Privredna/Gospodarska

Tri projekta 

Kako do fiskalnih reformi 

Privredna/Gospodarska komora Federacije 

BiH ponudila je privredi tri projekta: 

- Analizu uvo|enja poreza na dodatnu vrijednost, 

- Analizu zakona o porezu na dobit 

privrednih/gospodarskih dru{tava i 

- Porez na dohodak gra|ana, 

koja je izradio Institut Ekonomskog fakulteta 

Univerziteta u Sarajevu. 

Predvi|eno je da prezentaciji prisustvuje 

110 pozvanih, a bilo ih je oko 40. Svi oni koji 

su u~estvovali imali su konstruktivne sugestije. 

Dr Sead Kreso, direktor Instituta, naglasio 

je da su autori dali teoretske osnove o 

funkcionisanju PDV-a. Dr Milo{ Trifkovi} je 

pojasnio ustavne mogu}nosti za uvo|enje 

PDV-a na nivou dràve. 

Iz prezentiranih projekata vidljivo je da su 

stope PDV-a identi~ne sada{njim stopama 

poreza na promet kako u po~etnom periodu 

ne bi do{lo do smanjenja prihoda i poskupljenja 

pojedinih proizvoda. 

Porez na dobit treba harmonizirati sa 

stopama u Republici Srpskoj, a doma}e i 

strane privrednike tretirati po istoj stopi. 

Porez na dohodak kao korektivni porez uraditi 

za cijelo podru~je Bosne i Hercegovine 

po istim kriterijima i stopama. 

U prilog provo|enju reformi i uspostave 

jedinstvenog trì{ta cilj nam je bio da pruìmo 

ekonomsku podlogu za izradu {to kvalitetnijih 

zakona. 

Negativne kritike na ra~un predloènih 

projekata uputio je zvani~nik CAFAO Alen 

Jensen, koji je prepri~ao Zakon o indirektnom 

oporezivanju. 

Predloèni projekti su potpuno na tragu 

tog zakona, te nije bilo osnova za primjedbe. 

Izradom i prezentacijom ponu|enih projekata 

cilj nam je da testiramo privredu da se 

nametnemo vladama da sa uvaàvanjem 

uklju~e komore u izradu zakona, jer su im 

one najbolji partner za primjenu zakona. 

Sve dosada{nje analize govore da privreda 

stagnira u svim granama. 

Treba sve umne kapaciteta, ra~unaju}i i 

“doma}u pamet”, aktivirati da se donesu 

najpovoljnija rje{enja za privredu, a samim 

tim }e se budètu obezbijediti punjenje. 

Mirsada ]URÎ] - SELIMOVI]

Promocije 

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH 

Donijeti strategiju razvoja energetike 

Na zahtjev privrednih subjekata - ~lanova P/GKFBiH, 

krajem oktobra, izra|ena je i prezentirana Studija o 

utjecaju uslova isporuke potro{nje i cijena energije i 

energenata na izvoznu konkurentnost industrijskih 

preduze}a u FBiH 

Studija je obuhvatila osnovne parametre 

potro{nje, enegetskih potreba i projekcija 

energije u zemlji i svijetu, osnovne energetske 

pokazatelje u FBiH, te cijene i stanje osnovnih 

parametara za ugalj, elektri~nu energiju, naftu i 

naftne derivate i prirodni gas. Izradili su je predstavnici 

Elektrotehni~kog fakulteta Univerziteta 

u Sarajevu sa saradnicima. Sadràj Studije bi trebao 

biti prijedlog za izradu strategije energetskog 

sektora. Nosilac izrade bio je Salih 

âr{imamovi} sa Elektrotehn~kog fakulteta, koji 

ju je i prezentirao. 

Ovisnost o uvozu energenata u FBiH iznosi 

oko 34 odsto (26 odsto nafta i naftni derivati i 

osam odsto prirodni gas). 

Cijena doma}eg energetskog uglja ve}a je za 

20 odsto u odnosu na ekvivalent uvoznog uglja. 

Njegovu proizvodnju karakteri{e niska produktivnost 

i vi{ak zaposlenih. 

Stoga se mora potpuno promijeniti struktura 

dràvne pomo}i rudnicima u FBiH. 

Kada je u pitanju elektri~na energija, preporu~uje 

se primjena kriterija za umanjenje tarifnih 

stavova {to ve}em broju industrijskih 

potro{a~a. 

Prema Tarifnom sistemu, tarifni stavovi se 

mogu mijenjati i na osnovu Odluke Vlade FBiH 

“kada se takvom izmjenom provode mjere 

ekonomske politike”. Ove mjere Vlada moè 

provoditi u cilju stimuliranja odre|enog ili vi{e 

preduze}a, grane industrije ili provo|enja 

odre|enih politika. 

Prosje~na godi{nja cijena elektri~ne energije 

u FBiH za sve kategorije industrijskih potro{a~a, 

osim komercijalnih kupaca na 0,4 kV, je na 

nivou ili nià od prosje~nih cijena elektri~ne 

energije u Evropi. Za komercijalne potro{a~e na 

0,4 kV, prosje~na godi{nja cijena je vi{a od prosje~nih 

cijena elektri~ne energije u Evropi. 

Prosje~na cijena elektri~ne energije za industrijske 

potro{a~e u Federaciji BiH u odnosu na 

tranzicijske zemlje na 35 kV je nià, dok je za 

10kV nivo vi{a u odnosu na prosjek cijena u 

tranzicijskim zemljama. 

Kada je rije~ o nafti i naftnim derivatima, 

evidentan je porast u~esnika u ovoj djelatnosti, 

a zbog neure|enog ekonomskog prostora i 

nepostojanja jedinstvenog bh. trì{ta. 

Kod uvoza prirodnog gasa transportni 

tro{kovi su visoki zbog nerealno zakupljenih 

kapaciteta i neure|enosti trì{ta u BiH, te 

diskontinuirane potro{nje. 

Predstavnici V/SKBiH su izrazili spremnost 

da }e nakon {to se sli~na analiza provede i u 

Republici Srpskoj izraditi studiju za cijelo 

podru~je BiH. 

U ovaj sektor je potrebno dugoro~no ulagati 

i raditi na {to bròj uspostavi jedinstvenog bh. 

trì{ta, stav je privrednika. 

Jedan od zaklju~aka studije na osnovu 

pomenutih podataka bio je i prioritetna izrada 

strategije razvoja energetike BiH koja bi bila 

osnova za izradu legislative i regulative koja }e 

biti harmonizirana sa evropskim standardima, a 

prije svega Direktivama EU. 

S. V. 

GLASNIK 

Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne 

i Hercegovine 

List izlazi mjese~no 

Godina IV 

Broj 13 

oktobar/listopad 2003. 

GLASNIK ure|uje 

Redakcijski kolegij: 

@eljana Bevanda, glavni urednik 

Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, 

~lanovi: 

[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, 

Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar 

Redakcije. 

DTP: "Privredna {tampa" 

Adresa: 

Privredna/Gospodarska komora FBiH 

- za Glasnik - 

71000 Sarajevo 

Branislava \ur|eva 10/IV 

Kontakt osoba: Meliha Veli} 

Telefon: 033/267-690 

E-mail: m.velic@kfbih.com 

Telefoni: 

033/663-370 (centrala) 

033/217-782 

Faks: 033/217-783 

www.kfbih.com 

Izdava~: 

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo 

[tampa: 

"Birograf" Sarajevo 

Gajev trg 2 

Za {tampariju 

Rizah Mustafi} 

Besplatan primjerak 

3


Nacionalni program 

“Proizvodimo, kupujmo doma}e” 

Privredne komore Federacije BiH, Republike Srpske i 

Br~ko Distrikta BiH raspisale su, 17. 10. 2003. godine, 

javni natje~aj za izradu i provo|enje Programa 

ogla{avanja u svrhu realizacije Nacionalnog programa 

“Proizvodimo, kupujmo doma}e” (NP PKD). Budu}i da 

smo o Nacionalnom programu “Proizvodimo, kupujmo 

doma}e” ve} pisali, u cilju daljeg informisanja, navodimo 

kompletan tekst Priloga, dopunskih obja{njenja NP PKD 

za davanje ponude za izradu Programa ogla{avanja 

Prilog 

uz ogla{eno Javno nadmetanje za 

izradu i provo|enje programa 

ogla{avanja 

u svrhu realizacije Nacionalnog 

programa “Proizvodimo, kupujmo 

doma}e” 

U BiH nije u dovoljnoj mjeri analizirano, niti 

dokumentovano, ali postoji op}e uvjerenje 

javnosti, posebno stru~ne, da se potro{a~i pri 

kupovini radije opredjeljuju za proizvode iz 

uvoza, ~ak i u slu~ajevima identi~nih cijena sa 

doma}im proizvodima i nedovoljnih dokaza da je 

uvozna ponuda kvalitetnija. 

Prisutna je doza nepovjerenja prema doma- 

}em proizvodu - usluzi i apriorne vjere u dobar 

kvalitet robe i usluge stranog porijekla. Ova pojava 

nije novijeg datuma. Poznata je i u prethodnom 

privrednom sistemu BiH, koji je u periodu 

rasta imao ve}u ponudu doma}ih proizvoda i 

usluga visokog kvaliteta i sa pribli`no jednakim 

cijenama, ali su potro{a~i kad im se za to ukazivala 

prilika ~esto povjerenje ukazivali proizvodima 

inozemnog porijekla. 

Nacionalni program “Proizvodimo, kupujmo 

doma}e” predvi|a da se po posebno pripremljenom 

Programu ogla{avanja proizvoda i usluga 

doma}eg porijekla javnosti upu}uju poruke, u 

svrhu njihovog informisanja, uvjeravanja i podsje}anja 

na njihov pojedina~ni, op}i i zajedni~ki 

interes da se pri kupovini proizvoda, odnosno 

kori{tenja usluge, pri jednakim uslovima kvaliteta 

i cijene, opredijele za doma}i proizvod - uslugu. 

Da bi ostvarili ciljeve NP PKD privredne komore 

kao glavni nosioci i organizatori realizacije 

zahtijevaju da ponu|a~ev Program ogla{avanja 

(PO) zadovolji slijede}e: 

PO treba uraditi kao jedinstven sa jasno 

nagla{enim sastavnim dijelovima i adekvatnim 

Marketing komunikacionim miksom za svaku 

fazu NP PKD. 

Prva faza 

U prvoj fazi realizacije NP PKD javnost treba 

uop}eno upoznati s proizvodima i uslugama po 

grupacijama, a sve u skladu s Programom realizacije 

Modula, koji je sastavni dio ovog Priloga. 

Ovom fazom, koja }e se odvijati komunikacijom 

s javnosti preko medija, treba posti}i dvostruki 

cilj: (1) kod kupaca da, pri jednakim uslovima 

cijene i kvaliteta, povjerenje ukaù doma}em 

proizvodu - usluzi, (2) kod proizvo|a~a da (2a) 

pobolj{aju kvalitet svojih proizvoda - usluga i prilagode 

cijenu konkurenciji, te (2b) da ulaù u 

proizvodnju proizvoda koji trebaju doma}em 

trì{tu, a ukupna trì{na situacija i stanje doma}ih 

resursa ukazuju da bi se ti proizvodi mogli 

racionalno i efikasno proizvoditi u BiH. 

Komisije modula, koje formiraju privredne 

komore entiteta i Distrikta Br~ko BiH, pripremaju 

sve materijale, a javnosti se prezentiraju 

preko medija, u skladu s Medija planom koji 

priprema ponu|a~. NP PKD predvi|a 15 modula 

grupacija proizvoda i usluga s mogu}no{}u 

da ih bude i vi{e. 

Posebna tri modula su: 

- Dràvni organi - uloga i zadaci u realizaciji 

NP PKD, 

- Asocijacije privrede - uloga i zadaci u realizaciji 

NP PKD, 

- Trgovina na veliko i trgovina na malo. 

Plan ogla{avanja treba uvaàvati specifi- 

~nosti svakog od 15 modula i komisijama modula 

i privrednim komorama sugerirati aktivnosti 

u interesu uspje{ne realizacije NP PKD. 

Za realizaciju prve faze tro{kove snose 

privredne komore entiteta i Distrikta Br~ko BiH 

i za ovaj dio ogla{avanja ponu|a~ zaklju~uje 

Ugovor s Konzorcijem privrednih komora, 

odnosno jednom privrednom komorom u ime 

Konzorcija privrednih komora. 

Prijedlog Ugovora dostavlja ponu|a~, kao 

sastavni dio ponude programa ogla{avanja NP 

PKD. 

Druga faza 

Druga faza aktivnosti, na osnovama informisane 

javnosti aktivnostima iz prve faze, 

obuhvata predstavljanje firmi BiH koje iskaù 

interes da, preko zajedni~kog ogla{avanja, u 

okviru konkretnog modula, promoviraju vlastite 

proizvode - usluge. 

U ovoj fazi predvi|eno je emitovanje informacija 

o poslovanju ovih firmi, njihovim proizvodnim 

mogu}nostima, asortimanu i osnovnim 

karakteristikama proizvoda namijenjenih 

trì{tu, kao i drugim relevantnim informacijama. 

Za ove poslove ponu|a~ treba dati odgovaraju}i 

program ogla{avanja sa ponudom. 

4


Zajedni~ko ogla{avanje firmi i njihovih 

proizvoda, iako me|u njima postoji konkurencija, 

ne ugroàva njihove pojedina~ne interese, 

jer u ve}ini slu~ajeva njihova ukupna proizvodnja 

ne moè zadovoljiti ukupne doma}e 

potrebe. Zajedni~ko ogla{avanje, posebno za 

firme koje do sada nisu zna~ajnije reklamirale 

sebe i svoje proizvode, predstavlja put ka 

stvaranju imidà firme i njenih proizvoda i 

izgradnju sopstvene marke. 

Ovu, drugu fazu, zajedni~ki }e realizovati 

zainteresovani poslovni subjekti s izabranim 

ponu|a~em o ~emu }e zajedni~ki potpisati 

ugovor. Materijale o firmi i njenim proizvodima 

- uslugama potrebne za ogla{avanje, a po 

Programu ogla{avanja, pripremit }e firme. 

Drugu fazu finansiraju firme potpisnice ugovora, 

a privredne komore obavljaju poslove koordinacije 

u okviru svojih redovnih aktivnosti. 

Tre}a faza 

U tre}oj fazi, na bazi povoljnog op}eg ambijenta 

stvorenog provo|enjem prethodne dvije, 

zainteresovane firme zaklju~uju samostalne 

ugovore s ponu|a~em o ogla{avanju njegovih 

proizvoda i usluga. Nastavak ogla{avanja kao 

samostalne firme i njenih proizvoda ubrzat }e 

stvaranje povoljnog imidà o firmi i njenim 

proizvodima, {to treba olak{ati izvoz u druge 

zemlje. U ovoj fazi treba nastojati ostvariti 

ogla{avanje u inozemstvu. 

Ponu|a~ za tre}u fazu priprema program 

ogla{avanja i odgovaraju}u ponudu, kao sastavni 

dio ukupne ponude. 

Me|ufaza 

Programom ogla{avanja predvidjeti ogla{avanje 

primjene Pravilnika o znakovima vizuelnog 

ozna~avanja bh. proizvoda i mogu}nosti 

sticanja i kori{tenja vizuelnog znaka “bosanskohercegova~ki 

kvalitet” i “izvorno bosanskohercegova~ki 

proizvod”. 

Generalno, program ogla{avanja treba biti 

usmjeren na pomjeranje misaonog stanja kod 

ljudi, kako bi se izazvala pa`nja i interesovanje 

za doma}e proizvode i usluge uop}e ili odgovaraju}i 

drugi efekat, koji prethodi kupovnom 

pona{anju doma}eg proizvoda - usluge. 

Pretpostavljaju}i da doma}i kupac - potro- 

{a~, jo{ uvijek, a priori, vjeruje u bolji kvalitet 

uvoznog od doma}eg proizvoda, cijeli proces 

ogla{avanja treba postaviti tako da se izazove 

pa`nja i omogu}i primanje, prerada i prihvatanje 

poruke na stvaranju pozitivnog imidà za 

doma}i proizvod, prodavnicu, proizvo|a~a. 

Da bi se postigao uspjeh i u pam}enju ljudi 

zadràvao sadràj ogla{avanog potrebno je 

predvidjeti optimalan broj ponavljanja. 

Osigurati mjerenje rezultata ukupne i pojedina~nih 

aktivnosti na realizaciji programa i 

komunikacione i prodajne efekte ogla{avanja, 

te predvidjeti prettestiranje i posttestiranje. 

Medija plan, kao sastavni dio Programa 

ogla{avanja, treba predvidjeti optimalnu kombinaciju 

kori{tenja medija vode}i ra~una da se 

NP PKD realizira na cijelom prostoru BiH. 

Napomene 

U cijeloj aktivnosti provo|enja Programa 

akcent je na doma}em proizvodu i usluzi i pridobivanju 

javnosti za kupovinu proizvoda i 

usluga doma}eg porijekla. U tom smislu, u 

skladu s kodeksom poslovnog pona{anja, nije 

potrebno, niti je dozvoljeno uvozne proizvode 

i usluge stavljati u negativnim konotacijama. 

Uvoz jeste konkurencija doma}oj proizvodnji, 

ali je ona nu`na. 

U javnim nastupima prezentiranja poruka 

po modulima, posebno iz prve faze, predvidjeti 

u~e{}e uglavnom mla|ih osoba, pribli`no jednake 

spolne zastupljenosti. Trebaju biti lica 

koja se do sada nisu pojavljivala u javnosti. 

Direktore firmi uklju~ivati samo u neophodnim 

prilikama za zastupanje firmi. Mladi se trebaju 

obra}ati mladima da grade navike kupovine 

doma}ih proizvoda, jer jedni u druge imaju 

povjerenje. Mladi se obra}aju starijim da mijenjaju 

svoje navike i s vi{e povjerenja kupuju 

doma}e proizvode, a i starija generacija }e vi{e 

vjerovati porukama mla|ih. Sve televizijske 

prezentacije treba reìrati potpuno druga~ije od 

ustaljenih kli{ea: fotelje, stolovi, ozbiljni 

voditelji, op{irna izlaganja i sli~no. Program 

ogla{avanja treba planirati tako da u javnosti 

stvara op}u pozitivisti~ku klimu, kako oko i u 

vezi samog NP PKD tako i za konkretne, pa i 

najmanje aktivnosti koje preduzimaju firme i 

dràvni organi na realizaciji Programa. 

Mr Hasan JAKUPOVI] 

5


Pokazatelji za osam mjeseci 

Deficit BiH preko dvije milijarde KM 

Mostar, oktobra - Ukoliko BiH nastavi sa uvozom robe, 

koji trenutno obuhvata 50 odsto bruto dru{tvenog 

proizvoda, zemlji prijeti bankrot, izjavio je, po~etkom 

oktobra, u Mostaru potpredsjednik Privredne/Gospodarske 

komore FBiH Jago Lasi} 

- BiH je u zadnjih {est godina uvezla robe u 

iznosu od preko 11,5 milijardi KM, a za osam 

mjeseci ove godine oko 2,5 milijardi KM. Ukoliko 

nastavimo ovim tempom uvoza, bez vlastite 

proizvodnje i unosa novca s neke druge strane, 

srljamo ka bankrotu - kazao je Lasi}. 

Prema njegovim rije~ima, prosje~ni mjese~ni 

ostvareni deficit u ovoj godini iznosi 295 miliona 

KM, a nastavljanjem ovakvog trenda dràva }e 

do}i u takozvanu sivu zonu kada ne}e mo}i 

izmirivati svoje obaveze. 

Za osam mjeseci ove godine BiH je ostvarila 

deficit od 2,153 milijarde KM, od ~ega u trgovini 

sa zemljama sa kojima ima potpisan sporazum o 

slobodnoj trgovini otpada 57,57 odsto. 

Lasi} je istakao da ovi podaci ukazuju na to da 

je BiH, kada je u pitanju pokrivenost uvoza izvozom, 

puno bolje poslovala sa zemljama sa kojima 

nema potpisan sporazum o slobodnoj trgovini, 

nego sa onima sa kojima ima takav sporazum. 

- Me|u razlozima za ovakvo stanje su i tehni~ke 

barijere za izvoz robe. Subvencionirana roba ulazi 

na bh.trì{te, pa bi BiH morala uvesti za{titne 

carine na uvezenu robu ove vrste - istakao je Lasi}. 

Dodao je da zna~ajnu smetnju izvozu predstavlja 

i nestandardizacija doma}e robe, zbog ~ega 

bi BiH morala hitno raditi na uspostavi institucija za 

standardizaciju, prije svega veterinarskog instituta. 

Privredna komora smatra neophodnim i hitno 

uvo|enje reda na granici i odre|ivanje grani~nih 

prelaza za pojedine robe. Ovim bi se ostvarila 

potpuna kontrola uvoza kako u smislu kvantiteta 

tako i kvaliteta robe koja ulazi u zemlju. 

Lasi} je napomenuo kako }e lo{u prihodovnu 

stranu BiH dodatno pogor{ati i to {to od Nove 

godine BiH ulazi “u podru~je bescarinskog 

poslovanja” sa Republikom Hrvatskom i Srbijom 

i Crnom Gorom (SCG). 

Ovo }e ve} sljede}e godine, kako je rekao, 

zna~iti gubitak do 62 miliona KM, koji su po 

osnovu uvoza ostvarivani sa R Hrvatskom i 

dodatnih 10 miliona KM sa SCG. 

- To su prihodi ostvareni po osnovu carina i 

ne vidim na koji na~in }e se to nadoknaditi, ukoliko 

se ne pove}a prikupljanje sredstava na nekoj 

drugoj strani - kazao je Lasi}. 

Ukoliko vlasti ne donesu za{titne mjere, Lasi} 

smatra da }e “do}i do nekontroliranog uvoza i 

daljeg srljanja ka bankrotu”. /ONASA/ 

Visok rizik za ulaga~e 

BiH i dalje u skupini 

zemalja s najniìm 

kreditnim rejtingom 

Kako javlja FENA Bosna i Hercegovina, s 

kreditnim rejtingom DB6d, i dalje se nalazi na 

ljestvici zemalja u kojima postoji vrlo visok rizik 

da se ulaga~ima njihova investicija ne}e isplatiti, 

stoji u najnovijem izvje{}u svjetske bonitetne 

ku}e Dun & Bradstreet (D&B). Osim BiH, na 

za~elju ljestvice s tom ocjenom mjesecima se 

nalaze Srbija i Crna Gora, Uzbekistan, 

Turkmenistan, Tadìkistan, Gruzija, Bjelorusija i 

Albanija. Na ~elu D&B-ove ljestvice 25 tranzicijskih 

zemlja za koje se ocjenjuje kreditni rejting 

nalazi se Slovenija s rejtingom DB2c, a na drugom 

mjestu je Ma|arska s rejtingom DB2d. Ti 

rejtinzi zna~e da su te zemlje ocijenjene kao 

zemlje niskog rizika za ulaga~e. Hrvatska se 

nalazi i dalje na 10. mjestu, s kreditnim rejtingom 

DB4d. Hrvatska taj rejting ima ve} niz mjeseci, a 

ta ocjena ozna~ava zemlje umjerenog rizika za 

ulaganja. Ina~e, Dun & Bradstreet je najve}a i 

najuglednija svjetska bonitetna ku}a, koja, uz 

pomo} razgranate mreè predstavni{tava i korespondenata 

{irom svijeta, svakodnevno aùrira 

bazu boniteta za preko 62 milijuna dru{tava iz 

cijeloga svijeta. 

Statistike 

Smanjen 

uvoz iz 

Slovenije 

Za sedam mjeseci ove godine uvoz iz 

Republike Slovenije u BiH iznosio je 273.259.000 

eura, dok je u istom periodu izvoz iz BiH u R 

Sloveniju bio 43.607.000 eura. 

Prema podacima Gospodarske zbornice 

Slovenije, u odnosu na isti period 2002. godine 

izvoz iz R Slovenije u BiH je smanjen za 2,6 odsto 

ili 7,3 miliona eura, dok je uvoz iz BiH pove}an 

za 13,5 odsto, odnosno za 5,2 miliona eura. 

Iz R Slovenije u BiH se najvi{e izvozi mineralna 

voda (5,5 odsto), tekstilne tkanine (4,3 odsto), 

lijekovi (3,9 odsto), pivo (3,6 odsto), dok se iz BiH 

u R Sloveniju najvi{e uvoze dijelovi obu}e (12,6 

odsto), neobra|eno drvo (10,1 odsto), sirova 

koà (6,5 odsto), dijelovi za motorna vozila (3,6 

odsto), ènski odjevni predmeti (2,8 odsto) itd. 

Direktor Predstavni{tva Gospodarske zbornice 

Slovenije u BiH Amir Huji} izjavio je kako 

}e, u cilju daljnjeg uravnoteènja robne razmjene 

u R Sloveniji, biti organizirana izlo`ba bh. 

proizvoda. Huji} je dodao kako }e uskoro biti 

utvr|en termin odràvanja te izlo`be, najvjerovatnije 

krajem oktobra, prilikom posjete 

predstavnika Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske 

komore BiH Gospodarskoj zbornici 

Slovenije. /Fena/ 

6

Mesoprera|iva~ka industrija u FBiH 

Mesoprera|iva~ka industrija u Federaciji 

BiH najve}im dijelom je orijentisana na obezbje|enje 

sirovina iz uvoza uz visoke carinske 

pristojbe pri uvozu nekih repromaterijala kojih 

nema ili nema dovoljno na doma}em trì{tu. 

Ugovori o slobodnoj trgovini sa susjednim 

zemljama jo{ vi{e oteàvaju doma}u proizvodnju. 

Gotovi proizvodi iz ovih zemalja uvoze se 

u BiH sa smanjenim carinskim optera}enjima, a 

uskoro i bez njih, tako da doma}i proizvodi 

nisu konkurentni sli~nim proizvodima iz uvoza. 

Kako bi se prevazi{la ova situacija i mesoprera|iva~i 

bar donekle doveli u ravnopravan 

poloàj sa proizvo|a~ima iz susjednih zemalja, 

a u isto vrijeme za{titili i doma}u primarnu 

proizvodnju mesa, Privredna/Gospodarska 

komora FBiH je pokrenula inicijativu kod 

Vije}a ministara BiH i resornih ministarstava da 

se prera|iva~ima mesa odobri tromjese~ni 

kontingent za uvoz pojedinih kategorija mesa, 

uz sniènje carinskih pristojbi. 


Odobreni kontingenti 

Vije}e ministara BiH je na 27. sjednici, odrànoj 2. oktobra, 

donijelo Odluku o privremenoj suspenziji uvoznih 

da`bina iz Carinske tarife BiH za odre|ene 

poljoprivredno-prehrambene i industrijske proizvode * 

Uvoz sirovina vr{i}e isklju~ivo preduze}a koja se bave 

preradom mesa na dva grani~na prijelaza uz kontrolu 

carinika, veterinarskih i tr`nih inspektora 

Vije}e ministara BiH je na 27. sjednici, 

odrànoj 2. oktobra, donijelo Odluku o privremenoj 

suspenziji uvoznih da`bina iz Carinske 

tarife BiH za odre|ene poljoprivrednoprehrambene 

i industrijske proizvode. 

Odobren je kontingent za mesoprera|iva~ku 

industriju Federacije BiH: 930 tona gove|eg 

mesa, smrznutog bez kostiju za industrijsku 

proizvodnju (tarifni broj 0202 30 90 00), 358 

tona svinjskog mesa za industrijsku proizvodnju 

(tarifni broj 0203 19 15 00) i 1.723 tone mesa 

peradi, isje~enog na komade, bez kostiju za 

industrijsku preradu (tarifni broj 0207 14 10 00). 

Na sastanku Grupacije proizvo|a~a i 

prera|iva~a mesa P/GKFBiH izvr{ena je 

raspodjela na krajnje korisnike - prera|iva~e po 

koli~inama i kategorijama mesa. 

Vije}e ministara je propisalo i posebno 

Uputstvo o na~inu provo|enja Odluke. Uvoz 

sirovina vr{i}e isklju~ivo preduze}a koja se 

bave preradom mesa na dva grani~na prijelaza 

uz kontrolu carinika, veterinarskih i tr`nih 

inspektora. Ministarstva poljoprivrede entiteta 

svojim rje{enjem odobrava}e svakom mesoprera|iva~u 

koli~inu sirovina za uvoz, a na osnovu 

raspodjele na krajnje korisnike. 

Odluka o suspenziji uvoznih da`bina za 

pojedine kategorije mesa koje se koristi 

isklju~ivo za preradu je privremenog karaktera 

i ostaje na snazi 90 dana od dana dono{enja. 

M. ME[ANOVI] 

Izgradnja savremene tvornice 

Prirodni kiseljak 

Princess 

U Ora{ Planjama kod Te{nja otvoren je novi 

pogon i punionica prirodnog kiseljaka 

Princess. Probna proizvodnja kiseljaka tekla je 

unazad godinu i njegova potra`nja na trì{tu je 

prevazi{la o~ekivanja. To je bio razlog da se 

menad`ment firme odlu~i za novi projekat 

izgradnje savremene punionice. U objekat je 

uloèno oko 700.000 KM i zapo{ljavat }e 

dvadeset radnika koji }e raditi u dvije smjene. 

Kapacitet izvora je 70 litara u minuti. Do sada se 

prirodni kiseljak Princess izvozio u manjim 

koli~inama u Ameriku, Englesku i [vicarsku, a 

menad`ment firme se nada da }e oko pedeset 

odsto proizvodnje biti plasirano na inotrì{te. 

Te{anjski kraj je, ina~e, poznat po kvalitetnim 

mineralnim vodama. Za samo dvije godine 

od ideje i istraìva~kih radova ova voda osvojila 

je trì{te. Na Sajmu svjetskih voda u Berkeley 

Springsu u SAD voda Princess osvojila je ~etvrto 

mjesto. M. M. 

7


Duhan 

Premije nisu ispla}ene 

Radni sastanak ~lanova Grupacije duhanske privrede 

P/GKFBiH sa ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i 

{umarstva FBiH odràn je sredinom oktobra 

Povod za susret proizvo|a~a duhana sa 

resornim ministrom bila je isplata premije na 

otkupljeni sirovi duhan roda 2002. godine koja 

iznosi 0,90 KM/kg. Do sada je ispla}eno oko 66 

odsto, dok se na ostatak jo{ ~eka. 

- Isplatu razlike premije za proizvodnju 

duhana za pro{lu godinu }emo poku{ati rije{iti 

kroz rebalans unutra{nje preraspodjele budèta - 

kazao je Marinko Boì}, ministar poljoprivrede, 

vodoprivrede i {umarstva Federacije BiH. 

Kada je u pitanju rod 2003. godine, ministar 

Boì} je istakao da }e isplata zavisiti od budèta, 

odnosno od sume novca kojom }e raspolagati 

ministarstvo. 

Koli~ina proizvedenog duhana u ovoj godini 

}e biti manja za oko 60 odsto u odnosu na 

pro{lu, zbog velike su{e koja }e se odraziti kako 

na na{u tako i na cijelu evropsku poljoprivredu. 

Ministar Boì} je naglasio da }e neke od 

aktivnosti ovog ministarstva biti prijedlog za 

izradu registra poljoprivrednih proizvo|a~a i 

dono{enje krovnog zakona o poljoprivredi. 

Akcentirano je i pitanje za{tite doma}e proizvodnje 

duhana i duhanskih prera|evina. Postoje}a 

zakonska regulativa ne {titi doma}i proizvod, jer 

je uvoz cigareta neograni~en i bez kontrole 

kvaliteta. Akciza na doma}e i uvozne cigarete je 

ista i iznosi 35 odsto na maloprodajnu cijenu 

umanjenu za porez na promet. Porez je isti za 

sve cigarete (20 odsto), a carina je 15 odsto plus 

jedan odsto carinsko evidentiranje. 

Doma}a proizvodnja pokriva 65 do 70 odsto 

doma}eg trì{ta, a mjere za{tite bi je znatno pove}ale 

kao i budètske prihode na cijelom prostoru BiH. 

Na{a duhanska industrija bi se od prekomjernog 

uvoza mogla {tititi uvo|enjem razli~itih 

akciza za doma}e i uvozne proizvode, kao i 

pove}anjem carina na proizvode koji se uvoze. 

Na{ strate{ki interes je proizvodnja i prerada 

duhana, {to zna~i da bi se rje{avanjem problema 

za{tite doma}e proizvodnje rije{ilo i pitanje primarnih 

proizvo|a~a, stav je ~lanova Grupacije. 

U okviru predstoje}ih aktivnosti Grupacija }e 

organizirati radni sastanak sa predstavnicima 

Republike Srpske, kao i uputiti upit o ovom 

problemu entitetskim premijerima i Vije}u ministara 

BiH. 

Raspravljano je i o povratu nov~anih sredstava 

akcize i poreza na promet za lo`-ulje koje se 

koristi za su{enje duhana roda 2002. i 2003. 

godine. 

Ova potraìvanja se odnose na preduze}a 

“Bosanac” d.d. Ora{je i “Duhan” d.d. Grada~ac 

koja za su{enje duhana tipa virdìnija koriste loùlje 

i to jedan litar za kg duhana. 

Oni zahtijevaju povrat pomenutih nov~anih 

sredstava bar za 2003. godinu. 

S. V. 

Svjetski dan hrane 

Jedna ~etvrtina koja u|e 

u BiH je nelegalna 

Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Sarajevu 

nastoji gra|anima BiH kontrolom obezbijediti 

zdravstveno-sigurnu hranu, ali je malo uzoraka 

prehrambenih proizvoda koji dospiju na analizu 

na fakultet, izjavio je profesor Poljoprivrednog 

fakulteta u Sarajevu Ahmed Smaji} 

Na pres-konferenciji organiziranoj povodom Svjetskog 

dana hrane, 16. oktobra, Smaji} je kazao kako su glavni 

razlozi slabe kontrole visoka cijena analiza, crno trì{te i 

nedjelotvornost inspekcijskih organa. 

- Jedna ~etvrtina hrane, koja u|e u BiH, u|e nelegalno 

preko rijeka Save i Drine, pa se dalje distribuira po prodavnicima 

koje rade na crno i kojima nije u intreresu da je 

kontroliraju, a problem je i {to carinski organi BiH nemaju 

adekvatnu opremu da provjere ispravnost hrane pri uvozu 

- rekao je Smaji}. 

Prema podacima Svjetske organizacije za poljoprivredu 

i hranu (FAO), u svijetu gladuje vi{e od 800 miliona ljudi, 

dok ih oko dvije milijarde osje}a nedostatak hrane. 

- Na àlost, podaci UN-a ukazuju na to da u svijetu 

svakog mjeseca vi{e od 40 hiljada djece oslijepi zbog 

nedostatka vitamina A u ishrani, te umre oko jedan milion 

djece mla|e od pet godina od izlije~ivih bolesti. Hranom 

se u u ljudski organizam unosi oko 80 odsto {tetnih tvari i 

zato se mora posvetiti ve}a pa`nja u proizvodnji i preradi 

ìve`nih namirnica - kazao je dekan Fakulteta Vjekoslav 

Selak. Koliko je proizvodnja hrane bitna za njen kvalitet, 

po Selakovim rije~ima, najbolje ilustrira ~injenica da }e 

BiH u oblasti proizvodnje hrane, a da bi postala ~lanicom 

Evropske unije, morati da pripremi vi{e od 7.000 stranica 

teksta zakona, propisa i drugih normativnih akata. 

On je pozvao doma}e vlasti da se vi{e po~nu baviti 

za{titom doma}e proizvodnje, stimuliranjem izvoza hrane 

i pi}a i doma}e proizvodnje, te proizvodnje organski 

zdrave hrane. (FENA) 

8


BiH ’preplavljena’ robom iz inostranstva 

Primarna peradarska 

proizvodnja u 

katastrofalnoj situaciji 

Na sastanku u Sarajevu, 23. oktobra, 

Abdulah Gagi}, predsjednik Grupacije 

proizvo|a~a peradi i sto~ne hrane pri 

P/GKFBiH, situaciju u primarnoj peradarskoj 

proizvodnji ocijenio je katastrofalnom. 

Ovom te{kom stanju, u velikoj mjeri, 

doprinijeli su ugovori o slobodnoj trgovini 

koje je BiH sklopila sa Hrvatskom, Srbijom 

i Crnom Gorom, Rumunijom, Turskom i 

drugim zemljama okruènja 

- Dosada{nji u~inak ovih ugovora je takav da 

je BiH ‘preplavljena’ robom iz inostranstva - 

rekao je Gagi}. Istakao je kako su ugovori o slobodnoj 

trgovini u potpunosti validni, te ih nije 

mogu}e raskinuti. - Rezultat ovih sporazuma je 

poguban za cijelu dràvu, o ~emu svjedo~e i 

podaci o deficitu u trgovinskoj razmjeni BiH sa 

inostranstvom. Deficit BiH je 3,5 milijardi KM, od 

~ega se 2,5 milijardi KM odnosi na razmjenu FBiH 

sa inostranstvom. Istovremeno, simboli~na 

koli~ina bh. robe nalazi se na trì{tu Hrvatske. 

Prema njegovim rije~ima, realno je o~ekivati da 

situacija u bh. primarnoj peradarskoj i 

poljoprivrednoj proizvodnji uop}e bude u jo{ 

teèm poloàju, jer zemlje potpisnice sporazuma 

postepeno bivaju oslobo|ene carinskih davanja. 

- Upravo svjesni jo{ gore situacije u kojoj }emo se 

2004. godine na}i, tokom ove godine nekoliko 

puta smo nadle`nim dràvnim i federalnim ministarstvima 

i institucijama upu}ivali zaklju~ke sa 

sastanaka u P/GKFBiH. Obi~no su sadràvali prijedloge 

mjera za{tite doma}e poljoprivredne 

proizvodnje, mogu}nosti njihovog podsticaja, 

mjere koje bi omogu}ile plasman bh. robe na 

inotrì{ta i sli~no, istakao je. Me|utim, rje{enja jo{ 

uvijek nisu prona|ena. 

Zamjenik ministra za poljoprivredu, 

vodoprivredu i {umarstvo FBiH i {ef sektora za 

primarnu poljoprivrednu proizvodnju Ahmed 

Duranovi} kazao je kako su poraàvaju}i 

podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni FBiH sa 

inostranstvom. - Za devet mjeseci ove godine u 

BiH je uvezeno osnovnih poljoprivrednih 

proizvoda u vrijednosti 756 miliona KM, a 

izvezeno samo 56. Dakle, odnos uvoz - izvoz je 

7 : 100, a izvoz - uvoz 1 : 13,7, rekao je Duranovi}, 

te dodao da akcija “Kupujmo doma}e” ima 

zna~aj samo izjave, sve dok BiH uvozi sirovine 

za proizvodnju, pa tek onda ih plasira na 

inotrì{ta. 

- Moramo proizvoditi na bazi doma}ih sirovina 

i na doma}e i inotrì{te plasirati bh. proizvode, 

rekao je. /ONASA/ 

Koordinacioni odbor za ekonomski 

razvoj BiH 

Tre}a sjednica Radne 

grupe za privatizaciju 

Javni poziv za prodaju ~etiri 

strate{ka bh. preduze}a - Bira Biha}, 

Granit Jablanica, Metalno Zenica i 

Enker Te{anj - bi}e raspisan 

narednog mjeseca, saop}eno je na 

tre}oj sjednici Radne grupe za 

privatizaciju Koordinacionog odbora 

za ekonomski razvoj i evropske 

integracije, odrànoj 3. oktobra 

Koopredsjedavaju}i Radne grupe Zlatan 

Dedi} kazao je da }e tenderi za privatizaciju 

preduze}a Bira i Granit biti objavljeni 24. oktobra, 

za Metalno 31. oktobra, te za privatizaciju 

kompanije Enker 14. novembra ove godine. 

Po Dedi}evim rije~ima, javni poziv za privatizaciju 

preduze}a Energoinvest Livnica je 

trenutno u toku i otvoren je do 17. oktobra ove 

godine. 

Kada je rije~ o privatizaciji hotela Holiday 

Inn Sarajevo, Dedi} je kazao se do kraja ovog 

mjeseca o~ekuje zaklju~ivanje kupoprodajnog 

ugovora s jedinim ponu|a~em za kupovinu 

ovog hotela, austrijskom kompanijom Alpha 

Baumanagement. 

- Rje{enje problema dugovanja preduze}a 

Unis Tadiv iz Konjica jo{ uvijek nije prona|eno, 

tako da je situacija nepromijenjena - rekao je 

Dedi}, dodaju}i kako }e se federalni ministar 

finansija uskoro sastati sa predstavnicima Vlade 

Hercegova~ko-neretvanskog kantona i razmatrati 

mogu}nost za rje{enje dugovanja ovog 

preduze}a. 

Potencijalni investitor, slovenska kompanija 

Prevent odustala je od kupovine Unis Tadiva, 

upravo zbog njegovog dugovanja u iznosu od 

dva miliona KM, koja se ve}inom odnose na 

neizmirene obaveze prema dràvnim fondovima 

za penziono i socijalno osiguranje. 

Agencija FIPA ponudila je Radnoj grupi svoju 

pomo}, koja se odnosi na prezentaciju na web 

stranici, te izradi vodi~a za privatizaciju u BiH. 

Na prethodnoj sjednici radne grupe za privatizaciju, 

odrànoj 19. septembra ove godine, 

utvr|ena je lista od 15 prioritetnih preduze}a za 

privatizaciju. To su preduze}a: Bira Biha}, Enker 

Te{anj, Metalno Zenica, Holiday Inn Sarajevo, 

Granit Jablanica, Unis Tadiv Konjic, Jel{ingrad 

Banja Luka, Rudnik kre~njaka, Unis Prnjavor, 

Unis Gora`de, Jel{ingrad Kotor-Varo{, 

Jel{ingrad Gradi{ka, Mljekarska industrija Banja 

Luka, Livnica Sarajevo i Sava Bijeljina. /ONASA/ 

9


Sedma sjednica Odbora Udruènja metalne i elektro industrije 

Strate{ki pravci razvoja 

Sedma sjednica Odbora UMEI, u pro{irenom sastavu, 

odràna je 15. oktobra. Prezentirana je kona~na verzija 

dokumenta Strate{ki pravci razvoja metalske i elektro 

industrije u FBiH, sa akcentom na dogovor o implementaciji, 

na bazi primjene Akcionog plana, koji je sastavni dio ovog 

dokumenta 

Pored predstavnika privrednih subjekata - 

~lanica Uduènja, koji su, istovremeno i direktori 

vode}ih kompanija metalske i elektroindustrije u 

FBiH, prisustvovali su i predstavnici Federalnog 

ministarstva energije, rudarstva i industrije, 

Ministarstva vanjskih poslova, predsjednici kantonalnih 

privrednih komora, predsjednik 

Sindikata metalaca FBiH, predstavnik V/SKBiH, 

GTZ-a Ured u Sarajevu, Ureda BiH za PRSP, te 

istaknuti stru~ni radnici iz ove oblasti. 

U uvodnom obra}anju predsjednik 

P/GKFBiH Avdo Rapa istaknuo je da je ideja o 

izradi ovog materijala potekla u Komori od ~lanica 

Udruènja MEI, zbog toga {to ni u 

dosada{njim strategijama, niti u Programu PRSPa, 

nije dovoljno obra|en ovaj segment industrije, 

niti su dati odgovori na temeljna pitanja iz oblasti 

metalne i elektroindustrije. 

Materijal je kao dokument prihva}en na sjednici 

UO Komore i treba i}i dalje sa njegovom 

implementacijom i dogradnjom. Ovo je istovremeno 

i dokaz da Komora moè biti aktivno 

uklju~ena u privredne tokove. 

Kao jedan od koordinatora na izradi ovog 

projekta ]azim Talam, prezentiraju}i u glavnim 

naznakama strate{ke pravce kao sektorsku 

strategiju, naglasio je da }e sve ono {to nije obuhva}eno 

biti ugra|eno u narednom periodu, jer se 

radi o kontinuiranom projektu. Po dobijanju 

informacija od tridesetak firmi do{lo se do 

potvrde ranijeg saznanja da ovdje ima jo{ potencijala 

koji se moè pokrenuti i dati ve}e rezultate. 

Samo 25 firmi koje su dale podatke imaju ostvaren 

izvoz od 500 miliona KM, {to zna~i da ova 

industrija ima mnogo vi{e od toga. Identificirani 

su problemi i prepreke na koje firme nailaze u 

svom radu, te postavljeno deset ciljeva, kao realno 

ostvarivih. Ura|ena je proizvodna struktura sa 

pet grana i 25 podgrupacija, mada ona ne mora 

biti kona~na. Akcentirao je da se ovom strategijom 

mora upravljati, {to zna~i da treba formirati 

radnu grupu koja }e biti zaduèna za pra}enje 

strategije, uz redovno izvje{tavanje Odbora 

Udruènja. 

Pomo}nik ministra za energiju, rudarstvo i 

industriju je izjavio da Ministarstvo daje podr{ku 

ovom dokumentu, te da èli biti veza izme|u 

P/GKFBiH i Vlade FBiH, tokom implementacije. 

Predsjednik Sindikata metalaca pozdravio je 

izradu ovog dokumenta i istaknuo njegovu imlementaciju. 

Profesor dr Dèmo Tufek~i} ~estitao je autorima 

na izadi Strate{kih pravaca, te dao odre|ene 

sugestije i dopune: da bismo bili konkurentni 

moramo imati bolju tehnologiju; na{i kadrovi se 

ne obrazuju i nisu u stanju pratiti savremena kretanja; 

alatogradnja bi mogla biti kao pravac 

razvoja; stacionarna montaà treba biti ugra|ena 

kao mogu}i pravac; obrazovanje mladih kadrova 

treba uklju~iti u ovaj materijal, a mi nudimo 

pomo}. 

Generalna ocjena je da je dokument kvalitetno 

ura|en, te da je neophodna dalja aktivnost u 

smislu implementacije. 

Stoga je i predsjedavaju}i zaklju~io da }e 

Odbor formirati stru~ni tim, shodno prijedlogu, 

koji je u prilogu akta, ~iji }e zadatak biti rad na 

implementaciji ovog dokumenta uz obavezu permanentnog 

izvje{tavanja Odbora i Udruènja. 

Nafija [EHI] - MU[I] 

10

Aktivnosti 


Zabraniti izvoz celuloznog drveta 

Sjednica Grupacije {umarstva i drvne industrije P/GKFBiH 

odràna je sredinom oktobra * Prisustvovali su predstavnici 

resornih ministarstava i Federalne uprave za {ume 

Raspravljalo se o odluci Buldoèr komisije o 

zabrani izvoza trupaca po kojoj je izvr{ena klasifikacija 

za njihov izvoz, koja ne postoji u carinskoj 

tarifi, jer svi trupci imaju jedan tarifni broj. 

^lanovi Grupacije su, marta, ove godine uputili 

zahtjev Vije}u ministara o privremenoj zabrani 

izvoza trupaca iz BiH. Razmatrano je i pitanje 

pokretanja proizvodnje sulfatne celuloze u 

Natronu Maglaj. 

Stoga bi Odluku o privremenoj zabrani 

izvoza trupaca trebalo pro{iriti sa zabranom 

izvoza celuloznog drveta, kao i trupaca crnog 

bora. Tokom posljednje tri godine zna~ajne 

koli~ine najkvalitetnijeg celuloznog drveta se 

izvoze u Italiju, Austriju i Sloveniju. 

Zato su predstavnici Natrona u nekoliko 

navrata razgovarali sa preduze}ima {umarstva i 

usaglasili interese oko prodaje, odnosno 

kupovine svih koli~ina celuloznog drveta ~etinara 

koje se proizvedu u toku planskog 

kori{tenja {uma u toku slijede}ih pet godina. 

Da bi se moglo po~eti sa proizvodnjom, 

potrebno je tri mjeseca ranije obezbijediti potrebne 

koli~ine celuloznog drveta. Dnevne potrebe 

Natrona iznose 1.000 kubnih metara. 

Aktivnosti se ubrzano provode i o~ekuje se 

da bi proizvodnja mogla po~eti do kraja godine. 

Sirovinski potencijal je najva`niji dio podr{ke, 

zato je potrebno sve koli~ine proizvedenog celuloznog 

drveta usmjeriti prema Natronu, koji je 

trenutno najzna~ajniji privredni projekat u BiH. 

Zbog toga su predstavnici Natrona zatraìli od 

P/GKFBiH da predloì Vije}u ministara dono{enje 

Odluke o zabrani izvoza celuloznog drveta ~etinara. 

^lanovi Grupacije su prihvatili pomenutu inicijativu, 

te }e pripremljeni prijedlog odluke biti 

upu}en Vije}u ministara. 

Diskutovano je o Prednacrtu o izmjenama i 

dopunama Zakona o uvjetima i na~inu obavljanja 

djelatnosti rezanja drveta. 

Prijedloge amandmana radna grupa je 

napravila u martu teku}e godine. 

Nakon brojnih izlaganja ~lanova Grupacije, 

prihva}eni su amandmani na pomenuti zakon. 

Vo|ena je i javna rasprava o Zakonu o izmjenama 

i dopunama Zakona o {umama. Iako je 

Zakon o {umama stupio na snagu 30. maja ove 

godine, do sada nisu formirane kantonalne 

uprave za {umarstvo, jer se ~eka na formiranje 

kantonalnih skup{tina da bi se mogao implementirati 

pomenuti zakon. 

Nakon javne rasprave usvojen je prijedlog da 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o {umama 

moè u parlamentarnu proceduru, a da sva pojedina~na 

rje{enja ~lanova Grupacije budu pokrenuta 

kao inicijative koje }e predlagati poslanici. 

S. VARUPA 

Me|unarodni sajam namje{taja 

“Ambienta 2003” 

Me|unarodni sajam namje{taja, unutarnjeg 

ure|enja i prate}e industrije “Ambienta 2003” 

odràn je u Zagrebu od 15. do 19. oktobra. 

Ove godine predstavilo se 11 kompanija iz BiH. 

Za drvoprera|iva~ku industriju i proizvo|a~e 

namje{taja “Ambienta” predstavlja jedan od najva- 

`nijih poslovnih doga|aja ove godine. Tokom 30 

godina odràvanja postao je vode}i sajam u ovom 

dijelu Evrope i va`no mjesto susreta cjelokupne ponude 

i potra`nje - proizvo|a~a i trgovaca namje- 

{tajem, te susreta poslovnih ljudi, stru~njaka i medija. 

Na “Ambienti 2003” ugledni stru~njaci i 

nau~nici prenijeli su svoja iskustva i znanja 

sudionicima stru~nih skupova, koje su i ove 

godine organizirali Zagreba~ki velesajam, 

[umarski fakultet Zagreb i Croatiadrvo. Odràno 

je me|unarodno savjetovanje “Prilago|avanje 

industrije namje{taja evropskom sistemu”, na 

kome se govorilo o brojnim zahtjevima koji stoje 

pred ovom industrijom na putu prilago|avanja 

evropskim standardima. 

[. ALIMANOVI] 

11


Jubilarni sajam privrede 

“Ruà ZEPS-a” Ministarstvu 

gospodarstva R Hrvatske 

Deseti generalni sajam bosanskohercegova~ke privrede 

ZEPS 2003 sve~ano je otvoren 30. septembra. Za {est 

dana trajanja, {tandove 595 izlaga~a iz 29 zemalja obi{lo 

je vi{e od 65.000 posjetilaca. Na ovaj najve}i bh. sajam 

prvi put su organizovano do{le grupe turista i privrednika 

iz svih dijelova BiH, Republike Hrvatske, Republike 

Slovenije, te Srbije i Crne Gore 

Prvi pokazatelji ankete u poslovnom sistemu 

RMK Zenica, koji je organizator ZEPS-a, govore 

da je oko 11 odsto u~esnika tokom sajma sklopilo 

poslovne ugovore, a ne{to vi{e od 15 odsto 

izlaga~a predugovore o poslovnoj suradnji. 

Kako je ZEPS po profilu op}i sajam, program 

izlaganja obuhvata sve privredne grane i djelatnosti. 

Moè se ista}i mogu}nost zajedni~kih 

predstavljanja regija, dràva ili razli~itih 

udruènja. Pa`nju svake godine privla~i izlo`ba 

Zemlje-partnera. Na desetom, jubilarnom ZEPS-u 

bila je to R Hrvatska, koja se predstavila sa 75 

svojih poduze}a. 

Organizovano je i vi{e stru~nih prate}ih 

doga|aja: konferencije, okrugli stolovi, seminari, 

promocije. Status Zemlje-partnera uvjetovao je 

da se privrednim odnosima BiH i RH posveti 

pa`nja. Tako su, u okviru prate}eg stru~no-kongresnog 

programa, dva dana bila predvi|ena za 

odràvanje poslovnih konferencija i bilateralnih 

sastanaka privrednika iz obje zemlje, s ciljem 

iznalaènja puteva i na~ina unapre|enja 

me|usobne privredne suradnje, kao i 

zajedni~kog izlaska na tre}a trì{ta. 

Posjete 

Turski privrednici u ZE-DO kantonu 

Vladu Zeni~ko-dobojskog kantona posjetila je 1. oktobra 

privredna delegacija Republike Turske na ~elu s po~asnim konzulom 

BiH u Turskoj Kemalom Bajsakom, sa kojima su razgovarali 

premijer Kantona Nedàd Poli}, predsjedavaju}i kantonalne 

Skup{tine Husein Smajlovi}, te ministri za finansije i privredu 

Miralem Galija{evi} i Mirsad [aranovi}. Konzul Bajsak istakao je da 

je cilj posjete BiH i Zenici uspostavljanje {to ~vr{}e poslovne 

suradnje, prvenstveno u oblasti pokretanja proizvodnje u ZE-DO 

kantonu, te trgovine koja bi se odvijala dvosmjerno. 

U vi{ednevnoj posjeti Zeni~ko-dobojskom kantonu boravili su i 

vlasnici kompanija iz Turske iz razli~itih privrednih i trgovinskih djelatnosti, 

koji su izrazili veliko interesovanje za potencijale ovog kantona. 

U Op}ini Visoko privredna delegacija je, izme|u ostalih, posjetila 

firme Vitex, KTK i Hidroinènjering pilana Podlugovi. 

Bilateralni razgovori privrednika RH i BiH 

prire|eni su tre}eg dana sajma, 2. oktobra, a 

organizirali su ih Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska 

komora BiH i Privredna/Gosodarska 

komora Federacije BiH s bh. strane; te 

Gospodarska komora Hrvatske i hrvatsko 

Ministarstvo gospodarstva, od RH. Direktni razgovori 

predstavnika firmi sa sli~nim proizvodnim 

programima pruìli su novu mogu}nost da se 

me|usobnom razmjenom informacija izna|u 

novi oblici suradnje izme|u dvije zemlje. U ovim 

direktnim kontaktima sudjelovalo je oko 20 firmi 

iz RH i isto toliko iz BiH. Bilateralnim razgovorima 

priklju~ile su se i dvije italijanske firme, 

koje su ugovorile poslovne aran`mane sa 

Krivajom i Narodnim grijanjem. 

I izlaga~i iz R Slovenije bili su brojni - ~ak 82 

firme u zasebnoj hali - i na taj na~in se simboli~no 

pridruìli obiljeàvanju jubileja. 

Ove je godine poseban peto~lani ìri ocjenjivao 

izloène proizvode, tj. cjeloviti nastup na 

ZEPS-u. Zbog uspje{ne i najkompletnije 

prezentacije, kao i iskazane spremnosti da se 

pobolj{a me|usobna suradnja BiH i RH, jedinstveno 

i najve}e priznanje zeni~kog sajma Grand 

Prix ‘Ruà ZEPS-a’ dodijeljeno je Ministarstvu 

gospodarstva RH. 

Osim navedene nagrade za nastup koji je 

obiljeìo sajam, ìri je, na ~elu s prof. dr Nerminom 

Zaimovi} - Uzunovi}, dodijelio jo{ 11 

priznanja u tri kategorije: za najbolji proizvod, 

najbolju kolekciju i priznanja za promociju. 

Tri ravnopravne prve nagrade za proizvod 

dobili su: Multiteh inènjering iz Zenice za 

toplomonta`ni dimnjak TO-MO-DI, zatim 

Mikrodata Maribor, RSlovenija, za geografskoinformacioni 

sistem GIS-MDS (baza podataka za 

upravljanje javnom imovinom), te firma Grecon 

Profi Joint (WeinigGruppe) iz Njema~ke - za liniju 

za produàvanje drveta. 

Ravnopravna priznanja za kolekciju osvojili 

su IGM Visoko za Ekoterm program opekarskih 

proizvoda, Ekonomic Vitez za kupaoni~ki 

namje{taj Ekolinea i Belif Te{anj za antifriz 100 i 

antifriz 40. 

Za najbolju promociju - uspje{an sajamski 

nastup izlaga~a pet ravnopravnih priznanja osvojili 

su: BH Telecom Sarajevo, ITC Zenica, 

Kolinska Sarajevo, Merkur Kranj, Slovenija, te 

Holding-Stani} Kre{evo. 

Prvi put od ove godine uvedeno je i ocjenjivanje 

kvaliteta uzoraka hrane i pi}a. I za ovim 

novim priznanjem koje nosi naziv ‘Zlatna ruà 

kvaliteta’ vladalo je veliko interesovanje. 

12


Ove nagrade dodjeljivane su na osnovu analize 

Instituta poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, 

degustacije potro{a~a i ocjene stru~nog ìrija za 

pakiranja. Deset najvi{ih ocjena u oblasti kvaliteta 

dobili su: tahan-halva proizvod Niagare 

Zenica, trajne kobasice Piko i Prima PIK Mesne 

industrije Vrbovec, Hrvatska; narodni hljeb - 

Inpek Zenica; ‘Ritter’ Minas specijal kafa 

proizvod Ritter-a Vitez; Rooibos ~aj - Podravka 

Koprivnica; choko banana Sarabon Sarajevo; dok 

je Zeni~ka industrija mlijeka ZIM odnijela tri 

nagrade, za te~ni jogurt i dvije za mileram. 

‘Srebrnu ruù’ dobili su ZIM Zenica, Lijanovi}i 

[iroki Brijeg, AKOVA Group-Mesna industrija 

Ovako Sarajevo, Teloptik Sarajevo, Podravka 

Koprivnica, Adria Zadar, Sarabon Sarajevo i 

Zve~evo - Lasta âpljina. 

‘Bronzana ruà’ ZEPS-a za kvalitet pripala je 

PIK Mesnoj industriji Vrbovec. 

Dodjela priznanja za sve kategorije uprili~ena 

je 3. oktobra u Promotivnoj hali ZEPS-a. 

ZEPS 2003 je potvrdio da raniji u~esnici ovu 

manifestaciju stavljaju u sami vrh poslovnih 

doga|aja BiH, smatraju}i ga ‘scenom’ na kojoj se 

svakako treba na}i, predstaviti i iskoristiti mnogobrojne 

mogu}nosti koje pruà. 

Lejla SADIKOVI] 

Milionski projekat 

u Zenici 

Turski konzorcij “Kastamonu Integrated 

Wood Industry and Wood Company” zapo~eo 

je pripreme za ulazak u BiH, angaìraju}i nekoliko 

stru~njaka na pripremi osnivanja firme registrirane 

u na{oj zemlji. 

Uz razgovore s bh. vlastima, Turci }e uskoro 

po~eti pregovore i sa upraviteljima Luke Plo~e o 

nabavci sirovina i distribuciji gotovih proizvoda. 

Prema pisanju “Dnevnog Avaza”, turski 

biznismeni uloì}e oko 120 miliona KM u 

izgradnju tri tvornice u Zenici i pokretanje 

proizvodnje medijapan plo~a. Investicija bi trebala 

biti realizirana u nekoliko faza, a da je 

“Kastamonu” ozbiljan partner pokazuje i 

podatak da kompanija posluje investiraju}i i u 

Bugarskoj (12 miliona ameri~kih dolara) i 

Rumuniji (50 miliona USA dolara). 

Cijeli posao trebao bi biti realiziran do kraja 

2005. godine, a tri tvornice }e biti gra|ene u 

Zenici, na povr{ini 200.000 kvadratnih metara, 

u okviru radne zone ‘Zenica 1’. Direktno i indirektno 

posao bi trebalo dobiti vi{e od 1.300 

ljudi. Op}ina Zenica, Zeni~ko-dobojski kanton 

i Federalna Vlada zaduène su za osiguranje 

energetskih i sirovinskih resursa, kao i 

kapacitete transporta za proizvodnju. 

Kako je izjavio Jahja Kigili, predsjednik konzorcija 

“Kastamonu”, u Zenici }e se izgraditi tvornice 

prema postoje}oj tvornici u Turskoj i istoj 

tehnologiji koja se primjenjuje u za{titi okoli{a. 

L. S. 

TBG BH Eurobeton 

Otvorio novu 

betonaru u 

Sarajevu 

Kompanija TBG BH Eurobeton d.o.o., 

koju je 2001. godine osnovala 

Tvornica cementa Kakanj d.d. 

Kakanj, pustila je, 8. oktobra, u rad 

novu betonaru u Sarajevu 

Betonara TBG Eurobeton BH d.o.o. 

Sarajevo, u ~iju infrastrukturu je uloèno 

oko 2,5 miliona KM, ima najsavremeniju 

opremu za proizvodnju betona, navodi se u 

saop}enju TBG BH. 

Kapaciteta 80 kubnih metara betona na 

sat, betonara se nalazi na povr{ini od preko 

5.000 kvadratnih metara. Upravljanje 

postrojenjem u novoj fabrici bi}e potpuno 

kompjuterizovano, ~ime se garantuje 

kvalitet betona, {to potvr|uje i laboratorij 

nezavisnog instituta koji radi redovna ispitivanja. 

Betonara je opremljena specijalnim 

stanicama za reciklaù ~ime se omogu}ava 

ponovno kori{tenje otpadne vode i ~estica 

pijeska i {ljunka u kru`nom toku. 

Direktor TBG Eurobeton Andreas 

Schwabe izjavio je kako }e do kraja 2003. 

godine u ovaj objekat biti uloène dodatne 

investicije u uvo|enje modernog grijanja. 

Ovom prilikom, Schwabe je, u ime TBG 

Eurobeton, uru~io ~ek u iznosu od 10.000 

KM Tre}oj osnovnoj {koli Ilidà, koji }e biti 

doniran u betonu. 

Hilmo Bjelopoljak, direktor Tvornice 

cementa Kakanj, istakao je da je pro{irenjem 

poslovanja proizvodnje betona odgovoreno 

potrebama partnera da, pored 

visokokvalitetnog cementa, imaju i prvoklasni 

beton. 

TBG Eurobeton je ve} gotovo tri godine 

~lanica svjetske grupacije HeidelbergCement 

Group, a pored nove betonare u 

Sarajevu, u BiH postoji jo{ i fabrika TBG 

Lukavac d.o.o. u Lukavcu. 

Glavna djelatnost TBG-a je proizvodnja 

betona, kao i njegov prijevoz i ugradnja na 

licu mjesta, a HeidelbergCement Group je 

jedna od vode}ih kompanija cementne 

industrije u svijetu, sa 37.000 zaposlenih u 

50 zemalja {irom svijeta. U pro{loj godini 

obim prodaje ove kompanije iznosio je 46 

miliona tona cementa, dok je ukupni 

promet bio 6,5 milijardi eura. /ONASA/ 

13

14 


RIM 2003 

Razvoj i modernizacija proizvodnje 

U Biha}u je odràna 4. me|unarodna konferencija o 

proizvodnom inènjerstvu, od 25. do 27. septembra. 

Organizator je bio Univerzitet u Biha}u - Tehni~ki fakultet 

Biha}, a suorganizator Privredna komora Unsko-sanskog 

kantona 

Po~elo informacijsko 

povezivanje trì{ta kapitala 

U Ljubljani je prezentiran zajedni~ki Internet portal 

www.sem-on.net kojim su definirani okviri trì{ta kapitala 

jugoisto~ne Evrope, koje ~ini sedam berzi zemalja biv{e 

Jugoslavije, ukupne trì{ne kapitalizacije ve}e od 16 milijardi 

eura, javlja ONASA/Hina. 

Trì{te obuhvata vi{e od 4.000 vrijednosnih papira i 

vi{e od 350 brokerskih ku}a-~lanova berzi. Zavr{etak projekta 

informacijskog povezivanja, odnosno razmjene 

berzovnih informacija izme|u Ljubljanske, Vara`dinske, 

Ovogodi{nja konferencija odràna je pod 

nazivom “Razvoj i modernizacija proizvodnje”, 

sa tematskim oblastima: 

- Istraìvanje i razvoj proizvodnih 

sistema i tehnologija u ma{inskom 

inìnjerstvu; 

- Istraìvanje i razvoj drvnoindustrijske 

proizvodnje; 

- Tehnologije i tehnike u elektrotehnici 

i elektronici; 

- Razvoj proizvodnje u gra|evinarstvu; 

- Moderne tehnike i tehnologije u 

tekstilnoj i odjevnoj industriji; 

- Visoke tehnologije {ire primjene; 

- Tehnolo{ko-ekonomski razvoj; 

- Odrìvi razvoj, za{tita ìvotne 

sredine i sistemi kvaliteta. 

U plenarnom dijelu Konferencije i po sekcijama 

u~estvovali su i predstavnici P/GKFBiH, 

na ~elu sa Avdom Rapom, predsjednikom. 

P/GKFBiH je uru~eno priznanje za sve {to je 

do sada u~injeno u pripremi i njenom 

odràvanju. Predstavnik P/GKFBiH u~estvovao 

je i u radu okruglog stola “Implementacija 

visokih tehnologija u BiH”, sa prezentacijom 

Strategije razvoja MEI u FBiH, sa uvodnim predavanjem 

prof. dr Vlatka Dole~eka. 

Kako je istaknuto, ovaj dokument nije u 

direktnoj vezi sa tematikom okruglog stola, ali 

jeste u indirektnoj, jer daje mogu}nost da se pri 

implementaciji projekta, koji nije fiksan, uvaè 

realno prihvatljiva nau~na dostignu}a. 

Predstavnik FEAL-a [iroki Brijeg je rekao 

kako ova kompanija nakon izvr{ene privatizacije, 

zahvaljuju}i sposobnostima menad`menta, 

uspje{no radi, ide naprijed i ima toliko 

poslova da trì{te, kao najzna~ajniji faktor, 

prestaje biti upitno. 

Direktor BIRE Biha}, predstavljaju}i kompaniju, 

na ~ijem je ~elu, istaknuo je da, iako je 

u dràvnoj svojini, i pored prisutnih te{ko}a, 

uspje{no posluje. 

Osvr}u}i se na smisao i sadràj, zamjerio je 

{to nisu vi{e obra|ene teme koje se ti~u problematike 

koja optere}uje sada{nju privredu, te bi 

Konferenciju posjetilo znatno vi{e privrednika. 

U radu okruglog stola u~estvovali su i 

istaknuti bh. stru~njaci koji ìve i rade u inostranstvu 

kao uspje{ni biznismeni. Apostrofirali 

su potrebu stalnih kontakata sa savremenim 

dostignu}ima u svijetu, te ulogu i zna~aj 

angaìranja privrednih komora u smislu organiziranja 

posjete privrednika sajmovima, promocijama 

novih tehnologija i sli~no. 

Zaklju~ci sa Konferencije }e biti proslije|eni 

svim irelevantnim institucijama, te akcentirana 

potreba organiziranja ovakvih skupova, shodno 

zahtjevima i potrebama privrede, kao i 

uspostava ja~e veze sa bh. intelektualnom dijasporom. 

N. [. - M. 

Beogradske, Makedonske, Nove burze vrijednosnih papira 

Crne Gore, Banjalu~ke, te Sarajevske berze, ~iju 

osnovicu ~ini spomenuti Internet portal, obiljeèn je 7. 

oktobra. 

Internet portal www.sem-on.net (SEM-Stock Exchanges 

Monitor) sadrì sve relevantne podatke o berzama, 

njihovim ~lanovima, trgovanim vrijednosnim papirima, te 

domicilnim trì{tima kapitala. 

Zna~ajan je dio portala koji sluì kao alat za razmjenu 

berzovnih podataka u stvarnom vremenu, kojeg trenutno 

prati vi{e od 200 brokerskih ku}a - ~lanova berzi, a uskoro 

}e se ta mogu}nost ponuditi i institucionalnim 

ulaga~ima.


Projekt 

U poljoprivredu BiH }e biti uloèno 

22,6 miliona USA dolara 

U Sarajevu je, 2. listopada, u organizaciji Ameri~ke 

agencije za me|unarodni razvoj (USAID), odràna 

promocija projekta “Povezivanje poljoprivrednih trì{ta sa 

proizvo|a~ima i prera|iva~ima” (LAMP - Linking 

Agricultural Markets to Producers) 

Ovaj projekat ima za cilj smanjenje uvoza 

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pove}anje 

poljoprivredne proizvodnje, a time i prihoda 

seoskih gazdinstava, otvaranje novih radnih 

mjesta i pomo} povratnicima. Projekat je trogodi{nji 

i ukupno }e u poljoprivredu BiH biti 

uloèno 22,6 miliona ameri~kih dolara. 

Predvi|eno je povezivanje proizvo|a~a i 

prera|iva~a, pa sve do trì{ta sa potro{a~ima, 

kao i dono{enje zakonskih reformi u okviru 

poljoprivrednog sektora. 

Kreditirat }e se mala poljoprivredna gazdinstva, 

povratnici i ve}e firme. Ameri~ki ambasador 

Clifford G. Bond i direktor misije USAID-a 

Howard Sumka prezentirali su pomenuti program 

u prisustvu Marinka Boì}a, ministra 

poljoprivrede FBiH, i Rodoljuba Trkulja, ministra 

poljoprivrede Republike Srpske, te brojnog predstavnika 

iz oblasti agrarne privrede. 

Projekat }e poja~ati trì{ne veze izme|u 

poljoprivrednih proizvo|a~a, prera|iva~a 

poljoprivrednih sirovina i potro{a~a. LAMP - projekat 

promovira razvoj poljoprivrede u BiH, a 

o~ekuju se sljede}i rezultati: 

- smanjen uvoz prehrambenih proizvoda u 

BiH i pove}anje izvoza; 

- pove}anje prihoda zemljoradnika i 

prera|iva~a poljoprivrednih proizvoda; 

- nova zaposlenja u poljoprivredi. 

Da bi se ostvarili pomenuti ciljevi, poljoprivredni 

proizvodi BiH moraju biti konkurentni. 

Uredi u Sarajevu (telefon: 033/668-053), 

Tuzli/Br~kom (telefon: 035/252-603), Banjoj Luci 

(telefon: 051/315-417) i Mostaru (telefon: 

036/580-920) USAID LAMP bit }e uklju~eni u 

sljede}e aktivnosti. 

- U vidu tehni~ke pomo}i stru~ni savjetnici sa 

bogatim iskustvom u poljoprivredi bit }e na 

raspolaganju poduze}ima s ciljem pove}anja 

proizvodnje, iskori{tenosti kapaciteta i razvijanju 

novih proizvoda. 

- Savjetnici }e pomagati razvoj novih i ja~anje 

postoje}ih trì{nih odnosa izme|u proizvo|a~a, 

prera|iva~a i potro{a~a prehrambenih proizvoda. 

- Na raspolaganju }e bh. poduze}ima biti i 

izvori finansiranja za unapre|enje i preradu 

poljoprivredne proizvodnje i proizvoda. U tu 

svrhu uspostavljen je garantni fond u tri komercijalne 

banke (UPI - banka, Zagreba~ka banka BH 

i Volksbank) kako bi potakli dugoro~no kreditiranje 

agrarne privrede. 

- USAID LAMP }e analizirati i revidirati postoje}e 

regulative u poljoprivredi za koje smatra da 

su ograni~avaju}e za konkurentan razvoj agrarne 

privrede BiH. B. S. 

Za bh. firme 

Kreditna linija 

USAID-a 

Volksbank BiH potpisala je ugovor 

sa USAID-om o financiranju 

poljoprivrede, drvne industrije i turizma. 

Rije~ je o kreditnim sredstvima 

Volksbank BiH, dok se USAID, u 

ovom slu~aju, pojavljuje samo kao 

jamac 50 odsto. Iznos kredita kre}e se 

od 40.000 KM do tri miliona KM, s 

maksimalnim rokom vra}anja do 

sedam godina i uz kamatne stope do 

9,95 odsto na godi{njem nivou. Za 

ovu kreditnu liniju mogu aplicirati 

sve firme registrirane na prostoru 

BiH, s ve}inskim bh. vlasni{tvom, 

koje se bave pomenutim djelatnostima. 

[. A. 

Pristupanje Fondu za 

nacionalni program {umarstva 

Sarajevo, oktobra - Federalno ministarstvo 

poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva }e, u skladu 

sa Odlukom Vlade Federacije BiH, stupiti u ~lanstvo 

Fonda za nacionalni program {umarstva, saop}io je 

Ured za informiranje Vlade FBiH. 

Ovom odlukom Vlada FBiH se obavezala da }e iz 

budèta i drugih izvora osigurati 20 odsto sredstava 

od ukupno 300.000 ameri~kih dolara koje Fond, ~iji 

su osniva~i vode}i me|unarodni partneri, u sljede}e 

tri godine na temelju granta planira uloìti u realiziranje 

strategije razvitka {umarstva u BiH. 

Odluka Vlade uslijedila je nakon {to je 

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 

BiH dostavilo nadle`nim entitetskim ministarstvima 

izvje{taj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj 

(UNDP), koji u na{oj zemlji zastupa interese 

Organizacije ujedinjenih nacija za hranu i 

poljoprivredu (FAO) u inicijativi pod nazivom Fond 

za nacionalni program {umarstva. /ONASA/ 

15


Prezentacija 

[ansa za izgradnju turisti~kih kapaciteta 

Grupa Bachhuber, iz Njema~ke, koja se bavi 

projektiranjem, opremanjem i finansiranjem 

ugostiteljsko-turisti~kih objekata, hotela, restorana, 

poslovnih zgrada i opremanjem jahti, odràla je 

prezentacije u Mostaru i Meðugorju 

Iza ove renomirane grupe je niz realiziranih 

uspje{nih projekata u Evropi, Kini, Americi. 

Uradili su 18 hotela sa pet zvjezdica, 70 hotela 

sa ~etiri zvjezdice i vi{e objekata sa tri 

zvjezdice. Nastupili su sa motom 

“Ekskluzivnost po pristupa~nim cijenama od 

bezvremenske elegancije do klasike”. Referate 

su imali: Robert Bachhuber, Firma Bachhuber - 

Suvremeni zahtjevi u hotelijerstvu; Hans- 

Werner Lange, Firma Peters Desigen - 

Dizajniranje svjetla i ograni~avanje u{tedama 

energije; mr Reinhold Kolland, voditelj centrale 

Volksbank u BiH - Nova linija i financiranja u 

hotelijerstvu. 

Bachhuber grupa predstavila se kao specijalista 

za opremanje hotela, koji postavljaju 

mjerila, ujedinjuju internacionalno poznate 

standarde produktnih linija. Tu su specijalisti 

koji zajedni~kim know-how pokrivaju sve 

mogu}e varijante u sektoru hotela i ugostiteljskih 

objekata - od najmanjih do najve}ih, 

kompletan nadzor od planiranja do predaje 

klju~a u bravu. 

Tu su, prije svega, Bachhuber-ambijenti kao 

specijalisti za unutarnje ure|enje s duhom vremena 

i iskusnim pogledom za cjelinu. 

Garantira se maksimalno iskori{tenje i komfor. 

Stolarija Bachhuber zaokruùje ponudu 

atraktivnom opremom gostionica i sobama 

ura|enim najboljom zanatskom kvalitetom. 

Namijenjeno je gostima koji tokom odmora 

traè udobnost, sportistima kojima su uz to 

potrebne i fitnes dvorane i ure|en okoli{, 

poslovnim ljudima koji zahtijevaju instalirane 

ure|aje za komunikaciju sa svijetom (telefon, 

Internet veze, televiziju, radio) itd. 

Interesovanje su pobudili razni bazeni koji 

mogu biti jednako atraktivni i vani, u parteru ili 

podrumu; izdignuti iznad plohe ili udubljeni, sa 

igrom svjetla. 

Kuhinje i recepcije su nezaobilazna to~ka 

predstavljanja i gotovo da od njih zavisi uspjeh 

cijelog projekta. 

Financiranje kroz kreditnu liniju 

Volksbanke pobudilo je interesovanje. U saradnji 

sa USAID-om, ova banka }e “servisirati” preradu 

drveta, poljoprivredu i ugostiteljsko-turisti~ku 

privredu. 

U prostorijama P/GKFBiH Ured u Mostaru, 

07. oktobra, sa ~lanovima Grupe Bachhuber 

razgovarali su predstavnici @upanijske komore 

Hercegova~ko-neretvanske, o tome kako 

obostrano iskoristiti na{e ugostiteljskoturisti~ke 

mogu}nosti. 

Prezentacija je odràna 6. i 7. oktobra u 

Hotelu ERO, u Mostaru i u Hotelu Anamarija u 

Me|ugorju. Nazo~ili su vlasnici i menadèri iz 

ugostiteljsko-turisti~kih firmi u FBiH. 

Predstavnici nekih firmi pozvali su predstavnike 

iz Grupe Bachhuber da ih posjete i na 

licu mjesta dogovore suradnju. 

Dubravka BANDI] 

16

U Banovi}ima 


Heliosu dodijeljen certifikat ISO 9001:2000 

U Tvornici domoopreme Helios d.d. Banovi}i, 14. oktobra, 

organizirana je sve~anost povodom dodjele certifikata ISO 

9001:2000 

Helios je respektabilna firma na bh. prostorima, 

koja zapo{ljava 153 radnika, a 

proizvodni program ~ine: trajnoàre}e pe}i 

Weso, {tednjaci za grijanje, kuhanje i pe~enje 

na kruto gorivo, kamini, elektri~ni bojleri i izmjenjiva~i 

toplote za centalna grijanja, kotlovi za 

centalna grijanja i sli~no. 

Sve~anosti povodom dodjele certifikata 

ovom uzornom kolektivu prisustvovalo 

je oko 150 zvanica - predstavnika doma- 

}ih institucija i inopartnera. 

Sve~anosti u Heliosu, koji je aktivna 

~lanica Udruènja metalske i elektro 

industrije, prisustvovala je i delegacija 

P/GKFBiH, na ~elu sa predsjednikom Avdom 

Rapom. 

Po obilasku proizvodnih pogona, 

kratkom prezentacijom, preduze}e je predstavio 

menadèr mr Enes Muji}. Istaknuo je da je 

dobijanje certifikata rezultat napora koje je ovaj 

kolektiv u~inio nakon okon~ane privatizacije, 

mijenjaju}i kompletan pristup u politici poslovanja, 

te investiraju}i u modernizaciju 

tehnolo{kog procesa i 

uvo|enje savremenog informacionog 

sistema. Ishod toga je bio 

dostizanje vrhunskog kvaliteta 

proizvoda, a time sna`niji prodor 

kako na doma}e tako i trì{te 

Srbije, Crne Gore, Hrvatske i 

Slovenije. Direktor procjenjuje 

da }e izvoz u ovoj godini dosti}i 

40 odsto ukupne proizvodnje. 

êstitke na uspje{nim poslovnim 

potezima, koji su rezultirali 

dobijanjem certifikata, uputio je i predsjednik 

P/GKFBiH, koji se osvrnuo i na Strate{ke pravce 

razvoja metalske i elektro industrije u Federaciji 

BiH - Projekt, u ~ijoj su izradi direktno u~estvovali 

i predstavnici ovog, uspje{nog privrednog 

subjekta. 

Certifikat ISO 9001:2000 direktoru Tvornice 

uru~io je predstavnik norve{ke cerifikacijske 

ku}e - DET NORESKE VERITASA (DNV) iz 

Zagreba Kre{imir Paliska. On je izrazio zadovoljstvo 

{to je radio sa takvim kolektivom i 

menad`mentom sa visokim poslovnim ugledom 

u zemlji i inostranstvu i koji su svjesni 

~injenice da ih ovaj certifikat obavezuje na dalje 

poslovne uspjehe. N. [EHI] - MU[I] 

Olak{ice 

Pojednostavljenje carinske 

procedure za tekstilce 

Predstavnici Federalne carinske uprave 

prezentirali su pojednostavljene carinske procedure, 

dogovorene za tekstilce koji se bave 

lon-poslovima. Proizvo|a~i iz ove oblasti àle 

se, izme|u ostalog, na sloèn i dug postupak 

izdavanja carinskih odobrenja. 

Pezentirana je jedna od olak{ica po kojoj 

proizvo|a~, prije dobivanja carinskog 

odobrenja, ne mora vi{e priloìti ugovor s firmom 

s kojom ima dogovoren posao. Zahtjev 

za odobrenje moè se podnijeti i prije potpisanog 

ugovora s drugom firmom, a 

odobrenje }e se izdavati na dvije godine. 

Druga carinska olak{ica za proizvo|a~e u 

oblasti tekstilne industrije koji se bave lonposlovima 

je da izlazni listovi, prilagani dosad 

uz izvozne deklaracije, ne}e vi{e morati da se 

prilaù kod izvoza robe. 

Intencija je da tzv. razdu`ni list bude 

istovremeno i evidencija “u jednom papiru” o 

izvoznoj robi i o robi koja je prethodno 

uvezena da bi se dobio finalni artikl. 

Iz Maglaja 

Rekordna proizvodnja 

u Natronu 

Natron iz Maglaja je u septembru ostvario rekordnu 

proizvodnju od 4.408 tona papira, {to je za 30 

odsto vi{e nego u istom periodu pro{le godine. 

Ostvareni izvoz je realiziran u vrijednosti 2,7 

miliona KM, {to je ve}e za 31 odsto u odnosu 

na lani. Ovi rezultati su jo{ zna~ajniji ako se zna 

da je Natron tokom septembra imao i desetodnevni 

remont, kada su bila zaustavljena sva 

postrojenja. Za devet mjeseci ove godine na 

trì{te Srbije i Crne Gore, Slovenije, Hrvatske i 

Italije, Natron je izvezao robe u vrijednosti 7,7 

miliona KM, {to je za 16 odsto vi{e u odnosu na 

pro{logodi{nji period. 

Ostvarena je potpuna pokrivenost uvoza 

izvozom. Ovi rezultati bi bili i bolji da ovo 

poduze}e nije prisiljeno da uvozi celulozu, zbog 

toga {to nije pokrenuta bazna proizvodnja i 

papir za vre}e koje se najve}im dijelom plasiraju 

na doma}em trì{tu. Ovaj uspjeh Natrona je 

rezultat zalaganja svih uposlenih koji su vlastitim 

snagama obavili remont klju~nih postrojenja. 

[. A. 

17


Obrtni~ki sajam 

München 

56. tradicionalni me|unarodni obrtni~ki 

sajam München odràti }e se od 4. do 10. 

oùjka 2004. godine. 

Kratka informacija: 

Prire|ivanje: Vi{egranski sajam koji se 

odràva svake godine. 

Mjesto izlaganja: Novi sajam München 

(München - Riem). 

Prire|iva~: GHM Gesellschaft fur 

Handwerksmessen m.b.H., 

Postfach 820355, D - 81803 - München, ili 

Willy Brandt - Allee, D - 81829 Munchen 

Telefon: 0049/89/94915130, 

faks:0049/89/94955139 

E-mail: baro@ghm.de, Internet www. Ihm - de. 

Tematika sajma/Robne grupe: 

Sajamska ponuda dijeli se na podru~ja: 

“Lifestyle”, Biznis i Vrt München. 

U okviru sajamske priredbe pojaviti }e se i 

austrijske tvrtke koje }e, kao i pro{le godine, 

nastupati na zajedni~kom {tandu, a predstaviti 

}e se iz oblasti “Lifestyla”: Umjetni~ki zanat i 

glazba, ukras i dizajn, prostor i objekti, sve za 

gradnju i izgradnju, vrt i rekreacija. 

Podaci IHN (Me|unarodnog sajma obrta - 

München) 2003. godine. 

Izlaga~ka struktura: Ukupno gotovo 2.000 

izlaga~a iz 46 zemalja. 

Izlaga~ka povr{ina: 55.000 m 2 neto izlaga~ke 

povr{ine. 

Broj stru~nih posjetitelja: oko 207.000 iz 74 

zemlje. 

Informacije o konkretnim trì{nim {ansama i 

okvirne uvjete dobiti }ete i od Vanjskotrgovinske 

slu`be (Außenhandelsstelle) 

München, Michael Love, 

Telefon: 0049/89/242914-0, 

faks: 0049/89242914-26 

E-mail: muenchen@wko.at. 

Prijevod i obrada: Ljubo Dadi} 

(âsopis: Steirische Wirtschaft) 

PONUDA - TRA@NJA 

Britanska firma Rossendale Combining 

zainteresirana je za: 

- izvoz (iz BiH) pletenih i tkanih tkanina; 

- uvoz (u BiH) plastificirane, vodootporne 

tkanine (ne zadràva zrak). 

Firma je spremna da u|e u zajedni~ko ulaganje 

u proizvodnju plastificiranih tkanina. 

Zainteresirani se mogu javiti direktno na 

adresu: 

Mr Philip Johnson, 

Little Manor, West Hewish, North Somerset, 

BS24 6RR, U K, 

Telefon: +44 1934 833530, telefaks: +44 

1934 833640, e-mail: philip@thekeys.org.uk; 

web-stranica: www.thekeys.org.uk 

“Trgovinsko tehni~ki servis” je tvrtka sa 

dugogodi{njim iskustvom u podru~ju 

odràvanja i distribuiranja opreme za benzinske 

stanice. Nudimo svim zainteresiranim 

tvrtkama iz BiH crijeva i pi{tolje za istakanje 

goriva na benzinskim stanicama, kao i crijeva 

za auto-cisterne renomiranog njema~kog proizvo|a~a 

~iji smo generalni zastupnici za ove 

prostore. 

Svi proizvodi imaju potrebne certifikate 

nadle`nih institucija, te se mogu upotrebljavati 

u zoni opasnosti na benzinskim stanicama. 

Kontakt: 

TRGOVINSKO TEHNI^KI SERVIS D. O. O 

Adresa: Hegedu{i}eva 1, 51000 Rijeka, 

Hrvatska 

Telefon: +385 51 227 986 

Telefaks: +385 51 227 986 

Kontakt osoba: Zavisa Klobas ili Vedrana 

Strkalj - Nadarevi} 

Preduze}e VIS Konfekcija Gornji Vakuf - 

Uskoplje posluje od 1996. godine i bavi se 

proizvodnjom svih vrsta konfekcije, osim 

ra|ene po mjeri. Poznati kupci njihovih 

proizvoda su WALKER, MARC-AUREL i BIRD- 

ZO iz Njema~ke, te BRU\I iz Italije itd. 

Preduze}e trenutno zapo{ljava 106 radnika. 

Zainteresirani za suradnju mogu kontaktirati. 

VIS KONFEKCIJA D.O.O. 

R.V.L. bb 

70240 GORNJI VAKUF - USKOPLJE 

Telefon: 030/265 595 

Faks: 030/265 515 

Austrijska trgova~ka kompanija Flachdach 

Vertriebe GmbH, koja posjeduje dobru 

izgra|enu trgova~ku mreù u Austriji, zainteresirana 

je za zastupanje bosanskohercegova~kih 

proizvo|a~a gra|evinskih materijala na austrijskom 

trì{tu. 

Zainteresirane kompanije mogu direktno 

stupiti u kontakt sa: 

FLACHDACH VERTRIEBS GMBH 

Bannerstrasse 8 

A-4060 Leonding 

Telefon: 0043 732 38 42 68-0 

Faks: 0043 732 38 42 68-70 

Kontakt osoba: in`. Andreas Weixelbaumer 

E-mail: andreas.weixelbaumer@flachdach.at 

Welconstruct je britanska firma zainteresirana 

za uvoz namje{taja za {kole/u~ionice iz 

BiH. Ako postoji zainteresiranost firmi koje 

mogu odgovoriti na ovu ponudu, neka se jave 

na e-mail adresu: 

a.turton@welconstruct.co.uk (Amanda 

Turton, Business Development Menager) ili 

posjetite website: www.welconstruct.co.uk 

18


Firma NedTrain iz Holandije bavi se revizijom 

lokomotiva i sklopova za lokomotive. 

Traìmo partnera koji je osposobljen za 

proizvodnju sitnih i/ili krupnih ma{inskih rezervnih 

dijelova. Primjer: osovine, specijalni 

vijci, ~ahure, piksne, ku}i{ta za leàjeve i razno. 

Ako ste zainteresovani ili ako imate pitanja 

moète se obratiti: 

Jasmin Be{i} 

Proces inìnjer 

NedTrain b.v. Revisiebedrijf Tilburg 

Postbus 797 

5000 AT Tilburg 

Nederland 

Mail: J.Besic@ro-t.nedtrain.nl 

Telefon: ++31 13 5390 533 

Mobilni: ++31 64 1198 026 

Telefaks: ++31 13 5390 455 

Website: http://www.nedtrain.nl 

Consulting firma Dr. P. Prochaska iz Graza, 

u ime svog klijenta, ustupa na kori{tenje biv{u 

industrijsku zonu u oblasti Mürztal, koja se sastoji 

od hale (bez grijanja) ukupne povr{ine oko 

18.000 kvadratnih metara i uz to pripadaju}e 

saobra}ajne infrastrukture (direktan priklju~ak 

na ju`nu èljezni~ku trasu Bruck - Be~ i sa 

magistralnim putem S6 u neposrednoj blizini). 

Ovaj kompleks sa saobra}ajne ta~ke gledi{ta 

ima povoljan poloàj. 

Objekat bi se mogao koristiti u svrhu skladi{ta 

za {pediciju, odnosno za trgova~ko-logisti~ku 

bazu za preduze}a iz jugoisto~ne Evrope. 

Za sve daljnje informacije kontakt adresa: 

P Consulting für Wirtschaft und Management 

Dr. P. Prochaska GmbH 

Hauptplatz 3 

A-8010 Graz 

Telefon: 0043 316 81 20 22 0 

Telefaks: 0043 316 81 20 22 88 

E-mail: office@prochaska.net 

Kontakt osoba: mag. Leopold Hofstätter 

Iz apoteka 

Bijeli luk (allium sativum) za~in i lijek 

Bijeli luk se koristio hiljadama godina. Dokazi o njegovoj 

upotrebi datiraju jo{ iz perioda anti~kog Egipta, Gr~ke, 

Rima, Kine, Japana i Indije. Bijeli luk su stari rimski 

vojnici posvetili bogu rata - Marsu. Koristio se i da 

za{titi od demona 

Njegova ljekovita svojstva su se znala od 

davnina. Hipokrat ga je preporu~avao za lije~enje 

zatvora i kao diuretik. Bio je poznat kao “ruski 

pencillin” i koristio se za lije~enje infekcija uha, 

kolere i tifusa. Poznat kao prirodni antibiotik, 

koristio se za vrijeme oba svjetska rata za dezinfekciju 

rana. Ima antioksidativne osobine, a 

pokazalo se da umanjuje i nivo holesterola u krvi. 

Bijeli luk sadrì preko 100 biolo{ki korisnih 

sekundarnih metabolita alin, alicin, dialilsulfid, 

alilmetiltrisulfid i druge. U kontaktu sa zrakom 

nakon {to se zgnje~i, ~e{anj bijelog luka alicin 

prelazi u dialil sulfid koji ima antibakterijski 

efekat. Pokazalo se da preparati bijelog luka 

poja~avaju djelovanje antimikotskih preparata u 

lije~enju gljivi~nih infekcija. 

Pokazalo se da bijeli luk sprije~ava i agregaciju 

trombocita, smanjuje visok krvni pritisak i 

~ini vaàn segment u lije~enju kardiovaskularnih 

bolesti. 

Antioksidativno dejstvo bijelog luka je va`no 

u prevenciji hiperholesterolemije, aritmija i 

infarkta miokarda gdje su najve}i nosioci rizika 

upravo slobodni radikali. 

Novija istraìvanja se bave i anitkancerogenim 

u~inkom bijelog luka. Neke studije izvedene 

u Kini, 1997. godine, pokazuju da osobe koje 

koriste vi{e bijelog luka u ishrani imaju niù incidenciju 

obolijevanja od raka èluca i crijeva. 

Bijeli luk ja~a imunolo{ki sistem tako {to ja~a 

funkciju makrofaga i T-}elija. Tako|e je efikasan 

u lije~enju infekcija gornjih di{nih puteva. 

Me|utim, ne treba pretjerivati. S obzirom na 

to da u svemu treba biti umjeren, ne preporu~uje 

se pretjerana upotreba bijelog luka. Mogu}e su 

kod osjetljivih osoba, naro~ito ~ira{a, dispepti~ne 

tegobe, nadutost, nelagoda ili ~ak bol u èlucu. 

Kod nekih su mogu}e alergijske reakcije koje se 

obi~no manifestuju kao promjene na koì. 

Neprijatan miris bijelog luka dovodi do neugodnosti 

u socijalnom kontaktu, ali se to moè 

prili~no korigovati upotrebom preparata bijelog 

luka. Moè se u apotekama na}i u raznim oblicima 

kao ~isti ekstrakt ili u kombinaciji sa drugim 

biljnim preparatima: (Alitol, Antisklerin, Skleran, 

ESI- Aglio-piu...) 

Apoteka My Medico, Sarajevo 

Mr ph. Maja KNE@EVI]

Sajam EKO BIS 

150 izlaga~a iz zemlje i inostranstva 

Prvi me|unaodni sajam u BiH, sa ekolo{kim predznakom - 

EKO BIS 2003 (EKO turizma - EKOlogije - EKO zdrave hrane), 

otvoren je 09. oktobra ove godine, u TRC Sedra, 

u Unsko-sanskom kantonu. Organizator ove manifestacije, 

odabranih sadràja, je Privredna komora Unsko-sanskog 

kantona. Generalni pokrovitelj je Vlada FBiH, a generalni 

sponzor MEGGLE Mljekara d.o.o Biha} i specijalni sponzor 

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH 

Sve~anosti otvaranja Sajma prisustvovao je i 

predsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa, sa saradnicima. 

Obra}aju}i se prisutnima naglasio je da je 

Federalna komora podràla ovu manifestaciju, 

od ideje do realizacije, aktivno u~estvuju}i i u 

segmentima pripreme, tim vi{e {to je i njen krajnji 

cilj kvalitetno predstavljanje privrednih subjekata 

i njihovih proizvodnih dostignu}a. 

Predsjednik PKUSK-a Ismet Pa{ali} istaknuo 

je da se radi o specijaliziranoj i selektivnoj manifestaciji, 

kojom se poku{ava stvoriti imid` USKa, 

promoviraju}i njegove resurse. 

Kao rezultat ove sajamske manifestacije 

o~ekuje se pokretanje niz akcija sa eko predznakom, 

koje trebaju podràti op{tine i Skup{tina 

Kantona. Ovim bi poljoprivreda, turizam, kao i 

industrija i obrt, dobili svoje mjesto, a sajam bi 

dao priliku svima onima koji misle na 

budu}nost. 

Podr{ku ovoj manifestaciji dalo je i 

Udruènje autoprevoznika BUS i @eljeznica BiH, 

organiziraju}i besplatan prijevoz do mjesta 

odràvanja Sajma iz svih op{tina Kantona. 

Predstavilo se 150 izlaga~a iz cijele BiH, kao 

i iz susjednih zemalja. Pored izlo`benog dijela, 

organizirani su i drugi sadràji: tematski okrugli 

stolovi, prodajne izlo`be, kursevi za djecu i 

omladinu sa prakti~nom obukom, promocije i 

prezentacije, takmi~enja i sli~no. 

Predsjednik Rapa je imao i nekoliko zna~ajnih 

susreta i razgovora sa privrednicima iz RKG- 

Biha}, Narodno grijanje i drugima, te na~elnicima 

op{tina Kantona. 

Posjeta Sajmu ostavlja utisak dobro osmi{ljene 

manifestacije. Sude}i po brojnosti posjetilaca, 

nivou organizacije i sli~no, pruà prve pretpostavke 

za potrebom organiziranja ovakve manifestacije 

i u budu}nosti. 

Predsjednik P/GKFBiH je, sa saradnicima i 

predsjednikom PK Srednje-bosanskog kantona, 

posjetio dva uzorna privredna subjekta: Loversan-Cazin 

i BORI KMO - Bosanska Krupa. 

Kompanija Loversan je u vlasni{tvu DKS Loversan 

- Industria Biomedica iz Milana. Zapo- 

{ljava 200 radnika, sa organiziranim radom u 

dvije smjene. Proizvodi setove za rastvore u 

medicinske svrhe. Kompanija se 

snabdijeva repromaterijalom iz 

uvoza i plasira svoje prozvode, 

uglavnom, na inotrì{te. Iako 

ima visokokvalitetne proizvode i 

posjeduju certifikat EN 46 

002:1996 i ISO 9002: 1994, 

za~u|uje ~injenica, prema rije- 

~ima direktora mr Beganovi}a, 

da se na doma}em trì{tu ne 

mogu plasirati ovi proizvodi, 

koji su i cijenom konkurentni. 

Ova kompanija posluje pozitivno 

od po~etka rada, sa ulaganjem 

u razvoj. Idu}e godine 

bit }e okon~ana i izgradnja nove 

Tvornice sa svim prate}im sadàjima, 

koja je u toku. 

BORI KMO je 67 odsto vlasni{tvo 

BORI KMO-Kmetijska 

mehanika in oprema iz Seàne. 

Ima 92 zaposlena, a proizvodi dijelove za traktore 

i priklju~ne poljoprivredne ma{ine. Direktor 

Sead Mujagi} je istaknuo da mu te{ko}e stvara 

nedostatak povoljnih kreditnih sredstava, 

potrebnih za ulaganje u nove investicione zahvate, 

neophodne u zaokruènju tehnolo{kog 

procesa, kao lakirnica i sli~no. Ova kompanija 

planira, u suradnji sa doma}im kooperantima, 

proizvesti prvi doma}i, bh. traktor. 

N. [EHI] - MU[I]

Privredna/Gospodarska

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?