nema<br />
razloga očekivati pad prodaje.”<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 77
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
LATINSKA AMERIKA I KANADA<br />
BRAZIL ZARONIO,<br />
KANADA KLIZI<br />
Poniranje burzi osvetilo se ovoj inače rastućoj regiji<br />
PIŠE: SCOTT DECARLO<br />
Suočene sa slabim rastom dobiti (4%) i<br />
petpostotnim padom tržišne vrijednosti,<br />
Latinska Amerika i Kanada ove godine<br />
imaju 12 kompanija manje među<br />
<strong>Forbes</strong>ovih 2000. Ukupni prihod njihovih<br />
145 tvrtki od prodaje povećan je za 10%, na 1,9<br />
bilijuna dolara, pa je ta regija druga po uspješnosti,<br />
iza Azije i Oceanije. Kanada i Brazil zauzimaju<br />
tri četvrtine teritorija regije i udomljuju najveće<br />
kompanije, ali je zbog poniranja burzi s liste ispalo<br />
ukupno pet tvrtki iz tih dviju zemalja. Iz Brazila<br />
doduše stiže najveći pridošlica na listu, vodeća<br />
brazilska banka Itaú Unibanco, i to zahvaljujući<br />
novim računovodstvenim pravilima. Najveća uvrštena<br />
kompanija koja nije iz Brazila ili Kanade je<br />
meksički América Móvil kojeg kontrolira najbogatiji<br />
čovjek planeta Carlos Slim.<br />
Latinska Amerika i<br />
Kanada u brojkama<br />
Sjeverno i<br />
južno od SAD-a<br />
Nakon što se dvije godine povećavao<br />
broj njihovih tvrtki na listi,<br />
Brazil i Kanada ove su godine podbacili,<br />
izgubivši ukupno pet predstavnika.<br />
Te su kompanije ostvarile<br />
rast prodaje, dobiti i imovine, ali<br />
im se smanjila tržišna vrijednost,<br />
u Kanadi za deset, a u Brazilu za<br />
pet posto u odnosu na prethodnu<br />
godinu. Ukupno 99 kompanija na<br />
listi iz ovih zemalja zapošljava 2,9<br />
milijuna ljudi.<br />
NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />
Brazil<br />
2007.: 22<br />
2012.: 33<br />
Promjene na<br />
vrhu i začelju<br />
Rast dobit i veliko povećanje<br />
vrijednosti dionice zaslužni su<br />
za uzlet grupacije Elektra<br />
GRUPO ELEKTRA<br />
Kanada<br />
2007.: 61<br />
2012.: 66<br />
NAJVEĆI DOBITNICI<br />
746<br />
PRODAJA: 1902 MLRD. USD 10%<br />
DOBIT: 197 MLRD. USD 4%<br />
AKTIVA: 8697 MLRD. USD 13%<br />
TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 2728 MLRD. USD -5%<br />
Itaú Unibanco<br />
Holding<br />
CEO: Roberto Egydio Setúbal<br />
30. MJESTO<br />
ONEX<br />
ELETROBRÁS<br />
PENN WEST PETROLEUM<br />
BRF-BRASIL FOODS<br />
413<br />
294<br />
281<br />
273<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 4 MILIJUNA 6%<br />
BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 145 -12<br />
NAJVEĆA INDUSTRIJA (MATERIJALI):<br />
22 KOMPANIJE<br />
NOVIH KOMPANIJA NA LISTI: 11<br />
NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />
SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />
LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />
RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />
PETROBRAS<br />
NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />
VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI<br />
(GRUPO ELEKTRA):<br />
113%<br />
NAJVEĆE PORAST DOBITI<br />
(ECOPETROL):<br />
4,1 MLRD. USD<br />
NAJVEĆI GUBITNICI<br />
-701<br />
PARTNERRE<br />
-625<br />
USIMINAS<br />
-550<br />
KINROSS GOLD<br />
-528 EVEREST RE GROUP<br />
-<strong>43</strong>7 EMBRAER<br />
PATRICK SEMANSKY / BLOOMBERG<br />
78<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
LATINSKA AMERIKA<br />
KREDITNA KARTICA<br />
NA MEKSIČKI NAČIN<br />
Ricardo Salinas Pliego,<br />
većinski vlasnik<br />
grupacije Elektra, zgrće<br />
milijune na starinski<br />
način: naplaćuje<br />
siromašnima lihvarske<br />
kamate. U Meksiku to ne<br />
nailazi na osudu<br />
PIŠE: ERIN CARLYLE<br />
SREBRNA, POMNO ZAČEŠLJA-<br />
NA KOSA i fina ljubičasta kravata.<br />
Ricardo Salinas Pliego govorio je s<br />
mirnom samopouzdanošću čovjeka<br />
koji dugo nije imao novčanih briga.<br />
“Danas imamo banku kakve prije nije<br />
bilo”, rekao je publici. “Sada imamo 11<br />
milijuna vlasnika bankovnih računa,<br />
ljudi koji prije nisu mogli dobiti bankarske<br />
usluge.”<br />
Malo je vjerojatno da su biznismenu<br />
teškom 18,5 milijardi dolara<br />
bankarske usluge ikada bile nedostupne,<br />
baš kao i većini ljudi na meksičkom<br />
summitu poslovnih lidera pred<br />
kojima je protekle jeseni držao taj<br />
govor. Stvari stoje potpuno drukčije<br />
s 12,5 milijuna današnjih korisnika<br />
kreditnih računa u Salinasovoj Banco<br />
Azteca. U zemlji gdje 52% ljudi<br />
živi s manje od 80 dolara na mjesec,<br />
Salinas je postao jedan od najbogatijih<br />
ljudi na svijetu prodajući robe - i<br />
novac - siromašnom radništvu. A posao<br />
cvjeta. Slinasova Grupo Elektra<br />
(roditeljska tvrtka banke Azteca) doživjela<br />
je u 2011. pravi bum: ukupna<br />
Novi kauč ili hladnjak? Salinas vam može pomoći da ih kupite, ali nećete proći jeftino<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 79
FORBES<br />
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
LATINSKA AMERIKA<br />
konsolidirana dobit narasla je za 19%,<br />
na 3,7 milijardi USD. Za 45% prihoda<br />
u četvrtom kvartalu zaslužna je<br />
banka. Zbog velikog rasta vrijednosti<br />
Elektrine dionice, Salinas, koji posjeduje<br />
70-postotni udio, povećao je<br />
svoje osobno bogatstvo za više od 10<br />
milijardi dolara u samo godinu dana.<br />
Elektra je jedna od najbrže rastućih<br />
kompanija na <strong>Forbes</strong>ovoj listi 2000<br />
najvećih na svijetu: napredovala je<br />
za 746 mjesta i ove godine drži 802.<br />
poziciju. “Banka je u 2012. ostvarila<br />
vrlo dobre rezultate”, kaže Alejandro<br />
Garcia iz agencije Fitch Ratings.<br />
U teoriji, jače kreditiranje bankovno<br />
loše servisiranih Meksikanaca<br />
hvale je vrijedan cilj na korist cijele<br />
zemlje. Napokon, uz obuhvatniji financijski<br />
sustav Meksiko ima veće<br />
izglede da izvuče polovicu svog ukupnog<br />
stanovništva iz siromaštva. “Klijentima<br />
s niskim prihodima, koji su se<br />
prije dvadeset godina u novčanoj stisci<br />
mogli osloniti samo na pozajmljivače<br />
novca, obitelj i prijatelje, sada je dostupna<br />
formalna usluga”, kaže Carlos<br />
Danel, izvršni potpredsjednik banke<br />
Compartamos, mikrokreditne kuće<br />
koja svojim klijentima zaračunava nevjerojatno<br />
visoke kamate.<br />
Kritičara je iznenađujuće malo.<br />
“Oni pružaju uslugu ljudima koji nemaju<br />
nikakvog drugog rješenja”, kaže<br />
Marco Carrera, glasnogovornik meksičke<br />
agencije za zaštitu potrošača,<br />
korisnika financijskih usluga Condusef.<br />
“Najskuplji novac je novac kojega<br />
nema.”<br />
U Meksiku su krediti bezobrazno<br />
skupi za sve, podjednako za bogate i<br />
siromašne. Za to su krivi labavi propisi,<br />
manjak konkurencije i tradicionalno<br />
nestabilna valuta. Zaduživanje na<br />
plavu American karticu, na primjer, u<br />
Meksiku stoji lihvarskih 42% godišnje<br />
u usporedbi s 15 do 20% u SAD-u.<br />
Prema podacima Condusefa, dodatne<br />
bankovne pristojbe podižu taj trošak<br />
i do 57%, a mnogi kartičari zaračunavaju<br />
još više. Ne zna se koliko ukupno<br />
naplati Azteca jer ona agenciji ne otkriva<br />
te podatke (a glasnogovornik<br />
nam nije htio reći zašto), no njezin<br />
najveći konkurent, BanCoppel, obračunava<br />
najviši iznos za koji se zna<br />
- kamate i naknade zajedno iznose<br />
88% godišnje. A to je samo za kartice.<br />
Condusef ne objavljuje iznos kamata<br />
koje banke obračunavaju na osobne<br />
zajmove.<br />
Najviše kamate plaćaju ljudi koji<br />
imaju najmanje novca, a ono što se<br />
može činiti nepoštenom praksom zapravo<br />
je legitiman biznis. U slučaju<br />
Aztece zbroj operativnih i troškova<br />
kredita nalaže kamatnu stopu od najmanje<br />
30%, kaže Garcia iz Fitcha, i to<br />
samo da banka ne bude na gubitku.<br />
“PRIJE DVADESET<br />
GODINA U NEVOLJI<br />
SU SE MOGLI<br />
OSLONITI SAMO<br />
NA POZAJMLJIVAČE<br />
NOVCA, OBITELJ I<br />
PRIJATELJE.”<br />
Usluga je za ove građane skuplja zato<br />
što uključuje više neposredne interakcije<br />
s korisnikom i veći kreditni rizik,<br />
jer je to mnogima od njih prvi kredit.<br />
“Nemate informaciju o njihovoj<br />
kreditnoj sposobnosti, posebno ako<br />
se radi o klijentu s niskim primanjima.<br />
Mnogi od njih rade na sivo pa ne<br />
mogu ničim dokazati visinu svojih<br />
prihoda”, kaže Jorge Gonzalez, profesor<br />
ekonomije s Occidental Collegea<br />
u Los Angelesu.<br />
Salinas je prvi počeo posuđivati novac<br />
siromašnima. Maloprodajni lanac<br />
grupacije Elektra uspio se 2002. domoći<br />
bankovne licence i počeo otvarati<br />
podružnice u sklopu svojih diskontnih<br />
trgovina elektronike i kućanskih<br />
aparata. Banco Azteca nudi klijentima<br />
tri vrste kredita: osobne zajmove (koji<br />
se obično koriste za troškove liječenja<br />
i tradicionalne quinceañere, proslave<br />
djetetova 15. rođendana), svoju brendiranu<br />
Tarjeta Azteca Visa karticu i<br />
potrošačke kredite za kupnju bijele<br />
tehnike u Elektrinim trgovinama. U<br />
kompaniji ne žele otkriti koliko su<br />
kredita odobrili za kupnju robe, a koliko<br />
za potrebe liječenja, ali im kreditni<br />
portfelj jako brzo raste: sadašnja brojka<br />
od 12,5 milijuna korisnika kredita<br />
predstavlja 45-postotno povećanje<br />
u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.<br />
Azteca od 2005. posluje i izvan Meksika<br />
pa sada ima ogranke u Panami,<br />
Hondurasu, Guatemali, Peruu, Brazilu<br />
i Salvadoru. U Meksiku su dio kolača u<br />
međuvremenu uzeli rivali poput Ban-<br />
Coppela, Famsa i Wal-Mexa.<br />
Elektra opslužuje specifičan sloj<br />
stanovništva, kućanstva s mjesečnim<br />
prihodom od najmanje 400 dolara -<br />
vozače taksija, prodavače voća ili, na<br />
primjer, vlasnice kemijskih čistionica.<br />
Etiketa s cijenom, istaknuta na kauču<br />
i perilici tijekom akcija u Elektrinim<br />
dućanima ili na televiziji, naglašava<br />
tjedni popust, a ne koliko će to kupca<br />
stajati s kamatama. Kada se prodaja<br />
zaključi, 5000 službenika na motociklima<br />
obilazi naciju i ubire novac od<br />
kupaca. (Nevezano s tom službom,<br />
Elektra je i roditeljska kompanija Italike,<br />
najvećeg meksičkog proizvođača<br />
skutera).<br />
“Veliki problem je to što Aztecina<br />
shema ne pomaže tim ljudima<br />
da povećaju izvore prihoda, nego ih<br />
potiče na potrošnju”, kaže Clemente<br />
Ruiz Durán, profesor ekonomije na<br />
Universidad Nacional Autónoma de<br />
México.<br />
Na meti sličnih kritika često su gotovinski<br />
krediti i dopuštena prekoračenja<br />
po tekućem računu ili kartici u<br />
SAD-u. Tu sličnost je sigurno uočio i<br />
Salinas. Predao je ponudu za kupnju<br />
najveće američke kompanije za gotovinsko<br />
kreditiranje, Advance America<br />
Cash Advance Centers sa sjedištem<br />
u Spartanburgu, u JužnojKarolini.<br />
Posao će vjerojatno biti zaključen<br />
uskoro.<br />
80<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
AZIJA I OCEANIJA<br />
PLIMA SUPERLATIVA<br />
Za velike brojke zaslužna je Kina sa svojim golemim bankama,<br />
a odlično je prati Južna Koreja<br />
PIŠE: SCOTT DECARLO<br />
Azija i područje Pacifika već šestu godinu<br />
zaredom imaju najviše kompanija<br />
na listi najboljih, ovaj put 733. I<br />
ukupan broj kompanija na listi najviše<br />
se povećao baš za ovu regiju - za<br />
32. Azija je najbolja u tri od četiri kategorije kojima<br />
mjerimo uspješnost tvrtki (prihod od prodaje, dobit,<br />
aktiva), kao i prema ukupnoj prodaji. Pritom su<br />
i dalje najzastupljenije japanske kompanije (258).<br />
Slijedi Kina sa 136, ali te tvrtke više vrijede na<br />
tržištu: zajedno čak 2,8 bilijuna dolara. Kina je s<br />
ukupno 225 milijardi dolara bila i središte profita<br />
u proteklih 12 mjeseci. Među najvećim i najprofitabilnijim<br />
svjetskim tvrtkama su kineske banke,<br />
uključujući Bank of China, China Construction<br />
Bank i ICBC (vidi temu “Uspon crvenih banaka” na<br />
sljedećim stranicama). Korejske kompanije zabilježile<br />
su povećanje prodaje i dobiti od impresivnih<br />
30 posto.<br />
Azija u brojkama<br />
PRODAJA: 11.168 MLRD. USD 26%<br />
DOBIT: 746 MLRD. USD 29%<br />
IMOVINA: <strong>43</strong>.471 MLRD. USD 19%<br />
TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 9931 MLRD. USD -3%<br />
BROJ ZAPOSLENIH: 26 MILIJUNA 10%<br />
BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 733 32<br />
NAJVEĆA INDUSTRIJA (BANKARSTVO):<br />
136 TVRTKI<br />
NOVIH TVRTKI NA LISTI: 82<br />
NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />
ICBC<br />
SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />
LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />
RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />
Pokretači<br />
Dalekog istoka<br />
Kina i Indija su od 2007. godine<br />
dodale najviše kompanija na našu<br />
listu, ukupno 119. Kina je 2007.<br />
bila deseta po broju zastupljenih<br />
tvrtki, a sada je treća. Indija je bila<br />
petnaesta, a ove je godine osma.<br />
Obje su zemlje najveći napredak<br />
na listi ostvarile 2008. godine.<br />
Ukupna tržišna vrijednost kineskih<br />
i indijskih tvrtki čini trećinu<br />
vrijednosti azijskih i pacifičkih<br />
kompanija na listi.<br />
NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />
Kia<br />
Motors<br />
CEO: Hyoung-Keun Lee<br />
253. MJESTO<br />
NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />
VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI<br />
(ADVANCED INFO SERVICE):<br />
101%<br />
NAJVEĆE PORAST DOBITI<br />
U 12 MJESECI (BHP BILLITON):<br />
10,9 MLRD. USD<br />
Promjene na<br />
vrhu i začelju<br />
Kompanija Longfor Properties<br />
imala je dvoznamenkasti rast<br />
prodaje i dobiti<br />
LONGFOR PROPERTIES<br />
TOKYO ELECTRON<br />
ZOOMLION HEAVY INDUS.<br />
SMC<br />
KOREA ZINC<br />
NAJVEĆI GUBITNICI<br />
-827<br />
ACER<br />
-800<br />
-679<br />
-642<br />
Indija<br />
2007.: 34<br />
2012.: 61<br />
-606<br />
Kina<br />
2007.: 44<br />
2012.: 136<br />
NAJVEĆI DOBITNICI<br />
HANWHA CORP.<br />
574<br />
721<br />
676<br />
609<br />
782<br />
TOKYO ELECTRIC POWER<br />
OLYMPUS<br />
SAMSUNG ELECTRO-<br />
MECHANICS<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 81<br />
TIM BOYLE / BLOOMBERG
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
AZIJA<br />
USPON CRVENIH BANAKA<br />
Četiri velike kineske banke sada su među najprofitabilnijim pozajmljivačima<br />
novca i najvećim tvrtkama na svijetu. Je li Kina novi Wall Street?<br />
PIŠE: NATHAN VARDI<br />
CHINAFOTOPRESS / GETTY IMAGES<br />
BACITE LI POGLED NA VRH <strong>Forbes</strong>ova<br />
godišnjeg pregleda najvećih<br />
kompanija, ugledat ćete mnoga poznata<br />
imena: Exxon Mobil, General Electric,<br />
Apple, JPMorgan Chase, Berkshire Hathaway.<br />
Među tim kultnim globalnim<br />
brendovima uočit ćete i šačicu nešto<br />
manje poznatih kompanija – kao i vrtoglave<br />
brojke uz njih. Imovina Industrial<br />
& Commercial Bank of China (ICBC)<br />
vrijedi 2,5 bilijuna dolara. China Construction<br />
Bank i Bank of China imaju<br />
po 1,9 bilijuna dolara aktive.<br />
Četiri od 21 najveće svjetske kompanije<br />
sada su kineske banke. Peta kompanija<br />
na listi, ICBC, u 2011. je zaradila<br />
33 milijarde dolara i najprofitabilniji je<br />
pozajmljivač novca na svijetu. Kineski<br />
bankovni sustav sada je treći po veličini<br />
iza američkog i japanskog, ali je uvelike<br />
ograničen na poslovanje kod kuće.<br />
ICBC nije općepoznat međunarodni<br />
akronim kao, recimo, HSBC, iako su toj<br />
banci investitori dali veću tržišnu kapitalizaciju<br />
nego bilo kojoj američkoj.<br />
Agricultural Bank of China, prva komercijalna<br />
banka koju je osnovao Mao<br />
Zedong tijekom pedesetih godina 20.<br />
stoljeća, održala je 2010. najveći IPO u<br />
povijesti, prikupivši 22,1 milijardu dolara.<br />
Time je dovršen proces izlistavanja<br />
dionica četiriju najvećih kineskih banaka,<br />
obilježen inicijalnim ponudama<br />
82<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
KINESKI STROJEVI ZA STVARANJE NOVCA<br />
NAJVEĆE KINESKE BANKE OSTVARUJU VEĆE PROFITE OD VELIKIH AMERIČKIH BANAKA.<br />
ICBC JE NAJPROFITABILNIJI SVJETSKI POZAJMLJIVAČ NOVCA<br />
DOBIT (mlrd. USD)<br />
IZVOR: THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS.<br />
koje su na sva zvona oglasile njihovo<br />
prisustvo na svjetskim tržištima kapitala.<br />
Država je, međutim, zadržala kontrolu.<br />
Vanjskim ulagačima prodani su<br />
tek manjinski udjeli. Najveće kineske<br />
banke i dalje okružuje Kineski zid državnih<br />
politika poput nadziranja kapitala<br />
i fiksnih kamatnih stopa. S obzirom<br />
na financijsku krizu, vlada je kineskim<br />
bankama naredila da u dvije godine izdaju<br />
tri bilijuna dolara kredita kako bi<br />
podržale gospodarstvo.<br />
Može li Kina ikada postati svjetski<br />
bankar? U siječnju je središnja banka<br />
objavila plan uklanjanja prepreka najvećim<br />
bankama u tri faze. Odmah su<br />
živnule nade da bi kineske banke mogle<br />
postati svjetski igrači poput kineskih<br />
proizvodnih kompanija i osiguravati<br />
kapital globalnoj ekonomiji. “Kineske<br />
banke su dobro pozicionirane za financijsko<br />
praćenje kineskih kompanija u<br />
inozemstvu. Pitanje je, međutim, hoće<br />
li takvu pratnju omogućiti i inozemnim<br />
kompanijama. Od izvoza kineske gotovine<br />
imali bi koristi i Kina i ostatak<br />
svijeta, osobito inozemni kupci kineskih<br />
roba”, kaže Ben Simpfendorfer,<br />
konzultant iz Hong Konga.<br />
Kineske financijske kuće koje jače<br />
angažiraju svoj novac u inozemstvu,<br />
čine to većinom na poticaj Pekinga. Kineska<br />
razvojna banka, koja je politička<br />
institucija, sklopila je nekoliko velikih<br />
poslova u Africi i posudila 10 milijardi<br />
dolara brazilskoj državnoj naftnoj kompaniji<br />
Petroleo Brasileiro. Ima, međutim,<br />
znakova da se i komercijalne banke<br />
pripremaju za globalnu scenu. ICBC<br />
otvara podružnice od New Yorka do<br />
Nizozemske, a lani je dao 600 milijuna<br />
dolara za imovinu argentinske Standard<br />
banke. Sada naveliko zapošljavaju<br />
bankarske službenike u Brazilu. “Kineske<br />
banke bit će međunarodno prisut-<br />
“TEŠKO JE ZAMISLITI<br />
DA ĆE VLADA PUSTITI<br />
BANKE U INOZEMSTVO<br />
KADA IH ZAPRAVO<br />
TREBA PREUREDITI.”<br />
nije nego prije”, kaže John Weinshank,<br />
šef korporativnih financija newyorškog<br />
ogranka China Construction Bank, čija<br />
je knjiga zajmova u dvije godine narasla<br />
na dvije milijarde dolara. “Takav je plan.<br />
Uvjeravam vas da ćemo se u sljedeće<br />
dvije godine širiti u obje Amerike.”<br />
Ipak, čak ni Weinshank ne vjeruje<br />
da će kineske banke u neko dogledno<br />
vrijeme zamijeniti Wells Fargo. Kini<br />
predstoji prijenos vlasti koji se odvija<br />
svakih deset godina, a promjene u vrhu<br />
vjerojatno će usporiti proces širenja<br />
banaka. Nije sasvim jasno ni jesu<br />
li kineske banke kadrovski spremne<br />
za veću međunarodnu ulogu. Za rad u<br />
inozemnim podružnicama manjka im<br />
stručnjaka, pogotovo dovoljno stručnih<br />
za procjenu kreditnog rizika. Neki<br />
smatraju da je problem još veći. “Kapitalizacija<br />
tih banaka nije dovoljna za<br />
međunarodnu ulogu drukčiju od sadašnje”,<br />
kaže Carl Walter koji je dvadeset<br />
godina radio u Kini na kadrovskoj popuni<br />
bankarskih ispostava JPMorgan<br />
Chasea i drugih. “Vrlo je teško zamisliti<br />
da će vlada pustiti banke u inozemstvo<br />
kada ih zapravo treba preurediti.”<br />
Walter, s Fraserom Howiejem koautor<br />
popularne knjige o kineskom bankovnom<br />
sustavu “Crveni kapitalizam:<br />
Krhki financijski temelji izvanrednog<br />
uspona Kine” (Red Capitalism: The<br />
Fragile Financial Foundation of China’s<br />
Extraordinary Rise, Wiley, 2011.), kaže<br />
da su profiti kineskih banaka privid<br />
proizveden vladinim određivanjem kamatnih<br />
stopa i da banke “ne znaju ništa<br />
o određivanju rizika”. Naravno, velike<br />
kineske banke silno su profitabilne,<br />
uglavnom zato što ih jeftino financiraju<br />
kineska kućanstva koja štede kao luda<br />
i nemaju u što drugo uložiti svoj novac.<br />
Banke ne izdaju mnogo kredita privatnim<br />
poduzetnicima - zbog čega buja<br />
sivo tržište skupih kredita, procijenjeno<br />
na čak 600 milijardi dolara - a kad<br />
posustanu s kreditiranjem kompanija<br />
u vlasništvu provincija ili države, vlada<br />
često priskače u pomoć.<br />
U travnju je i sam premijer Wen Jiabao<br />
rekao da velike kineske banke zarađuju<br />
“previše lako” i da ih treba razbiti<br />
na više manjih banaka. “Zašto? Jer mali<br />
broj krupnih banaka ima monopolistički<br />
položaj pa se kredit i kapital može<br />
dobiti samo od njih”, rekao je Wen. No<br />
Wen je sada vođa na odlasku kojem je<br />
bilo na raspolaganju devet godina da<br />
reformira bankovni sustav. “Reforma<br />
kineskih banaka svela se na to da njihovi<br />
direktori sada nose Armanijeva<br />
odijela i govore engleski”, kaže Yasheng<br />
Huang, profesor biznisa na MIT-u<br />
specijaliziran za kinesko gospodarstvo.<br />
“Ako su američke banke prevelike da<br />
propadnu, u Kini je taj problem višestruko<br />
veći.”<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 83
FORBES<br />
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
PRODAJA<br />
Na samom vrhu je Royal Dutch<br />
Shell. S rastom prihoda od 28%<br />
pretekao je višegodišnjeg lidera<br />
Wal-Mart Stores<br />
1. PO PRODAJI:<br />
ROYAL DUTCH SHELL<br />
Top 25<br />
prema prodaji<br />
UKUPNI<br />
PLASMAN KOMPANIJA<br />
PRODAJA<br />
(u mil. USD) DRŽAVA<br />
Industrije<br />
s najbržim rastom<br />
Rudarske i kompanije za preradu metala<br />
okoristile su se snažnim uzletom tržišta u razvoju.<br />
MATERIJALI41%<br />
KAPITALNA DOBRA 32%<br />
NAFTA I PLIN 29%<br />
HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 25%<br />
KEMIJSKA INDUSTRIJA 22%<br />
DJELUJE U VIŠE<br />
OD 80 ZEMALJA;<br />
PROIZVODI VIŠE OD 3,2<br />
MIL. BARELA NA DAN<br />
6. PO PRODAJI:<br />
PETROCHINA<br />
4 Royal Dutch Shell $470,171 NE<br />
16 Wal-Mart Stores 446,950 US<br />
1 Exxon Mobil <strong>43</strong>3,526 US<br />
24 Sinopec-China Petroleum 391,447 CN<br />
11 BP 375,517 UK<br />
7 PetroChina 310,090 CN<br />
12 Chevron 236,286 US<br />
27 ConocoPhillips 230,859 US<br />
25 Toyota Motor 228,494 JA<br />
17 Volkswagen Group 221,862 GE<br />
20%<br />
19%<br />
TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA<br />
TRAJNA POTROŠNA DOBRA<br />
PROIZVODNJOM OD 2,4<br />
MIL. BARELA NA DAN<br />
U 2011. PO PRVI PUT<br />
PRETEKLA EXXON MOBIL<br />
18 Total 216,207 FR<br />
99 Glencore International 179,640 SZ<br />
409 E.ON 157,278 GE<br />
15%<br />
TRŽIŠTA HRANE<br />
63 General Motors 150,276 US<br />
Jedan na jedan: Nafta i plin<br />
Najveći azijski prerađivač nafte ozbiljno<br />
se približio najvećemu na svijetu<br />
$600<br />
mlrd. USD<br />
300<br />
200<br />
13%<br />
11%<br />
TRANSPORT<br />
GRAĐEVINARSTVO<br />
Exxon Mobil<br />
Sinopec-China Petroleum<br />
100<br />
2007 2008 2009 2010 2011<br />
2000 NAJJAČIH SVJETSKIH<br />
KOMPANIJA OD PRODAJE JE<br />
OSTVARILO UKUPNO<br />
36 MLRD. USD<br />
PORAST PRODAJE U<br />
ODNOSU NA 2011.:<br />
12%<br />
NAJVEĆI PAD PRODAJE U<br />
GODINU DANA (DEXIA):<br />
-65%<br />
3 General Electric 147,300 US<br />
10 Petrobras 145,915 BR<br />
8 Berkshire Hathaway 1<strong>43</strong>,688 US<br />
29 ENI 1<strong>43</strong>,164 IT<br />
26 Samsung Electronics 142,397 KO<br />
39 ING Group 139,000E NE<br />
37 Daimler 138,006 GE<br />
795 Fannie Mae 137,683 US<br />
44 Ford Motor 136,264 US<br />
50 Allianz 134,441 GE<br />
45 AXA Group 132,813 FR<br />
ROYAL DUTCH SHELL: SIMON DAWSON / BLOOMBERG; PETROCHINA: MA YIDONG XINHUA NEWS AGENCY / NEWSCOM; EXXON MOBIL: JEFF KOWALSKY / BLOOMBERG; FORD MOTOR: JEFF KOWALSKY /BLOOMBERG;<br />
84<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
DOBIT<br />
Nakon dvije godine na drugom<br />
mjestu, Exxon Mobil je opet prvi na<br />
ljestvici najprofilabilnijih kompanija.<br />
Apple je napredovao za 12 mjesta i<br />
probio se među prvih pet<br />
Industrije<br />
s najbržim rastom<br />
Trajna potrošna dobra ponovno su u vodstvu,<br />
zahvaljujući troznamenkastom porastu dobiti<br />
proizvođača automobila Forda i Volkswagena<br />
$30<br />
mlrd. USD<br />
20<br />
10<br />
7<br />
TRAJNA POTROŠNA DOBRA 95%<br />
TRGOVAČKE KOMPANIJE 68%<br />
KAPITALNA DOBRA 64%<br />
HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 46%<br />
TRŽIŠTA HRANE 33%<br />
KEMIJSKA INDUSTRIJA 33%<br />
32%<br />
25%<br />
22%<br />
18%<br />
MATERIJALI<br />
NAFTA I PLIN<br />
LIJEKOVI I BIOTEHNOLOGIJA<br />
TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA<br />
Jedan na jedan: Metali i rude<br />
Titulu najprofitabilnije rudarske kompanije ponio<br />
je BHP Billiton, s rekordnom neto dobiti u 2011.<br />
Vale<br />
BHP Billiton<br />
5<br />
2007 2008 2009 2010 2011<br />
1. PO DOBITI:<br />
EXXON MOBIL<br />
U SLJEDEĆIH PET GODINA<br />
PLANIRAJU ULOŽITI<br />
185 MLRD. USD U NOVE<br />
ZALIHE ENERGIJE KAKO BI<br />
ZADOVOLJILI OČEKIVANU<br />
POTRAŽNJU.<br />
14. PO DOBITI:<br />
FORD MOTOR<br />
U OŽUJKU IZVIJESTILI<br />
O NAJVEĆEM OBUJMU<br />
PRODAJE U SAD-u U<br />
POSLJEDNJIH PET GODINA<br />
- 223.418 PRODANIH<br />
VOZILA ILI 5% VIŠE NEGO<br />
U ISTOM RAZDOBLJU 2011.<br />
UKUPNA DOBIT 2000<br />
NAJJAČIH SVJETSKIH<br />
KOMPANIJA:<br />
2,6 MLRD. USD<br />
PORAST PROFITA U ODNOSU<br />
NA 2011.:<br />
11%<br />
NAJVEĆI PAD DOBITI U<br />
GODINU DANA (NESTLÉ ):<br />
26,6 MLRD. USD<br />
Top 25<br />
prema dobiti<br />
UKUPNI<br />
PLASMAN KOMPANIJA<br />
DOBIT<br />
(u mil. USD) DRŽAVA<br />
1 Exxon Mobil $41,060 US<br />
22 Apple 32,982 US<br />
15 Gazprom 31,672 RU<br />
4 Royal Dutch Shell 30,918 NE<br />
12 Chevron 26,895 US<br />
11 BP 25,700 UK<br />
5 ICBC 25,057 CN<br />
49 BHP Billiton 23,648 AU/UK<br />
42 Microsoft 23,468 US<br />
17 Volkswagen Group 21,456 GE<br />
7 PetroChina 20,575 CN<br />
13 China Construction Bank 20,459 CN<br />
56 Vale 20,297 BR<br />
44 Ford Motor 20,213 US<br />
10 Petrobras 20,121 BR<br />
31 China Mobile 19,478 HK<br />
2 JPMorgan Chase 18,976 US<br />
38 American Intl Group 17,798 US<br />
6 HSBC Holdings 16,209 UK<br />
18 Total 15,936 FR<br />
9 Wells Fargo 15,869 US<br />
32 IBM 15,855 US<br />
21 Bank of China 15,842 CN<br />
16 Wal-Mart Stores 15,699 US<br />
19 Agricultural Bank of China 14,394 CN<br />
-- FANNIE MAE : ANDREW HARRER / BLOOMBERG; MITSUBISHI UFJ: KIYOSHI OTA / BLOOMBERG; APPLE: DAVID PAUL MORRIS / BLOOMBERG; MICROSOFT: ANDREW HARRER / BLOOMBERG<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 85
FORBES<br />
2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />
IMOVINA<br />
Fannie Mae stoji iza 40 posto svih<br />
hipoteka u SAD-u: 2,9 bilijuna<br />
dolara u bilanci te financijske kuće<br />
odnosi se na hipotekarne zajmove<br />
Jedan na jedan: Banke<br />
Deutsche Bank ima veću aktivu, ali je HSBC efikasniji:<br />
ima veći petogodišnji povrat na imovinu<br />
$3.0<br />
Industrije<br />
s najbržim rastom<br />
Rast aktive kod azijskih proizvođača teške opreme<br />
doveo je tu industrijsku granu na vodeću poziciju<br />
2.5<br />
KAPITALNA DOBRA 25%<br />
HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 20%<br />
MATERIJALI 18%<br />
TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA 15%<br />
TRŽIŠTA HRANE 15%<br />
TRAJNA POTROŠNA DOBRA 12%<br />
NAFTA I PLIN 12%<br />
KEMIJSKA INDUSTRIJA 12%<br />
POLUVODIČI 11%<br />
MALOPRODAJA 9%<br />
bilijuna USD<br />
Deutsche Bank<br />
HSBC Holdings<br />
2.0<br />
2007 2008 2009 2010 2011<br />
1. PO IMOVINI:<br />
FANNIE MAE<br />
AMERIČKA JE VLADA OD<br />
2008. GODINE POTROŠILA<br />
190 MILIJARDI DOLARA<br />
KAKO BI OJAČALA FANNIE<br />
MAE I SRODNU AGENCIJU<br />
FREDDIE MAC .<br />
5. PO IMOVINI:<br />
MITSUBISHI UFJ<br />
NJIHOVA PODRUŽNICA<br />
UNIONBANCAL NAJVEĆA<br />
JE FRANŠIZA NEKE<br />
JAPANSKE FINANCIJSKE<br />
TVRTKE u SAD-u.<br />
UKUPNA AKTIVA<br />
2000 NAJJAČIH<br />
SVJETSKIH KOMPANIJA:<br />
149<br />
PORAST AKTIVE U ODNOSU<br />
NA 2011.:<br />
8%<br />
NAJVEĆI PAD AKTIVE<br />
U GODINU DANA<br />
(FIRST MARBLEHEAD):<br />
-91%<br />
BILIJUNA<br />
USD<br />
Top 25<br />
prema imovini<br />
UKUPNI<br />
PLASMAN KOMPANIJA<br />
IMOVINA<br />
(u mil. USD) DRŽAVA<br />
795 Fannie Mae $3,211,484 US<br />
52 Deutsche Bank 2,809,429 GE<br />
6 HSBC Holdings 2,549,994 UK<br />
20 BNP Paribas 2,539,104 FR<br />
36 Mitsubishi UFJ Financial 2,478,846 JA<br />
53 Barclays 2,425,200 UK<br />
408 Royal Bank of Scotland 2,335,795 UK<br />
2 JPMorgan Chase 2,265,792 US<br />
480 Crédit Agricole 2,237,570 FR<br />
810 Freddie Mac 2,147,216 US<br />
83 Bank of America 2,129,046 US<br />
5 ICBC 2,039,078 CN<br />
98 Mizuho Financial 1,934,402 JA<br />
14 Citigroup 1,873,878 US<br />
64 Sumitomo Mitsui Financial 1,654,903 JA<br />
39 ING Group 1,652,958 NE<br />
13 China Construction Bank 1,637,782 CN<br />
23 Banco Santander 1,624,724 SP<br />
21 Bank of China 1,583,657 CN<br />
19 Agricultural Bank of China 1,563,946 CN<br />
94 Société Générale 1,531,058 FR<br />
71 UBS 1,508,719 SZ<br />
414 Lloyds Banking Group 1,508,230 UK<br />
9 Wells Fargo 1,313,867 US<br />
138 UniCredit Group 1,231,813 IT<br />
LEGENDA: AU: AUSTRALIJA; BR: BRAZIL; CN: KINA; FR: FRANCUSKA; GE: NJEMAČKA; HK: HONG KONG/KINA; IT: ITALIJA; JA: JAPAN; KO: JUŽNA KOREJA; NE: NIZOZEMSKA; RU: RUSIJA; SAD: SJEDINJENE DRŽAVE; SP:<br />
86<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
TRŽIŠNA<br />
VRIJEDNOST<br />
Apple je Exxon Mobilu preoteo<br />
titulu najvrednije svjetske<br />
kompanije. Može li mu vrijednost<br />
premašiti tisuću milijardi dolara?<br />
Industrije<br />
s najbržim rastom<br />
S oporavkom potrošnje ulagači su se u 2011.<br />
okrenuli dionicama restorana<br />
HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 24%<br />
HRANA, PIĆE I DUHAN 16%<br />
MALOPRODAJA 15%<br />
LIJEKOVI I BIOTEHNOLOGIJA 14%<br />
SOFTVER I USLUGE 12%<br />
POLUVODIČI 12%<br />
PROIZVODI ZA KUĆAN. I HIGIJENU 12%<br />
TRŽIŠTA HRANE 8%<br />
6%<br />
4%<br />
OBRANA I AVIOINDUSTRIJA<br />
TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA<br />
Jedan na jedan: Tehnologija<br />
Dionica IBM-a upravo je na petogodišnjem vrhuncu.<br />
Microsoft je 13% ispod najviše vrijednosti<br />
$200<br />
16.3.07.=100<br />
100<br />
70<br />
50<br />
IBM<br />
Microsoft<br />
12/07 12/08 12/09 12/10 12/11<br />
1. PO TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI:<br />
APPLE<br />
U OŽUJKU U SAMO<br />
NEKOLIKO DANA PRODAO<br />
3 MILIJUNA KOMADA<br />
NOVOG iPADA, ŠTO JE<br />
DOSAD NAJSNAŽNIJE<br />
LANSIRANJE TOG<br />
PROIZVODA.<br />
4. PO TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI:<br />
MICROSOFT<br />
NEDAVNO OD AOL-a<br />
KUPIO 800 PATENATA<br />
ZA 1,1 MLRD. USD,<br />
NADMAŠIVŠI SVE DRUGE<br />
PONUĐAČE<br />
UKUPNA TRŽIŠNA<br />
VRIJEDNOST 2000 NAJJAČIH<br />
SVJETSKIH KOMPANIJA:<br />
37 BILIJUNA<br />
USD<br />
PAD TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI U<br />
ODNOSU NA 2011.:<br />
-1%<br />
NAJVEĆI PAD VRIJEDNOSTI<br />
U GODINU DANA (TOKYO<br />
ELECTRIC POWER):<br />
-90%<br />
Top 25 prema<br />
tržišnoj vrijednosti<br />
UKUPNI<br />
PLASMAN KOMPANIJA<br />
TRŽ. VRIJEDNOST<br />
(u mil. USD) DRŽAVA<br />
22 Apple $545,968 US<br />
1 Exxon Mobil 407,411 US<br />
7 PetroChina 294,726 CN<br />
42 Microsoft 273,539 US<br />
32 IBM 238,696 US<br />
5 ICBC 237,401 CN<br />
4 Royal Dutch Shell 227,597 NE<br />
12 Chevron 218,020 US<br />
31 China Mobile 216,510 HK<br />
3 General Electric 213,741 US<br />
16 Wal-Mart Stores 208,359 US<br />
40 Nestlé 205,417 SZ<br />
103 Google 203,223 US<br />
8 Berkshire Hathaway 202,160 US<br />
13 China Construction Bank 201,941 CN<br />
49 BHP Billiton 187,531 AU/UK<br />
33 AT&T 187,289 US<br />
35 Procter & Gamble 185,233 US<br />
10 Petrobras 179,998 BR<br />
57 Johnson & Johnson 178,760 US<br />
9 Wells Fargo 178,710 US<br />
2 JPMorgan Chase 170,140 US<br />
34 165,395 US<br />
6 HSBC Holdings 164,312 UK<br />
26 Samsung Electronics 161,965 KO<br />
ŠPANJOLSKA; SZ: ŠVICARSKA; UK: VELIKA BRITANIJA, IZVORI: INTERACTIVE DATA, LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 87
PRVI POLICAJAC<br />
FACEBO<br />
Joe Sullivan<br />
progoni kriminalce<br />
na najvećoj<br />
društvenoj<br />
mreži. Koliko je<br />
daleko spreman<br />
ići da bi mreža<br />
ostala sigurna,<br />
a privatnost<br />
korisnika<br />
zaštićena?<br />
Piše: Kashmir Hill<br />
88<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
OKA<br />
Da je Facebook država, bio bi treći na svijetu<br />
po veličini, a Joe Sullivan bi bio ministar<br />
unutarnjih poslova. Ovako, službena mu<br />
je titula “šef sigurnosti”. Njegove mete su<br />
autori zloćudnog softvera poput petorice<br />
Rusa iz bande Koobface koji su pomoću crva “porobljavali”<br />
računala korisnika, te spameri poput onih koji su u prosincu<br />
zasuli Fejs pornografskim fotografijama. Sullivan<br />
vreba i na prevarante koji izmamljuju klikove, navodeći<br />
korisnike da za njihov račun ispunjavaju ankete. Bori se<br />
protiv pedofila koji se preko Facebooka nastoje upoznati<br />
s maloljetnicima, hakera koji se koriste zlonamjernim<br />
aplikacijama, lovaca na osobne podatke i vrebača na amatersku<br />
pornografiju koji uspoređuju profile korisnika s<br />
privatnim snimkama osvetoljubivih partnera i omogućuju<br />
bilo kome da kontaktira, zlostavlja i zaviruje u život<br />
osobe koja je protiv svoje volje postala pornozvijezda.<br />
Osim kriminalaca, prljavo rublje s Facebooka zanima<br />
i policajce. Na Sullivanu je stoga da procijeni koliko će<br />
korisničkih podataka otkriti policiji. U svojstvu snaga<br />
sigurnosti digitalne nacije, on i njegovih 50 ljudi svakodnevno<br />
patroliraju društvenom mrežom u potrazi za<br />
korisničkim podacima koje bi vrijedilo samoinicijativno<br />
predati vlastima. “Griješili smo ne dijeleći podatke”, kaže,<br />
“ali i dobili priličan broj bitaka tijekom godina.”<br />
USTAV SAD-a DODUŠE ŠTITI KORISNIKE od bezrazložnih<br />
policijskih premetačina, no jedini Facebookov<br />
ustav je Sporazum o uvjetima pružanja usluge, a on se<br />
uglavnom bavi zabranama poput zlostavljanja drugih<br />
članova, otvaranja lažnih računa ili postavljanja slika<br />
nasilja i golotinje, te Facebookovim pravom na intelektu-<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 89
FORBES<br />
FACEBOOKOV POLICAJAC — JOE SULLIVAN<br />
alno vlasništvo nad sadržajem stavljenim na mrežu. Uvjeti<br />
pružanja usluge ne određuju u kojim slučajevima Facebook<br />
smije pretraživati podatke u svrhu istrage ili ih predati<br />
vlastima.<br />
Bi li Facebook trebao korisnika prije učlanjenja upoznati<br />
s njegovim pravima, upozoravajući ga da sve što stavi na<br />
mrežu “može biti upotrijebljeno protiv njega”? Snagama<br />
reda kompanija na zahtjev otkriva osnovne podatke o<br />
pretplatniku: korisničko ime, adresu e-pošte i IP adresu, to<br />
jest približnu lokaciju korisnika. Sullivan odlučno tvrdi da<br />
za sve drugo - fotografije, statuse, privatne poruke, popise<br />
prijatelja, članstvo u grupama i slično - policija mora imati<br />
sudski nalog.<br />
Na poslu taj <strong>43</strong>-godišnjak obično nosi “Zuckerbergovu<br />
uniformu”: siva maja s kapuljačom, tenisice i traperice. S<br />
podužom kosom i prosijedom kozjom bradicom više je<br />
nalik izbacivaču u country baru nego bivšem saveznom<br />
tužitelju, a kamoli čovjeku odgovornom za sigurnost i<br />
nadzor 845 milijuna korisnika. Najveći dio njegova tima<br />
stacioniran je u Facebookovoj upravnoj zgradi u Menlo<br />
Parku, u Kaliforniji. Stolovi su im dovoljno blizu da mogu<br />
pucati jedni na druge iz pištolja-igračaka. Podijeljeni su u<br />
pet jedinica: deset ljudi nadgleda nove mrežne značajke,<br />
osmero traži propuste opasne za privatnost, 25 članova<br />
bavi se zahtjevima policije za korisničkim podacima, a<br />
nekolicina radi na prijavama i tužbama protiv onih koji<br />
se na mreži neprimjereno ponašaju. Ostatak su digitalni<br />
tjelohranitelji zaduženi za sigurnost Facebookova osoblja.<br />
(“Pokušaji hakiranja računa nekog od zaposlenika svakodnevna<br />
su pojava”, kaže Sullivan.)<br />
bio zadužen za sigurnost PayPala i Skypea. Tu je morao<br />
napraviti ključni zaokret u načinu razmišljanja: ne samo<br />
kako najučinkovitije hvatati prijestupnike, nego i koliko<br />
svojih spoznaja zatajiti od vlasti da bi se zaštitila prava<br />
korisnika. “Naša filozofija o tome što zakon i korisnici od<br />
nas očekuju u pogledu dijeljenja informacija s policijom,<br />
bitno se razlikovala ovisno o proizvodu”, kaže.<br />
KAKO SE MOGLO I OČEKIVATI OD NEKOGA tko je<br />
donedavno bio savezni tužitelj, Sullivan je po dolasku u<br />
eBay bio prisan s čuvarima reda. Njegove neslužbene opaske<br />
na konferenciji o cyber-kriminalu 2003. godine potajno<br />
su snimljene i dostavljene novinaru izraelske stranice Haaretz.com.<br />
Sullivan je tvrdio da je eBayeva politika privatnosti<br />
“fleksibilna” pa istražitelji mogu lako dobiti podatke.<br />
“Sudski nalog nije potreban”, rekao je. Haaretz je objavio<br />
ogorčeni tekst o suradnji eBaya s Velikim bratom.<br />
“Kada je riječ o Skypeu, mogli smo policajcima reći da<br />
pokušaju preko Luksemburga i poželjeti im sreću”, govori<br />
Sullivan danas. “No nije im trebao sudski nalog ako su vodili<br />
istragu protiv nekog trgovca na eBayu. Mogli su jednostavno<br />
poslati zahtjev na svom memorandumu i mi bismo<br />
im predali podatke. U ono su vrijeme ljudi prodavačima na<br />
eBayu slali novac poštom, nadajući se da je kuverta stigla<br />
“GRIJEŠILI SMO NE DIJELEĆI<br />
PODATKE, ALI I DOBILI PRILIČAN<br />
BROJ BITAKA.”<br />
SULLIVAN JE ODRASTAO U CAMBRIDGEU, u saveznoj<br />
državi Massachusetts, kao najstariji od sedmero<br />
braće. Kaže da mu je otac slikar i kipar, a majka učiteljica i<br />
spisateljica krimića o časnoj sestri koja je postala privatna<br />
detektivka: “Stoga sam se pobunio i upisao na pravo.” Diplomirao<br />
je 1933. na Sveučilištu u Miamiju. Prvi u prihvaćanju<br />
svih noviteta, kako sam kaže, u svojoj je klapi prvi<br />
imao računalo i e-mail adresu. Na prvom radnom mjestu,<br />
pri Ministarstvu pravosuđa u Miamiju uvjerio je šefove da<br />
ured mora imati internetsku vezu. Kriminalom na webu<br />
bavi se od 1997. godine, kada je postao savezni tužitelj u<br />
Las Vegasu.<br />
Kada je ministarstvo pokrenulo program borbe protiv<br />
cyber-kriminala regrutirajući za te zadatke po jednog<br />
tužitelja iz svakog ureda, Sullivan se dobrovoljno javio.<br />
Istraživao je rane prevare na eBayu i slučajeve piratskog<br />
softvera, a kada je sadašnji direktor FBI-a Bob Mueller<br />
1999. godine sastavljao high-tech ekipu za rad u uredu<br />
Ministarstva u Silikonskoj dolini, Sullivan je zgrabio priliku.<br />
To ga je dovelo u središte cyber-kriminala u doba<br />
procvata interneta. Godine 2002. otišao je u eBay, gdje je<br />
i da će dobiti robu koju su kupili. Nužno su očekivali da se<br />
trgovce pomno nadzire.”<br />
Iskustvo različitog pravnog gledanja na suradnju s policijom<br />
Sullivanu je bilo “od velike pomoći” kada je 2008.<br />
došao u Facebook “gdje je zaštita privatnosti na prvom<br />
mjestu pa naš pristup mora biti sličniji onom u Skypeu.”<br />
Vlasti se u “99,9 posto slučajeva” povuku ako Facebook<br />
odbije ispuniti njihov zahtjev, tvrdi Sullivan. I dok poštuje<br />
sve nijanse privatnosti u kontekstu slobode govora<br />
i komunikacije, Sullivan, čini se, ne tolerira pozivanje na<br />
privatnost kada je riječ o prevarama ili prijetnjama djeci.<br />
Oni koji rukuju Facebookovim dolarima mogu očekivati<br />
vrlo strog nadzor.<br />
BRZORASTUĆI FACEBOOK PRESELIO SE u prosincu<br />
iz Palo Alta u Menlo Park, u bivše sjedište Sun Microsystemsa<br />
nazvano “Sun Quentin” po zloglasnom zatvoru.<br />
Radovi na rekonstrukciji još traju. I ovog jutra u veljači<br />
gradilištem prolaze radnici noseći ljestve, a buldožeri ravnaju<br />
teren za igrališta i spojeve za dostavu hrane između<br />
90<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
Mark Zuckerberg je nakon<br />
izlaska Facebooka na burzu<br />
teži za 96 milijardi dolara<br />
zgrada. Kako se zaposleni sada ne mogu služiti stazama,<br />
na raspolaganju su im brojni bicikli za vožnju popločanom<br />
Hakerskom cestom oko kampusa. “Ovo mjesto neće<br />
izgledati konačno ni kada radovi završe”, kaže Sullivan<br />
promatrajući građevinske strojeve kroz prozor Zgrade 18.<br />
“Nedovršenost je kultura našeg kampusa.”<br />
Unutrašnjost ima nešto od albumskog izgleda Facebook<br />
profila. Prizori iz igre Donkey Kong i izlistane poruke<br />
korisnika (mnogi zahvaljuju Fejsu što im je omogućio da<br />
“zaskoče” svoju buduću bračnu polovicu) dijele zid s “trofejima”<br />
Sullivanova tima, fotografijama i detaljima istraga<br />
protiv uhvaćenih i izbačenih spamera, hakera, pedofila.<br />
Imena na zidu dvorane za sastanke, recimo Alicia Keylogger,<br />
mješavina su pojmova iz svijeta glazbe i sigurnosnih<br />
prijetnji. Sullivan pokazuje na desetak ljudi u prostoriji<br />
koji nam se stidljivo smiješe. “Oni obrađuju zahtjeve policije”,<br />
objašnjava. Petero članova sigurnosnog tima radi u<br />
Dublinu. Govore sve europske jezike i bave se zahtjevima<br />
vlasti iz svih krajeva svijeta, kaže Sullivan. “Claudio, na primjer,<br />
razgovara s časnicima talijanske policije i odgovara<br />
im na sva moguća pitanja o Facebooku. Jako smo oprezni<br />
u dijeljenju informacija, ali to ne znači da im ne možemo<br />
pomoći da shvate situaciju u kojoj su se prvi put našli.”<br />
Budući da se Facebookom služi 40 posto od dvije milijarde<br />
korisnika interneta, Julian Assange iz WikiLeaksa<br />
nazvao ga je savršenim špijunskim strojem. Jedan 24-godišnji<br />
student prava iz Austrije nedavno je od Facebooka<br />
dobio svoj dosje, pozvavši se na europski zakon o pravu na<br />
pristup koji obvezuje kompanije da građaninu na zahtjev<br />
otkriju sve informacije kojima raspolažu o njemu. Pokazalo<br />
se da je studentov dosje u tri godine članstva na Fejsu<br />
narastao na nevjerojatnih 1222 stranice.<br />
Sullivanu je usporedba sa špijunskim strojem smiješna.<br />
“Nismo podatkovnim kablom spojeni s CIA-om”, kaže. “Da<br />
su imali kakvo grozno iskustvo, ljudi bi prestali koristiti<br />
Facebook.” Ovo se poklapa s tvrdnjom iz nedavnog zahtjeva<br />
za izlazak na burzu: “Mnogi bi faktori mogli negativno<br />
utjecati na zadržavanje, aktivnost i povećanje broja<br />
korisnika, uključujući promjenu korisničkog sentimenta<br />
prema kvaliteti i svrsishodnosti naših proizvoda ili zabrinutost<br />
zbog privatnosti, dijeljena podataka, sigurnosti i<br />
drugog.”<br />
POLICIJA I PRAVNI ZASTUPNICI sve češće se oslanjaju<br />
na posredničke kompanije poput Facebooka tražeći<br />
dokaze u kriminalističkim istragama i građanskim parnicama.<br />
U ovo doba posvemašnje izloženosti svi mi dajemo<br />
jako puno nezaštićenih, lako dostupnih podataka o sebi.<br />
Sullivan lista svoj najnoviji tjedni izvještaj direktorima Facebooka<br />
u kojem spominje krupnije izgrede i prijestupnike<br />
koje je otkrio njegov tim. Napominje da su prošloga tjedna<br />
iz floridske policije nazvali Facebookov dežurni telefon<br />
za kontakt sa snagama reda i zatražili pomoć u potrazi<br />
za otetim novorođenčetom. Kad policajci nazovu taj broj<br />
zbog nekog životno važnog slučaja, Facebook odustaje od<br />
osnovnih pravnih zahtjeva i predaje informacije vlastima<br />
mimo službene procedure. U slučaju ove 14 dana stare<br />
bebe dali su policajcima IP adresu i podatak o lokaciji s<br />
koje se korisnik osumnjičen za otmicu zadnji put prijavio<br />
na Facebook. Pola sata kasnije dijete je pronađeno.<br />
U drugom je slučaju budnost Sullivanova tima dovela<br />
do otkrivanja potencijalnog pedofila. Facebook se služi<br />
algoritmima koji ekipi zaduženoj za sigurnost otkrivaju<br />
sumnjiva ponašanja. “Tako smo otkrili da se jedan voditelj<br />
pastorala za mlade i dječjeg sportskog tima iz Indiane koristi<br />
lažnim računom kako bi privukao djecu s Facebooka”,<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 91
FORBES<br />
FACEBOOKOV POLICAJAC — JOE SULLIVAN<br />
kaže Sullivan. “Nazvali smo FBI-ev ured u Indiani i dali im<br />
podatke o sumnjivcu.” Pastor u potrazi za pastvom ne bi<br />
sam po sebi pobuđivao osobitu sumnju, ali su lažni račun<br />
i sadržaj komunikacije koja se preko njega odvijala bili<br />
dovoljno uznemirujući da se u priču uključi policija.<br />
Korisnici često zaboravljaju da ih na društvenoj mreži<br />
stalno promatraju, ako ne drugi ljudi, onda algoritmi. Facebook<br />
je lani uveo Microsoftov program PhotoDNA koji skenira<br />
svaku fotografiju postavljenu na mrežu i uspoređuje je<br />
sa slikama dječje pornografije iz dokumentacije FBI-eva<br />
centra za informiranje o kriminalu. “Naš popis stranica s<br />
dječjom pornografijom duži je nego FBI-ev”, kaže Sullivan.<br />
“Svaki put kada naiđemo na nešto novo zahvaljujući dojavama<br />
korisnika ili označavanju ključnim riječima, ručno<br />
pregledavamo sumnjivi korisnički album provjeravajući<br />
sadrži li fotografije koje još nisu na našem popisu. Ako da,<br />
uvrštavamo ih u našu dokumentaciju. Istražujemo kako tu<br />
dokumentaciju podijeliti s drugima.”<br />
POZADINSKI ALGORITMI VEĆ GODINAMA uklanjaju<br />
lažne, spamerske račune i prate komunikaciju između<br />
djece i odraslih na društvenoj mreži. Zavodnici, oprez:<br />
“Ako je više od 80 posto vaših zahtjeva za sklapanjem prijateljstava<br />
upućeno ženama ili često mijenjate podatak o<br />
datumu rođenja, osobito malo ispod i malo iznad praga<br />
od 18 godina, dobit ćete crvenu oznaku”, kaže Sullivan.<br />
“Tim zadužen za integritet našega sajta osmislio je strojno<br />
prepoznavanje ovakvih obilježja i već je započeo loviti<br />
prijestupnike. Ljudi lako zaobiđu konkretna pojedinačna<br />
pravila, ali uz strojeve koji uče naš je napredak stalan.”<br />
Ponekad na načine kojih većina korisnika nije ni svjesna:<br />
Sullivanovi ljudi određuju kada će dopustiti policiji da<br />
kopa po korisničkim računima, ali i sami mogu njuškati za<br />
zloupotrebama i prijavljivati takve korisnike policiji.<br />
Ustav SAD-a štiti građane od neopravdanih policijskih<br />
premetačina, zahtijevajući, na primjer, da federalna policija<br />
pribavi sudski nalog za pretres digitalnih domova jednako<br />
kao stvarnih. Zaštita od kompanija koje pohranjuju<br />
osobne podatke složenija je stvar. Najveći prigovor Facebooku<br />
tiče se upravo (pomanjkanja) privatnosti. Korisnici<br />
nisu prihvatili stalna petljanja s postavkama privatnosti i<br />
kompanija se povukla. Otkad je Savezna trgovinska komisija<br />
provela istragu o obmanjivanju i nepoštenom postupanju,<br />
Facebookova politika privatnosti podliježe reviziji<br />
svake druge godine. To nije smanjilo visoku stopu recidiva.<br />
Facebookov nedavni potez - prebacivanje s izlazne stranice<br />
profila na Timeline, koji onda na korisnikovoj naslovnici<br />
pokazuje svu njegovu aktivnost godinama unatrag - razjario<br />
je zaštitnike prava na privatnost.<br />
SULLIVAN JE U FACEBOOK DONIO OŠTRIJI pristup<br />
pitanjima sigurnosti. Mnoge se internetske tvrtke ograničavaju<br />
na uklanjanje prijetnji i zastrašivanja, ali on želi i<br />
pohvatati negativce. “Joe je agresivan po pitanju progona<br />
zlih momaka”, kaže član tima Alex Rice. “Pripisujem to<br />
njegovoj tužiteljskoj prošlosti.” Vlasti se previše bave kršenjem<br />
intelektualnog vlasništva, a malo ih zanima zloćudni<br />
softver i spam, žali se Sullivan. Stoga je Facebook preuzeo<br />
stvari u svoje ruke, optužujući sumnjivce pred građanskim<br />
sudovima i sudom javnosti. “Mnoge kompanije zadovoljavaju<br />
se obrambenom taktikom preuzetom od kartičarskih<br />
tvrtki. Ulažu mnogo u prevenciju i otkrivanje prevara, ali<br />
se ne odlučuju na tužbe. Mi trošimo puno vremena nastojeći<br />
saznati tko stoji s druge strane cyber-kriminala”,<br />
objašnjava Sullivan.<br />
Jedan od češćih oblika prevare je navođenje korisnika<br />
da ispunjavaju anketne upitnike i posjećuju web-stranice<br />
koje generiraju dobit za marketinške tvrtke. Uobičajeni<br />
mamac su provokativne fotografije, nerijetko s likom Justina<br />
Biebera. Facebookovi pravnici šalju im pisma opomene<br />
kao na tekućoj vrpci. Kada je stranica po imenu IsAnyoneUp<br />
počela objavljivati fotografije korisničkih stranica<br />
uz snimke razgolićenih korisnika, Facebook je vlasniku<br />
stranice poslao takvo pismo, zatvorio mu račun i oduzeo<br />
pravo na ugradnju “like” opcije na stranicu. (To ga svejedno<br />
nije zaustavilo.) Kompanija je tužila i desetke spamera,<br />
“IMAMO DUŽI POPIS STRANICA<br />
S DJEČJOM PORNOGRAFIJOM<br />
NEGO FBI.”<br />
oglašivačkih i marketinških tvrtki pa joj je dosuđeno više<br />
od milijardu dolara odštete.<br />
“Sada se već svi znaju čuvati spama i virusa u e-mail<br />
porukama”, kaže Dirk Kollberg, stručnjak za sigurnost iz<br />
njemačkog Sophosa. “No ljudi nisu educirani za izbjegavanje<br />
takvih opasnosti na društvenim medijima i zato se<br />
kriminalci sele onamo.” A Facebook ih izbacuje, uzimajući<br />
cyber-pravdu u svoje ruke. U suradnji sa Sophosom, Sullivanovi<br />
ljudi otkrili su petoricu Rusa čiji je crv Koobface<br />
zarazio stotine tisuća računala i donio svojim tvorcima<br />
najmanje šest milijuna dolara protuzakonite zarade. Kada<br />
bi korisnik Facebooka kliknuo mišem na post “MORATE<br />
VIDJETI OVAJ LUDI VIDEO”, pojavile bi se instrukcije<br />
za skidanje i ažuriranje softvera. Tako je Koobface ulazio<br />
i podčinjavao računalo, a banda je profitirala kradući podatke<br />
o korisnikovim pretraživanjima i zatrpavajući ga<br />
oglasima za tvrtke ostalih cyber-kriminalaca.<br />
Sullivan je zaključio da mora otići korak dalje u obračunu<br />
s njima. Zajedno sa Sophosom pratio je trag digitalnih<br />
mrvica kako bi otkrio vođe Koobfacea (anagram od<br />
92<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
“Facebook”). Pronađene dokaze predali su FBI-u i čekali<br />
njihovu akciju. Kako se ni za više od godinu dana nije<br />
dogodilo ništa, sami su krenuli u pohod. Sve su ispričali<br />
New York Timesu nakon što je jedan bloger iz sigurnosnog<br />
tima objavio podatke o članu bande pa su ostali shvatili da<br />
su pod prismotrom. Facebook i Sophos iznijeli su pojedinosti<br />
o njihovim IP tragovima, prijavama na Foursquare i<br />
aktivnostima na Twitteru. Objavili su liste njihovih prijatelja<br />
na ruskoj društvenoj mreži i fotografiju s Flickra koja<br />
prikazuje članove bande na odmoru u Europi. “Nije riječ<br />
o praćenju korisnika”, kaže Kollberg koji je sudjelovao u<br />
akciji, “nego o stvaranju sigurnosti za korisnike.”<br />
NESPUTANI USTAVNIM ODREDBAMA, “Facebookovi,<br />
Googleovi i Microsoftovi pravnici imaju veću moć<br />
utjecaja na budućnost slobode govora i privatnosti od bilo<br />
kojeg kralja, predsjednika ili vrhovnog suda”, piše pravni<br />
stručnjak Jeffrey Rosen. Sullivan je u službu budnosti masovno<br />
upregnuo Facebook zajednicu. Osigurao je sredstva<br />
za pokretanje Bug Bounty programa koji pojedinačnom<br />
“detektivu” može donijeti nagradu od 500 i više dolara<br />
za otkrivanje sigurnosnih propusta koji ugrožavaju privatnost<br />
na Facebooku (i šutnju o tome). “Naš tim je vrlo<br />
malen”, kaže. “Zato pokušavamo pretvoriti korisnike u<br />
čuvare reda.”<br />
Kako bi olakšao postupak, Facebook je uz svaki objavljeni<br />
sadržaj stavio tipku “Prijavi” pa ga korisnici mogu<br />
označiti kao “spam ili prevaru”, “golotinju”, “nasilje”, “govor<br />
mržnje” ili svrstati u neku drugu od niza ponuđenih<br />
kategorija. Tako je kompanija ščepala mnogo krupnih<br />
negativaca. Neki tip iz Chicaga u prosincu je objavio fotografiju<br />
svoga djeteta sputanog ljepljivom vrpcom. Potpis je<br />
glasio “Ovako prolazi moja beba kada mi uzvrati udarac”.<br />
Korisnici su sliku označili, a otac je prijavljen i optužen za<br />
teško nasilje u obitelji.<br />
No, uključivanje zajednice u patroliranje ima i loših strana,<br />
osobito kada se negativac želi prikazali kao pozitivac.<br />
U prosincu je neki korisnik otkrio propust u Facebookovoj<br />
sigurnosti i odlučio to objaviti, pokazavši kako se označavanjem<br />
nečije javne fotografije oznakom “zloupotreba”otvara<br />
pristup i privatnim fotografijama te osobe. Facebook je,<br />
naime, u tom slučaju i njih nudio na označavanje. Korisnik<br />
je te svoje spoznaje objavio na forumu sajta Bodybuilding.<br />
com, prilažući privatne fotografije Marka Zuckerberga do<br />
kojih je došao na taj način. “Nadam se da jednostavno nije<br />
znao kako postoji mjesto gdje se za prijavljivanje takvog<br />
buga može dobiti novac”, kaže Sullivan.<br />
Kako stvoriti sigurnije internetsko mjesto na kojem se<br />
poštuju zakoni, a da pritom ne stvorite policijsku cyberdržavu?<br />
Sada kad raspolaže stotinama milijuna biometrijskih<br />
fotografija korisnika, što bi Facebook učinio da<br />
mu na vrata zakuca policija s fotografijom osumnjičenika<br />
i zatraži identifikaciju? “Inzistirali bismo na sudskom<br />
nalogu i opirali se do najviše moguće sudske instancije”,<br />
kaže Sullivan, dodajući da vlasti svakoga tjedna upućuju<br />
Facebooku tisuće telefonskih poziva i e-poruka. “Nedavno<br />
je jedna vladina agencija htjela da od korisnika počnemo<br />
tražiti podatak koji inače ne tražimo. Rekli smo im da to<br />
nećemo učiniti.”<br />
ČETVRTI AMANDMAN AMERIČKOG USTAVA zabranjuje<br />
bezrazložne premetačine i pljenidbe, ali ne pruža<br />
zaštitu od ovakvih zahtjeva. Razlog je “doktrina treće strane”<br />
po kojoj svaki podatak svojevoljno predan trećoj strani<br />
gubi pravo na zaštitu privatnosti. To vlastima olakšava<br />
pristup telefonskim brojevima, bankovnim i internetskim<br />
podacima građana. U nedavnoj odluci Vrhovnog suda<br />
sutkinja Sonia Sotomayor napominje kako je ova doktrina<br />
“neprimjerena digitalnom dobu, kad ljudi otkrivaju mnogo<br />
informacija o sebi trećim stranama u sklopu obavljanja<br />
svakodnevnih poslova” i da bi je trebalo preispitati.<br />
Zakonom o privatnosti elektroničke komunikacije iz<br />
1986. dodatno je zaštićen sadržaj e-poruka i sličnih oblika<br />
komunikacije. Policija mora ishoditi sudski nalog, no vrši<br />
pritisak da se pristup olakša mekšom regulacijom. Koliko<br />
se u tako nestabilnoj zakonskoj klimi može vjerovati<br />
Facebooku? Za Sullivana, to je pitanje zaštite korisnika,<br />
integriteta Facebooka - i otkrivanja negativaca, što vuče još<br />
iz dana kada je radio i pravosuđu: “Kada si državni tužitelj,<br />
imaš osjećaj da si uvijek s prave strane zakona.”<br />
FACEBOOKOVA PATROLA<br />
Ne ljutite Joea<br />
Sullivana<br />
Postupci koji će vam navući za vrat<br />
Facebookove “policajce”<br />
POSTAVLJANJE DJEČJE PORNOGRAFIJE NA PROFIL.<br />
Svaku postavljenu fotografiju skenira program PhotoDNA<br />
kako bi se mogla usporediti s poznatim fotografijama.<br />
POSTAVLJANJE MATERIJALA ZAŠTIĆENOG COPY-<br />
RIGHTOM, slika nasilja ili golotinje. Da stvar ne prođe bez<br />
proturječja, u ovo posljednje ubrajaju se i prizori dojenja.<br />
ČESTO MIJENJANJE PODATKA O DATUMU ROĐENJA,<br />
osobito oko praga od 18 godina.<br />
VIŠE OD 80 POSTO ZAHTJEVA ZA sklapanjem prijateljstva<br />
upućenih ženama.<br />
PRIJAVA IZ DRUGE ZEMLJE, iako Facebook to može i<br />
zanemariti ako u toj zemlji žive brojni prijatelji s vašega<br />
popisa.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 93
FORBES<br />
STARTUP<br />
PREZI<br />
Kreativci<br />
iz Pešte<br />
Adam Somlai-Fischer, Peter Halacsy i Peter Arvai<br />
osmislili su prezentacijski softver kojem je pala<br />
sjekira u med: podržao ga je TED. Danas ih prate<br />
Accel i Sunstone Capital<br />
PIŠE: IVO ŠPIGEL<br />
U<br />
razgovoru s Adamom<br />
Somlai-Fischerom i<br />
Peterom Halacsyjem,<br />
jedna riječ se neprestano<br />
provlači: kreativnost.<br />
Autorima svjetski poznatih<br />
aplikacija i online servisa mediji će<br />
često prilijepiti neke druge talente i<br />
karakteristike: vješti programeri, lukavi<br />
biznismeni... No Somlai-Fischer<br />
i Halacsy nisu tipični pokretači startupa.<br />
Najbliži je tome njihov partner,<br />
Peter Arvai. Dva Petera i Adam vode<br />
Prezi, kompaniju čiji istoimeni proizvod<br />
sve više ljudi koristi da bi drugima<br />
prenijeli svoje ideje na inovativne<br />
i kreativne načine.<br />
U suvremenom svijetu poslova-<br />
nja, ali sve više i školovanja, festivala,<br />
marketinga, okruglih stolova - svugdje<br />
gdje se jedna ili nekoliko osoba obraća<br />
publici koristeći računalo i projektor -<br />
sinonim za alat koji pritom koristimo<br />
zove se PowerPoint. Microsoftov sveprisutni<br />
prezentacijski softver ujedno<br />
je predmet beskrajnih kritika. “Death<br />
by Power Point” poznata je metafora<br />
za okrutnu i sadističku praksu podvrgavanja<br />
publike nepreglednim nizovima<br />
slajdova ispunjenih dosadnim<br />
statističkim podacima, golemim količinama<br />
natuknica (hrv. “bullet pointova”)<br />
od kojih nakon prezentacije<br />
više-manje nitko ništa ne zapamti. Od<br />
Edwarda Tuftea do Setha Godina, vojska<br />
kritičara koji PowerPoint doživlja-<br />
Riječ je o “oblačnoj” aplikaciji i servisu koji<br />
po svemu sudeći neće stati na prvih deset<br />
milijuna korisnika<br />
vaju kao sinonim za komunikaciju bez<br />
mozga i zanimljivosti, a kamoli kreativnosti,<br />
raste iz godine u godinu.<br />
Prezi je, dakle, sve suprotno. Somlai-Fischer<br />
je školovani arhitekt koji<br />
je i prije projekta Prezi bio svjetski<br />
ugledan medijski umjetnik, a Halacsy<br />
je sveučilišni profesor. Ova dva<br />
Mađara udružila su se sa Šveđaninom<br />
Arvaiem u misiji da ljudima širom<br />
svijeta pomognu prenijeti svoje ideje<br />
94<br />
FORBES<br />
SVIBANJ, 2012
TEMPO: “Rastemo brže<br />
nego što su Evernote<br />
ili SoundCloud rasli u<br />
prvim godinama”, kažu<br />
Halacsy, Arvai i Somlai-<br />
Fischer<br />
drugima na nelinearan, kreativan, neočekivan<br />
i vizualno atraktivan način.<br />
Proguglajte nakratko “Prezi presentation”<br />
i vrlo brzo ćete naići na pregršt<br />
primjera iz kojih će vam biti jasno o<br />
čemu govorim.<br />
Somlai-Fischer je rad na programu<br />
započeo sasvim sam. Frustriran<br />
ne samo PowerPointom nego i drugim<br />
aplikacijama, sredinom dvijetisućitih<br />
počeo je, za svoje potrebe, programirati<br />
“nešto” što bi mu pomoglo da se<br />
bolje izrazi. “Korisnička baza je već u<br />
prvim godinama rasla tempom od sto<br />
posto godišnje”, pohvalio mi se kada<br />
sam s njim i Halacsyjem razgovarao, i<br />
nastavio šalu: “U prvoj godini bio sam<br />
jedini korisnik, u idućoj pojavio se još<br />
jedan, a nakon toga čak dvojica!”<br />
Halacsy je bio oduševljen konceptom,<br />
ali je prigovorio da je proces<br />
izrade toliko naporan da ga se mora<br />
izmijeniti. Cilj je bio dobiti nešto što<br />
će biti ne samo atraktivno i poticajno<br />
za prikazivanje, već i jednostavno za<br />
izradu prezentacija. Na tehnološkim<br />
i drugim konferencijama u svijetu sve<br />
češće ćete čuti predavača kako ne kaže<br />
“tu je moja prezentacija”, već “sad<br />
ću vam pokazati svoj Prezi”. “Preziji”<br />
se najlakše prepoznaju po zumiranju.<br />
Cijela prezentacija nalazi se na jednoj<br />
“plahti”, a sekvence, odnosno pojedi-<br />
SVIBANJ, 2012 FORBES 95
FORBES<br />
STARTUP — PREZI<br />
korisnika. No, to nisu samo korisnici;<br />
to su često vjerni, pomalo i fanatični<br />
obožavatelji. Imaju li neki strukturiran<br />
način da ih podrže i motiviraju, pitao<br />
sam Halacsyja i Somlai-Fischera?<br />
“Energija koju naši fanovi ulažu<br />
u promociju Prezija je nevjerojatna.<br />
Ključni je razlog to što im Prezi pomaže<br />
da izraze svoju kreativnost na<br />
način za koji su do tada osjećali da ga<br />
nemaju. Mnogi od njih su do tada bili<br />
na neki način sputani. Osjećaju da ih<br />
je Prezi ‘oslobodio’, na tome su zahvalni<br />
i imaju veliku potrebu podijeliti<br />
tehnike, vještine i saznanja s drugima.<br />
To je fenomen koji vidimo širom svijeta.<br />
Uzmimo za primjer Taipei, glavni<br />
grad Tajvana. Tamošnji Taiwan Prezi<br />
Community nedavno je organizirao<br />
prvu Prezi večer, na kojoj je različita<br />
predavanja i primjere kreativnih<br />
Prezija slušalo preko stotinu ljudi.”<br />
TRIO PREZI Planetarna<br />
popularnost njihove aplikacije<br />
nezapaženo kod najjačih<br />
investitora<br />
“U prvoj godini bio sam jedini korisnik”,<br />
kaže arhitekt i medijski umjetnik Adam<br />
Somlai-Fischer, idejni tvorac Prezija<br />
ni slajdovi, dobivaju se zumiranjem,<br />
često i ekstremnim, na pojedine dijelove<br />
ili detalje “plahte”. Stoga nisu<br />
rijetki ni prigovori publike da će od<br />
pokojeg Prezija dobiti morsku bolest,<br />
ali kompanija radi na tome da uputi<br />
korisnike kako da izbjegnu tako neugodan<br />
efekt.<br />
Kao što i priliči najuspješnijim<br />
startupima, i Prezi je našao svoje investitore.<br />
Prvih 160.000 USD uložio<br />
je 2008. Magyar Telekom. Iduće godine<br />
u projekt su uložili danski fond<br />
Sunstone Capital i TED, organizator<br />
čuvene istoimene konferencije s nebrojenim<br />
licenciranim TEDx događanjima<br />
širom svijeta. Peter Arvai<br />
susreo je Chrisa Andersona, glavnog<br />
šefa TED-a u New Yorku, i ubrzo se<br />
pokazalo da dva tima, TED i Prezi,<br />
vrlo slično razmišljaju o važnosti ideja<br />
i kreativnosti u suvremenom poslovanju<br />
i kulturi. Uostalom “Ideas worth<br />
spreading” moto je TED-a, a njegovi<br />
su organizatori očito procijenili da je<br />
Prezi toliko prikladan alat za širenje<br />
tih ideja da ga vrijedi podržati investicijskim<br />
ulaganjem. Sasvim je jasno,<br />
dakako, da imati TED za investitora<br />
znači ne samo dobiti financijsku podršku,<br />
već i partnera koji kroz svoju<br />
globalnu mrežu predavača na TED<br />
konferencijama, vjerne publike, organizatora<br />
TEDx događanja pruža priliku<br />
za promociju i širenje baze korisnika<br />
kakvu nikakva oglasna kampanja<br />
ne može osigurati.<br />
Ne samo ugledni investitori, već i<br />
fokus na razvoj sve privlačnijeg i jednostavnijeg<br />
softvera malo su ubrzali<br />
rast broja korisnika, tako da se Prezi<br />
obitelji više ne pridružuju dvije-tri<br />
osobe godišnje. Prezi je nedavno proslavio<br />
lijepih i okruglih deset milijuna<br />
Razmislite dobro o ovome. Možete<br />
li zamisliti, recimo, Klub obožavatelja<br />
PowerPointa u Zagrebu koji okupi<br />
stotinjak vjernih fanova PowerPointa<br />
koji jedni drugima drže PowerPoint<br />
prezentacije? Zvuči kao dobra podloga<br />
za neki bizarni montipajtonovski<br />
skeč.<br />
Prezi, po svemu sudeći, neće stati<br />
na tih prvih deset milijuna korisnika.<br />
Naprotiv, širi se i dalje kao prerijski<br />
požar. “Rastemo brže nego što su<br />
Evernote ili SoundCloud rasli u prvim<br />
godinama”, zadovoljno kaže Halacsy,<br />
spominjući mega-popularnu aplikacije<br />
i servise.<br />
Poslovni model koji su trojica partnera<br />
osmislila pomalo je neobičan.<br />
Neće nikoga iznenaditi ako kažem<br />
da je i Prezi “oblačna” aplikacija, odnosno<br />
servis. Svoj ćete Prezi kreirati<br />
putem weba i, u velikoj većini sluča-<br />
96<br />
FORBES<br />
SVIBANJ, 2012
jeva, on će biti javno dostupan cijelom<br />
svijetu, smješten na Prezijevim<br />
serverima. Time se potiče kreativnost<br />
i razmjena ideja. Ako pak želite malo<br />
privatnosti za svoje genijalne ideje, to<br />
će vas ipak nešto koštati. Za 59 USD<br />
godišnje dobit ćete 500 MB prostora<br />
umjesto besplatnih 100, svoje ćete<br />
kreacije moći sačuvati za sebe i one<br />
s kojima ih želite podijeliti, a na njih<br />
ćete umjesto Prezijevog znakića moći<br />
staviti vlastiti. Iskrcate li godišnje još<br />
stotinu američkih zelembaća, dodatna<br />
prednost bit će 2 GB prostora i desktop<br />
aplikacija za pripremu Prezija<br />
tako da to ne morate raditi preko weba<br />
ako ne želite. Koliko kupaca ima Prezi,<br />
pitao sam?<br />
“To nije javni podatak”, kažu Somlai-Fischer<br />
i Halacsy, “ali možete se<br />
poigrati brojkama. Prezi danas ima<br />
64 zaposlena, većinu u Budimpešti, a<br />
manji dio u San Franciscu. Prihodima<br />
već godinama pokrivamo troškove. Pa<br />
sad, ako želite, izračunajte koliki su<br />
prihodi potrebni za pokrivanje troškova<br />
ovakve kompanije!”<br />
Planetarna popularnost nije prošla<br />
nezapaženo ni kod najjačih investitora.<br />
Sunstone Capital je krajem prošle<br />
godine odlučio pojačati svoj ulog, ali<br />
mu se ovom prilikom pridružio i Accel<br />
Partners. Ako ste redoviti čitatelj ovog<br />
ciklusa tekstova, ime vam neće biti nepoznato.<br />
Accel je jedan od globalnih<br />
fondova koji su najaktivniji ne samo<br />
u Europi, nego osobito u prostorima<br />
udaljenim od magičnog Londona -<br />
nordijskim zemljama, Baltiku, Rusiji,<br />
i evo sada Mađarskoj. Investicija od<br />
14 milijuna dolara bila bi značajna za<br />
bilo koju američku kompaniju. Tim<br />
je značajnija za Prezi koji ipak, pored<br />
američkog ureda za “prodaju i marketing”,<br />
ostaje snažno prisutan u Budimpešti.<br />
“Ne treba to gledati kao lokaciju<br />
za korištenje jeftine istočnoeuropske<br />
programerske radne snage”, objašnjava<br />
Somlai-Fischer. “Budimpešta je naš<br />
centar razvoja i kreativnosti. Tu rade<br />
ljudi s raznih strana svijeta, dolaze iz<br />
Koreje, Sjedinjenih Država, Kariba,<br />
zapadne Europe - odasvud.”<br />
Adam Somlai-Fischer, kako rekoh,<br />
nije tipičan poduzetnik, nego i<br />
renomirani međunarodni umjetnik.<br />
Kako to pomiruje i je li morao zapustiti<br />
umjetničku karijeru zbog biznisa?<br />
“Kad smo pokrenuli kompaniju,<br />
inzistirao sam da imam ugovorno<br />
pravo odmaknuti se povremeno od<br />
poslovanja kako bih se nastavio baviti<br />
umjetnošću, sudjelovati u događanjima<br />
i izložbama... Onda se dogodila<br />
neobična stvar. Bio sam na izložbi u<br />
Sao Paolu u Brazilu i - dosadilo mi je!<br />
“Bio sam na izložbi u Sao Paolu u Brazilu i -<br />
dosadilo mi je! Nisam mogao dočekati da se<br />
vratim u Prezi.”<br />
Nedostajao mi je Prezi i svakodnevna<br />
dinamika rada na projektu. Na kraju<br />
sam otišao iz Brazila ranije nego što<br />
sam planirao, jer nisam mogao dočekati<br />
da se vratim u Prezi!”<br />
Da je to bilo tko drugi ispričao, stari<br />
cinik u meni rekao bi da se radi o<br />
krajnje prozirnoj PR priči za medije.<br />
No, u ovom slučaju ne mislim da je<br />
tako. Fanatična posvećenost Preziju,<br />
a prije svega mogućnostima alata da<br />
potakne i podrži kreativnost svojih<br />
korisnika, u kombinaciji s lojalnošću i<br />
entuzijazmom tih istih korisnika, govori<br />
da je Prezi kompanija koja u mnogočemu<br />
nije nalik na lobotomizirane<br />
globalne korporacije koje nas tlače<br />
najsmješenim licima s jumbo plakata.<br />
Somlai-Fischer, Halacsy i Arvai puno<br />
su toga ostvarili, ali je nemoguće<br />
oteti se dojmu da je njihova priča tek<br />
započela.<br />
SVIBANJ, 2012 FORBES 97
TOKOVI KAPITALA<br />
GORDON G. CHANG<br />
Kinu su preporodili Kinezi, a ne vlada<br />
Nervozni ulagači očekuju od kineske vlade nove poticaje<br />
gospodarstvu, no Wenova se strategija iscrpila<br />
Burzovni indeks Shanghai<br />
Composite proteklih bi tjedana<br />
poskočio na svaku najavu<br />
novih financijskih injekcija<br />
kineskom gospodarstvu, a padao kad<br />
god bi kineski tehnokrati izrazili rezervu<br />
prema takvim potezima. Zašto?<br />
Premijer Wen Jiabao pokrenuo je<br />
potkraj 2008. veliki program poticaja<br />
kineskoj ekonomiji i danas se suočava s<br />
neizbježnim posljedicama: s upornom<br />
inflacijom, strmim uzletima i naglim<br />
padovima na burzama te s golemim<br />
balonom na tržištu nekretnina. Taj<br />
Wenov na dugu zasnovani rast pažljivi<br />
promatrači prozvali su “lažnim”.<br />
Investitori sada traže da kineska<br />
vlada nastavi s mjerama kojima ih je<br />
privukla, no Wenova se strategija iscrpila.<br />
Kina već ima više nego dovoljno<br />
praznih novih gradova i superbrzih<br />
željeznica koje ne vode nikamo, a usto<br />
i više dugova nego što je u stanju otplaćivati.<br />
To osobito vrijedi za provincije.<br />
Riječima ekonomista Lang Hsien Pinga,<br />
svaka je kineska provincija jedna<br />
Grčka. Odnos duga i BDP-a jednak je ili<br />
gori nego u SAD-u, ovisno o tome kako<br />
se izračunava “skriveni dug” Pekinga.<br />
Postoji, međutim, puno bitniji problem.<br />
Investitori žive u zabludi da je<br />
kineska vlada omogućila gotovo 35<br />
godina neprekinutog gospodarskog<br />
rasta i da tehnokrati sada mogu spasiti<br />
ekonomiju. Taj dojam je pogrešan. Reformatorom<br />
zaslužnim za pokretanje<br />
kineske ekonomske preobrazbe smatramo<br />
Deng Xiaopinga. Vjerujemo da<br />
je njegova diktatorska država najprije<br />
raspravila, potom isplanirala i napokon<br />
ukazom uvela promjene. U stvarnosti,<br />
međutim, reforma se odvijala više kao<br />
rezultat neposluha nego plana.<br />
Karijeru vrhovnog vođe Deng je<br />
započeo pravovjerno se pridržavajući<br />
načela komunističke ekonomije. Pokušao<br />
je provesti desetogodišnji plan,<br />
no rane naznake promašaja odvratile<br />
su ga od komandne ekonomije i navele<br />
da dopusti individualnu inicijativu.<br />
Primjerice, seljacima na kolektivnim<br />
poljoprivrednim dobrima dopušteno<br />
je osnivanje radnih grupa za obradu<br />
određenih parcela. Središnja vlast, međutim,<br />
izričito je zabranila da takvu<br />
grupu čine članovi samo jedne obitelji.<br />
No ta politika Pekinga nije dugo opstala:<br />
obitelji su počele obrađivati svoju<br />
KINESKE REFORME<br />
VIŠE SU POSLJEDICA<br />
NEPOSLUHA NEGO<br />
REZULTAT PLANA<br />
zemlju, a lokalni dužnosnici dopuštati<br />
to očito kršenje odredbi nametnutih<br />
iz centra.<br />
Nakon sela, pravila su se počela izigravati<br />
i u gradovima. Privatna proizvodnja<br />
bila je strogo zabranjena, no<br />
procvali su kolektivi “crvenih šešira”,<br />
privatni biznisi koje su poduzetnici<br />
pokretali pod maskom poduzeća u državnom<br />
vlasništvu. Dengove reforme<br />
uspjele su samo zato što su ljudi kršili<br />
Dengova pravila. U Dengovo doba<br />
pojedinac je nadigrao državu. Kina je<br />
postala “gospodarsko čudo” velikim<br />
dijelom zato što su se očajni seljaci i<br />
nezadovoljni činovnici otvoreno prometnuli<br />
u smjele poduzetnike. Ignorirajući<br />
dekrete središnjih vlasti, obični<br />
Kinezi pokrenuli su privatne biznise<br />
koji su predstavljali više od polovice<br />
kineske proizvodnje prije Wenova natražnjačkog<br />
plana poticanja državne<br />
potrošnje.<br />
Krajem 90-ih, kada je rast posljednji<br />
puta posustao, Wenov odlučni prethodnik<br />
Zhu Rongji okrenuo se tržištu.<br />
Pod njegovim pokroviteljstvom Kina<br />
se 2001. napokon progurala u članstvo<br />
Svjetske trgovinske organizacije. Time<br />
su dopuštena privatna ulaganja, koja<br />
su skupa s trgovinom učinila svoje:<br />
uslijedilo je još deset godina ubrzanog<br />
rasta.<br />
Danas među kineskim vođama vlada<br />
antireformsko raspoloženje. Nastoje<br />
poboljšati položaj golemih državnih<br />
poduzeća, a ograničiti izglede stranim<br />
ulagačima i domaćim poduzetnicima.<br />
Od sredine proteklog desetljeća snažnije<br />
blokiraju prodaju domaćih tvrtki<br />
strancima, pojačavaju državni nadzor<br />
nad poduzećima, primjenjuju predatorske<br />
taktike protiv multinacionalnih<br />
kompanija i otežavaju kreditiranje<br />
privatnih biznisa. Kinezi danas govore:<br />
“Sada je ekonomija Komunistička<br />
partija.”<br />
Pogrešni potezi središnje države<br />
mogu samo potkopati napore Kineza<br />
da ponovno dosegnu dvocifreni gospodarski<br />
rast. Stoga će optimizam investitora<br />
imati opravdanje samo ako Peking<br />
ponovno dopusti seljacima, obrtnicima<br />
i poduzetnicima da rade ono što najbolje<br />
znaju - grade, šire i jačaju svoje<br />
biznise posvud u Kini. Suprotno uvriježenom<br />
mišljenju, kinesko čudo stvorili<br />
su kineski ljudi, a ne njihova vlada. Ne<br />
čudi što sada, kad Komunistička partija<br />
želi prigrabiti više kontrole, gospodarstvo<br />
posustaje.<br />
98<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012<br />
GORDON G. CHANG<br />
OBJAVLJUJE PRILOGE NA STRANICI FORBES.COM I AUTOR JE KNJIGE<br />
“THE COMING COLLAPSE OF CHINA” (RANDOM HOUSE, 2001) .
FORBES<br />
FINANCIJE<br />
IZA BROJKI<br />
Siguran zaklon<br />
u dolarima i jenima<br />
Rezultati izbora u Grčkoj poslužili su kao signal za masovnu rasprodaju eura i bijeg<br />
prema sigurnom utočištu koje nude američka i japanska valuta<br />
PIŠE: MARIO GATARA<br />
ILUSTRACIJA: BORIS BENKO<br />
Hoće li Grčka ostati unutar<br />
Eurolanda? I može<br />
li Europska monetarna<br />
unija uopće opstati pod<br />
teretom dužničke krize koja nagriza<br />
periferiju? Bezbroj je pitanja na koja u<br />
ovom trenutku nitko nema jednoznačan<br />
odgovor. Političari nude tek kurtoazne<br />
izjave nabijene demagogijom,<br />
dok analitičari sumnjičavo vrte glavom,<br />
dočekujući različite ideje i inicijative<br />
s poprilično skepse, pokušavajući<br />
pritom izvagati pozitivne i negativne<br />
učinke eventualnog razvoda Grčke i<br />
monetarne unije.<br />
No akteri na deviznom tržištu ništa<br />
ne prepuštaju slučaju. Njihov najveći<br />
neprijatelj je neizvjesnost, a nakon<br />
objave rezultata grčkih parlamentarnih<br />
izbora za njih nije bilo nikakve dvojbe.<br />
Valjalo je bez odgađanja potražiti odgovarajući<br />
zaklon, a to su u ovom slučaju<br />
američki dolar i japanski jen. Premda<br />
obje zemlje i same grcaju u dugovima<br />
(a ostale su i bez najvišeg kreditnog rejtinga),<br />
one svoje obveze zasad mogu<br />
bez problema servisirati.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 99
FORBES<br />
FINANCIJE<br />
AP<br />
Nekonvencionalna cijena<br />
prirodnog plina<br />
Kontroverzna metoda eksploatacije nalazišta prirodnog plina donijela<br />
je pravu revoluciju na tržištu, intenziviravši negativan trend koji je<br />
doveo do drastičnog pada cijena<br />
PIŠE: MARIO GATARA<br />
100<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
Kontinurani rast proizvodnje isprovocirao je<br />
višegodišnji trend pada cijena...<br />
...koji je iznjedrio drastičan odmak omjera<br />
cijena sirove nafte i prirodnog plina<br />
Maloprodajne cijene plina u Hrvatskoj i dalje<br />
rastu, no za to postoji i opravdani razlozi<br />
Zaintrigiran izdašnom ponudom<br />
koju mu je uputila<br />
kompanija zainteresirana za<br />
nalazišta prirodnoga plina,<br />
ponudivši 100 tisuća dolara za otprilike<br />
osam hektara zemljišta, Josh Fox je krenuo<br />
u istraživanje. Njegovu je sumnju<br />
pobudila pomalo čudna intonacija popratnog<br />
pisma, a konačan rezultat detaljne<br />
istrage bio je dokumentarni film<br />
pod nazivom “Zemlja plina” (Gasland),<br />
pojašnjavajući različite aspekte tehnologije<br />
poznatije pod terminom “fracking”.<br />
Riječ je o metodi kojom rudarske<br />
kompanije u stijene pumpaju stlačenu<br />
kombinaciju vode i različitih kemikalija<br />
kako bi izvukle zarobljene zalihe plina.<br />
Premda se pri tom postupku upotrijebljena<br />
tekućina izvlači iz bušotine, ozbiljan<br />
problem predstavlja mogućnost<br />
da kemikalije korištene u procesu, zbog<br />
fraktura nastalih bušenjem, onečiste zalihe<br />
pitke vode, a u međuvremenu su se<br />
pojavile čak i studije koje frakcioniranje<br />
dovode u izravnu vezu s čestim podrhtavanjima<br />
tla.<br />
Fox je u dokumentarcu prenio svjedočanstva<br />
o obojenoj vodi, neobičnim<br />
mjehurićima pa čak i plamenu koji se<br />
može zapaliti na slavinama u domaćinstvu.<br />
Sve to, tvrdi Fox, posljedica je upotrebe<br />
kemikalija u potrazi za bogatim<br />
zalihama plina. Stanovnici pojedinih<br />
gradića u SAD-u podigli su i sudske tužbe<br />
protiv nekolicine kompanija, navodeći<br />
kao dokazni materijal analizu vode<br />
koja otkriva koncentraciju kancerogenih<br />
spojeva poput benzena i naftalena<br />
daleko iznad dopuštene razine.<br />
ŠKRILJEVAC JE<br />
MOĆNO ORUŽJE U<br />
BORBI BIJELE KUĆE<br />
ZA ENERGETSKU<br />
NEOVISNOST.<br />
NIŠTA ČUDNO<br />
ŠTO JE OBAMINA<br />
ADMINISTRACIJA<br />
ODLUČILA<br />
ZAŽMIRITI NA JEDNO<br />
OKO, IGNORIRAJUĆI<br />
OPTUŽBE O<br />
ZAGAĐENJU<br />
Hrvatski ogranak Zelenih prevodi<br />
fracking kao “hidraulično lomljenje”,<br />
navodeći kako je riječ o tehnologiji koja<br />
je, zbog mogućeg utjecaja na okoliš, izazvala<br />
žučne rasprave širom svijeta. Kao<br />
primjer se navodi odluka vlade u Johannesburgu<br />
kojom je uveden privremeni<br />
moratorij na dozvole za eksploataciju<br />
prirodnoga plina korištenjem frackinga,<br />
a početkom ove godine veliku je pozornost<br />
javnosti izazvala odluka Bugarske<br />
da, tragom burnih prosvjeda, Chevronu<br />
oduzme dozvolu za eksploataciju<br />
prirodnoga plina, čime je, nakon Francuske,<br />
postala druga europska zemlja<br />
koja je i službeno zabranila fracking.<br />
Doduše, u Bugarskoj su navodno spremni<br />
otići i korak dalje, te čak razmišljaju<br />
o službenoj zabrani eksploatacije nekonvencionalnih<br />
izvora fosilnih goriva<br />
kao što je škriljevac, što u Francuskoj<br />
(barem zasad) nije slučaj.<br />
A time dolazimo i do ključnog momenta<br />
u cijeloj priči. Jer nekonvencionalni<br />
su izvori, u kombinaciji s metodama<br />
poput frackinga, zapravo novi - El<br />
Dorado. Njihova intenzivna eksploatacija<br />
dovela je do dramatičnog rasta<br />
proizvodnje na tlu Sjeverne Amerike<br />
koji je i dužnosnicima Bijele kuće izmamio<br />
osmijeh na lice. Naravno, u pozadini<br />
cijele priče kriju se geopolitički<br />
razlozi. Naime, škriljevac predstavlja<br />
vrlo moćno oružje u borbi za energetsku<br />
neovisnost koju vodi Bijela kuća,<br />
ali i vrlo snažan argument u rukama<br />
europskih političara, ovisnih o ruskom<br />
(i arapskom) plinu. Predsjednik Obama<br />
je u svom obraćanju krajem siječnja ove<br />
godine iznio još jednu zanimljivu tezu,<br />
tvrdeći kako bi samo do kraja desetljeća<br />
rast proizvodnje prirodnoga plina iz<br />
nekonvencionalnih izvora mogao stvoriti<br />
čak 600 tisuća novih radnih mjesta,<br />
smanjujući usput i emisiju stakleničkih<br />
plinova. Nije onda ni čudo da je američka<br />
administracija odlučila zažmiriti na<br />
jedno oko, uglavnom ignorirajući optužbe<br />
o zagađenju okoliša na koje se, kako<br />
tvrdi Josh Fox, ni Agencija za zaštitu<br />
okoliša zasad previše ne obazire.<br />
Procjene zaliha iz nekonvencionalnih<br />
izvora još uvijek poprilično variraju,<br />
no najviše je pozornosti privukla ona<br />
najbombastičnija, prema kojoj SAD leži<br />
na zalihama dovoljnima da zadovolje<br />
domaću potrošnju za idućih 100 godina.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 101
FORBES<br />
FINANCIJE<br />
PRITISAK BORACA<br />
ZA ZAŠTITU PRIRODE<br />
MOGAO BI IPAK<br />
URODITI PLODOM<br />
JER IH U OVOM<br />
SLUČAJU PODUPIRU<br />
NJIHOVI “PRIRODNI<br />
NEPRIJATELJI” -<br />
NAFTNE KOMPANIJE<br />
SUOČENE S PADOM<br />
PROFITA<br />
Istini za volju, ova je teza, očito posluživši<br />
kao temelj optimističnih projekcija<br />
predsjednika Obame, privukla i salve<br />
kritika, a brojni su je analitičari označili<br />
nategnutom i površnom (ako ne i posve<br />
neutemeljenom). No zato nema nikakve<br />
sumnje da je sva ta silna halabuka pridonijela<br />
intenziviranju trenda koji datira<br />
još od sredine 2008. godine. Bilo kako<br />
bilo, američka je proizvodnja prirodnog<br />
plina, nakon gotovo tridesetogodišnje<br />
stagnacije, samo u proteklih pet godina<br />
uvećana za otprilike petinu. A u uvjetima<br />
rastuće ponude ili barem pozitivno<br />
intoniranih očekivanja, te uz potražnju<br />
koja u jeku globalne ekonomske krize<br />
nije rasla, isprovociran je negativan<br />
trend cijena s kulminacijom u travnju<br />
ove godine. Upravo se tada, prije samo<br />
mjesec dana, koincidiravši s najavom<br />
viših cijena za hrvatska kućanstva, cijena<br />
terminskih ugovora na prirodni plin<br />
spustila ispod razine od dva dolara za<br />
milijun btu (british termal unit). Drugim<br />
riječima, imamo prilike svjedočiti<br />
uistinu spektakularnom trendu kojim<br />
je (terminska) cijena u protekle četiri<br />
godine zabilježila pad od čak 80%.<br />
Riječ je uistinu o tektonskom poremećaju<br />
koji je odnos snaga na tržištu<br />
odvukao do negativnog ekstrema i nema<br />
gotovo nikakve sličnosti sa zbivanjima<br />
na tržištu nafte. Obama se pohvalio<br />
kako je američka proizvodnja<br />
sirove nafte dosegla najvišu razinu u<br />
posljednjih osam godina, no ta činjenica<br />
nije ostavila značajnijeg traga na<br />
izvedbu cijena. Štoviše, svibanjski pad<br />
valja u prvom redu promatrati u svjetlu<br />
zbivanja na deviznom tržištu, gdje je<br />
“nepovoljan” ishod grčkih izbora izazvao<br />
tek nešto intenzivniju korekciju,<br />
ali za sada bez ikakvih naznaka fundamentalnih<br />
promjena. U tom kontekstu<br />
zanimljivo je pogledati i kako se kretao<br />
odnos cijene sirove nafte i prirodnoga<br />
plina, što je na sebi svojstven način prokomentirao<br />
i Warren Buffett: “Da smo<br />
vam ja ili Charlie Munger rekli kako će<br />
taj omjer dosegnuti 50:1, pitali biste se<br />
što smo to pili.”.<br />
On očito nije previdio aktualna zbivanja<br />
na tržištu, a polako se stvara i<br />
kritična masa optimista uvjerenih da<br />
je niska cijena prirodnog plina na duži<br />
rok neodrživa. Oni, naravno, namjeravaju<br />
iskoristiti tu “neravnotežu”, baš<br />
kao i kratkotrajan rast cijena tijekom<br />
svibnja koji se na grafikonu možda doima<br />
skromnim, ali zapravo predstavlja<br />
dvoznamenkasti skok zabilježen u svega<br />
nekoliko tjedana. Impresivnom se<br />
izvedbom mogu pohvaliti i dionice korespondirajućeg<br />
sektora, ali i brojni hibridni<br />
instrumenti kao što je US Natural<br />
Gas ETF (UNG), koji je u samo mjesec<br />
dana zabilježio, i to u jeku korekcije na<br />
Wall Streetu, rast cijene od čak 30%.<br />
Temelj za optimizam u ovom slučaju<br />
počiva na jednostavnom mehanizmu<br />
ponude i potražnje koji se uvelike kosi<br />
s optimizmom Bijele kuće, a pretpostavlja<br />
da će tržište na pad cijene odgovoriti<br />
smanjenjem proizvodnih kapaciteta.<br />
Prema nekim analizama, zatvaranje<br />
značajnijeg broja bušotina u pravilu se<br />
reflektira na kretanje proizvodnje (a time<br />
u konačnici i cijena) s vremenskim<br />
odmakom od šest do 12 mjeseci, no to<br />
se do sada još uvijek nije dogodilo. I<br />
suprotno očekivanjima optimista, nema<br />
nikakvih naznaka da će se u skorije<br />
vrijeme dogoditi. Osim ako, nekim čudom,<br />
pritisak boraca za zaštitu prirode<br />
ne urodi plodom. A u ovoj situaciji ni to<br />
nije nemoguće, jer na njihovoj su strani,<br />
koliko god zvučalo nevjerojatno, i<br />
njihovi “prirodni neprijatelji”, naftne<br />
kompanije suočene sa značajnim padom<br />
profitabilnosti.<br />
Pa zašto je onda kod<br />
nas plin poskupio?<br />
Pad cijena na američkom tržištu zasigurno<br />
izaziva čuđenje domaćih potrošača<br />
koji su se početkom svibnja<br />
suočili s poskupljenjem cijena struje i<br />
plina. Pritom usporedba dviju krivulja<br />
otkriva ogroman nerazmjer koji je<br />
aktualnim trendovima - negativnim<br />
u Chicagu i onim pozitivnim u Hrvatskoj,<br />
uvjetovanim deregulacijom<br />
cijena (za usporedbu su korištene<br />
cijene Gradske plinare Zagreb) -<br />
dodatno naglašen. Cijene na Chicago<br />
Mercantile Exchange (CME) sredinom<br />
svibnja su, i s tečajem dolara<br />
oko šest kuna (najviše u posljednje<br />
dvije godine), čak šest puta niže od<br />
onih po kojima distributeri naplaćuju<br />
prirodni plin hrvatskim kućanstvima.<br />
Za to međutim, tvrde stručnjaci,<br />
postoje i dobri razlozi. Kada je riječ<br />
o Chicagu, radi se o veleprodajnim<br />
cijenama, a potom valja uzeti u obzir<br />
i drukčiju politiku Bijele kuće zbog<br />
koje su cijene energenata u SAD-u<br />
znatno jeftinije od onih u Europi.<br />
Konačno, SAD se i uz snažan rast još<br />
uvijek nije prometnuo u značajnog<br />
izvoznika, zbog čega su oscilacije cijena<br />
uglavnom zarobljene u okvirima<br />
domaćeg tržišta. Uostalom, cijene<br />
u Hrvatskoj su, prema podacima<br />
Eurostata, tek sad otprilike na razini<br />
prosjeka u zemljama EU.<br />
Čak i ako se ostvare optimistične<br />
prognoze aktualne administracije,<br />
većina američkih viškova će, tvrdi<br />
Davor Štern, otići u pravcu Japana<br />
koji je u najboljoj poziciji da iskoristi<br />
kapacitete na zapadnoj obali, a usto<br />
očajnički traži alternative kojima bi<br />
nadomjestio udio električne energije<br />
proizvedene iz nuklearnih reaktora<br />
koji su nakon katastrofe u Fukushimi<br />
redom zatvoreni. Dakle, cijene<br />
prirodnog plina u Europi i dalje će u<br />
najvećoj mjeri diktirati dobavljači iz<br />
Rusije, a jedina opipljiva alternativa<br />
su, kako se sada čini, nove tehnologije<br />
eksploatacije poput frackinga, koji<br />
i dalje izaziva velike kontroverze. Na<br />
redu je Poljska, gdje se očekuju obećavajući<br />
rezultati ispitivanja nalazišta<br />
plina iz nekonvencionalnih izvora.<br />
102<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
EKONOMSKI MODELI<br />
ŽELJKO KARDUM<br />
Europski tango<br />
Bili lijevi ili desni, oni koji su na vlasti govore<br />
vam da će uskoro biti bolje. Oni koji nisu na vlasti<br />
govore da će sve otići kvragu ako se birači ne<br />
izbore za promjene. Pri tome ni jedni ni drugi ne<br />
misle da bi bolje trebalo biti baš vama<br />
Predizborne kampanje u Francuskoj i Americi pokazale su da današnji<br />
ljevičari i desničari imaju puno više sličnosti nego razlika.<br />
I jedni i drugi žele upotrijebiti državu i snagu vlasti da bi dobili<br />
ono što hoće. Ali samo za sebe. Zaštitili bi jednu industriju. Kaznili<br />
drugu. Nagradili jednu grupu. Oporezovali drugu. Postoje<br />
i sitne ideološke razlike. Ljevičari žele veću potrošnju, a desničari skreću<br />
prema štednji (drugih, naravno). Ljevičari hvale Krugmana i Keynesa, a<br />
desni preferiraju Miltona Friedmana i Wolfganga Schäublea. No niti jedna<br />
od tih spasonosnih ideja nije dosad uspjela olabaviti i raspetljati čvor globalne<br />
ekonomske krize.<br />
U Europi trenutačno jedino Nijemci imaju novac. I ne žele ga dati “rastrošnim”<br />
Grcima i Španjolcima. Pa su zemlje maslina obećale stegnuti<br />
remen. I popraviti svoje ponašanje. Problem je što nikome, osim elitnim<br />
bankarima, birokratima i političarima, takav popravak ne rješava problem.<br />
U Španjolskoj stvarna nezaposlenost dostiže 25 posto, gotovo kao u doba<br />
Velike depresije. Cijene dionica osam od deset najvećih kompanija su im<br />
ispod likvidacijske vrijednosti. Paul Krugman kaže da je to “samoubojstvo<br />
izgladnjivanjem”. I dok se elite ne daju odvojiti od Europe i eura, sve više<br />
glasača bi malo olabavilo ili raskinulo veze.<br />
Stvarni problem Europe već dugo fermentira i postaje sve opasniji.<br />
Politički hod ulicama već je počeo. U jednom trenutku gnjevni Španjolci,<br />
Francuzi i Portugalci mogli bi se pridružiti<br />
svojim socijalnim zemljacima<br />
Grcima, stati ispred svojih strašljivih<br />
lidera i uglas zavikati onaj drevni hrvatski<br />
poklič: “Stegnite vi remen, bando<br />
lopovska.”<br />
A pogodite što je ovoj gnjevnoj gomili<br />
uzor?<br />
Argentina!<br />
Da, Argentinci su ne tako davno<br />
zaglavili u vrlo sličnoj situaciji. Njihovo<br />
gospodarstvo bilo je vezano uz<br />
američki dolar, kao što je europsko<br />
uz euro. Ostatku svijeta, ponajviše velikim<br />
stranim bankama, bili su dužni<br />
Euro je bio zamišljen<br />
kao primarno<br />
političko, a ne<br />
ekonomsko sredstvo<br />
političke integracije<br />
do koje zapravo nije<br />
došlo. Zajednička<br />
valuta samo je<br />
kolateralna žrtva<br />
nedosljedne politike<br />
“k’o Grčka”. I što su više štedjeli na sebi<br />
i stiskali svoje gospodarstvo da bi im na<br />
vrijeme plaćali dospjele račune, sve su više<br />
tonuli. To je bilo krajem devedesetih.<br />
I što su onda učinili? Jednostavno i jednostrano<br />
su išetali iz svojih solemniziranih<br />
obećanja, rekli vjerovnicima da više neće<br />
plaćati dugove i odbacili dolar. Bio je to<br />
najveći bankrot u povijesti.<br />
Argentinska vlada nije bila odlučna, bešćutna<br />
i okrutna samo prema stranim kreditorima…<br />
na isti je način stisnula i milijune<br />
svojih građana. Zamrznula je bankovne račune<br />
i prisilno konvertirala devizne depozite<br />
u domaću valutu. Potom je devalvirala<br />
peso i tako štedišama ošišala dvije trećine<br />
vrijednosti njihovih računa. Pojednostavljeno,<br />
država je pokupila i od građana oduzela<br />
gotovo 66 posto nacionalne štednje!<br />
Je li to efikasno riješilo problem? Ovisi<br />
o tome što podrazumijevate pod “riješilo”.<br />
Država je opljačkala kreditore i vlastite građane.<br />
Ljudi su izgubili životne ušteđevine.<br />
Poduzeća su bankrotirala. Nezaposlenost<br />
je dostigla nove rekordne razine.<br />
Ali sve se odigralo brzo. Efikasna egzekucija.<br />
Nije bilo dugog mrcvarenja. Gospodarstvo<br />
se nakon ovog masakra brzo olakšalo<br />
i iščistilo. Dugovi su jednostavno “nestali”.<br />
Nacionalno gospodarstvo se bez tereta<br />
vanjskog duga uspjelo podići na svoje noge<br />
već za par godina. Na prvi pogled sjajno!<br />
Odlučno, bolno, ali učinkovito. Čak su se i<br />
članovi peronističke partije, koji su doveli<br />
do bankrota, uspjeli vratiti na posao. I ponovno<br />
vode državu.<br />
Mmmm.. da, ali čini se da nisu ništa<br />
naučili na svojim prethodnim greškama.<br />
Osim da se uvijek i iz svega mogu izvući<br />
nekažnjeno. Inflacija im je ponovno oko<br />
25 posto godišnje. A nisu se riješili ni starih<br />
navika. Eto baš prije koji tjedan argentinska<br />
vlada je eksproprirala najveću nacionalnu<br />
naftnu kompaniju YPF. Jednostavno su od-<br />
104<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
Treba li europskom jugu<br />
argentinsko “rješenje”?<br />
Da, ako se pod rješenjem<br />
podrazumijeva oporavak<br />
političara koji su zemlju<br />
i doveli do bankrota,<br />
ušteđevinu građana<br />
obezvrijedili za 66%, a<br />
inflaciju i nezaposlenost u<br />
međuvremenu ponovno<br />
dotjerali do 25%<br />
AP<br />
Stvarni problem Europe<br />
već dugo fermentira i<br />
postaje sve opasniji<br />
lučili da španjolski Repsol više neće biti većinski vlasnik jer to nije u nacionalnom<br />
interesu. Objasnili su im da moraju zaštititi svoje naftne rezerve<br />
kako ih Europljani, Amerikanci i Kinezi ne bi mogli više ucjenjivati i tražiti<br />
kojekakve političke ustupke za mrvice gospodarske pomoći. Na kraju su još<br />
poručili Španjolcima da im za oteti dio neće dati nikakvu kompenzaciju.<br />
Kad se ovakva vijest pročuje na ulicama Atene, Madrida ili Rima, svakom<br />
nezaposlenom gnjevnom prosvjedniku kojem je EU instalirala premijera<br />
upravitelja i odredila mjere štednje zaigra srce od nacionalnog ponosa. Čisti<br />
makjavelistički pristup. Prosvjednici zaključe da argentinska vlast zaista<br />
brine za svoju državu i ne obazire se na MMF i ostale globalne financijske<br />
okupatore. To je to! Uostalom, kažu, zašto Argentina ne bi mogla silom uzeti<br />
naftnu kompaniju u svojoj vlastitoj zemlji, a Amerikanci mogu u potrazi za<br />
naftom upadati vojskom u tuđe države? Pri tome lumpenproletarijat brzo<br />
i lako zaboravi da za njih osobno nema baš neke velike razlike orobi li ih<br />
vlastita država ili eurokrati. Peronisti ili Amerikanci. Ili europske trojke.<br />
Zaborave i sitnicu da njihova mala država nije imperij poput Amerike, koja<br />
se prema investitorima ipak može ponešto bahatije ponašati, a da joj se oni<br />
ipak i uvijek vraćaju.<br />
No, na stranu moralne dileme. Toga u globalnoj politici i gospodarstvu<br />
nema. Ali strani ulagači baš ne vole taj “argentinski običaj” da ih se svakih<br />
deset godina ogoli do gaća pa umoči u katran i perje… bez kompenzacije.<br />
Zato mnogi promatrači očekuju da bi se argentinska kriza mogla ponoviti<br />
unutar sljedeće dvije godine.<br />
Treba li onda Argentina biti uzor europskim prosvjednicima? I… je li to<br />
uspjeh?<br />
Zavisi s čim uspoređujete.<br />
Jer Europa je zaglavila između dvije jednako jalove ideje. Svi znaju da<br />
drakonske mjere štednje neće i ne mogu osigurati dugoročnu otplatu državnih<br />
dugova posrnulih južnoeuropskih zemalja. Sa svakom novom štednjom<br />
gospodarstva sve više tonu, a nezaposlenih je sve više. S druge strane mnogi<br />
ekonomisti tvrde da niti potpuno odbacivanje štednje u korist veće državne<br />
potrošnje neće automatski osigurati ekonomski<br />
rast. A bez novog rasta opet nema<br />
para za otplatu dospjelih dugova. I južne<br />
države sigurno idu prema bankrotu. Drakonske<br />
mjere štednje su polagano umiranje<br />
puštanjem krvi na slamčicu, a bankrot brzo<br />
smaknuće.<br />
I što sad?<br />
Ne dajte se uvući u političke spinove i<br />
privremena financijska rješenja briselskih<br />
ekonomskih birokrata. Ne zamagljujte pogled<br />
njihovim umjetnim dilemama treba li<br />
naštampati nove velike količine eura pa sa<br />
njima poplaćati dugove ili pobacati neplatiše<br />
iz eurozone i pustiti ih da bankrotiraju.<br />
Problem nije tehničke nego sadržajne<br />
prirode. Ne bi, kako vas danas uvjeravaju<br />
političari, bankrot nekih članica pa ni<br />
propast eura rasula cijelu ideju Europske<br />
unije. Upravo obrnuto!<br />
Jer, euro je zapravo bio zamišljen kao<br />
primarno političko, a ne ekonomsko sredstvo,<br />
kojim bi se na mala vrata progurala<br />
ideja političke integracije. Odlučivanje o<br />
novcu, a onda i o svemu ostalom, na jednom<br />
jedinom mjestu u EU. No, kako do<br />
pune političke integracije nikad nije došlo,<br />
sad imamo rezultat koji je bio predvidiv.<br />
Zajednička valuta samo je kolateralna žrtva.<br />
Ili možda nepodobno sredstvo integracije?<br />
Kako to sad razriješiti?<br />
E, sad… oni koji su na vlasti govore ljudima<br />
da je status quo odlično rješenje i da će<br />
uskoro sigurno biti bolje. A oni koji nisu na<br />
vlasti govore da sve ide kvragu ako se birači<br />
ne izbore za promjene.<br />
Pri tome ni jedni ni drugi ne misle da bi<br />
to “boljeî trebalo biti baš vama.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 105
FORBES<br />
FINANCIJE<br />
Neslavna premijera<br />
slavne društvene mreže<br />
Investitori koji ipak žele posjedovati komadić Facebooka možda dobiju<br />
još jednu priliku po isteku lock-up perioda za povezane osobe<br />
PIŠE: MARIO GATARA<br />
Kao da po svaku cijenu pokušavaju<br />
skinuti kakvo prokletstvo,<br />
investitori na Wall<br />
Streetu svojski su se trudili<br />
odagnati tmurne misli i izmišljajući izgovore<br />
pokušavali zadržati burzovne indekse<br />
na pozitivnom teritoriju. Taj dan<br />
je, barem na simboličkoj razini, doista<br />
bio važan jer bi novi minus, izračunali<br />
su pedantni kroničari, označio najdužu<br />
negativnu seriju Dow Jones Industrialsa<br />
(13 dana minusa u posljednjih 14) još<br />
od vremena Velike depresije. Na kraju<br />
im je doista pošlo za rukom othrvati se<br />
lošim vijestima iz Europe i prekinuti<br />
neugodnu seriju. Bio je to ponedjeljak,<br />
ali ne bilo koji, već prvi dan nakon burzovnog<br />
debija Facebooka. No te dionice<br />
nisu slijedile ostatak tržišta. Nije im pomogao<br />
ni tračak nade u pogledu sretnog<br />
završetka europske dužničke krize, niti<br />
silan interes koji je izazvala inicijalna<br />
javna ponuda dionica.<br />
A zapravo bi bilo pravo čudo da se<br />
tog ponedjeljka Facebook domogao<br />
pozitivnog teritorija. Već prilikom premijernog<br />
nastupa u petak bilo je jasno<br />
kako tržišnu cijenu (u usporedbi s 38<br />
dolara fiksiranih tijekom IPO-a) na životu<br />
održava samo agresivna aktivnost<br />
aranžera izdanja koji moraju čuvati<br />
vlastiti ugled, ali i opravdati račun s izdašnim<br />
provizijama ispostavljen izdavatelju.<br />
Kratkoročne oscilacije cijene<br />
na intraday grafikonu dovoljno svjedoče<br />
o pritisku prodavatelja među kojima<br />
su prednjačili high-frequency trgovci,<br />
djelujući u pojedinim fazama trgovine<br />
poput utega na cijenu dionica. Prema<br />
Pritisak high-frequency trgovaca prikovao je<br />
cijenu dionica za dno<br />
U usporedbi sa sličnim izdanjima, burzovna<br />
premijera Facebooka ostavlja gorak okus<br />
svjedočanstvu jednog od njih, temelj<br />
strategije bila je pretpostavka kako će<br />
upravo investicijske banke koje su odradile<br />
posao izlistavanja dionica (na čelu<br />
sa Morgan Stanleyjem) očajnički braniti<br />
svoj kredibilitet obranom IPO cijene.<br />
Zbog toga su institucionalni investitori<br />
koji koriste tehnike high-frequency tradinga<br />
zasuli tržište nalozima za kupnju<br />
montiranima oko okruglih 38 dolara,<br />
ali i nalozima za prodaju postavljenima<br />
samo nekoliko centa iznad te razine, kako<br />
bi na ogromnom volumenu zgrabili<br />
profit koji se činio zajamčenim.<br />
Međutim, ta je taktika imala ograničen<br />
rok trajanja, i već idućeg dana (u<br />
ponedjeljak) uslijedio je pad cijene od<br />
10,5%, a potom i novi minus od 8,9%<br />
kojim su dionice skliznule na 31 dolar,<br />
izgubivši u svega dva dana gotovo petinu<br />
početne vrijednosti. Facebook je<br />
ostao prepušten sam sebi, pritisnut nepovoljnim<br />
odnosom ponude i potražnje,<br />
definiranog oprezom potencijalnih kupaca<br />
s jedne i ustrajnošću prodavatelja s<br />
druge strane. Potonji su te dionice stekli<br />
puno ranije, u različitim privatnim transakcijama<br />
po znatno nižim cijenama, i<br />
imali su samo jedan cilj - što prije izaći i<br />
uknjižiti sasvim pristojan profit.<br />
Da stvar bude gora, investicijske su<br />
banke taj suludi tempo kojim su dionice<br />
mijenjale vlasnike u privatnim transakcijama,<br />
a valuacije nezadrživo rasle,<br />
na neki način legalizirale, obznanivši<br />
kako su se pri određivanju IPO cijene<br />
među ostalim vodile i tim kriterijem,<br />
dajući mu gotovo jednaku težinu kao i<br />
“suhoparnim” fundamentima. A to im<br />
brojni promatrači zamjeraju, neumorno<br />
se pozivajući na izjavu jednog fond managera<br />
koji je još u veljači za Wall Street<br />
Journal izjavio: “Koliko god mislili da<br />
vrijedi danas, Facebook će na burzi sigurno<br />
vrijediti više .”. Takav stav zapravo<br />
je oličenje “bigger fool” strategije,<br />
o čemu smo pisali u nekoliko navrata<br />
prošle godine, upozoravajući kako su,<br />
106<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012
AP<br />
nakon dot-com lekcije s početka stoljeća,<br />
investitori sada u stanju prevaliti put<br />
od euforije do otrežnjenja u iznimno<br />
kratkom razdoblju.<br />
Uostalom, koji bi to motiv zadržao<br />
ulagače u vlasničkoj strukturi Facebooka<br />
na duži rok? Ta (gotovo) nitko ozbiljan,<br />
vrteći film unatrag, nije vjerovao u<br />
otrcanu frazu “ovaj put je drukčije”. Tim<br />
više što se obrazac opetovano ponavljao,<br />
omogućivši dramatičan rast valuacija<br />
samo i isključivo na temelju maglovitih<br />
perspektiva, uz nadu kako će poslovni<br />
rezultati jednoga dana te valuacije doista<br />
i opravdati. A za P/E indikator od 71<br />
(s cijenom od 35 dolara) Facebook doista<br />
još mora opravdati puno toga. Tim<br />
više što kuloarska nagađanja (zbog kojih<br />
je SEC navodno već pokrenuo istragu)<br />
govore kako su aranžeri izdanja Morgan<br />
Stanley i Goldman Sachs neposredno<br />
pred izlazak na burzu snizili svoje prognoze<br />
poslovnih rezultata, na tragu pada<br />
prihoda i dobiti u prvom kvartalu.<br />
Istini za volju, podatak kako je gotovo<br />
15% ukupne svjetske populacije aktivno<br />
na Facebooku doista izaziva strahopoštovanje,<br />
ali u kontekstu financija predstavlja<br />
“samo” ogroman, u značajnoj<br />
mjeri nerealizirani potencijal.<br />
KAO REALNA<br />
VRIJEDNOST<br />
FACEBOOKA<br />
SVE ČEŠĆE SE<br />
SPOMINJE CIJENA<br />
OD 10 DOLARA ZA<br />
DIONICU<br />
U neka druga vremena takav bi skup<br />
ohrabrujućih pretpostavki još možda<br />
nekako i prošao, ali u uvjetima krize<br />
investitori su, koliko god bili svjesni<br />
značaja društvenih mreža, zapravo vrlo<br />
izbirljivi. Facebooku ovako ostaje za<br />
utjehu status najveće hi-tech inicijalne<br />
javne ponude, ali i gorak okus činjenice<br />
da je burzovni debi protekao u znaku<br />
pesimista. U usporedbi s ostalim pridošlicama<br />
iz sektora koje su se u posljednjih<br />
godinu dana pojavile na burzi, lošije je<br />
prošla samo Zynga. Njena egzistencija,<br />
kakve li slučajnosti, izravno je povezana<br />
sa sudbinom Facebooka, ali i - obrnuto.<br />
Naime, u prospektu su navodi podatak<br />
kako 15% ukupnih prihoda donosi upravo<br />
Zynga, kreator megapopularnih igrica<br />
kao što su FarmVille i CityVille.<br />
Međutim, za one koji vjeruju kako<br />
je ogroman potencijal Facebook doista<br />
u stanju materijalizirati, uskoro stiže i<br />
druga, vjerojatno još bolja prilika. Naime,<br />
u ovakvim se situacijama na insajdere<br />
(povezane osobe) često primjenjuje<br />
lock-up period od 180 dana tijekom<br />
kojih ne smiju prodavati svoje dionice.<br />
To znači da će nakon šest mjeseci poprilična<br />
količina dionica ponovo zapljusnuti<br />
tržište, povećavajući pritisak na<br />
cijenu i stvarajući idealno okruženje za<br />
kupce koji žele povećati izloženost svog<br />
portfelja prema društvenim mrežama.<br />
U slučaju LinkedIna, to se pokazalo<br />
punim pogotkom. Naime, tjedan dana<br />
nakon isteka lock-up perioda, cijena dionica<br />
je (krajem prošle godine) padom<br />
ispod 60 dolara dotaknula dno (IPO cijena<br />
je bila fiksirana na 45 dolara), da bi<br />
se danas njome trgovalo po cijeni od oko<br />
100 dolara. Povoljna prilika za kupnju<br />
mogla bi se otvoriti i u slučaju Facebooka,<br />
osobito ako se dionice nastave kretati<br />
negativnom putanjom, u smjeru cijene<br />
koja se sve češće spominje kao realna<br />
vrijednost kompanije. One od desetak<br />
dolara po dionici.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 107
MARKET MAKER<br />
MARIO GATARA<br />
Nova ofenziva švicarske valute?<br />
Nakon kraćeg predaha, slabost eura<br />
isprovocirala je novi nalet franka, koji je<br />
u odnosu na kunu dogurao do najviše<br />
razine u posljednjih osam mjeseci<br />
Nekako na tragu “filozofije nemogućeg i malo vjerojatnog” koju<br />
zagovara Nassim Taleb, analitičari Saxo Bank i ove su godine<br />
objavili listu svojih nevjerojatnih prognoza (Outrageous Predictions),<br />
usudivši se razmišljati o nezamislivome, o scenarijima<br />
koji većini investitora nisu ni u primislima i eventualnom bi<br />
realizacijom zaslužili etiketu “crnog labuda”. Prvi od njih je onaj o robusnom<br />
gospodarskom oporavku (na globalnoj razini) u ovoj godini, koji bi pridobio i<br />
potrošače i investitore te donio rast ekonomske aktivnosti i masovnije zapošljavanje.<br />
Ne treba posebno naglašavati koliko je, u kontekstu niza konkretnih<br />
činjenica koje figuriraju kao ogromna prepreka u njegovu ostvarenju, mala<br />
vjerojatnost realizacije tog scenarija. Tu je i mogućnost da totalni autsajder<br />
pobijedi demokrate i republikance na američkim parlamentarnim izborima<br />
u studenome, a njemu uz bok se navodi i nama puno zanimljivija tema koja u<br />
prvi plan gura - švicarski franak.<br />
Autor se naime poigrava s uvriježenom percepcijom aktera na financijskim<br />
tržištima, zamišljajući situaciju u kojoj bi intervencija švicarske središnje<br />
banke (SNB), nakon epskog neuspjeha i katastrofalnih posljedica intervencije<br />
u 2010. godini, ovoga puta uz odgovarajuću potporu vlade doista polučila<br />
(željeni) uspjeh i euro gurnula sve do 1,50 franaka, otprilike tamo gdje se tečaj<br />
EUR/CHF posljednji puta našao krajem 2009., kada je europska dužnička<br />
kriza bila tek u povojima. Sva sila ironije na kojoj je sazdana potonja teza,<br />
svojevrsni virtualni odraz stvarnoga stanja, ujedno služi i kao prikladna ilustracija<br />
niske vjerojatnosti takvog scenarija, što nas vraća u aktualnu situaciju<br />
u kojoj je euro ponovno pod opsadom pesimista. S obzirom na prirodu deviznog<br />
tržišta, na kojem se uvijek trguje u parovima, oklada na pad vrijednosti<br />
europske valute automatski podrazumijeva i simultanu okladu na rast neke<br />
druge valute. Najčešće je to američki dolar (što potvrđuje i klizanje tečaja<br />
EUR/USD na korak do najniže ovogodišnje razine), ali nema dvojbe da se u<br />
igru povremeno uključuje i švicarska valuta.<br />
Da ne bi bilo nikakve zabune, dileri na deviznom tržištu svih ovih mjeseci<br />
sporadično testiraju odlučnost švicarskih monetarnih vlasti, zbog čega se<br />
euro naprosto zalijepio za okruglih<br />
1,20 franaka, razinu koju je<br />
SNB označila kao svojevrsni prag<br />
tolerancije i zadnju crtu obrane<br />
konkurentnosti domaćeg korporativnog<br />
sektora. No, valja upozoriti<br />
kako su kroz dugogodišnju<br />
povijest intervencije monetarnih<br />
Dolar i zlato jedva<br />
se nose s bijegom<br />
iz eura. Švicarskim<br />
monetarnim vlastima<br />
predstoji teška misija<br />
vlasti, osobito one unilateralnog tipa (bez svesrdne<br />
podrške drugih središnjih banaka), doista<br />
rijetko uspijevale ostvariti zadani cilj. Učinak<br />
sličnih nasrtaja na devizno tržište obično<br />
bi mijenjao odnos snaga samo na kratki rok,<br />
počesto uz ogromne gubitke, poput silnih<br />
milijardi koje su nestale iz bilance švicarske<br />
središnje banke tijekom 2010. godine, a da<br />
praktički nisu ništa promijenile na stvari.<br />
Kronična slabost eura sada bi mogla nanovo<br />
aktualizirati tu priču. Pomalo u sjeni<br />
Facebooka, i sasvim sigurno u sjeni najnovijih<br />
zbivanja u Europi obilježenih fijaskom<br />
parlamentarnih izbora u Grčkoj i nervoznim<br />
reakcijama ulagača koje su uslijedile, malo<br />
tko je posljednjih tjedana i mjeseci obraćao<br />
pozornost na prevladavajuće stavove aktera<br />
na deviznom tržištu. A oni se mahom rješavaju<br />
eura, uzmičući pred sve naglašenijom<br />
ulogom Europske središnje banke koja na<br />
različite načine zapravo tiska novac i rapidno<br />
puni svoju bilancu (uglavnom lošom aktivom).<br />
S time se, u toj borbi printerima, teško može<br />
nositi i dolar, posljedično i zlato (o čemu je<br />
bilo riječi u prošlome broju), što samo pokazuje<br />
svu težinu misije koja je pred švicarskim<br />
monetarnim vlastima.<br />
Jedna od nama vrlo bitnih manifestacija<br />
takvog razvoja situacije jest i postupni rast<br />
franka na domaćoj tečajnici, gdje je švicarska<br />
valuta dogurala do 6,3 kuna, dosegnuvši najvišu<br />
razinu još od rujna prošle godine, uz rast<br />
od otprilike 5% u minulih šest mjeseci. Što<br />
je možda još važnije, balansiranje na svojevrsnoj<br />
točki preokreta u konačnici može iznjedriti<br />
dva dijametralno suprotna scenarija.<br />
U prvome središnja banka kreće u rezolutnu<br />
obranu tečaja, čime bi se (u najboljem slučaju)<br />
zamrznulo postojeće stanje i osigurao status<br />
quo. U onom drugom, puno bolnijem, postoji<br />
opravdani rizik od nove erupcije franka, kao<br />
u ljeto prošle godine. Eh, da, postoji i treći<br />
scenarij, onaj koji spominju u Saxo Bank, ali<br />
tu mogućnost, ni uz najbolju volju, vjerojatno<br />
nitko neće ozbiljno uzeti u razmatranje.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 109
FONDOVI I TRŽIŠTA<br />
IVA BIONDIĆ PARAĆ<br />
Temelji pod upitnikom<br />
Nakon 20 godina promatranja tržišta, autori<br />
jednog istraživanja nedavno su se obrušili na<br />
misao vodilju svih financijaša - da veći rizik<br />
donosi veći prinos<br />
Njemačka rastom svog gospodarstva spašava EU od recesije, pokazuju<br />
podaci za prvi kvartal. S druge strane, Italija i Španjolska<br />
nastavljaju tonuti pa se jaz između zemalja članica produbljuje.<br />
A što je s Hrvatskom? Mi smo na putu ostalih mediteranskih<br />
zemalja. Prvo tromjesečje donijelo je pad zaposlenosti, industrijske<br />
proizvodnje i izvoza, a ni u idućim mjesecima ne može se očekivati<br />
promjena trenda. Dodatna likvidnost koju je HNB osigurao spuštanjem stope<br />
obvezne pričuve ne odlazi u kreditiranje proizvodnje, naše jedine uzdanice<br />
u bolje sutra. Godine deindustrijalizacije ne mogu nestati u par mjeseci. Iza<br />
nas su tri godine recesije i, kako je rekao guverner Rohatinski, nije najvažnije<br />
hoćemo li imati rast ili pad u ovoj godini, nego “hoćemo li složiti kockice za<br />
budući rast”.<br />
Kada se prisjetimo da će se u 2014. udvostručiti otplata javnog duga pa<br />
će Hrvatska umjesto 1,5 svake godine plasirati najmanje 3 milijarde eura<br />
obveznica da bi pokrila obveze, guvernerove riječi dobivaju na težini. Štoviše,<br />
dužničkoj krizi mediteranskih članica EU ne nazire se kraj nego se situacija<br />
svako malo rasplamsava pa ostaje upitno tko će za dvije godine uopće htjeti<br />
financirati hrvatski dug i po kojoj cijeni. Ovih je dana vrijednost eura pala, a<br />
prinosi na desetogodišnje španjolske i talijanske državne obveznice dosegnuli<br />
visokih 6%, što je na razini kamata na kredite u komercijalnim institucijama.<br />
Za usporedbu, njemačke desetogodišnje obveznice nose rekordno nizak<br />
prinos od 1,<strong>43</strong>5%, što ih svrstava u niskorizična ulaganja u koja svi trenutno<br />
bježe. Usporedba tih dvaju prinosa obveznica s istim rokom dospijeća najbolje<br />
ilustrira razlike u stabilnosti gospodarstava članica EU.<br />
U što onda ulagati? Odgovor nije jednostavan. Nedavno objavljena studija<br />
Roberta Haugena i Nardin Baker otkriva da su dionice niske volatilnosti<br />
gu pravilu ostvarivale prinose veće od prosjeka<br />
IVA BIONDIĆ JE<br />
ANALITIČARKA FONDOVSKOG TRŽIŠTA<br />
U pitanju<br />
je sama<br />
osnova tržišta<br />
vrijednosnih<br />
papira,<br />
hipoteza o<br />
efikasnosti<br />
tržišta kapitala<br />
tržišta u svakoj od 21 razvijene zemlje čija su<br />
tržišta promatrali u razdoblju od 1990. do 2011.<br />
Isti su uspjeh te dionice ostvarivale i u 12 zemalja<br />
u razvoju (tzv. emerging markets) čija su tržišta<br />
promatrali u nešto kraćem razdoblju, od 2001.<br />
godine. Što to zapravo znači? To istraživanje je<br />
pobilo paradigmu koja je misao vodilja svih financijskih<br />
profesionalaca (ali i onih koji to nisu)<br />
da veći rizik donosi i veći prinos! Naime, uobičajena<br />
mjera rizika je volatilnost koja označava<br />
mjerilo nepredvidive promjene neke varijable<br />
u nekom periodu. Jednostavnije rečeno, volatilnost<br />
nekog vrijednosnog papira govori o<br />
veličini promjena njegove cijene u nekom<br />
proteklom razdoblju. Tako je u spomenuta<br />
studija pronašla da su, u dvadesetogodišnjem<br />
razdoblju, u decilu najmanje volatilnih<br />
dionica dionice u razvijenim zemljama<br />
ostvarivale prosječan godišnji prinos od 8,7<br />
posto, dok su najvolatilnije dionice ostvarivale<br />
gubitak od 8,8 posto godišnje. Sužavajući<br />
fokus na američke dionice, njihova je<br />
studija pokazala da je decil najmanje volatilnih<br />
dionica ostvarivao prosječan prinos<br />
od 12 posto u istom razdoblju, dok su najvolatilnije<br />
(i time najrizičnije) dionice bilježile<br />
gubitak od 7 posto godišnje. U posljednjih<br />
dvadeset godina ovaj trend je otkriven u<br />
svim promatranim zemljama što je dovelo<br />
u pitanje hipotezu koja je osnova današnjeg<br />
tržišta vrijednosnica - hipotezu o efikasnim<br />
tržištima kapitala.<br />
Hipoteza efikasnog tržišta sugerira da<br />
se sve dostupne informacije u potpunosti<br />
i trenutno uključuju u cijenu vrijednosnog<br />
papira, onemogućavajući ulagačima ostvarivanje<br />
iznadprosječnih prinosa na tržištu.<br />
Pojednostavljeno, investitor nije u stanju<br />
ostvariti iznadprosječni prinos služeći se<br />
tehničkom, fundamentalnom analizom i/ili<br />
povlaštenim informacijama. Naime, ulagači<br />
više trguju na tržištu koje jamči fer vrednovanje<br />
dionica, kako u trenutku kupnje, tako<br />
i kod prodaje, jer se sve poslovne odluke koje<br />
neki menadžer nekog dioničkog društva<br />
donosi vode ciljem maksimiziranja bogatstva<br />
dioničara. A gdje se najtransparentnije<br />
nagrađuju te poslovne odluke? Na tržištima<br />
kapitala. Upravo zato mu je u interesu da se<br />
rezultat provedene odluke jasno signalizira<br />
kroz promjenu cijene, na primjer dionice.<br />
Naravno, postoje i mnoge kritike ove studije,<br />
a najčešća je da je promatrano razdoblje<br />
prekratko za donošenje ikakvih zaključaka.<br />
No za prosječnog investitora rođenog tamo<br />
negdje šezdesetih godina prošlog stoljeća to<br />
je razdoblje bilo itekako važno u planiranju<br />
osobne financijske budućnosti.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 111
CITYLINE<br />
ANA MUHAR — LONDON<br />
All you need is LOL?<br />
Da LOL ne znači “lots of love” nije jedina gorka pouka što su ih protekli tjedni<br />
donijeli britanskom premijeru Cameronu. Ali barem je Chelsea postao prvak<br />
Europe, a plamen iz Grčke svjetluca u londonskoj tami<br />
Neki dan, u dvorani hotela Savoy,<br />
Davidu Cameronu bilo je neugodno.<br />
Stajao je na pozornici<br />
lijeno pružajući ruku svom<br />
pakistanskom kolegi Yousafu Razi Gilaniju.<br />
Pokušao se našaliti, no doza šarma<br />
naučena na Etonu tog puta nije upalila.<br />
Ispred parlamenta i hotela Savoy divljali<br />
su prosvjednici, britanski Pakistanci koji<br />
vjeruju da je Gilaniju mjesto iza rešetaka,<br />
a ne u Savoyu. Škljocanje aparata samo<br />
je otežalo situaciju. Svježih primjera je<br />
napretek; kada diktatori završe iza rešetaka,<br />
naslovnice u pravilu osvanu u<br />
znaku arhivskih fotografija na kojima se<br />
osmijesi uvijek čine nezgodno srdačni, a<br />
dobrodošlice korumpiranim vladarima<br />
alarmantno tople.<br />
I baš kada sam buljila u mentalnu sliku<br />
naslovnica iz budućnosti, pogledi su nam<br />
se sreli, meni i (britanskom) premijeru.<br />
To i ne čudi, među okruglim stolovima<br />
svečanog ručka Konzervativnih prijatelja<br />
Pakistana nemalo sam se isticala. Kao<br />
jedinu nepokrivenu žena u prostoriji, pakistanska<br />
intelektualna elita nije se mogla<br />
odlučiti kamo bi me smjestila. Najprije<br />
sam sjedila sa suprugama koje su mi ljubazno<br />
kimale glavom, ali ta je ideja ubrzo<br />
odbačena pa su me premjestili među bivše<br />
ministre. Premijer nije imao vremena<br />
da me pita što tu radim, ja nisam dobila<br />
priliku da ga pitam je li mu ovaj skup na<br />
čelu s kontroverznim Gilanijem, kojeg<br />
ganja nezavisni Vrhovni sud Pakistana,<br />
doista trebao.<br />
Iskustvo je, kažu, najbrutalniji od svih<br />
učitelja. Zato i čudi premijerovo igranje<br />
s vatrom. Taman kada je svijet odlučio<br />
zanemariti činjenicu da je do neki<br />
dan Saif Gadafi bio ugledan pripadnik<br />
društvene elite Britanije, s doktoratom<br />
London School of Economics i trajnom<br />
pozivnicom u Buckinghamsku palaču i<br />
Downing Street 10, naišla je nova neugodna<br />
politička bujica. Premijer je Murdochovoj<br />
Rebeki Brooks slao nježne SMS<br />
poruke, ili su barem tako trebale zvučati<br />
prije nego što je shvatio da kratica LOL<br />
ne znači lots of love (s ljubavlju), nego<br />
laugh out loud (smijeh). Možda je to sada<br />
trebao okrenuti u svoju korist, vadeći se<br />
na britanski sarkazam. “Ti si sjajna žena,<br />
Rebekah. Žao mi je što ti ne mogu pomoći.<br />
Laugh out loud.”<br />
CITY OČITO NIJE<br />
POSTAO RAZBORIT.<br />
ZA PROLJEĆE/LJETO<br />
2012. TREND SU<br />
MORSKE NEMANI U<br />
NADIMCIMA<br />
Iskustvo se nije pokazalo dovoljno<br />
brutalnim učiteljem ni u Cityju. Londonski<br />
kit, kako zovu tradera JPMorgana<br />
Brunu Michela Iksela, uzrokovao je pozamašnu<br />
plimu riskantnim mešetarenjem i<br />
svoju banku uvalio u dugove od dvije, tri,<br />
a možda i pet milijardi dolara. Skandal je<br />
došao poput zlurade poruke: Mislili ste<br />
da je City razborit? prevarili ste se!<br />
David, pripadnik Ikselu bliske hedge<br />
fund vrste, također Francuz s britanskom<br />
adresom, ne shvaća čemu čuđenje. To je<br />
City. To je Wall Street. Ništa se nije promijenilo.<br />
Na licu mu titra osmijeh. Ne<br />
mogu reći da mu je drago, ali prija mu<br />
podsjetnik na vlastiti uspjeh. Intuicija ga<br />
nikada nije iznevjerila, veli. Donijela mu<br />
je stanove u najpoželjnijim perivojima<br />
Londona i Pariza, vozni park o kojem je<br />
maštao kao dječak i kuću s pogledom na<br />
more. Zbog svojih nemilosrdnih dilova,<br />
David među insajderima nosi nadimak<br />
Morski pas. Očito je trend 2012. u Cityju<br />
nositi nadimke morskih nemani.<br />
Dani provedeni u Cityju, ručkovi s<br />
Morskim psom i izmjenjivanje pogleda<br />
s Cameronom potvrdili su poruku koja u<br />
zraku visi nakon svakog političkog okupljanja<br />
međunarodnog karaktera. “We<br />
don’t know what we are doing!” (Ne znamo<br />
što radimo), govorim Adrianu jedne<br />
večeri u lokalnom pubu, pozivajući se<br />
na naslov njegove knjige. Svijet je postao<br />
pozornica eksperimenata, a mi njegov<br />
lakmus papir. Potrebno je samo zaviriti u<br />
neku od brojnih G20, G8 ili kako-se-većzovu<br />
summita da postane jasno da nitko<br />
ustvari ne zna što mu je činiti. “Moja je<br />
knjiga o nogometu, a ne o geopolitici! ”,<br />
govori mi Adrian nezainteresirano. Možda<br />
i bolje. Sport je jedna od rijetkih svijetlih<br />
točaka iz Britanije. Olimpijski plamen<br />
iz Grčke svjetluca, zanemarujući domaću<br />
tamu. A Chelsea je prvak Europe.<br />
Nedjeljna parada navijača bila je<br />
posebno dirljiva. Slavili su svi - Englezi,<br />
imigranti, bankari, oni koji mrze bankare,<br />
bogati nasljednici i osiromašeno plemstvo,<br />
javni djelatnici, novopečeni bogataši.<br />
Cameron je ovaj put imao sreće. Sliku<br />
rukovanja s Gilanijem vrlo svrsishodno<br />
zasjenila je ona na kojoj britanski premijer,<br />
u društvu Obame, Merkel, Hollandea<br />
i Barrosa podiže ruke u zrak, u nepogrešivom<br />
znaku pobjede. Na slici ni traga mučnoj<br />
atmosferi uoči europske kataklizme.<br />
Koga briga, poručuje fotografija, kada je<br />
Chelsea novi vladar Europe.<br />
LIPANJ, 2012 FORBES 113
FORBES<br />
PODVUČENO<br />
FLASHBACK — Ustvari nema<br />
nikakvog razloga zašto dogodine<br />
Srbija i Crna Gora ne bi postale<br />
zemlje kandidati za EU. One to<br />
mogu. A tada bi se eho nastavio<br />
do Bosne i Hercegovine. I čulo bi<br />
se iz grla Bošnjaka i Srba i Hrvata<br />
ono što veliki i historijski predsjednik<br />
govori danima... Da, mi<br />
to možemo!<br />
— Goran Svilanović,<br />
<strong>Forbes</strong> 27. 11. 2008.<br />
O SUSJEDIMA<br />
Koliko god da<br />
simpatiziramo<br />
s malom nacijom<br />
okruženom<br />
velikim<br />
i moćnim<br />
susjedima,<br />
ne možemo<br />
uvijek zbog nje<br />
u rat uvući cijelo<br />
britansko<br />
carstvo.<br />
— NEVILLE<br />
CHAMBERLAIN<br />
Živim u prizemlju,<br />
iznad mene, moja<br />
susjeda,<br />
profesorica hrvatskoga<br />
čita iz taloga kave,<br />
zavrti šalicu, ta kretnja<br />
je<br />
toliko precizna,<br />
da u talogu ostaju<br />
same<br />
ozbiljne stvari.<br />
— IVICA PRTENJAČA, IZ PJESME<br />
“SUDBINA”<br />
Ne bacaj kamenje na susjede, ukoliko imaš<br />
staklene prozore — BENJAMIN FRANKLIN<br />
Nitko nije dovoljno bogat da može<br />
bez susjeda. — DANSKA POSLOVICA<br />
Recesija je kad vam<br />
susjed izgubi posao,<br />
depresija kad vi dobijete<br />
otkaz.<br />
— HARRY S. TRUMAN<br />
Nacija je društvo<br />
ujedinjeno zabludom<br />
o precima i zajedničkom<br />
mržnjom prema<br />
susjedima .<br />
— WILLIAM RALPH INGE<br />
ZAVRŠNA MISAO...<br />
Dobre ograde čine dobre susjede.<br />
— ROBERT FROST<br />
Dobar susjed<br />
je neprocjenjivo<br />
blago.<br />
Za putovanje<br />
izaberi dobro<br />
društvo, za stanovanje<br />
dobre<br />
susjede.<br />
— KINESKE POSLOVICE<br />
Sami stvaramo<br />
prijatelje, sami stvaramo<br />
neprijatelje, ali Bog<br />
stvara naše prve susjede.<br />
— G.K. CHESTERTON<br />
114<br />
FORBES<br />
LIPANJ, 2012