You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
POLITIKA<br />
JOSIP GLAURDIĆ — CAMBRIDGE<br />
EU danas kao YU 80-ih<br />
Prije par tjedana sudjelovao sam na konferenciji “Rasprava o<br />
kraju Jugoslavije” u Centru za studije o jugoistočnoj Europi<br />
Sveučilišta u Grazu. Rijetko se na konferencijama može nešto<br />
suvislo naučiti. Glavna korist od takvih skupova je u networkingu<br />
- gotovo maničnoj razmjeni vizit-karata. Ponekad vam<br />
se, međutim, posreći kao meni u Grazu, pa imate prilike popiti par rundi<br />
s Azemom Vllasijem i slušati ga kako sa smiješkom priča o svom starom<br />
neprijatelju koji spava vječni san u Požarevcu. Ili, ako imate još i više<br />
sreće, netko iznimno pronicljiv i inteligentan vam svojom analizom<br />
ponudi novi pogled na stvarnost i nagna vas na razmišljanje. U ovom<br />
konkretnom slučaju radilo se o ekonomistu Vladimiru Gligorovu i njegovom<br />
uvodnom komentaru da je pozvan na konferenciju govoriti o<br />
raspadu Jugoslavije upravo u vrijeme raspada Europske unije.<br />
14<br />
Što će se dogoditi s Unijom ispune li se prognoze<br />
da nas čeka desetljeće rezanja beneficija socijalne<br />
države? Jugoslavenska federacija svoje je<br />
desetljeće ekonomske krize završila u krvi…<br />
GLIGOROV JE, NAIME, BIO AKTIVNI PROMATRAČ ekonomskog razdora<br />
Jugoslavije 1980-ih godina, a danas je aktivni promatrač onoga što se<br />
događa unutar Europske unije i eurozone. Između tih dvaju procesa, po<br />
njegovom mišljenju, ima dovoljno paralela za iznimnu zabrinutost. Nije<br />
u toj zabrinutosti, naravno, Gligorov jedini. Nedavno je na nešto slično<br />
upozorio i slovenski ekonomist Jože Mencinger. No Gligorovljev me<br />
komentar naveo na razmišljanje više od Mencingerovog jer je već poprimio<br />
onu prepoznatljivu balkansku dozu pomirenosti s nečim naizgled<br />
neizbježnim. Kao da su kotačići mašine razdora već pokrenuti i mi tu<br />
možemo malo toga promijeniti. Nismo u Grazu čuli Gligorovljeve paralele<br />
između Jugoslavije i Europske unije, ali ne bi nam trebao prevelik<br />
napor da ih identificiramo, pogotovo kad su u pitanju odgovori političkih<br />
elita na te dvije krize.<br />
Ne mogu reći da sam (bio) fan<br />
vizije Europe Václava Klausa, ali<br />
kritika političke ekonomije Europske<br />
unije koju češki predsjednik već<br />
duže iznosi, sve više ima smisla u ova<br />
krizna vremena. U Europskoj uniji<br />
je, primjerice, zaista na djelu dominacija<br />
politike nad ekonomijom.<br />
Naravno, ne na isti način kao što je to<br />
bilo u jugoslavenskom jednostranačju,<br />
ali princip je sličan. Banke donose<br />
odluke o najvećim kreditima vođene<br />
FORBES<br />
PROSINAC, 2011<br />
Donosioci<br />
političkih odluka<br />
do te su mjere<br />
odvojeni od birača<br />
da gotovo nemaju<br />
legitimitet pojaviti<br />
se pred njima na<br />
izborima<br />
političkim, a ne ekonomskim računicama.<br />
A kada se ti krediti pokažu nenaplativima<br />
kao u grčkom slučaju, pokriveni<br />
su direktno iz nacionalnih budžeta,<br />
opet nakon političkih odluka. Klaus<br />
je u pravu i kada naglašava da je jedan<br />
od najvećih problema organizacijske<br />
strukture Europske unije demokratski<br />
deficit njenih institucija. Donosioci političkih<br />
odluka odvojeni su od birača do<br />
te mjere da im nedostaje gotovo ikakav<br />
legitimitet. Naravno, nedostatak političkog<br />
legitimiteta Saveza komunista<br />
Jugoslavije bio je još i veći, ali ima nešto<br />
u usporedbi regrutacije političkih lidera<br />
Europske unije s delegatskom “demokracijom”<br />
u Jugoslaviji 1980-ih. Potkraj<br />
života jugoslavenske federacije, njene<br />
su institucije bile popunjene drugorazrednim<br />
kadrovima, baš kao i današnje<br />
institucije Europske unije.<br />
Kad je u pitanju odgovor političkih<br />
elita Europske unije na trenutnu krizu, i<br />
tu su usporedbe s Jugoslavijom iznimno<br />
zanimljive. Kako riješiti problem izloženosti<br />
cijele eurozone nestabilnosti<br />
uslijed trgovinskih i proračunskih manjaka<br />
pojedinih država? Davanjem više<br />
moći centralnim institucijama ili prepoznavanjem<br />
limita čitavog projekta eura<br />
i odvajanjem južnoeuropskih država iz<br />
tog sustava?<br />
NE ZNAM ZA VAS, ALI MENE TA nedoumica<br />
podsjeća na debate o federaciji<br />
i konfederaciji, odnosno centralizmu i<br />
republičkoj autonomiji iz Jugoslavije<br />
s kraja 80-ih. Zazivanje “više Europe”<br />
zvuči jako slično zazivanju “više Jugoslavije”.<br />
Jože Mencinger je u pravu kada<br />
primjećuje da diljem Europske unije<br />
počinju prevladavati narativi izrabljenosti<br />
od strane onih “drugih” unutar<br />
Unije, baš kao što je bio slučaj i kod nas<br />
prije nekih dvadesetak godina. U oba<br />
DR. JOSIP GLAURDIĆ J E HR V A T S K I IST RAŽ I V A Č NA SVEU Č I L IŠT U CA MBRIDGE<br />
S DOKTORAT O M POL I T I ČKI H ZNANOST I A MERIČKOG YA LEA
Change language