Uspje{an nastup bh kompanija

Shodno iskazanom interesovanju bosanskohercegova~kih 

poduze}a za saradnju sa Kosovom, na sajmu 

odrànom, u junu, sa privrednim subjektima u~estvovala 

je i Privredna/Gospodarska komora FBiH u 

okviru dogovorenih aktivnosti nosilaca zajedni~kih 

poslova po projektima komora u BiH 

Izlaga~i iz na{e zemlje koji su se predstavili na ovogodi{njem 

sajmu su: TEM MANDEKS [iroki Brijeg, 

SCAME [iroki Brijeg, MEKOM Visoko, WELTPLAST 

Posu{je, SUTON [iroki Brijeg, EP-HERCEGTISAK [iroki 

Brijeg, MAJEVICA Srebrenik uz predstavnike Komore. 

Ova sajamska manifestacija je najve}i privredni 

doga|aj na Kosovu, koji se odràva na 4.060 m 2 zatvo - 

renog izlo`benog prostora. Osim Bosne i Hercegovine, 

predstavila su se i poduze}a iz Albanije, Hrvatske, 

Srbije, Crne Gore, Makedonije, Gr~ke, Italije, Austrije, 

Njema~ke. U~estvovalo je oko 120 izlaga~a (40% 

stranih i 60% proizvo|a~a sa Kosova). 

Sajam je otvorila Mimoza Kusari Lila, ministar za 

trgovinu i industriju Kosova, i zajedno sa ostalim ~lanovima 

delegacije Kosova posjetila {tandove bh. kompanija 

i vodila razgovore. [tand bh. kompanija obi{ao 

je i Besim Beqaj, ministar za integracije Kosova. 

Kompanije koje su bile prisutne u Pri{tini uprili~ile 

su razgovore sa poslovnim ljudima sa Kosova, moè se 

re}i uspje{no, jer nekima od njih je to bilo prvo pojavljivanje 

na ovom trì{tu. 

U strukturi roba koje se izvoze iz BiH nalaze se lijekovi, 

èljezne {ipke, ~elik, naftni derivati, gra|a, prehra - 

Me|unarodni op}i sajam — Pri{tina 2012 

Uspje{an nastup bh. kompanija 

mbeni proizvodi, namje{taj, toalet papir, mesni proizvodi, 

cigarete i dr. Uvozila se koà, {e}er, proizvodi od 

gume, slad, mineralne vode, zavarene cijevi i dr. 

S obzirom na to da Kosovo jo{ uvijek nema razvijene 

velike proizvodne kapacitete, bh. proizvo|a~i imaju 

veliku mogu}nost plasmana svojih proizvoda u ovoj 

zemlji. To se moglo vidjeti i na terenu. Postojalo je veliko 

interesovanje kosovskih privrednika za bh. kompanije i 

njihove proizvode. Potra`nja je za proizvodima metalske, 

elektro, prehrambene, drvne i drugih industrija. 

Veliki problem za saradnju privrede BiH i Kosova 

predstavljaju vize za poslovne ljude Kosova, koji za 

dolazak u BiH trebaju garantno pismo i odlazak u 

Ambasadu BiH u Skoplje po vizu. 

U razgovoru sa Safetom Gergelyu, predsjednikom 

Privredne komore Kosova, i njegovim saradnicima re- 

~eno je da BiH ima veliku {ansu da njene kompanije 

u~estvuju u razvoju i izgradnji Kosova. Privredne komore 

nisu zadovoljne obimom robne razmjene i prijedlog 

je da treba traìti vi{e oblike saradnje (zajedni~ka 

ulaganja, kooperacija i nastup na tre}im trì- 

{tima), kao i to da se proslijede opravdani zahtjevi kompanija 

nadle`nim institucijama BiH o uvo|enju bezviznog 

reìma za gra|ane Kosova. 

Imaju}i u vidu sve pogodnosti ovog trì{ta: njegovu 

blizinu, veliku potra`nju za svim vrstama roba, 

uspostavljene veze, CEFTA sporazum i konkurentnu 

cijenu na{ih roba na ovom trì{tu, potrebno je omogu}iti 

i pomo}i na{im kompanijama da ostvare {to 

ve}e prisustvo na Kosovu i u~e{}e na tenderima. 

[emsa ALIMANOVI] 

s.alimanovic@kfbih.com 

GLASNIK 

Privredna / Gospodarska komora 

Federacije Bosne i Hercegovine 

List izlazi mjese~no 

Godina XIII 

Broj 116 - 117 

Maj/svibanj - juni/lipanj 2012. 

GLASNIK ure|uje 

Redakcijski kolegij: 

@eljana Bevanda, 

glavni urednik, 

Amela Ke~o, 

odgovorni urednik, 

~lanovi: 

Mira Idrizovi}, 

[emsa Alimanovi}, 

Ljubo Dadi} 

i Meliha Veli}, 

sekretar Redakcije. 

Adresa: 

Privredna / Gospodarska 

komora FBiH 

- za Glasnik - 

71000 Sarajevo 

Branislava \ur|eva 10/IV 

Kontakt osoba: Meliha Veli} 

Telefon: 033/566-300 

E-mail: m.velic@kfbih.com 

Telefoni: 

033/566-222 (centrala) 

033/217-782 

Faks: 033/217-783 

www.kfbih.com 

Izdava~: 

"Privredna {tampa" d.o.o. 

Sarajevo 

Op}inski sud Sarajevo 

UF/1-2219/05, 

RB 1-3018 

Identifikacioni broj 

4200088140005 

Identifikacioni broj PDV 

200088140005 

DTP: "Privredna {tampa" 

[tampa: Suton d.o.o. 

Vara`dinska 2, [iroki Brijeg 

Besplatan primjerak 

2 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Ulazak Republike Hrvatske u Evropsku uniju, 

za sve zemlje potpisnice CEFTA, posebno za 

Bosnu i Hercegovinu, otvara brojna pitanja, ali 

i probleme. ^lanstvo Hrvatske u EU donosi 

promjene u trgovini, carinskim propisima, postupcima, 

procedurama, certifikatima, te otva - 

ra pitanje grani~nih prijelaza i dr. 

Sastanak u Zagrebu 

Susret predsjednika privrednih 

komora biv{e Jugoslavije 

Nastavljaju}i jedanaestogodi{nju tradiciju 

susreta predsjednika komora zemalja biv{e Jugo - 

sla vije, ovogodi{nji 19. susreti su odràni upravo 

o temi unaprije|enje regionalne saradnje u kontekstu 

ulaska Republike Hrvatske u EU. Susret pre - 

dsje dnika privrednih komora zemalja biv{e Jugoslavije 

odràn je 12. 6. 2012. godine u Hrva tskoj 

gospodarskoj komori u Zagrebu. 

Uz doma}ina Nadana Vido{evi}a, predsjednika 

HGK, na skupu su bili predsjednici Vanjskotrgovin - 

ske/Spolnotrgovinske komore BiH Bruno Boji}, 

Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH Avdo 

Rapa, Privredne komore Republike Srpske Borko \u- 

ri}, Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu, Privredne 

komore Crne Gore Velimir Miju{kovi}, Stopanske 

komore Makedonije Branko Azeski, Privredne 

komore Srbije Milo{ Bugarin, Privredne komore 

Vojvodine Ratko Filipovi}, savjetnik predsjednika Gospodarske 

zbornice Slovenije Andrej Friedl, te potpredsjednik 

Vlade RH za unutra{nju, vanjsku i evropsku 

politiku Neven Mimica. 

Predsjednik HGK Nadan Vido{evi} istaknuo 

je kako je tema susreta od vitalnog zna~aja za 

sve zemlje regije. Kazao je da su posljednjih desetak 

godina primjenom zone slobodne trgo - 

vine, te Sporazuma CEFTA-e ostvareni vrlo dobri 

poslovni rezultati i zabiljeèn rast robne razmjene 

i do 300 posto. Ulaskom Hrvatske u EU, 

kako je konstatovao, u regiji }e nastat problem 

u prometu robe na tehni~koj razini (akreditirane 

laboratorije). Problema bi moglo biti posebno u 

robnoj razmjeni Hrvatske i BiH zbog ~ega }e, 

kako je kazao, komorske strane uloìti napor kako 

ne bi nastale i ve}e {tete. 

Predsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa je mi{ljenja 

da ulazak Hrtvatske kao nama strate{ki zna - 

~ajne dràve u BiH otvara niz problema. Neki od 

njih }e, kako je istakao, biti rje{avani istovremeno 

sa ispunjavanjem pojedinih uslova za pristupanje 

BiH u EU. 

Kao oblast u kojoj }e predstoje}e promjene u 

vanjskotrgovinskim reìmu biti evidentnije je po - 

ljoprivredno-prehrambeni sektor, te je neo phodno 

{to prije prona}i najprihvatljivije rje{e nje za sve 

strane. Kako ispunjavati veterinarske, sanitarne i fitosanitarne 

standarda i uvjete EU? Naglasio je da }e 

P/GKFBiH i dalje podràvati sve aktivnosti usmjerene 

na regionalnu saradnju u cilju olak{avanja nastupa 

svojih ~lanica na trì{tima zemalja regiona. 

Predsjednik V/SKBiH dr. Bruno Boji} je kazao 

da su zemlje regije me|usobno jedna drugoj va- 

`ni privredni partneri, posebno u pogledu vanjskotrgovinske 

razmjene. On je naglasio potrebu 

razvijanja me|usobne saradnje i zajedni~kog nastupa 

na tre}im trì{tima, te podsjetio i na obe}anu 

pomo} Hrvatske zemljama regije u pribliàvanju 

evropskim integracijama. 

Predsjednik Boji} je ukazao i na nerije{ene 

imovinsko-pravne odnose sa Hrvatskom, pitanje 

grani~nih prijelaza za izvoz poljoprivrednih pro - 

izvoda, te potrebu da Hrvatska i EU na{oj zemlji 

omogu}e prijelazni period primjene propisa EU 

za plasman bh. proizvoda na trì{te Hrvatske do 

trenutka njenog punopravnog ~lanstva u EU, 

odnosno do 30. 6. 2013. godine. 

Na inicijativu predsjednika Boji}a dogovoreno 

je da se jubilarni 20. susreti predsjednika 

komora ze malja biv{e Jugoslavije odrè u septembru 

u Sarajevu. 

Amela KEÔ, dipl. pravnik 

a.keco@kfbih.com 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

Povodom analize projektnog zadatka na izradi 

Strategije razvoja tekstila, odje}e, koè i obu - 

}e u FBiH za period od 2013. do 2023. godine, 

te aktuelnoj problematici u ovoj industriji, krajem 

maja, u Komori je odràn radni sastanak 

sa predstavnicima kantonalnih ministarstva za 

industriju 

Odràvanje ovog skupa inicirala je Vlada 

FBiH, s obzirom na to da aktivnosti vezane za 

akcioni plan provodi Federalno ministarstvo 

energije, rudarstva i industrije u saradnji sa 

P/GKFBiH. 

Prema rije~ima Marinka Bo{njaka, pomo - 

}nika ministra, radi se na tome da se, primar no, 

pomogne tekstilnoj industriji dok strategija ne 

bude pripremljena u potpunosti. 

- Ministarstvo sada radi na potencijalnim 

sredstvima koja }e se realizirati pomo}u Ra - 

zvojne banke. Dio sredstava koja su ranije bila 

plasirana kroz grantove usmjerit }emo ka Raz - 

vojnoj banci, kako bi se subvencionirale kama - 

tne stope. Na taj na~in bismo konkretno pomogli 

tekstilnoj, ali i drugim industrijskim granama 

- kazao je ministar Bo{njak. 

Uz pomenutu, pripremaju se i strategije za 

drvnu, metalsku, gra|evinsku i elektroindustriju. 

- Nakon izrade pojedina~nih strategija slijedi 

izrada akcijskog plana za svaku od njih. Bit 

}e precizirano ko je nositelj odre|enih aktivno - 

Industrija tekstila, odje}e, koè i obu}e 

Unaprije|enje ambijenta 

za proizvodnju 

sti, rokovi i drugi detalji koje je potrebno defi - 

nirati - kazao je Bo{njak. 

Tekstilnu i koàrsko-prera|iva~ku industriju, 

kao i druge industrijske grane, prate brojni problemi, 

nekontrolirani uvoz, carinska ograni ~enja, 

nepostojanje stimulacije izvoza, visoki doprinosi 

i cijene energenata potrebnih za proizvodnju. 

- Ovo je prva vlada koja je, nakon1995. go - 

dine, prepoznala da je potrebno napraviti stra - 

tegiju za industriju tekstila, koè i obu}e i da se 

ne smije dozvoliti njihova propast. U ovim 

industrijama u BiH zaposleno je oko 30 hiljada 

radnika, u FBiH oko 20 hiljada - kazao je Hrvoje 

Brajkovi}, sekretar Udruènja tekstilne, koàrs - 

ko-pre ra|iva~ke industrije pri P/GKFBiH. 

Izvoz u tekstilnoj i koàrsko-prera|iva~koj 

industriji lani je iznosio oko 950 miliona KM, 

{to pokazuje da ova grana stagnira. 

- U BiH vi{e nema proizvodnje tkanina, prediva 

i sve sirovine se uvoze. Tekstil iz BiH najvi{e 

se izvozi u Njema~ku, Holandiju, Belgiju i Italiju, 

a obu}a u Italiju - pojasnio je Brajkovi}. 

Analizu dosada{njih aktivnosti na izradi Stra - 

tegije prezentirao je Senad Zeki}, iz Federalnog 

ministarstva energije, rudarstva i industrije. Pre ma 

njegovim rije~ima, radna grupa za izradu pr oje - 

ktnog zadatka formirana je u martu, dok se okon~anje 

izrade Strategije o~ekuje krajem septembra. 

Usvajanje prijedloga strategije od Vlade FBiH 

planirano je za oktobar, nakon ~ega slijedi usvajanje 

na Parlamentu FBiH. 

- Iako ve}ina klju~nih aktera u izradi stra tegije 

ima konstruktivan pristup, izraèna je neaktivnost 

privrednih dru{tava. Od 70 anketiranih, 

njih 46 je odgovorilo na dostavljeni upitnik - 

precizirao je Zeki}. 

Ova strategija }e odrediti namjeru dràve u 

oblasti tekstila, koè i obu}e kako bi svako privredno 

dru{tvo i pojedinac imali jasne smjernice 

za svoje poslovne aktivnosti. Modernizacija i 

restrukturiranje ove industrijske grane u trì{ - 

nom, kadrovskom, proizvodnom, organizacionom 

i tehnolo{kom pogledu neki su od definiranih 

ciljeva strategije. 

Selma D@INI] 

4 


Mediteran 

Nedovoljno iskori{ten potencijal 

Na poziv Murata Yal~inta{a, predsjednika 

Istanbulske trgova~ke i industrijske komore, 

Avdo Rapa, predsjednik P/GKFBiH, prisustvovao 

je godi{njoj Skup{tini Asocijacije trgova~kih 

i industrijskih komora Mediterana (ASCAME), 

odrànoj, po~etkom juna, u Istanbulu 

Tokom dvodnevnog boravka ostvareno je 

nekoliko bilateralnih sastanaka sa predstavnicima 

Komore, koju ~ine ~lanice 23 zemalje {irom 

Mediterana. Od 2007. godine Skup{tinom predsjedava 

Murat Yal~inta{. Raspravljalo se o politi~koj 

i ekonomskoj budu}nosti Sredo zemlja. 

Osim ministara privrede, industrije i trgovine zemalja 

~lanica, me|u govornicima su bili i predstavnici 

Europske investicijske banke, Mediteranske 

parlamentarne skup{tine, te vi{ih organizacija 

kao {to su mediteranske unije. 

Kao jedan od najva`nijih razloga neiskori{tenosti 

raspoloìvih privrednih potencijala na gla{en 

je nedostatak privredne saradnje, uklju~uju}i 

trgovinu, osobito izme|u mediteranskih zemalja. 

Prema navodima Tamare Obradovi} Mazal, 

zamjenice ministra privrede Republike Hrvat ske, 

ova mediteranska zemlja u robnom pro-metu sa 

Libanom u~estvuje sa simboli~ih 0,2% od 

ukupnog uvoza, dok je robni promet Hrvatske sa 

Republikom Turskom ispod 2% od ukupnog 

uvoza. 

Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra financija 

Bosne i Hercegovine, je naglasio slabu pove - 

zanost regionalne trgovine i ulaganja, podsje - 

}aju}i na ulogu Mediterana u ne tako dalekoj 

pro{losti kao „sredi{ta svijeta” u kom su cvjetali 

trgovina, roba, ideje i dobra. 

Prezentirao je privredne potencijale Bosne i 

Hercegovine i pozvao u~esnike da investiraju u 

BiH, te da time ja~aju stabilnost i obezbje |uju 

prosperitet Mediterana. 

Nagla{eno je da, osim ekonomskih faktora, 

klju~nu ulogu igraju i politi~ki sa osvrtom na 

fenomen mediteranskog „arapskog prolje}a”. 

Pitanje Kipra, krvavi konflikti u Siriji, sa jedne 

strane, te ekonomska kriza u Gr~koj, Italiji i [paniji, 

s druge, oslikavaju dramati~nost trenutka. 

Nova uprava u Francuskoj, ~iji stav i djelovanje 

u me|unarodnim odnosima jo{ uvijek nije 

mogu}e ta~no predvidjeti, holandske razlike u 

mi{ljenju o upravi privrednih politika Njema~ke 

i Europske unije nove su nepoznanice, na koje 

}e vrijeme pred nama dati prave odgovore. 

U razgovoru sa predsjednikom Rapom, Ya - 

l~inta{ je potvrdio dolazak stotinu turskih fir mi 

na tradicionalnu bienalnu izlo`bu turskih 

proizvoda, koja }e se odràti u Sarajevu od 19. 

do 22. septembra. 

Nakon dva mandata, Murat Yal~inta{ mje sto 

predsjednika je ustupio svom nasljedniku Mo - 

hammedu Choucairu iz Libana. 

Emir PA[I], dipl. ecc. 

e.pasic@kfbih.com 

Organizovanje 

Formirano Udruènje 

certificiranih osoba 

Pri Privrednoj/Gospodarskoj komori Federa 

cije BiH nedavno je osnovano Udruènje certificiranih 

osoba za obavljanje funkcija u nadzornim 

odborima i upravama privrednih dru- 

{tava s u~e{}em dràvnog kapitala. 

^lanovi udruènja su osobe koje su 

zavr{ile postupak usavr{avanja i certificiranja 

po Uredbi i Programu usavr{avanja predsjednika 

i ~lanova nadzornih odbora i uprava 

privrednih dru{tava s u~e{}em dràvnog 

kapitala. Edukacija je organizirana u vi{e ciklusa 

od oktobra 2010. i jo{ se odvija. Do 

sada je certificirano 706 osoba. 

Osnovni ciljevi osnivanja Udruènja su: 

trajno stru~no usavr{avanje ~lanova, statusno 

obavljanje funkcija kao zasebne interdisciplinarne 

profesije, profesionalno obavljanje 

upravlja~ke i poslovne funkcije u privredi s 

aspekta poduzetni~ke i zakonske odgovornosti 

i u skladu s kodeksom profesionalne etike, te 

razvoj dobre prakse korporativnog upravljanja. 

Svoje funkcije Udruènje }e obavljati u 

okviru organizacione strukture P/GKFBiH. 

Predsjednik Udruènja certificiranih oso - 

ba za obavljanje funkcija u nadzornim odborima 

i upravama privrednih dru{tava s u~e{}em 

dràvnog kapitala je prof. dr. Aziz [unje. 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 

5

Odbor Udruènja metalske i elektro industrije (OUMEI) 

Nedovoljno okolinskih dozvola 

Na sjednici Odbora, odrànoj u junu, razmatrana su aktuelna zbivanja u ovom sektoru, predstavljena je 

novopokrenuta proizvodnja u poslovnoj jedinici te{anjske Pobjede, te pre zentiran Izvje{taj o stanju regulative u 

oblasti za{tite okoli{a u sektoru metalske i elektroindustrije, sa aspekta okoli{ne dozvole, uklju ~uju}i primjenu najbolje 

raspoloìve tehnike i razvoja registra zaga|iva~a i zaga|ivanja 

O rezultatima vanjskotrgovinske razmjene, vrijednostima i vrstama indikatora zna~ajnih za ovaj sektor, kao i utjecajima 

okoline na sektor metala govorila je Nafija [ehi} - Mu{i}, sek retar Udruènja. 

Dijagram pokazuje poziciju sektora metala (rude, metali i prizvodi; ma{ine, aparati... ) u ukupnom izvozu 

BiH, po sektorima (izvor: V/STKBiH) 

Bilo je rije~i i o dokumentu „Prilog strategiji razvoja FBiH i BiH, kroz prizmu razvoja metalske i elektro industrije 

FBiH” do 2014. godine. 

Proizvodne kapacitete livnice Pobjede Te{anj - predstavio je Armin ]ostovi}, uklju~uju}i na~in obnove 

glavnih i prate}ih djelatnosti, proizvodni progam i perspektivu. 

Prema njegovim rije~ima, trenutne 

mogu }nosti livnice su, sivi liv od SL 10 - 

SL 25., proizvodi od SL, ku}i{ta pumpi za 

vodu i ulje, poklopci za pumpe, impeleri 

za pumpe za vodu, remenice za pumpe, 

poklopci sa okvirom, re{etke, vrtni program 

(stubovi, klupe, stolovi...), ko~ione 

papu~e za èljeznice, te pojedina~ni di - 

jelovi po narud`bi. 

Planirana proizvodnja u livnici je od 

10% do15% liv nièg kvaliteta, 30% do 

40% nodularni liv, te SL boljeg kvaliteta 

(SL 22 - SL 25 ). Kapacitet livnice u jednoj 

smjeni je 3.000 tona godi{nje kada je rije~ 

o manjim odlivcima, uz mogu }nost izrade 

odlivaka teìne do pet tona. Planirana 

proizvodnja za ovu godinu iznosi 720 

tona (50% kanalizacioni, 50% motorni 

liv). Cilj je 8.000 tona godi{nje. 

6 


Izdate okoli{ne dozvole za metalsku indu striju u Federaciji 

BiH od 2004. do 2012. u odnosu na ukupan broj 

O stanju regulative u oblasti za{tite okoli{a u sektoru 

metalske i elektro industrije, sa aspekta okoli{ne 

dozvole, izvijestio je Mladen Rude`, pomo}nik ministra 

Mi ni starstva okoli{a i turizma FBiH (FMOiT). 

Prezentirao je zakonska i podzakonska akta, vezano za 

okoli{nu dozvolu, zna~aj BAT i BREF dokumenata, uz 

osvrt na metalsku industriju. 

Zaprimljeni zahtjevi za metalsku industriju od 

2004. do juna 2012. 

Broj zaprimljenih zahtjeva za izdavanje ok oli{ne 

dozvole za metalsku industriju u odnosu na ukupan 

broj od 2004. do juna 2012. 

^lanovi Odbora UMEI izrazili su nezadovoljstvo 

brojem prijavljenih i dobijenih okolinskih dozvola ne 

samo sa aspekta za{tite oko li{a nego i aspekta konkurentnosti 

proizvoda ~lanica Udruènja. U narednom periodu, 

Od bor }e u saradnji sa FMOiT, raditi na ubrzanju 

aktivnosti tako {to }e utjecati na {irenje saznanja i informacija 

o va`nosti uvo|enja okolinskog upravljanja i 

izrade plana aktivnosti na izdavanju okolinskih dozvola. 

Suada Numi}, stru~na saradnica u FMOiT, govorila je 

o Registru o postrojenjima i zaga|ivanjima 

- BH PRTR. Pre d stavila je zakonski temelj o 

formiranju Registra i uputstva o unosu po - 

dataka o postrojenju, Eksport/Import poda - 

taka, te pojasnila: 

l Postrojenje podatke eksportuje jednom 

godi{nje, najkasnije do 30. juna teku}e 

za prethodnu godinu i dostavlja nadle`nom 

enti tetskom ministarstvu; 

l U FMOiT podaci se importuju u 

Registar, koji sadrì devet formi za popunjavanje 

godi {njeg izvje{taja; 

l Podaci se do 30. novembra teku}e 

za prethodnu godinu eksportuju ka Ministarstvu 

vanjske trgovine i ekonomskih 

poslova BiH. 

Bilo je rije~i i o zakonskim aktima, koji su 

u proceduri kao {to je Nacrt zakona o energetskoj 

efikasnosti i Prijedlog zakona o upra vljanju drà - 

vnim kapitalom u privrednim dru{tvima. 

Ovi dokumenti su dostupni na web stranici Vlade 

FBiH, stoga ~lanovi Odbora svoje, eventualne, primjedbe 

i sugestije mogu uputiti preko Komore ili direktno 

na meritorne adrese. 

Vezano za pripreme za odràvanje Foruma metalaca, 

prisutnima je dostavljen prioritetni program operativnih 

aktivnosti na provo|enju mjera iz Manifesta metalske 

industrije BiH, u formi prijedloga. Potrebno je da se 

konkre tiziraju aktivnosti, upute primjedbe i sugestije, te 

da se {to vi{e privrednih subjekata uklju~i u realizaciju 

ovih aktivnosti. Svoje sugestije mo gu dostaviti pre ko Ko - 

more ili direktno, koordinatoru operativnog ti ma, e-mail: 

info@zeda.ba 

N. [EHI] - MU[I] 

n.sehic@kfbih.com 


Aktuelno stanje gra|evinarstva 

Smanjena realizacija 

gra|evinskih radova 

Dostupni indikatori ukazuju na to da je po~etak 2012. godine pra}en osjetnim slabljenjem di namike 

ekonomske aktivnosti u BiH. Suo~eni smo sa problemom ekonomskog rasta, stagnacije u zapo{ljavanju, 

industrijske proizvodnje maloprodaje... Izraèno je slabljenje rasta doma}e potra`nje, {to je 

glavni uzrok pada vrijednosti robnog uvoza od 6,5% 

U Bosni i Hercegovini je prosje~an broj 

zapo slenih u januaru 2012. godine smanjen za 

0,7% g/g i iznosi 689,1 hiljada lica. Od tog 

broja, najve}i procenat ubjedljivo se odnosi na 

gra|evinarstvo. 

Samo u Federaciji Bosne i Hercegovine, vrijednost 

izvr{enih gra|evinskih radova u januaru 

2012. u odnosu na prosje~nu vrijednost pro{le 

godine manja je za 44,8%, dok je u odnosu na 

isti mjesec pro{le godine manja za 5,7%. Na 

objekte visokogradnje odnosilo se 56,5%, na 

objekte niskogradnje 43,5%. Ovaj podatak 

moèmo komentarisati kao ohrabruju}i u smislu 

upo{ljavanja, jer kad je rije~ o selekciji gra|evinskih 

radova, onda je visokogradnja definitivno ta 

koja u ve}em procentu vr{i direktno upo{ljavanje 

kadrova na gradil i{tu i to je za sveukupnu socijalnu 

klimu u na{oj zemlji dobro. Niskogradnja 

vi{e angaù je opremu, mehanizaciju, stru~ni 

kadar itd. Me|utim, u zemlji, kao {to je na{a, 

realnije bi bilo o~ekivati snaàn odstup u realizaciji 

radova u niskogradnji. S obzirom na to da 

nemamo izgra|enu putnu mreù, da imamo 

dovoljno i isprojektovanih dionica na autoputu, 

ali odo brenih sredstava, ne moèmo biti zadovoljni 

procentom realizacije gra|evinskih radova 

u niskogradnji. Trebalo bi da u~e{}e niskogradnje 

u ukupnoj realizaciji radova gra|evinskog sektora 

bude zna~ajno vi{e, za {to postoje realne {anse 

i time doprinese promjeni sveu ku pnog ekonomskog 

stanja u na{oj zemlji. Intenziviranje radova 

na autoputu doprinijelo bi punom upo{ljavanju 

kapaciteta u gra|evina rstvu, ali i rastu uposlenih 

drugih privrednih i vanprivrednih djelatnosti. 

Broj uposlenih radnika na gradili{tu u januaru 

odnosio se na niskogradnju (55,9%), a na objekte 

visokogradnje 44,1%. Ovakav od nos rezultat je 

vremenskih prilika, odnosno neprilika, snje`nih 

padavina i poja~anih potreba na angaòvanju 

gra|evinske operative u ~i{}enju puteva. 

Materijalne {tete 

Stanje vremenskih nepogoda koje je obiljeìlo 

prvi kvartal 2012. godine zna~ajno je 

utjecalo na realizaciju gra|evinskih radova, upo 

{ljavanje u gra|e vinarstvu, materijalne {tete po 

pitanju odràvanja „hladnog pogona”, ma - 

terijalne {tete stajanja mehanizacije, koja je, 

uglavnom, kupljena na leasing, mje se~no ot - 

pla}ivanje je obavezno, bez obzira na objektivne 

nemogu}nosti angaòvanja te operative, 

pla}anje doprinosa radnicima isklju~ivo je bilo 

na obavezi poslodavaca, dovedeno je u pitanje 

po{tivanje rokova za zavr{etak radova i otvorena 

mogu}nost obra~una penala... Ugovori sklopljeni 

po me|unarodnom standardu Fidicu regulisali 

su ovaj problem na na~in da se prijavi 

nemogu}nost zavr{etka radova, pro gla{ava se 

stanje „Vi{e sile” i time omo gu}ava pro duà - 

vanje rokova. Me|utim, svi ugovori nisu skloplje 

ni prema Fidicu, postojala je realna opasnost 

da pojedini investitori iskoriste mogu}nost obra~unavanja 

penala. Na sre}u, prate}i stanje na 

terenu, nismo upoznati da je bilo takvih pojava. 

Zna~ajnijih investicija u toku gradnje nismo 

imali u tom periodu, radovi na autoputu su bili 

obustavljeni u potpunosti, ali je rije~ o ugovorima 

premu Fidicu izme|u gra|evinskih privrednih 

dru{tava i Direkcije autocesta i cesta Fede - 

racije Bosne i Hercegovine. 

Kada je rije~ o anga`manu na inozemnom 

trì{tu, svjedoci smo da smo u 2011. godini do - 

ìvjeli gubitak velikog i zna~ajnog trì{ta, sa vi- 

{e aspekata, a to je trì{te Libije. 

Privredna dru{tva iz FBiH, u 2011. godini, 

zabiljeìla su smanjenu realizaciju izvedenih 

gra|evinskih radova u inozemstvu za 68,7% u 

odnosu na 2010 godinu. Vrijednost ugovorenih 

gra|evinskih radova u inozemstvu bila je manja 

za 36,5% u odnosu na 2010. godinu. 

8 


Direktne materijalne {tete na{ih preduze}a 

na libijskom trì{tu iznose oko 110 miliona eu ra. 

Planira ni radovi i ugovoreni poslovi zahtijevali su 

poja~ano upo{ljavanje kapaciteta, stru ~nih ka - 

drova, koncentracija na libijsko trì{te, ali i istovremeno 

odbijanje drugih potencijalnih poslova, 

sa namjerom da se ozbiljno pristupi realizaciji 

potpisanih ugovora u Libiji. Sveukupna situacija 

dovela je brojna preduze}a u situaciju naglog 

otpu{tanja radnika i izazvala preokupaciju akti - 

vnostima na iznalaènju mogu}nosti naplate 

„okon~anih situacija” potpi sanih ugovora. Tre - 

nutno, moèmo re}i da postoji interesovanje za 

povratak od na{ih preduze}a na libijsko trì{te, 

ali ne i realne {anse za to u ovom momentu. Prvo, 

zbog sigurnosne situacije, koja jo{ uvijek nije stabilna 

na cjelokupnom trì{tu Libije, a, drugo, 

zbog ~injenice da jo{ uvijek ne moèmo biti sigurni 

u kom pravcu }e biti usmjerena vanjska politika 

nove vladaju}e strukture u Libiji. Intereso vanje 

na {ih gra|evinara je jasno, a to je da po liti~ke 

strukture u na{oj zemlji pruè po dr{ku na{im preduze}ima, 

na na~in da osiguraju dobre i prijateljske 

odnose sa novom vladaju}um str ukturom 

u Libiji. 

Katarsko trì{te 

Procjenjuju}i nova potencijalna trì{ta koja 

bi mogla biti „zamjensko” trì{te za Libiju to je 

Katar. Planirane investicije u narednih pet godina 

na katarskom trì{tu su 232 milijarde do lara. 

Postoji interesovanje i potreba na{ih preduze}a 

za anga`man. 

Pokrenuta je inicijativa u ime Udruènja 

gra |evinara P/GKFBiH za organizovanje zvani~ne 

dràvno-privredne delegacije BiH Kataru. 

U skladu sa vlastitim, kompetencijama Komora 

je poduzela aktivnosti u tom pravcu. 

Uputili smo dopis Ministarstvu vanjskih poslova 

i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih 

odnosa BiH da podrè takvu inicijativu i daju 

svoj doprinos u osiguravanju novog trì{ta za 

bh. gra|evinare. Nadamo se da }e zajedni~ko 

djelovanje u tom pravcu doprinijeti pobolj{anju 

poslovanja gra|evinskog sektora, a time cjelokupnih 

ekonomskih aktivnosti u zemlji i deviznog 

priliva u zemlju. 

Neophodna je konkretna pomo} vladaju}ih 

struktura na{e zemlje i entitetskih vlada na osi - 

guravanju bankarskih garancija preduze}a, koja 

imaju interesovanje i mogu}nosti izlaska na 

inozemno trì{te. Ovdje, prije svega, mislimo na 

podr{ku Razvojne banke. Entitetske vlade bi se 

trebale zalagati i osigurati sredstva Razvojne 

banke za ovu namjenu. 

Kada je u pitanju regionalna saradnja, ulazak 

Republike Hrvatske u EU mogao bi imati negativan 

odraz na izvoz i gra|evinskih usluga i gra|evinskih 

proizvoda. Uslovi CEFTE se ne}e primjenjivati za 

Hrvatsku definitivno od januara naredne godine, 

zakonodavstvo EU }e biti punosna`no u Hrva - 

tskoj, a samim ti i certificiranje proizvoda bit }e 

strogo nagla{eno... Na{a nada je da }e prevladati 

obostrani ekonomski interesi ove dvije zemlje i da 

}e biti ostvaren neophodan anga`man na{ih preduze}a 

na certificiranju proizvoda, te da }e ulazak 

R Hrvatske u EU stvoriti povoljniju klimu me- 

|usobne saradnje, na na~in da se unaprijedi kvalitet 

poslovanja na{ih preduze}a. 

Mr. Dènana HOD@I], sekretar 

sektora za gra|evinarstvo, IGM i 

stambeno-komunalnu oblast P/GKFBiH 

dj.hodzic@kfbih.com 

Mogu}a rastere}enja u FBiH 

Smanjenje 

doprinosa za 

proizvodne 

djelatnosti 

Poduzetnici u Federaciji BiH ve} odavno 

traè rastere}enje gospodarstva kroz smanjenje 

stopa doprinosa i parafiskalnih davanja, 

ali to, iako je bilo prijeko potrebno uraditi jo{ 

na po~etku krize, nije ura|eno. 

Nermin Nik{i}, federalni premijer, kaè 

da Vlada FBiH razmatra brojne opcije za 

rastere}enje gospodarstva, te da je jedna od 

njih i smanjenje doprinosa. 

Ipak, navodi, nije siguran da bi to na velo 

poslodavce da oni prijave radnike koji im 

rade na crno. Ono {to Vladu drì u gr ~u je 

upravo mogu}nost da ne do|e do smanjenja 

sive ekonomije, a stope budu smanjene. 

- Ne bismo htjeli i}i grlom u jagode. Bez 

preciznih izra~una ne bismo ulazili u to, jer 

na taj na~in moèmo ugroziti stabilnost 

javnih fondova koja je ionako na samoj 

granici - kaè Nik{i}. 

Navodi da je nekoliko mjera o kojima se 

razmi{lja. Tu je, izme|u ostalog, i smanjenje 

doprinosa samo za proizvodne djelatnosti, 

te osloba|anje od poreza na dobit ako se 

ona reinvestira. 

Izvor: eKapija 


Prezentacija 

ê{ka zainteresovana za 

koridor 5c 

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Herce govine 

i Republike ê{ke u pro{loj godini je iznosila 200 

miliona eura (150 miliona uvoza i 50 miliona 

izvoza u ê{ku), re~eno je na nedavno odrànoj 

prezentaciji usluga ê{ke izvozne banke (ÊB) i 

~e{kog Izvoz-nog osiguravaju}eg dru{tva (EGAP) 

u Vanjskotrgo-vinskoj komori BiH 

Pove}anje razmjene 

Predsjednik VTK-a BiH Bruno Boji} je 

rekao da je pobolj{anje vanjskotrgovinske 

razmjene stiglo zahvaljuju}i dobroj saradnji 

sa Ambasadom ê{ke, uz ~iju pomo} je 

organizovana ova prezentacija. 

- U 2010. i pro{loj godini do{lo je do pove- 

}anja na{e vanjskotrgovinske razmjene. Naàlost, 

investicija nije bilo mnogo, pa sam zato 

ambasadora ê{ke Tomasa Szunyoga zamolio 

da dovede ê{ku investicijsku banku i da poku- 

{a pomo}i na{oj privredi kroz kreditna zaduènja 

koja imaju dobru kamatnu stopu za na{e 

investitore. BiH je gladna i èdna za investicijama, 

na{a infrastruktura je u katastrofalnom stanju, 

a gospodarstvu treba dodatnih injekcija i 

kreditnih zaduènja. Investicije su posebno potrebne 

u elektroenergetskom sektoru. Zamolio 

sam da se na|u sredstva za gradnju Bloka 8 u 

TE Kakanj, koji }e osigurati dodatnih 300 megavata 

elektri~ne energije koje bi se plasiralo u 

izvoz - kazao je Boji}, te dodaje kako mu je 

èlja da se u narednom periodu uravnoteì 

vanjskotrgovinska razmjena BiH i ê{ke. 

Podr{ka izvoznicima 

Direktor izvoznih i finansijskih projekata 

u ê{koj izvoznoj banci Martin Frelich je 

rekao kako ta banka isklju~ivo podràva 

~e{ke izvoznike i da joj je cilj da djeluje na 

Balkanu, u projektima energetike, ma{instva i 

infrastrukture. Jedan od osnovnih uslova da 

ova banka kreditira neki projekat u BiH jeste 

taj da u projektu ima 50 posto ~e{kog proizvoda. 

Cilj ÊB-a je podr{ka ~e{kom izvozu. 

Prema njegovim rije~ima, svi krediti koji se 

daju po povoljnim kamatama su osigurani 

kod EGAP-a: 

- @elimo da kreditiramo ~e{ke kompanije 

koje bi preko nas u{le u izgradnju autoceste 

na koridoru 5c - kaè Frelich. 

Izvor: Oslobo|enje 

Me|udràvna saradnja 

Unaprije|enje 

ekonomskih odnosa 

U Ambasadi Republike Albanije u Sarajevu, krajem maja, 

odràni su „Dani turizma i agrobiznisa, Albanija - Bosna i 

Hercegovina” 

Ambasada Republike Albanije u BiH ovu manifestaciju 

realizirala je u suradnji s Federalnim ministarstvom okoli{a i 

turizma, Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede 

i {umarstva, Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Privrednom/Gospo 

darskom komorom Federacije BiH. 

U sklopu trodnevne manifestacije u BiH boravila je privredna 

delegacija Albanije koju su ~inili predstavnici kompanija 

poljoprivrednog sektora, turisti~ki operateri i predstavnici medija, 

te resornih ministarstava. Tokom posjete gosti iz Albanije upoznali 

su se sa resursima i potencijalima koje BiH ima u oblasti agrobiznisa 

i turizma. 

U pozdravnom govoru Flamur Gashi, ambasador Republike 

Albanije u BiH, istakao je da ekonomska suradnja izme- 

|u dvije zemlje nije na zadovoljavaju}em nivou, ali da se 

pobolj{ava i da ima jo{ mogu}nosti za unaprije|enje ekonomskih, 

turisti~kih i kulturnih odnosa izme|u BiH i Albanije. 

Kazao je da je pro{le godine oko 20.000 turista iz BiH 

posjetilo Albaniju, a samo tokom protekle sedmice 1.200 

turista iz Albanije boravilo je u BiH. 

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva 

Jerko Ivankovi}-Lijanovi} rekao je da robna razmjena 

nije ni blizu obima koji bi mogao biti ostvaren i dodao da je 

cilj ove manifestacije da se ta suradnja unaprijedi i da s 

Albanijom nastavimo graditi dobre odnose. Akcenat je dat 

na razmjenu u oblasti poljoprivrednih proizvoda. 

- Jedna od pote{ko}a koja se pojavljuje, kada je rije~ o 

robi iz BiH na trì{tu Albanije, jeste da Albanija primjenjuje 

referentne cijene, tj. ne priznaje izvozne fakture iz BiH i na 

taj na~in podiè osnovicu i pove}ava naplatu PDV-a. To 

oteàva na{im izvoznicima plasman proizvoda na albansko 

trì{te, ali razgovaramo o tome i uskoro bismo taj problem 

trebali rije{iti - izjavio je ministar Ivankovi}-Lijanovi}. 

Federalna ministrica okoli{a i turizma Federacije BiH 

Branka \uri} kazala je da je cilj da se pove}a broj turista iz 

Albanije, kao i turista iz BiH koji }e posjetiti Albaniju. 

Dobrodo{licu gostima iz Albanije, me|u ostalima, poèljeli 

su i Ermina Salki~evi}-Dizdarevi}, zamjenica ministra vanjske 

trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Bruno Boji}, predsjednik 

VTKBiH. 

Predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH Avdo 

Rapa sa ostalim zvani~nicima prisustvovao je sastanku na 

kojem se razmatrala ekonomska suradnja dviju zemalja, kao 

i prijedlog mogu}ih mjera za njeno pobolj{anje. 

[emsa ALIMANOVI] 

10 



Projekti 

Sporo izdavanje okolinskih dozvola 

U Federaciji BiH u toku je realizacija projekta 

"Zajedni~ka akcija za "ozelenjavanje" industrije”, koji 

finansira Evropska unija sredstvima iz programa 

Pretpristupne pomo}i (IPA 2008). Projekat implementira 

Centar za okoli{no odrìvi razvoj (COOR) u 

partnerstvu sa udruènjem Inicijativa i civilna akcija 

(ICVA) 

Generalni cilj projekta je podsticanje partnerstva 

izme|u vladinog i nevladinog sektora sa ciljem efektivne 

implementacije EU Direktive o integralnoj prevenciji 

i kontroli zaga|ivanja (IPPC) u BiH. 

Ideja za projekat nastala je kao rezultat evidentno 

sporog procesa izdavanja okolinskih dozvola u Fe de - 

raciji BiH, neefikasnog rada inspekcija zbog ne dostatka 

kadrova, te neadekvatnih kapaciteta industrija. 

Federalnom strategijom za{tite okoli{a (2008.) identificirani 

su neki od potencijalnih uzroka neu ~inkovitosti 

kada je u pitanju pravovremena provedba zakonskih 

zahtjeva u oblasti za{tite okoli{a. Ide ntificirani su upravo 

nedostatak kapaciteta industrija, kao izvora zaga|enja 

za primjenu koncepta integralne prevencije i 

kontrole zaga|enja (IPPC), te nedostatak kapaciteta federalnih 

i kantonalnih ministarstava za{tite okoli{a ka - 

da je u pitanju izdavanje okoli{nih dozvola i monitoring 

njihove provedbe. O~igledno je da vlada, ukoliko 

bude radila sama, ne}e mo}i posti}i zadovoljavaju}e 

rezultate u oblasti okolinskih dozvo la, te treba prihvatiti 

doprinos nevladinog sektora koji ~esto ima bolje 

informacije sa terena jer blisko sara|uje sa ljudima. 

U projektu sudjeluju: 

• Institucije nadle`ne za implementaciju Zakona o 

za{titi okoli{a i izdavanje okoli{nih dozvola, te nadzor 

nad provedbom, odnosno kantonalna ministarstva za 

okoli{, uklju~uju}i i Federalno, i inspektori okoli{a; 

• Organizacije civilnog dru{tva iz oblasti za{tite 

okoli{a koje su pokazale inicijativu da djeluju u partnerstvu 

sa spomenutim institucijama, iniciraju dijalog 

izme|u vlade i industrije, podijele informacije sa orga - 

nima vlasti vezano za industrijske aktivnosti u njiho voj 

zajednici, te izvr{e pritisak na industriju da djeluje 

okolinski odgovorno; 

• Industrijska preduze}a u Federaciji BiH, koja su 

okoli{nom legislativom obavezna djelovati na okoli{no 

odrìvi na~in, te postupati u skladu sa uslovima iz 

okoli{ne dozvole, kao i 

• Gra|ani Federacije BiH, koji imaju zakonsko 

pravo ìvjeti u zdravom okoli{u i zbog toga biti info - 

rmirani o problemima uzrokovanim uticajem industrijskog 

zaga|enja i na~inima za smanjenje ovog uticaja 

u njihovim zajednicama. 

„Watchdog” grupa 

U okviru projekta formirana je „Watchdog” grupa 

odabranih organizacija civilnog dru{tva (OCD) iz svih 

deset kantona u FBiH koje bi trebale postati vladini partneri 

u rje{avanju problema industrijskog zaga|e nja. 

Uloga ove grupe je bila identificirati postoje}e industrije 

kojima je potrebna okolinska dozvola, kao i one koje se 

ne pona{aju u skladu sa uvjetima propi sanim dozvolom 

koja im je izdata. Organizacije, ~lanice grupe, u okviru 

projekta ja~aju svoje kapacitete za vr{enje monitoringa 

odabranih industrija, te za uspostavu saradnje sa vladom 

kako bi zajedni~ki rje{avali specifi~ne okoli{ne probleme 

koje uzrokuju industrije. 

Odabrane organizacije pripremljene su za ovaj proces 

poha|anjem teorijske obuke koja je odràna u 

maju 2011. godine. Za ovu priliku projektni tim je pri - 

premio prakti~ni priru~nik kao vid pomo}i za realizaciju 

aktivnosti. Obukom i priru~nikom je posebno obra - 

|ena i komponenta izgradnje kapaciteta za kom unikaciju 

sa medijima i javno{}u. Organizacije su zatim 

zapo~ele konkretne aktivnosti pra}enja u~inka politike 

za{tite okoli{a u podru~ju kontrole industrijskog zaga- 

|ivanja u FBiH, tj. njegovu provedbu od nadle`nih ministarstava 

i industrije. U novembru 2011. godine u Sarajevu 

je odràn okrugli stol koji je bio prilika za razmjenu 

informacija izme|u vladinog i nevladinog sektora 

u oblasti izdavanja okolinskih doz vola i inspekcijskog 

nadzora dozvola na svim nivoima, kako bi se identificirali 

problemi i zajedni~ki ponudila rje{enja za industrijsko 

zaga|enje u FBiH. Uvo|enje integralne okoli{ne 

dozvole podrazumijeva dosta ulaganja od industrija i 

mnogo posla, te se tro{kovi za ulaganje u za{titu okoli{a 

za postoje}e pogone i pos trojenja koja su dobila oko - 

li{nu dozvolu u FBiH procjenjuju na pribli`no milijardu 

KM. Federalno ministarstvo do danas je zaprimilo 568 

zahtjeva za izdavanje okoli{ne dozvole, a do ovog momenta 

je izdato 268 dozvola. Oko 100 zahtjeva je vra- 

}eno na postupanje na niì organ, dok trenutno u radu 

imaju 204 zahtjeva, a samo sedam djelatnika voditelja 

postupka, od kojih, dakle, svaki ima oko 30 predmeta, 

{to jako oteàva i usporava posao ovog ministarstva. Na 

okruglom stolu je zaklju~eno da je sli~na situacija i na 

kantonalnom nivou, odnosno evidentan je nedovoljan 

kapacitet ljudskih i tehni~kih resursa u sektoru okoli{a 

kako pri ministarstvima i inspekciji tako i unutar industrija. 

12 


U okviru aktivnosti na uspostavi partnerstva u ma - 

rtu 2012. godine je odràn direktni sastanak izm e|u 

predstavnika Ministarstva okoli{a i turizma Fe deracije 

BiH (FMOiT) i Uprave za inspekcijske poslove FBiH, te 

predstavnika odabranih industrija sa ~lanovima „Watchdog” 

grupe i projektnog tima. Sastanak je bio prilika 

za zajedni~ku analizu „problem-uzrok” mo nitoringa 

industrijske aktivnosti i zaga|iva~a. Ovom sastanku na 

federalnom nivou su prethodili sastanci na nivou svih 

deset kantona Federacije BiH. U saradnji sa kantonalnim 

ministarstvima nadle`nim za za{titu okoli{a i 

inspekcijom za okoli{, svaka OCD je or ganizirala sastanak 

izme|u nadle`nih predstavnika spo menutih vladinih 

institucija, poduze}a kojima je izdata okolinska 

dozvola, COOR-a i ICVA-e. Cilj sastanaka je bio identificiranje 

problema, nedoumica i nejasno}a vezano za 

Sprije~avanje i kontrola 

zaga|enja 

Komora je imala ulogu doma}ina press konferencije 

i javne kampanje, uprili~ene sredinom 

juna, kao zavr{nog doga|aja projekta. Prisustvo - 

vali su predstavnici Ministarstva okoli{a i turizma 

FBiH i inspekcije nadle`ne za za{titu okoli{a u 

FBiH, te industrija i NVO-a koje su u~estvovale u 

projektu. 

Uz ostale, [eval \ulovi}, u ime tuzlanske 

Sola ne, osvrnuo se i na projekat - korisnost poduzimanja 

mjera za okoli{, kao i na stanje industrije 

uop{te kada je rije~ o ovom segmentu. 

Nakon press konferencije uslijedila je javna 

kampanja pod nazivom "Pruìmo podr{ku primjeni 

okolinskih dozvola!". Kampanja je imala za cilj priv - 

la~enje pa`nje javnosti, shodno primjeni Zakona o 

za{titi okoli{a u FBiH, prema kojem svi pogoni i 

postrojenja treba da stvore uslove i ambijent za 

okoli{no odgovorno upravljanje. To je bila prilika da 

se gra|ani upoznaju sa pona{anjem industrija kada 

su u pitanju okoli{ni propisi, te da budu info rmirani 

o problemima uzrokovanim uticajem industrijskog 

zaga|enja kao posljedice neadekvatne provedbe 

propisa. Evidentna je potreba za animiranjem industrija 

i preduze}a da se angaùju vi{e kako bi postigli 

standarde EU, ali i animiranje organa vlasti, kao i 

Fonda za za{titu okoli{a, da donesu zakone o podsticajima 

industrijama za provo|enje mjera i aktivnosti 

iz okolinske dozvole, odnosno za sprije~avanje 

i kontrolu zaga|enja. 

Komora pozdravlja ovakve aktivnosti, uz zahvalnost 

COOR-u na prepoznavanju njene uloge u 

aktivnostima vezanim za okoli{ i anga`manu u 

ulozi doma}ina. 

proceduru izdavanja okolinskih dozvola, primjene i 

nadzora odredbi propisanih oko linskom dozvolom u 

cilju pobolj{anja i unaprije|enja primjene okoli{nog 

zakonodavstva na podru~ju svakog kantona/ùpanije. 

Neki od zaklju~aka sastanka „licem u lice” na federalnom 

nivou bili su da je potrebno da FMOiT organizira 

edukativne seminare i obuke o svim aspektima za{tite 

okoli{a za predsta vnike pogona i postrojenja, te da je 

potrebno uraditi najbolje raspoloìve tehnike za tretman 

razli~itih vrsta otpadnih tokova nastalog kao rez - 

ultat proizvodnih procesa. Ukazano je na to da ministarstva 

nadle`na za izdavanje dozvola imaju nedostatak 

kapaciteta ka ko na federalnom tako i na kantonalnim 

nivoima, a i inspekcije, pa je potrebno {to prije 

raditi na pro{irenju kapaciteta, naro~ito stru~nih ljudi 

koji }e raditi na pregledu dokumentacije koje podnesu 

industrije i izdavanju okoli{nih dozvola, kao i onih koji 

}e vr{iti nadzor sprovo|enja izdatih okoli{nih dozvola, 

odnosno inspekcija. 

Izvje{taj o monitoringu 

Rezultati vi{emjese~nog monitoringa koje pro vode 

OCD svaka u svom kantonu bi}e sumirani u Iz vje {taju 

o monitoringu koji }e sadràvati rezultate ocjenjivanja 

industrija, te preporuke za pobolj{anje stanja. Analize 

okolinskih dozvola za pet odabranih industrija u svakom 

od kantona/ùpanija koje su provele OCD u okviru 

„Watchdog grupe” }e biti prikazani u ovom Izvje- 

{taju, kao i liste industrija, po kantonima, sa prikazom 

industrija koje imaju izdatu okolinsku dozvolu, onih 

koje su u procesu izdavanja i onih kojima je potrebna 

okolinska dozvola. 

Kako bi se privukla pa`nja javnosti i upoznala sa 

rezultatima provedenog monitoringa njegovi rezultati biti 

}e javno prezentirani u junu u Sarajevu. Javna prezentacija 

biti }e prilika da se gra|ani upoznaju sa pona {anjem 

industrija kada su u pitanju okoli{ni propisi, te da 

budu informirani o problemima uzrokovanim uticajem 

industrijskog zaga|enja kao posljedice neadekvatne provedbe 

propisa. 

Provedbom projekta „Zajedni~ka akcija za "ozelenjavanje" 

industrije” napravljeni su prvi koraci u izgradnji 

kapaciteta jednog broja organizacija civilnog dru{tva 

za monitoring pona{anja industrija. To bi, me|utim, trebao 

postati kontinuirani proces u kojem bi sudjelovale 

sve one organizacije koje se èle ozbiljno baviti brojnim 

problemima u oblasti za{tite okoli{a. Na taj na~in }e sa 

njihove strane biti pruèna konkretna pomo} vladinim 

institucijama, te }e se mo}i smatrati partnerima koji za - 

jedni~ki rje{avaju specifi~ne okoli{ne probleme koje uz - 

rokuju industrije. 

Privredna/Gospodarska komora FBiH aktivno je 

u~estvovala u animiranju privrednika pri realizaciji ovog 

projekta. 

Nafija [EHI] - MU[I] 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 

13

IPA projekti 

Upitna objektivnost bodovanja aplikanata 

Od januara 2007. godine na snagu je stupio novi finansijski instrument Evropske komisije IPA (Instrument za pretpristupnu 

pomo}). Zamjenjuje dosada{nje instrumente i ima pet komponenti: tranzicija i ja~anje institucionalnih 

kapaciteta, regionalna prekograni~na saradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj 

Bosna i Hercegovina, kao i ostale dràve potencijalni kandidati, do sticanja statusa kandidata za ~lanstvo u 

EU, mogu koristiti sredstva iz prve dvije IPA komponente, dok dràve kandidati mogu u~estvovati u svih pet. 

U oktobru 2009. godine Privredna/Gospodarska komora FBiH, sa Privrednom komorom Crne Gore i 16 partnera 

iz BiH i 14 partnera iz CG, aplicirala je na javni poziv IPA prekograni~na saradnja BiH i Crna Gora, sa projektom 

„Intenziviranje privre - 

dne saradnje kroz uspo stavljanje 

zajedni~kih institucionalnih 

veza i prostorne infrastrukture”. 

Nakon obavljenih svih utv 

r|enih procedura, P/GKFBiH 

je obavije{tena da je aplikant 

ispunio kriterije kvaliteta, ali 

mu je dodijeljen manji broj bo - 

dova, te je stavljen na rezervnu 

listu. Projekat je ocijenjen sa 

ukupno 75 bodova od ukupnih 

100. Interesantna je sekcija 

„Finansijski i radni kapacitet” 

(15) koju dajemo u in ternom 

prevodu: 

Drugi Javni poziv za program IPA Prekograni~na saradnja BiH - Crna Gora objavljen je u aprilu 2011. godine. 

Privredne komore FBiH i Crne Gore odlu~ile su da ponovno apliciraju sa istim projektom uz odre|ene korekcije 

koje se odnose na smanjenje budèta, odnosno vrijednosti traènih sredstava od Evropske komisije i broja 

partnera u projektu. 

U predvi|enom roku komore FBiH i Crne Gore, zajedno sa pet partnera (jedan iz CG -Direkcija za mala i 

srednja preduze}a, ~etiri iz BiH 

- Federalni zavod za za po{ ljavanje, 

Federalna turisti ~ka zajednica, 

Bosansko-podrinjski 

kanton i Grad Sarajevo), aplicirale 

su sa projektom „Razvoj 

institucionalnih veza i prosto - 

rne infrastrukture”. 

Nakon obavljenih svih utvr|enih 

procedura Delegacija 

Evropske komisije u BiH obavijestila 

je P/GKFBiH, krajem 

ma ja (interni prevod): 

Va{a aplikacija nije postigla 

minimalni traèni broj bodova 

u sekciji „Finansijski i radni 

kapacitet” (12). 

Koje bodovanje je objektivno, iz prve ili druge tabele? 

Mira IDRIZOVI] 

m.idrizovic@kfbih.com 

14 


Mikro, mala i srednja poduze}a 

Uru~eno ukupno 30 nagrada 

U organizaciji Kameleon M&M Group, uz podr{ku 

Privredne/Gospodarske komore FBiH i Federalnog 

ministarstva razvoja, poduzetni{tva i obrta, u aprilu, prvi 

put dodijeljene su ”Gazela - BH. biznis nagrade 2011” 

Rije~ je o firmama koje su u prethodne tri godine ostvarile 

najbolje rezultate u zapo{ljavanju, aktivnostima, kao i u 

pri hodima i dobitima. 

@iri koji je odlu~ivao o dobitnicima nagrada, osim ekonomskih 

pokazatelja uspje{nosti firmi, mjerio je i njihov 

dru{tveni anga`man: 

- Metodologija izbora zasnovana je na pouzdanim, 

zvani~nim podacima sadrànim u finansijskim izvje{tajima 

preduze}a. U svakom od deset kantona izvr{en je izbor 300 

preduze}a. Kao kriterij dru{tvene odgovornosti uzeli su se 

parametri: dru{tvena odgovornost prema sopstvenim uposlenicima 

i prema zajednici u kojoj firma posluje, obim izvoza 

i ulaganja u nove tehnologije - rekao je jedan od ~lanova 

ìrija profesor Boris Tihi sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. 

@iri u sastavu: akademik Boris Tihi, profesor emeritus, 

Eko-nomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 

Avdo Rapa, dipl. iur., Privredna/Gospodarska komora FBiH, 

prof. dr. Vjekoslav Domljan, CRES (Centar za regionalne 

ekonomske studije) Mostar, 

mr. sci. Dubravka Bo{njak, Razvojna banka FBiH, 

doc. dr. @eljko Ri~ka, Ekonomski fakultet Univerzitet 

Zenica i Revicon d.o.o. Sarajevo, 

prof. dr. Bahrija Umihani}, Ekonomski fakultet Univer ziteta 

u Tuzli, 

prof. dr. Najil Kurti}, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, 

prof. dr. Kadrija Hodì}, Ekonomski fakultet Univerziteta u 

Tuzli, 

Zlatko Berbi}, dipl. in`. arh., Kameleon M&M Group, 

izabrao je: 

Mikro Gazele 2011.: 

Unsko-sanski kanton: LISOVA^KI KAMEN DOO CAZIN 

Posavski kanton: DUBRI] DOO OD@AK 

Tuzlanski kanton: AKTIVA DOO SREBRNIK 

Zeni~ko-dobojski kanton: HAS SA DOO @EPÊ 

Bosansko-podrinjski kanton: WAND DOO GORA@DE 

Srednjobosanski kanton: NEVRA DOO KRE[EVO 

Zapadno-hercegova~ki kanton: BOJKA DOO LJUBU[KI 

Kanton Sarajevo: SELES DOO VOGO[]A 

Hercegova~ko-bosanski kanton: ÊKO DOO BOSANSKO 

GRAHOVO 

Male Gazele 2011.: 

Unsko-sanski kanton: DOMOINVEST DOO BIHA] 

Posavski kanton: MLIN MAJI] DOO PRUD 

Tuzlanski kanton: PLASTEX DOO GRAÂNICA 

Zeni~ko-dobojski kanton: B&M COMERC DOO TE[ANJ 

Srednjobosanski kanton: THERMO FLUX DOO 

Hercegova~ko-neretvanski kanton: ADRIA HISHTIL 

RASADNIK DOO ÂPLJINA 

Zapadno-hercegova~ki kanton: MODRA STIJENA DOO 

[IROKI BRIJEG 

Kanton Sarajevo: DEVLOGIC DOO SARAJEVO 

Hercegova~ko-bosanski kanton: REGI COMMERCE DOO 

LIVNO 

Srednje Gazele 2011.: 

Unsko-sanski kanton: MEGGLE MLJEKARA DOO BIHA] 

Posavski kanton: BRKI] TRADE DOO 

Tuzlanski kanton: MONTING ENERGETIKA DOO 

@IVINICE 

Zeni~ko-dobojski kanton: H-M PROMET DOO MAGLAJ 

Bosansko-podrinjski kanton: ONIPROM DOO GORA@DE 

Srednjobosanski kanton: NOBIL DOO NOVA BILA 

Hercegova~ko-neretvanski kanton: HTD ZENIT BRO 

DOO NEUM 

Zapadno-hercegova~ki kanton: AGENCIJA TOMI] DOO 

LJUBU[KI 

Kanton Sarajevo: BROJLER DOO SARAJEVO 

Hercegova~ko-bosanski kanton: COMPANY PRODEX 

DOO TOMISLAVGRAD 

U kategoriji malih preduze}a dobitnik prve BH Biznis 

nagrade na nivou Federacije je firma Dev Logic d.o.o. iz Sarajeva, 

dok je u kategoriji srednjih preduze}a prva nagrada pripala 

firmi Montingenergetika d.o.o. iz @ivinica. 

- Uprkos lo{oj politi~koj i ekonomskoj situaciji, ~injenica 

da u BiH ima uspje{nih biznismena je ne{to {to nas 

ohrabruje. Bez novih investicija ne moèmo naprijed u ekonomskom 

smislu, i ovog puta se pokazalo da bez dobrog 

menad`menta nema dobrih firmi - zaklju~io je u svom obra- 

}anju akademik Boris Tihi. 

U okviru prve dodjele ovih nagrada uru~ene su i dvije 

specijalne BH biznis nagrade: 

- za najuspje{niju ènu poduzetnika Emini Kadri}, direktoru 

firme PI Consulting iz Sarajeva, i za na~elnika koji podràva 

razvoj poduzetni{tva koja je ove godine pripala Dèvadu 

Be}irevi}u, na~elniku Op}ine Centar/Sarajevo. 

U sve~anoj dodjeli, tokom koje je uru~eno ukupno 30 

nagrada, osim predstavnika ìrija, u~estvovao je i dr. sci. Sanjin 

Halimovi}, ministar Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni{tva 

i obrta, koji je izrazio podr{ku ovom projektu. 

Nagla{eno je da projekat u narednim godinama treba 

razvijati u pravcu pokrivanja cijele bosanskohercegova~ke 

privrede, uvaàvaju}i njegov afirmativan pristup mikro, malim 

i srednjim preduze}ima. 

Emir PA[I], dipl. ecc. 


Predstavljamo 

Mljekara Livno d.o.o. Livno 

Razgovarala: 

Amela KEÔ, 

dipl. pravnik 

a.keco@kfbih.com 

Livanjski sir - vi{e od brenda 

Tradicija proizvodnje sireva je duga, gotovo, koliko i civilizacija. Privredni razvoj dràva koje 

njeguju proizvodnju autohtonih mlije~nih proizvoda jeste dokaz da npr. proizvodnja sireva nije 

samo ostav{tina iz pro{losti ve} karta za budu}nost. 

Rijedak primjer u bosanskohercegova~koj proizvodnji mlijeka koji uspijeva da uz spoj tradicionalnog sa 

savremenim tehnolo{kim dostignu}ina sa~uva ostav{tinu iz pro{losti i na njoj gradi budu}nost jeste Dru{tvo 

za preradu i proizvodnju mlijeka Mljekara Livno d.o.o. Livno. 

Osnovana je 1970. godine. Danas je najve}i proizvo|a~ sira u Bosni i Hercegovini. Iako ima {irok asortiman 

proizvoda, ova kompanija je najpoznatija po robnoj marki livanjskom siru. 

Predstavljamo Mljekaru Livno, a na{ sagovornik je 

direktor ove kompanije @eljko Marijan. 

Mljekara Livno je na trì{tu BiH i zemalja regiona 

prisutna vi{e decenija. Kao prvi ~ovjek kompanije, kako 

danas vidite Mljekaru? 

- Ovo je danas, moderna mljekara sa najnovijom 

opremom spremna da udovolji svim zahtjevima suvre - 

menog trì{ta. Zahvaljuju}i desetlje}ima napornog ra - 

da i usavr{avanja, livanjski sir je postao nadaleko poznata 

i priznata robna marka ne samo na prostoru BiH 

nego i na trì{tima regiona, pa i {ire. Nositelji smo me- 

|unarodnih certifikata: 

ISO 9001:2008 - sustav pra}enja kvaliteta proizvoda, 

HACCP - sustav higijenske i zdravstvene ispravnosti 

proizvoda, te okoli{ne dozvole. 

Mljekarska industrija u BiH je jedna od onih oblasti 

koje se nalaze u krajnje nepovoljnom po loàju. [ta bi, po 

Va{em mi{ljenju, struka trebala napraviti kako bi doma}i 

proizvodi bili konku rentni na na{em, ali i na inotrì{tu, jer 

jo{ nisu iskori{teni svi doma}i potencijali proizvodnje? 

- Da bi doma}i proizvodi bili konkurentni na na- 

{em, ali i na stranom trì{tu treba djelovati u dva pravca. 

Osiguravanje uvjeta za aktivno u~e{}e BiH mljekarske 

proizvodnje na doma}em, EU i svjetskom trì- 

{tu mlijeka. 

Poticati razvoj mljekarske proizvodnje koja je iz-vozno 

orijentirana i koja bi bila u funkciji smanjenja uvoza. 

Uspostavljanje odgovaraju}e sistemske politike koja 

dugoro~no podràva stabilnost doma}eg trì{ta i izvoza. 

Da li, po Va{em mi{ljenju, dràva moè obje kti vno 

pruìti kvalitetniju potporu doma}im proizvo|a~ima? 

- Dràva moè i mora pruàti stalnu potporu doma}im 

proizvo|a~ima kako bi stvorili poslovni ambijent 

za daljnji razvoj. 

Sistemske aktivnosti 

treba usmjeriti 

na: 

- Financiranje 

izvozno orijentirane 

proizvodnje i izvoza 

mlijeka i mlije~nih 

proizvoda, 

prona}i odgovaraju}e 

modele koji 

su primjereni karakteru 

proizv odnog 

procesa i plasmana 

robe. 

- Uspostavljanje 

odgovaraju}e sistemske 

politike koja 

@eljko Marijan 

dugoro~no podràva stabilnost doma}eg mlijeka i izvoza 

(subvencije, izvoz, prag uvozne cijene). 

Da li ste zadovoljni sada{njim pozicioniranjem na 

trì{tu, s obzirom na ~esto nelojalnu konkurenciju? 

- Proizvodi Mljekare Livno dobro su pozicionirani 

na doma}em trì{tu, ali i na trì{tu regije, posebno Repu 

blike Hrvatske gdje prodajemo 70% cjelokupne proizvodnje 

livanjskog sira. Kako je livanjski sir specifi- 

~an, uvozni sirevi i nisu neka konkurencija. 

Kako se BiH bude pribliàvala EU, proiz vo |a~i mlijeka 

}e biti u sve teèm poloàju, jer }e se od njih traìti 

16 


da kontinuirano pobolj{avaju kvalitet {to mnogi, posebno 

mali proizvo|a~i objektivno to ne}e mo}i zadovoljiti. 

Na sre}u, Mljekara Livno nema ovih problema. 

Naime, poznato je da ste u osavremenjavanje proiz - 

vodnih procesa uloìli mnogo sredstava i da pratite 

zahtjevne trendove. Kakvi su planovi za budu}nost? 

- Ulaskom RH u EU nastati }e veliki problemi ne 

samo za proizvo|a~e mlijeka nego i za mljekare izvozne 

orijentacije. Mljekara Livno, kao {to sam rekao, za - 

dovoljava sada 90% uvjeta koje od nas traì EU. Me- 

|utim, dràva BiH nije uskladila legislativu sa EU ~ime 

}e i formalno onemogu}iti izvoz na ova trì{ta. Po{to 

se ovdje radi o pitanju tehni~kog karaktera, treba maksimalno 

ubrzati njegovu realizaciju (dono{enje svih 

pravilnika sukladno zahtjevima EU). 

Svjedoci smo velikog ulaganja kompanija u re - 

klamiranje, u nekim slu~ajevima to su, mogli bismo re- 

}i, „reklame bez pokri}a”, reklame kompanija, ali ne i 

njene djelatnosti, proizvodnog asortimana, usluga. Sa 

aspekta iskusnog privrednika, da li smatrate svrsishodnije 

ulaganje u reklamu proizvoda, odnosno usluga ili 

reklamu kompanija? 

- Svakako, ulaganje u reklamu proizvoda je svrsi - 

shodnije, jer dobra reklama mnogo utje~e na pona {a- 

nje kupaca. Ako imate jo{ i kvalitetan proizvod, kao {to 

je na{, onda smo napravili dobar posao. 

Reklama kompanija je isto zna~ajna, ali u na{em 

slu~aju nije toliko, jer nas spominjanje imena Livanjske 

mljekare automatski asocira na livanjski sir ~ija 

proizvodnja datira vi{e od 100 godina unazad. 

Livanjski sir je zasigurno proizvod koji posebno 

njegujete i na koji neosporno trebate biti ponosni. To 

je jedan od na{ih najpoznatijih brendova. Istorija proizvodnje, 

koja datira jo{ od Austo-Ugarske monarhije, 

livanjski sir ~ini vi{e od brenda, odnosno robne marke. 

Recite nam ne{to o nastanku proizvodnje ovog sira i, 

svakako, dana{njim savremenim uslovima odràvanja 

provjerene recepture? 

- Organizirana proizvodnja livanjskog sira po~ela 

je jo{ davne 1885. godine na tada{njem Poljoprivrednom 

dobru koju je organizirala Austro-Ugarska vlast. 

Od tada do danas neprekidno se proizvodi na na{em 

podru~ju. Premda je nastao u pogonskim uvjetima prvo 

tnih sirana, livanjski sir moè se smatrati autohtonim 

sirom, jer se njegova proizvodnja uspje{no {irila i na 

doma}instva {ireg podru~ja. 

Temeljna receptura sira doìvjela je lokalne preinake 

i prilagodbe daju}i siru obilje`ja samoniklosti i 

specifi~nosti (utjecaj klime, poloàj tla, vode, krmnog 

bilja, pasmine krava i ovaca, te tradicionalnih navika i 

obi~aja lokalnog stanovni{tva). 

Na taj se na~in livanjski sir prepoznaje i razlikuje 

od drugih njemu sli~nih. Promijenila su se svojstva i 

proizvodnja livanjskog sira u uvjetima lokalnih sirarskih 

pogona. Najve}e promjene su nastale zbog uvo|enja 

pasterizacije mlijeka za sirenje, uvo|enjem mljekarskih 

kultura pobolj{anjem kvaliteta soljenja i zrenju sira. Pri 

tom se nastojalo i nastoji da osnovni proizvodni parametri 

i svojstva ovog sira ostanu jedinstveni i prepoznatljivi 

(zrenje sira na drvenim daskama, temp. zrenja 

14 do 18 °C, apsolutna vlaga 85%). 

Va{a kompanija je ~lan Skup{tine Pivredne/Go spo - 

darske komore Federacije BiH. Sma trate li da privrednici 

dovoljno koriste mogu}nosti i nadle`nosti Komore, 

posebno za promovisanje i za{titu interesa? 

- Mislim da privrednici, kao i ja sam, dovoljno ne 

koriste mogu}nosti P/GKFBiH za promoviranje poduze}a, 

iako su mogu}nosti velike. Svako organiziranje 

sastanaka u smislu razmjene mi{ljenja poslo vnih partnera 

pomaè razvoj. Informacije od komore nisu dovoljno 

iskori{tene kod privrednika, iako ih sami teè 

pronalazimo. Komora je zami{ljena da bude produèna 

ruka nama privrednicima i ja sam osobno zadovoljan 

suradnjom. 

[ta }e biti sa mljekarama izvozno orijentiranim 

prema EU zbog neodgovaraju}e legislative? 

- Jo{ jednom treba naglasiti da dràva BiH treba da 

shvati ozbiljnost situacije u kojoj }e se na}i mljekare 

izvozno orijentirane prema trì{tu EU zbog nedono- 

{enja odgovaraju}ih propisa i njihovog usugla {avanja 

sa propisima EU. 


ZAKONI I PROPISI 

Prijedlog zakona o poljoprivrednim 

savjetodavnim slu`bama 

Prijedlogom zakona o poljoprivrednim savjetodavnim 

slu`bama, koji je Vlada FBiH utvrdila u skla - 

du sa primjedbama i sugestijama iz parlamentarne 

procedure, stvaraju se osnove za osnivanje ovih slu- 

`bi u Federaciji BiH na na~in kako je to ura|eno u 

razvijenim zemljama Evrope. 

Ove slu`be bi imale kvalifikovane i osposobljene 

savjetodavce, planski rad po jedinstvenim metodama i 

obavezu da sprovode stalne procjene i u~inke rada savjetodavaca. 

Istovremeno se ovim zakonom stvaraju 

osnove za formiranje privatnih savjetodavnih slu`bi kao 

konkurencija javnim, {to omogu}uje poljoprivrednim 

proizvo|a~ima da biraju kvalitetnije. U Prijedlog za - 

kona ugra|ene su primjedbe ve}ine op}ina koje se 

odnose na na~in organizovanja op}inskih poljoprivrednih 

savjetodavnih slu`bi. 

Prijedlog zakona o stvarnim pravima 

Vlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru 

uputila Prijedlog zakona o stvarnim pravima, vode}i ra~una 

o prijedlozima i primjedbama datim u okviru javne rasprave, 

koja je, u skladu sa zaklju~cima Predstavni~kog doma 

Parlamenta FBiH, obavljena o Nacrtu zakona. 

Cilj ovog zakonskog projekta je da u cijelosti i na 

jednom mjestu uredi ova prava, prvenstveno pravo vlasni{tva, 

kao osnovno stvarno pravo, zatim ograni~enje 

stvarnih prava, posjeda, kao i pitanje zakona koji bi prestali 

da vaè u momentu stupanja na snagu ovog zakona. 

Nacrt zakona o za{titi potro{a~a korisnika 

finansijskih usluga 

Intencija utvr|enog Nacrta zakona o za{titi 

potro{a~a korisnika finansijskih usluga jeste uspostava 

mehanizama i instrumenata za{tite koji }e osigurati 

informisanost korisnika, pravi~an i fer tretman od 

davalaca lizinga i pravo na efikasne i jeftine mehanizme 

mirnog rje{avanja sporova, kao alternative sudskim postupcima. 

Prvi uvjet podrazumijeva obavezu da korisniku 

budu na raspolaganju sveobuhvatne, pravovre - 

mene i razumljive informacije o uslugama finansijskog 

lizinga, koje osiguravaju dono{enje informisane odluke, 

drugi se odnosi na odgovorno odobravanje finansijskog 

lizinga i finansijsko prosvjedovanje korisnika, a tre}i 

uvjet je osnivanje institucije ombudsmena u bankarstvu. 

Propisivanjem za{tite korisnika finansijskih usluga vr{i 

se uskla|ivanje s pravnim tekovinama Evropske unije, koja 

se proteè preko op}ih uslova poslovanja davalaca finansijskih 

usluga, informisanja potro{a~a u predugovornoj fazi 

propisivanjem sadràja informacionog lista, na~ina zaklju~ivanja 

ugovora o pruànju usluge, sve do propisivanja 

obaveznih elemenata takvih ugovora. 

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o 

utvr|ivanju i realizaciji potraìvanja gra|ana u 

postupku privatizacije 

Vlada FBiH je predloìla produènje roka za otkup 

stanova u certifikatima za godinu dana, utvr|uju}i Prije - 

dlog zakona o izmjeni Zakona o utvr|ivanju i realizaciji 

potraìvanja gra|ana u postupku privatizacije 

koji je upu}en u parlamentarnu proceduru po skra- 

}enom postupku. 

Ovo iz razloga {to bi istekom zakonskog roka (30. 

juna 2012. godine), svim licima kojima se po okon- 

~anju procedure za povrat stanova dodijeli stan ili koja 

ostvare povrat stanova po osnovu stanarskog prava bila 

uskra}ena mogu}nost otkupa za certifikate. 

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o privrednim dru{tvima 

Slijedom zajedni~ke izjave, potpisane sa Vije}em 

stranih investitora u Bosni i Hercegovini u Sarajevu 7. 

10. 2011. godine, kojim je prihva}ena obaveza konkretnijeg 

razmatranja 67 preporuka iz dokumenta „Bijela 

knjiga”, Federalna vlada je, u cilju otklanjanja pravnih 

i drugih prepreka za investiciona ulaganja u FBiH, 

utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Nacrt zakona o izmjenama 

i dopunama Zakona o privrednim dru{tvima. 

Predloèno je uvr{tavanje nove zakonske odredbe 

koja nadle`ni organ obavezuje da donese rje{enje o 

zabrani obavljanja djelatnosti privrednom dru{tvu ukoliko 

u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da ono 

djelatnost obavlja protivno odredbama Zakona. 

Jednom od izmjena, doma}im i stranim privrednim 

dru{tvima omogu}ava se osnivanje podru`nica na teritoriji 

FBiH, s tim da se one registruju u skladu sa Zakonom 

o registraciji poslovnih subjekata u FBiH. Ovo je 

u skladu i sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju 

kojim je utvr|eno da }e Bosna i Hercegovina omogu}iti 

dru{tvima Zajednice, kad je u pitanju njihovo nastanjivanje 

na teritoriji na{e dràve, ne manje povoljan tretman 

od onog koji imaju doma}a preduze}a. S obzirom 

na mogu}nost osnivanja podru`nica stranih privrednih 

dru{tava koja nisu upisana u registru poslovnih subjekata 

kod doma}ih sudova, bi}e potrebno izmijeniti 

Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH. 

U skladu sa preporukom da se preciznije reguli{e 

finansiranje kupovine dionica/udjela, jednom od dopuna 

Zakona je definirano da dioni~ko dru{tvo ne moè 

davati zajmove, kredite ili obezbje|enja za sticanje svojih 

dionica, s ~ime se saglasila Komisija za vrijednosne 

papire Federacije BiH. Ista zakonska odredba dopunjena 

je i stavom kojim se ostavlja mogu}nost pla}anja 

dionica nove emisije i na na~in koji nije ure|en Zakonom 

o privrednim dru{tvima, ali samo ako je to predvi|eno 

posebnim zakonom. 

Nacrt zakona o finansijskoj konsolidaciji 

privrednih dru{tava u FBiH 

Izraèn problem odràvanja likvidnosti u poslovanju 

privrednih dru{tava jedan je od osnovnih razloga 

{to se Vlada FBiH odlu~ila pripremiti Nacrt zakon o 

finansijskoj konsolidaciji privrednih dru{tava koji je 

poslan u parlamentarnu proceduru. 

Cijeni se da bi njegovim dono{enjem bili stvoreni 

preduslovi za u~estvovanje ovih dru{tava u postupku 

javnog nadmetanja putem tendera za obavljanje radova 

i usluga na trì{tu, realizaciju kreditnih sredstava, 

rje{avanje problema dugovanja po osnovu nepla}enih 

18 


ZAKONI I PROPISI 

doprinosa za ve}i broj radnika kojima oni nisu 

upla}eni, otklanjanje opasnosti od pokretanja ste~ajnog 

ili likvidacionog postupka i sli~no. 

Finansijska konsolidacija bi imala razli~it obim u 

ovisnosti od strukture kapitala privrednog dru{tva koje 

se konsoliduje. Tako bi ona, za dru{tva sa 100 postotnim 

u~e{}em dràvnog kapitala i dru{tva sa ve}inskim 

u~e{}em dràvnog kapitala, mogla obuhvatiti dospjela, 

nenapla}ena dugovanja po osnovu doprinosa za zdr - 

avstveno osiguranje i za osiguranje od nezaposlenosti, 

poreza (osim na dodanu vrijednost), dugovanja za isporu~enu 

vodu, struju, komunalne usluge i druga dugovanja 

komunalnim dru{tvima, te dugovanja prema dobavlja~ima 

za isporu~ene robe i usluge i prema zaposlenicima. 

Ista dugovanja, ali u manjem obimu, obuhvatila 

bi finansijska konsolidacija privrednih dru{tava sa 

u~e{}em dràvnog kapitala do 50 posto i ona sa stopostotnim 

u~e{}em privatnog kapitala. 

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o poticanju razvoja male privrede 

Jedan od razloga zbog kojih je Vlada FBiH utvrdila 

izmjene i dopunu Zakona o poticanju razvoja male 

privrede i u formi Nacrta poslala u parlamentarnu proceduru 

jeste uskla|ivanje postoje}ih rje{enja sa Preporukama 

Komisije EZ od 6. 5. 2003. godine, kao i 

Aktom o malim poduze}ima. 

U skladu s tim definirano je da malu privredu ~ine 

subjekti male privrede koji sudjeluju u privrednoj djelatnosti 

bez obzira na njihov pravni oblik, uklju~uju}i 

samostalno zaposlene osobe i obiteljske poduzetnike 

koji se bave obrtom ili drugim djelatnostima, kao i partnerstva 

ili udruènja koja redovno obavljaju privredne 

djelatnosti pod uvjetima da su samostalni u poslovanju, 

da zapo{ljavaju prosje~no godi{nje manje od 250 

osoba, ostvaruju godi{nji prihod manji od 97.500.000 

konvertibilnih maraka i/ili ~iji je godi{nji bilans stanja 

manji od 84.000.000 KM. Na ovim kriterijima, 

Zakonom su definirani mikro, mali i srednji subjekti 

male privrede. 

Nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristi 

pribavljene krivi~nim djelom i prekr{ajem 

Zastupni~ki dom Parlamenta Federacije BiH prihvatio 

je Nacrt zakona o oduzimanju imovinske 

koristi pribavljene krivi~nim djelom i prekr{ajem, za 

kojeg Federalna vlada, kao predlaga~, tvrdi da }e 

omogu}iti efikasnu borbu protiv korupcije i kriminala. 

Zastupnici su usvojili i Zaklju~ak da o ovom 

nacrtu zakona, prije nego {to bude utvr|en u formi 

prijedloga, bude odràna javna rasprava koja }e trajati 

60 dana. 

Nacrt zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tava 

Nacrt zakona o preuzimanju dioni~kih dru{tava, 

koji je federalna Vlada utvrdila i uputila u parlamentarnu 

proceduru, izraz je potrebe izmjene i dopune postoje}ih 

rje{enja iz 2005. godine, radi pobolj{anja za{tite 

interesa malih dioni~ara kod preuzimanja dioni~kih 

dru{tava i uskla|ivanja sa odgovaraju}om direktivom 

Evropske unije radi osiguranja pravne sigurnosti kod 

preuzimanja ovih dru{tava. 

Novina je to {to se prvi put definira i multilateralna 

trgovinska platforma, koja je, zapravo, preuzeta iz 

direktive EU. Predvi|ena su tri na~ina preuzimanja: 

pomo}u Registra vrijednosnih papira, berze ili drugog 

ure|enog javnog trì{ta i ovla{tenog u~esnika za brokerske 

poslove. 

Do prijema BiH u EU preuzimanje }e se vr{iti 

preko berze i ovla{tenog u~esnika, a nakon toga 

isklju~ivo kroz Registar vrijednosnih papira. 

Nacrt novog zakona o privrednim komorama 

u FBiH 

Polaze}i od potrebe da se uloga privrednih komora 

uredi primjereno savremenim uslovima ure|enja 

privrednog sistema, sukladno zemljama okruènja 

i ve }ini zemalja Evropske unije, Vlada FBiH je 

utvrdila Na crt novog zakona o privrednim komorama 

u FBiH, koji se temelji na kvalitetnijim odnosima s organima 

vlasti i uprave Bosne i Hercegovine i Federacije 

BiH, a radi: pobolj{anja poslovnog ambijenta za 

privredne subjekte, bolje promocije izvoza, adekvatnije 

pomo}i na projektima, bolje za{tite doma}e proizvodnje 

i smanjenja deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni. 

U njegovoj pripremi sudjelovali su predstavnici 

Udruè nja poslodavaca FBiH i Privredna komora 

FBiH, a ura|en je u skladu sa Uredbom o na~inu pripreme, 

procjeni utjecaja i odabiru politike u postupku 

izrade akata koje predlaù i donose Vlada FBiH i 

federalna ministarstva, odnosno prema metodologiji 

UNDP-ija. 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, 

kontrole i naplate doprinosa 

Predstavni~ki dom Parlamenta Federacije Bosne 

i Hercegovine prihvatio je Prijedlog zakona o izmjenama 

i dopunama Zakona o jedinstvenom sistemu 

registracije, kontrole i naplate doprinosa. Izmjenama 

i dopunama aktuelnog federalnog zakona iz te 

oblasti, 

Vlada je predloìla ukidanje obaveze podno- 

{enja godi{nje prijave podataka o doprinosima, {to }e 

rezultirati smanjenjem tro{kova poslodavaca i Porezne 

uprave Federacije BiH. 

Grani~ni prijelazi 

Vije}e ministara BiH donijelo je Odluku o 

odobravanju Projekta izgradnje objekata za regionalne 

centre Uprave za neizravno oporezivanje Bosne 

i Hercegovine - Mostar, Tuzla, Sarajevo i Banja Luka, 

izgradnje grani~nog prijelaza Gradi{ka, rekonstrukcije 

grani~nih prijelaza Vardi{te, Deleu{a, Uvac, 

Gorica i U{ljebi} i obavljanja pripremnih radova za 

izgradnju grani~nih prijelaza Bija~a i Svilaj, koji }e se 

uvrstiti u program vi{egodi{njih kapitalnih ulaganja 

od 2011. do 2014. godine. 

Pripremila: M. IDRIZOVI] 


AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE 

Indeks potro{a~kih cijena 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 

maju ove godine na mjese~nom nivou zabiljeèna je 

deflacija od 0,1%. Cijene proizvoda i usluga koje se 

koriste za li~nu potro{nju u Bosni i Hercegovini mje - 

rene indeksom potro{a~kih cijena, u maju u odnosu 

na april, u prosjeku, su niè za 0,1%. 

U odjeljku Prijevoz zabiljeèn je pad cijena od 

1%, a u odjeljku odje}a i obu}a za 0,9%, namje{taj, 

ku}anski ure|aji i redovno odràvanje ku}e, te alkoholna 

pi}a i duhan pali su za 0,1%. Pad cijena u odjeljku 

prijevoza prouzrokovan je padom cijene goriva 

za 2,3%. 

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{nje 

(COICOP), u maju u odnosu na april, u prosjeku, 

je zabiljeèn rast cijena u odjeljcima hrana i 

bezalkoholna pi}a za 0,2%, ostala dobra i usluge za 

0,2%, stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi 

energenti i zdravstvo za po 0,1%. 

U ostalim odjeljcima prema namjeni potro{nje 

(COICOP), za isti period nisu zabiljeène prosje~ne 

mjese~ne promjene nivoa cijena. 

Godi{nja inflacija u maju 1,9% 

Cijene u maju 2012. u odnosu na maj 2011. go - 

dine, u prosjeku, su vi{e za 1,9%. 

Prosje~ni rast cijena je zabiljeèn u odjeljcima 

alkoholna pi}a i duhan za 9,8%, stanovanje, voda, 

elektri~na energija, plin i drugih energenti za 6%, 

prijevoz za 4,3%, restorani i hoteli za 2,1%, komunikacije 

za 1,5%, namje{taj, ku}anski ure|aji i redovno 

odràvanje ku}e za 1,3%, hrana i bezalkoholna 

pi}a za 0,8%, rekreacija i kultura za 0,5%, te 

zdravstva za 0,1%. 

Sniènja cijena, u prosjeku, su zabiljeèna samo 

u odjeljcima odje}e i obu}e za 6,5% i obrazovanja 

za 0,5%. 

Pokrivenost uvoza izvozom 51,8% 

Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove 

godine ostvarila izvoz u vrijednosti od tri milijarde i 

126 miliona KM, {to je za 7,2% manje u odnosu na 

isti period prethodne godine. 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 

tom periodu, uvoz je iznosio {est milijardi i 38 miliona 

KM, {to je za 1,2% vi{e u odnosu na isti period 

prethodne godine. Pokrivenost uvoza u tom periodu 

bila je 51,8%. 

U prvih pet mjeseci ove godine BiH je u robnom 

prometu s inostranstvom ostvarila trgovinski deficit u 

vrijednosti od dvije milijarde i 911 miliona KM, {to je 

za 12,1% vi{e nego u istom periodu prethodne godine. 

Najzna~ajniji vanjskotrgovinski partneri BiH i 

dalje su Hrvatska i Njema~ka. 

Vi{e gra|evinskih radova 

Vrijednost novih narud`bi koje su gra|evinske 

firme iz BiH imale u inostranstvu u prvom kvartalu 

ove godine u odnosu na prethodni kvartal ve}a je za 

182,4 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH. 

Vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova u inostranstvu 

u prvom kvartalu ove godine u odnosu na 

isti period prethodne godine ve}a je za 21,6 posto. 

Prema vrstama gra|evina, u prvom kvartalu 

2012. godine, od ukupno izvr{enih gra|evinskih ra - 

dova na zgrade otpada 20,7 posto, a na ostale gra|evine 

79,3 posto. 

Od ukupne vrijednosti izvr{enih gra|evinskih radova 

u prvom kvartalu 2012. godine, na zemlje Evrope 

odnosi se 59,4 posto, na zemlje Afrike 35,9 

posto i na zemlje Azije 4,7 posto. 

U zemljama Evrope u ukupno izvr{enim gra|evinskim 

radovima objekti visokogradnje u~estvuju sa 

34,9 posto, a objekti niskogradnje sa 65,1 posto. 

20 


FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU 

Indeks potro{a~kih cijena 

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 

ukupan indeks potro{a~kih cijena u maju nije se 

mijenjao u odnosu na prethodni mjesec. Posmatrano 

po odjeljcima COICOP klasifikacije(Classification of 

Individual Consuption by Purpose), rast cijena registrovan 

je u odjeljku hrana i bezalkoholna pi}a za 

0,4%, stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i 

drugi energenti i ostala dobra i usluge za 0,3%. 

U odjeljku odje}a i obu}a cijene su niè za 1,5%, 

prevoz za 1,1% i rekreacija i kultura za 0,1%. U ostalim 

odjeljcima cijene se nisu mijenjale u ovom mjesecu. 

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u maju vi{i je 

za 2,3% u odnosu na isti mjesec prethodne godine i 

za 1,7% u odnosu na decembar 2011. godine. 

Za pet mjeseci ove u odnosu na isti period 

prethodne godine ukupan indeks potro{a~kih cijena 

je vi{i za 2,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na 

prethodnih dvanaest mjeseci vi{i je za 3,1%. 

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u maju vi{i je 

za 2,3% u odnosu na prosjek 2011., a u odnosu na 

prosjek 2010. godine vi{i je za 5,9%. 

Indeksi cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda 

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih 

proizvoda u maju vi{i je za 0,2% u odnosu na 

prethodni mjesec. 

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, 

indeks cijena intermedijarnih proizvoda 

osim energije vi{i je za 0,2%, a energije i netrajnih 

proizvoda za {iroku potro{nju za 0,1%. 

U ostalim grupacijama indeksi cijena se nisu 

mijenjali. 

Posmatrano prema podru~jima KD-a, indeks 

cijena je vi{i u podru~ju va|enja ruda i kamena za 

0,3%, a u podru~ju prera|iva~ke industrije za 0,1%. 

U podru~ju proizvodnje i snabdijevanja elektri~nom 

energijom, plinom i vodom indeks cijena se 

nije mijenjao. 

Posmatrano po oblastima, rast indeksa cijena 

registrovan je kod proizvodnje elektri~nih ma{ina i 

aparata d.n. za 3,7%, va|enja uglja i lignita; va|enja 

treseta za 0,6%, proizvodnje hemikalija i hemijskih 

proizvoda za 0,3%, proizvodnje prehrambenih 

proizvoda i pi}a, prerade drveta i proizvoda od drveta 

i pluta, osim namje{taja; proizvodnje predmeta od 

slame i pletarskih materijala za 0,2%, proizvodnje 

celuloze, papira i proizvoda od papira i proizvodnje 

ostalih proizvoda od nemetalnih minerala za 0,1%. 

Pad indeksa cijena registrovan je kod proizvodnje 

koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva za 3,2%, 

reciklaè za 1,2%, {tavljenja i obrade koè; proiz - 

vodnje kofera i ru~nih torbi, sedlarskih i sara~kih proizvoda 

i obu}e za 0,6%, proizvodnje baznih metala 

za 0,3% i proizvodnje proizvoda od gume i plasti~nih 

masa za 0,1%. 

U ostalim oblastima indeksi cijena se nisu mijenjali 

u ovom mjesecu. 


proizvoda u maju vi{i je za 4,7% u odnosu na isti 

mjesec prethodne godine, a u odnosu na decembar/prosinac 

2011. godine vi{i je za 1,2%. 

Za pet mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne 

godine ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih 

proizvoda vi{i je za 2,6%, a u posljednjih 

dvanaest u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci 

vi{i je za 3,7%. 


proizvoda u maju vi{i je za 2,2% u odnosu na prosje~an 

indeks iz 2011. godine. U odnosu na decembar 

2006. godine (bazni mjesec) vi{i je za 11 %. 

Blagi porast pokrivenosti uvoza izvozom 

Federacija BiH je u maju ostvarila izvoz u ukupnoj 

vrijednosti 462.022 hiljade KM, {to je za 26.848 

hiljada KM ili 6,2% vi{e u odnosu na april, odnosno 

za 406 hiljada KM ili 0,1% manje u odnosu na maj 

prethodne godine. U istom mjesecu ostvaren je uvoz 

u vrijednosti 865.736 hiljada KM, {to je za 7.419 hiljada 

KM ili 0,8% manje u odnosu na april, odnosno 

za 16.155 hiljada KM ili 1,8% manje u odnosu na 

maj prethodne godine. 

Od januara do maja izvoz je prosje~no svakog 

mjeseca rastao za 4,4%, a uvoz je prosje~no rastao 

za 7%. 

U~e{}e Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne 

i Hercegovine za maj je 65,4%, a u ukupnom uvozu 

65,8%. 

U istom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom u 

Federaciji BiH je 53,4% i vi{i je za 3,6% u odnosu 

na april kada je bila 49,8%. 

Proizvodnja i prodaja drvnih sortimenata 

Ukupna proizvodnja {umskih sortimenata od 

januara do maja ove u odnosu na isti period pro{le 

godine manja je za 117.000 m 3 ili 15,7%. Proizvodnja 

sortimenata od ~etinara manja je za 70.000 m 3 

(19,4%), dok je proizvodnja sortimenata od li{}ara 

manja za 47.000 m 3 (12,2%). 

Ukupna prodaja {umskih sortimenata u ovom u 

odnosu na isti period lani manja je za 120.000 m 3 

(17,2%). 

Prodaja sortimenata od ~etinara manja je za 

75.000m 3 (22%) dok je prodaja sortimenata od li{ - 

}ara manja za 44.000 m 3 (12,4%). 


EVROPSKA UNIJA 

Pravosu|e 

Razvoj alternativnih na~ina 

rje{avanja sporova 

Razvoj alternativnih na~ina rje{avanja sporova 

je od posebnog interesa za svaku dràvu 

~lanicu i kandidata za pridruìvanje Evropskoj 

uniji zbog utjecaja tog sistema na nacionalno 

pravosu|e, na gospodarsko-socijalni razvoj i 

na me|unarodnu pravosudnu saradnju 

Alternativni na~ini rje{avanja sporova dire - 

ktno doprinose ostvarenju prava na pravi~no 

su|enje u razumnom roku koje je zagarantovano 

Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim 

slobodama. Poticanje, izvansudskog rje- 

{avanja sporova, gdje je to prikladno, doprinosi 

smanjenju radnog optere}e nja sudova (Preporuka 

Vije}a Evrope o sprije~avanju i smanjivanju 

prekomjernog opte re}enja sudova R (86) 

12). Olak{avanjem i poticanjem, gdje je to prikladno, 

medijacije i ostalih alternativnih na~ina 

rje{avanja sporova, pojednostavljuje se i ubrzava 

sudski postupak. (Preporuka Vije}a Evrope o 

mjerama za pove}anje dostupnosti pravosu|a 

R (81) 7). 

Dostupnost pravosu|a je jedan od glavnih 

ciljeva Evropske unije na uspostavljanju podru 

~ja slobode, sigurnosti i pravde, gdje fizi~ke i 

pravne osobe ne}e biti onemogu}ene ili obeshrabrene 

u izvr{avanju svojih prava neuskla- 

|eno{}u ili sloèno{}u pravnog i upravnog sistema 

dràva ~lanica. Na~elo „dostupnosti pravosu|a” 

u {irem smislu mora uklju~ivati i promicanje 

dostupnosti prikladnih postupaka rje- 

{avanja sporova za pojedince i poslovne subjekte, 

a ne samo dostupnost pravosudnog sistema 

(Nacrt Direktive EU o medijaciji u gra|anskim 

i trgova~kim predmetima COM (2004) 

718). Razvojem alternativnih na~ina rje{avanja 

sporova, gra|anima i pravnim osobama se omogu}ava 

da, uz sudski postupak, mogu izabrati 

i druge postupke za rje{avanje sporova, koji 

zbog brzine, jednostavnosti i tro{kova mogu 

biti prikladniji od samog sudskog postupka. 

Alternativni na~ini rje{avanja sporova poti~u 

stvaranje tolerantnog okruènja, o~uvanje 

dobrih odnosa izme|u stranaka u sporu (trgova~ki 

sporovi), smanjenje ekonomskog i dru - 

{tvenog tro{ka (porodi~ni sporovi), rje{a vanje 

interesnih sporova koji se ne mogu rje{avati u 

sudskom postupku (kolektivni radni sporovi). 

Osiguravanjem mehanizama za izvansudsko 

rje{avanje sporova s me|unarodnim elementom, 

posebno u porodi~nim, trgova~kim i 

potro{a~kim sporovima, doprinosi se me|una - 

rodnoj suradnji u skladu s mjerama Evropske 

unije na stvaranju „podru~ja slobode, sigurnosti 

i pravde». 

Organiziranje, odràvanje i razvoj alternativnih 

na~ina rje{avanja sporova, u skladu s na - 

~elima koja garantuju kvalit usluge izvansudskog 

na~ina rje{avanja sporova, pravo su i obveza 

nadle`nih dràvnih tijela, organizacija koje 

pruàju usluge alternativnog na~ina rje {avanja 

sporova, te profesionalnih udruènja ~iji 

se ~lanovi mogu na}i u interesnim i pravnim 

sporovima. 

Me|unarodna saradnja 

Vije}e Evrope razvija me|unarodnu suradnju 

na pove}anju efikasnosti nacionalnih pravosu|a 

i pove}anju dostupnosti pravosu|a, pri 

~emu alternativni na~ini rje{avanja sporova zauzimaju 

va`no mjesto. 

Preporuka Vije}a Evrope o porodi~noj me - 

dijaciji (R (98) 1), uvaàvaju}i pove}ani broj 

porodi~nih sporova, {tetne posljedice spora za 

porodicu, visok dru{tveni i ekonomski tro{ak za 

dràvu, potrebu da se osigura za{tita interesa i 

dobrobiti djece, preporu~uje dràvama ~lanicama 

da poti~u obiteljska mirenja, odnosno 

oja~aju postoje}i sistem porodi~nog mirenja. 

Preporuka odre|uje osnovne principe porodi~nog 

mirenja. Dràve bi trebale osigurati mehanizme 

za izbor i obu~avanje miritelja, te nadzirati 

standarde koje miritelji moraju posti}i. 

Preporuka Vije}a Evrope o mirenju u gra- 

|anskim predmetima (R (2002) 10) preporu- 

~uje dràvama ~lanicama da omogu}e mirenje 

u gra|anskim predmetima gdje god je to mogu}e, 

te da poduzmu sve mjere koje smatraju 

nu`nim za provedbu osnovnih na~ela ove 

Preporuke. Preporuka se odnosi na sve pred- 

22 


EVROPSKA UNIJA 

mete koji uklju~uju gra|anska prava i obve ze, 

uklju~uju}i trgova~ke, potro{a~ke i rad ne predmete. 

Dràve trebaju osigurati standarde za iz - 

bor, odgovornost, obu~avanje i kvalifikacije mi - 

ritelja, kao i informirati gra|ane o mirenju, po - 

sebno o efikasnosti i tro{kovima mirenja. 

Preporuka Vije}a Evrope o mirenju u kaznenim 

predmetima (R (99) 19), uvaàvaju}i pre - 

dnosti mirenja, potrebu aktivnijeg uklju~ivanja 

o{te}enog i osumnji~enog u kazneni postupak, 

pravo o{te}enog na ispriku i od{tetu, va`nost 

ja~anja osje}aja odgovornosti kod po~initelja 

kaznenog djela, preporu~uje dràvama ~lanicama 

da kod razvoja mirenja u kaznenim predmetima 

uvaè na~ela navedena u preporuci. 

Pod uvjetom da o{te}eni i osumnji~eni pristanu 

na mirenje, mirenje bi trebalo omogu}iti dostupnim 

u svim fazama kaznenog postupka. 

Usluga mirenja mora udovoljavati odre|enim 

standardima i eti~kim pravilima, te je potrebno 

nadzirati postupak odabira, obu~avanja i ocjenjivanja 

miritelja. 

Preporuka Vije}a Evrope o alternativama 

sudskom postupku izme|u upravnih tijela i privatnih 

stranaka (R (2001) 9) preporu~uje drà - 

vama strankama da potaknu postupke izvansu - 

d skog rje{avanja sporova u upravnim sporovima 

(upravni akti, ugovori, nov~ane naknade) 

kad je to mogu}e. Primjena nekih alternativnih 

na~ina rje{avanja sporova moè se propisati 

kao preduvjet za zapo~injanje pravnog postupka. 

Evropska unija 

Poticanje alternativnih na~ina rje{avanja 

sporova je jedan od politi~kih prioriteta Evro - 

pske unije, {to je potvr|eno i dono{enjem Zelene 

knjige o alternativnim na~inima rje{avanja 

sporova u gra|anskom i trgova~kom pravu i isticanjem 

va`nosti izvansudskog na~ina rje{avanja 

sporova u Zelenoj knjizi za dostupnost potro{a~a 

pravdi i rje{avanju potro{a~kih sporova. 

Direktiva EU o prekograni~nim kreditnim 

transferima (97/5/EC) propisuje, izme|u ostalog, 

obvezu za dràve ~lanice da osiguraju od - 

govaraju}e i efikasne postupke àlbe i naknade 

{tete za rje{avanje mogu}ih sporova izme|u 

korisnika i financijskih institucija. 

Nacrt Direktive EU o mirenju u gra|anskim 

i trgova~kim predmetima (COM (2004) 718) 

ima za cilj omogu}iti dostupnost rje{avanja spor 

ova promicanjem kori{tenja mirenja i osigurati 

~vrste odnose izme|u postupka mirenja i 

sudskog postupka. Dràve ~lanice morale bi 

osigurati efikasnu kontrolu pruànja medijacijskih 

usluga, kao i promicati obu~avanje miritelja. 

Akcijski plan za dostupnost potro{a~a pra - 

vdi i rje{avanje potro{a~kih sporova na jedinstvenom 

trì{tu potvrdio je va`nost izvansudskih 

mehanizama za za{titu prava potro{a~a. 

Direktiva EU o nalozima za za{titu potro{a~kih 

interesa (98/27/EC) obvezuje dràve da 

moraju omogu}iti neovisnim javnim tijelima i 

organizacijama potro{a~a da poduzmu mjere 

protiv odre|enih poslovnih postupanja. 

Preporuka Komisije EU o na~elima za tijela 

koja provode izvansudski na~in rje{avanja 

potro{a~kih sporova (98/257/EC) navodi sljede}a 

na~ela: neovisnost, transparentnost, raspra 

vnost, efikasnost, zakonitost, dispozitivnost, 

zastupanje. 

Preporuka Komisije EU o na~elima tijela za 

izvansudsku nagodbu koja provode dogovorno 

rje{avanje potro{a~kih sporova (2001/310/EC) navodi 

na~ela: neovisnost, transparentnost, u~in kovitost, 

pravi~nost. 

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Uspje{an nastup bh kompanija

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?