You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Divergencija stopa prinosa<br />
Kriza nameće nova pravila igre<br />
Od nekoć stabilne članice EMU, Irska je prošla gore od drugih<br />
Credit default swap (CDS)<br />
Sve dalje od Njemačke<br />
Nakon perioda konsolidacije, premija za rizik opet raste<br />
poljoprivredne subvencije u uvjetima<br />
pozitivnog trenda na svjetskim tržištima<br />
roba? Ne, nije riječ o nekakvom<br />
blagom rastu koji bi, eto, nekako neutralizirao<br />
utjecaj inflacije. Govorimo<br />
o supertrendu kojim su cijene brojnih<br />
roba (a cijene poljoprivrednih kultura<br />
nisu nikakva iznimka) doslovno eksplodirale,<br />
čak i većim intenzitetom<br />
od onoga evidentiranog u hrvatskom<br />
proračunu. Posve konkretno, cijene<br />
pšenice i kukuruza, dviju valjda najzastupljenijih<br />
kultura na obradivim<br />
površinama u Hrvatskoj, porasle su<br />
(na Chicago Mercantile Exchange) od<br />
kraja 2003. do kraja 2010. godine za<br />
111%, odnosno, 156%!?<br />
Fiskalna politika Banskih dvora<br />
sasvim je u skladu s opisanim paradoksom<br />
i s punim pravom se može<br />
označiti neodgovornom. Na to upućuju<br />
i procjene financijskih tržišta<br />
ukalkulirane u kretanje stope prinosa<br />
na državne obveznice. Nažalost (ili<br />
nasreću), Hrvatska naprosto nema<br />
odgovarajuću krivulju prinosa kojom<br />
bismo mogli nepristrano ocijeniti<br />
kvartet premijera koji se našao pod<br />
lupom u ovome broju. Budući da i<br />
mnoge susjedne država s onu stranu<br />
JOŠ OD PROSINCA<br />
PROŠLE GODINE<br />
HRVATSKA RISKIRA<br />
GUBITAK INVESTICI-<br />
JSKOG REJTINGA<br />
nekadašnje Željezne zavjese pate od<br />
sličnih dječjih bolesti (uobičajenih<br />
za pridošlice na tržište), objektivna<br />
i nepristrana usporedba pokazala se<br />
gotovo nemogućom. Nadalje, nezavidan<br />
vanjskopolitički položaj Hrvatske<br />
2,3 PUTA<br />
PROSJEČAN OMJER SPREADA HRVATSKIH<br />
NA NJEMAČKE I POLJSKE OBVEZNICE U<br />
MANDATU IVICE RAČANA<br />
SPREAD U ODNOSU NA NJEMAČKE<br />
OBVEZNICE IVO SANADER JE TIJEKOM<br />
SVOGA MANDATA UVEĆAO ZA GOTOVO<br />
4 PUTA<br />
tijekom devedesetih godina prošloga<br />
stoljeća praktički je onemogućio izdavanje<br />
obveznica s dužim rokovima<br />
dospijeća (denominirane k tome u<br />
eurima ili u kunama s valutnom klauzulom)<br />
koje bi se protegnule na sve<br />
četiri promatrane vlade. Zbog toga<br />
smo u konačnici iz utrke eliminirali<br />
Zlatku Matešu, fokusirajući se na<br />
izdanje denominirano u kunama uz<br />
valutnu klauzulu, plasirano u svibnju<br />
2002. godine s rokom dospijeća od<br />
deset godina. Uzgred, riječ je o pola<br />
milijarde eura s kojim će očito morati<br />
pozabaviti iduća vlada.<br />
Međutim, globalna gospodarska<br />
kriza dodatno je zakomplicirala<br />
stvari, učinivši pomalo deplasiranom<br />
klasičnu usporedbu s prinosima na<br />
njemačke državne obveznice koje<br />
su se u međuvremenu prometnule<br />
u jednu od rijetkih oaza sigurnosti,<br />
dok su se svi ostali našli pod velikim<br />
pritiskom investitora. Kad bismo se<br />
ograničili samo na taj kriterij, jasan<br />
pobjednik bila bi vlada Ivice Račana,<br />
za čijeg je upravljanja prosječan<br />
spread u odnosu na njemački Bund<br />
iznosio nešto više od 100 baznih<br />
bodova (bps). Tek neznatno više<br />
PROSINAC, 2011 FORBES 39
Change language