Pregled drvnog sektora

Pregled drvnog sektora 

1

Sadržaj: 

UVOD ......................................................................................................................................... 3 

SITUACIONA ANALIZA ................................................................................................................ 3 

SWOT ANALIZA ........................................................................................................................ 16 

AKCIONI PLAN .......................................................................................................................... 22 

CILJANJE TRŽIŠTA ..................................................................................................................... 29 

2

U v o d 

Drvni sektor je jedan od tri sektora koji imaju pozitivan trgovinski bilans. On učestvuje u ukupnom 

izvozu sa 11,16%, odnosno u apsolutnim vrijednostima, izvoz drvnog sektora u 2010. godini iznosio je 

BAM 813.946.335, od BAM 7,3 milijarde ukupnog izvoza. 

Sektor se sastoji od nekoliko podsektora: drvo i proizvodi od drveta (rezana građa, ploče, furnir, 

građevinska stolarija, podovi i parketi i drvena ambalaža), namještaj i montažna drvena gradnja. 

Najveći udio izvoza zabilježen je za izvoz sjedišta (6,20%), dok su rezana građa i namještaj ukupno 

činili preostalih 5% u približno jednakim procentima. Ovo su neki od osnovnih pokazatelja učešća i 

relevantnosti sektora, ne samo u pogledu obima njegovog izvoza, već i u pogledu njegove uloge u 

zapošljavanju, kao i njegovog učešća u BDP-u zemlje. 

Tabela 1: Sažeti pregled indikatora u sektoru drvne industrije 

Udio u BDP-u 3,08% 

Udio u izvozu 11,16% 

Broj aktivnih kompanija 1.642 

Broj uposlenika 35.975 

Ovaj sektor se, uprkos zadovoljavajućem izvozu, suočava sa brojnim izazovima, ali i sa mnogim 

prilikama da postane profitabilniji, te preraste u visoko konkurentnu industriju u regiji. U nastavku su 

dati nalazi fokus grupe koju su činili praktičari i predstavnici kako iz javnog, tako i iz privatnog sektora. 

Situaciona analiza 

1.1. Stanje drvne industrije BiH do 1992. godine 

Drvna industrija BiH učestvovala je sa 10% u bruto nacionalnom dohotku (oko 3 milijarde USD), a sa 

11% u izvozu BiH. Kapacitete drvne industrije činili su 220 različitih srednjih i velikih firmi pretežno 

organiziranih u okviru ŠIPADA (83%) i KRIVAJE (17%). Drvna industrija zapošljavala je oko 61.000 

radnika ili 13% ukupnog broja radnika u industriji i rudarstvu, od toga u primarnoj preradi 15.000, a u 

finalnoj 46.000. Asortiman drvne industrije obuhvatao je raznovrsne proizvode, a prema dostupnim 

podacima za 1991. godinu u BiH su se godišnje proizvodili proizvodi u količinama kako je to dato u 

tabeli 2. 

3

Tabela 2 Instalirani kapaciteti drvne industrije BiH u 1991. god. 

Proizvod Količina Jedinica 

Rezana građa lišćara i četinara 2.000.000 m 3 

Furnirske ploče 70.000 m 3 

Panel ploče 37.000 m 3 

Vlaknatice 47.000 m 3 

Iverice 223.000 m 3 

Mediapan ploče 89.000 m 3 

Furnir 90.000 m 3 

Građevinska stolarija 1.650.000 kom. 

Parket 1.450.000 m 2 

Brodski pod i obloge 500.000 m 2 

Montažne drvene kuće 250.000 m 2 

Drvena ambalaža 300.000 m 3 

Garniture namještaja 50.000 garnitura 

Ostali namještaj 5.700.000 kom. 

Šibice 200.000 kom. 

Proizvodi od pruća 1.500.000 kom. 

Pluto 350 tona 

Proizvodi od pluta 600 m 3 

Kapaciteti drvne industrije su daleko prevazilazili potrebe BiH, pa je veliki dio proizvedenih roba 

plasiran na inostrano tržište, prvenstveno na konvertibilno. Za te potrebe se razvila veoma snažna 

mreža vlastitih firmi i predstavništava širom svijeta. Drvna industrija je bila aktivni izvoznik. Uvoz za 

potrebe drvne industrije u 1990. godini iznosio je oko 5% ostvarenog izvoza. 

1.2. Drvna industrija BiH danas 

Drvna industrija je značajan sektor industrijske proizvodnje BiH. Svoj razvoj zasniva na korištenju 

domaćih prirodnih resursa i tradicionalno je izvozno orjentirana. 

1.2.1. Sirovinski resursi 

Prema zvaničnim podacima, šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini se prostiru na površini od 

oko 2.709.800 ha, što čini 53% površine države, od čega su: 

- u državnom vlasništvu oko 2.186.300 ha i 

- u privatnom vlasništvu oko 523.500 ha. 

Drvna zaliha svih šuma se procjenjuje na oko 340 miliona m 3 , od čega četinara oko 135 miliona m 3 , a 

lišćara oko 205 miliona m 3 . Godišnji zapreminski prirast je cca 9 miliona m 3 , od čega četinara 4 

miliona m 3 , a lišćara 5 miliona m 3 . Na osnovu planova gospodarenja šumama FBiH i RS mogući 

godišnji obim sječa je oko 6 miliona m 3 , od čega četinara 2,5, a lišćara 3,5 miliona m 3 . U poređenju s 

4

okruženjem, posebno Srbijom (drvna zaliha 235 miliona m 3 ) i Hrvatskom (drvna zaliha 320 miliona 

m 3 ), BiH ima izražene komparativne prednosti. Stanje drvnih zaliha Slovenije, jedne od najšumovitijih 

zemalja EU iznosi 320 miliona m 3 . Stanje drvnih zaliha BiH dato je u tabeli 3. 

Tabela 3 Drvna zaliha u m 3 u BiH 

KATEGORIJA ŠUMA 

DRVNA ZALIHA u m 3 

POVRŠINE ha 

Naziv i šifra kat. šuma Vrsta drveća na cijeloj površini po 1 ha 

Sve visoke šume FBiH 

Sve visoke šume RS 

Izdanačke šume FBiH 

Izdanačke šume RS 

Ukupno visoke i izdanačke šume FBiH i RS 

četinari 68.060.100,0 

lišćari 74.340.149,0 

ukupno 602.997,3 142.400.249,0 236,1 

četinari 70.309.000,0 

lišćari 92.402.000,0 

ukupno 548.566,0 162.711.000,0 296,6 

četinari 0,0 

lišćari 19.357.747,0 

ukupno 279.436,1 19.357.747,0 69,3 

četinari 81.000,0 

lišćari 18.929.000,0 

ukupno 174.310,0 19.010.000,0 109,1 

četinari 138.450.100,0 

lišćari 205.028.896,0 

ukupno 1.605.219,4 343.478.996,0 213,98 

(*FBiH – Informacija o gospodarenju šumama u FBiH u 2009. god. i planovi gospodarenja šumama za 2010. god. 

*RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. god; stanje na dan 31.12.2008.) 

Zapreminski prirast je dat u tabeli 4. 

Tabela 4 Zapreminski prirast u m 3 u BiH 


ZAPR. PRIRAST u m 3 (godišnje) 

POVRŠINE ha 


četinari 1.967.732,0 


lišćari 1.564.502,0 

ukupno 602.997,3 3.532.234,0 5,99 

četinari 2.204.000,0 


lišćari 2.233.000,0 

ukupno 548.566,0 4.437.000,0 8,08 

četinari 0,0 


lišćari 634.061,0 

ukupno 279.436,1 634.061,0 2,27 



lišćari 593.000,0 

ukupno 174.310,0 601.000,0 3,4 

5


četinari 4.179.732,0 

lišćari 5.024.563,0 

ukupno 1.605.219,4 9.204.295,0 5,7 


*RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. god; stanje na dan 31.12.2008.) 

Plan sječa u m 3 dat je u tabeli 5. 

Tabela 5 Plan sječa u m 3 u BiH 


PLAN SIJEČA u m 3 (za 10 godina) 

POVRŠINE ha 







četinari 12.746.550,0 

lišćari 14.017.670,0 

ukupno 602.997,3 26.864.220,0 44,5 

četinari 13.409.000,0 

lišćari 16.668.000,0 

ukupno 548.566,0 30.077.000,0 54,82 

četinari 0,0 

lišćari 2.325.740,0 

ukupno 279.346,1 2.325.740,0 8,3 


lišćari 3.288.000,0 

ukupno 174.310,0 3.295.000,0 18,9 

četinari 26.162.550,0 

lišćari 36.299.410,0 

ukupno 1.605.219,4 62.561.960,0 


*RS – Proizvodno-finansijski plan za 2010. god.; stanje na dan 31.12.2008.) 

1.2.2. Instalirani kapaciteti 

Drvna industrija BiH danas je organizirana u okviru većeg broja malih i srednjih preduzeća privatnog 

vlasništva, dok u jednom broju preduzeća, posebno u oblasti proizvodnje namještaja, još nije 

završena vlasnička transformacija. Procjenjuje se da godišnja vrijednost proizvodnje sektora iznosi 

preko BAM 900 miliona, pri čemu se više od 2/3 plasira na inozemno tržište. Drvna industrija BiH sa 

svojim potencijalima spada u najznačajnije industrijske grane. Okosnicu drvne industrije čini 

proizvodnja sljedećih proizvoda: 

elementi za namještaj, 

6

sve vrste namještaja (tapacirani, masivni od punog drveta, pločasti, spavaće sobe, dnevne sobe, 

dječije sobe, kuhinje, trpezarije, uredski namještaj, namještaj za škole i vrtiće, predsoblja, vrtne 

garniture), 

građevinska stolarija, 

parketi i podovi, 

rezana građa, 

montažna drvena gradnja, 

masivne ploče, 

palete i drveni ambalažni materijal. 

Preduzeća drvne industrije BiH čine kapaciteti za proizvodnju proizvoda nižih faza prerade odnosno 

niske dodane vrijednosti, posebno rezane građe, kao i preduzeća iz oblasti finalne prerade drveta, 

posebno namještaja, građevinske stolarije, montažne drvene gradnje, dok su kapaciteti za 

proizvodnju furnira i ploča većim dijelom izvan pogona koji se s malim ulaganjima mogu staviti u 

pogon. Kapaciteti primarne prerade drveta prekoračuju mogućnosti sirovine. Iako nema preciznih 

podataka, procjenjuje se da instalirani kapaciteti pilanske prerade iznose oko 6,5 miliona 

m 3 /godišnje. 

Nakon rata, državna preduzeća su bila uglavnom devastirana, djelimično zatvorena ili rasprodata, 

dajući tako prostor i poslovne šanse malim privatnim preduzećima. Mnogi novi mali pilanski pogoni 

su osnovani, uglavnom za lokalno tržište, bez ikakvih ili sa malo mogućnosti da generiraju prihode od 

izvoza ili da budu konkurentni na tržištu. Najveću devastaciju doživjeli su kapaciteti za proizvodnju 

ploča od usitnjenog drveta. Od postojećih 5 preduzeća danas u BiH nije u funkciji niti jedna tvornica 

za proizvodnju ploča od usitnjenog drveta. Procjenjuje da su prijeratni kapaciteti prerađivali negdje 

oko 500.000 m 3 sirovine. 

Sada u BiH postoji negdje oko 1.500 pilanskih kapaciteta u poređenju sa 61 pilanom prije 1991 

(Tabela 6). Manje pilane, obično, nisu u mogućnosti proizvesti veću količinu građe šireg asortimana i 

visokog kvaliteta koji se traži u izvozu, pa su tako uglavnom usmjerene na lokalno tržište. Međutim, 

uprkos ovim problemima sektor ima veoma značajnu ulogu u ekonomiji BiH, prevashodno u 

zapošljavanju i izvozu. Potrošnja pilanskih proizvoda na nivou države je nedovoljna, a glavni fokus 

sektora trebao bi biti na izvozu proizvoda s višom dodanom vrijednošću. Komparativna prednost 

sektora na globalnom tržištu su niski troškovi rada, dobri šumski resursi i blizina tržišta Evropske 

unije. 

7

Tabela 6 Kapaciteti drvne industrije u BiH 1991. – 2005. godine 

Vrsta industrije 

Ukupan broj objekata drvoprerađivačke industrije za BiH 

1991 2005 

Pilane, furnir 61 1 500 

Šperploče / pločasti elementi 47 35 

Celuloza i papir 3 0 

Stolarija / prozori i vrata 30 183 

Namještaj 50 37 

Ostalo / paneli, specijalni 

elementi 

31 23 

Ukupno drvoprerađivačke 

222 1 700+ 

industrije 

(*FIRMA Fostering Interventions for Rapid Market Advancement Procjena tržišta pilanskih trupaca, august 

2010 god.) 

Danas, značajan broj pilana, vjerovatno njih više od 50% nema potrebne dozvole za rad. Pilane sa 

niskom godišnjom proizvodnjom nemaju mogućnosti da budu konkurentne izvan lokalnog tržišta, s 

tim da one imaju neopravdane konkurentske prednosti sa aspekta poštivanja zakonske legislative u 

poređenju sa većim i učinkovitijim pilanama, koje doprinose stvaranju prihoda od izvoznog 

poslovanja za cijelu zemlju. 

Može se zaključiti da je neusklađenost primarnih i finalnih kapaciteta najveći problem i da postoji 

potreba za restruktiranjem pilanske industrije na manji broj većih i konkurentnijih jedinica. Također, 

postoji velika potreba da vlada definira politiku sektora, dopuni postojeće standarde za pilane i 

dosljedno provede postojeće zakone. 

1.2.3. Osnovni statistički pokazatelji 

Prema statističkim podacima drvna industrija BiH spada među najznačajnije izvoznike, a prema 

ostvarenom suficitu ova industrijska grana zauzima prvo mjesto. Prema podacima Uprave za 

indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, drvna industrija Bosne i Hercegovine u 2010. godini 

ostvarila je izvoz od BAM 708.744.110, što je za 8,3% više nego 2009. U okviru toga izvoz proizvoda u 

skupini drvo i proizvodi od drveta (primarna i polufinalna prerada drveta) činio je 59,3% , a izvoz 

finalnih proizvoda 40,1%, što je nešto lošije nego prošle godine. Trend ukupnog izvoza sektora od 

2004. do 2007./08. godine, odnosno do pojave ekonomske krize je pozitivan. 

8

U okviru skupine izvoza drvo i proizvodi od drveta, izvoz proizvoda šumarstva činio je 15,6%, što je 

10% više nego 2009. i 101% više nego 2004. godine. Proizvodi šumarstva su se najviše izvozili u: 

Italiju, Sloveniju, Srbiju, Austriju, Hrvatsku, Egipat. 

Izvoz rezane građe opada i čini 29,6% izvoza, što je za 0,8% više nego 2009. i 28% manje nego 2004. 

godine posmatrano u strukturi izvoza. Najviše građe u prethodnom periodu izvozilo se u: Srbiju, 

Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku. U 2010. godini je nešto povećan izvoz ploča, furnira i 

parketa, dok je izvoz građevinske stolarije smanjen u odnosu na 2009. godinu. 

Izvoz namještaja činio je 39,8% ukupnog izvoza, što je 10,5% više nego 2009. godine. U njegovoj 

strukturi najviše se izvozilo: sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali 

drveni namještaj, namještaj za spavaće sobe, drveni kuhinjski namještaj. Namještaj se najviše izvozio 

u: Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju, Francusku, Italiju, Srbiju, Španiju i Belgiju. 

Izvoz montažne drvene gradnje u 2010. godini iznosio je BAM 6.960.032 ili 13% manje nego 2009. 

godine. 

Struktura izvoza drvne industrije BiH po grupama proizvoda, koji su najviše zastupljeni u izvozu, data 

je u tabeli 7. 

Tabela 7 Izvoz drvnog sektora BIH u periodu 2004 - 2010 godina 

Grupe proizvoda 

Proizvodi šumarstva 

Vrijednost ostvarenog izvoza Bosne i Hercegovine u BAM 

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 

48.320.152 47.818.912 70.723.487 78.437.313 83.111.998 100.660.976 110.793.963 

Rezana građa 

290.503.110 

231.724.611 

265.786.858 

312.546.947 

287.266.382 

193.217.853 

210.036.136 

Ploče, furnir 

30.381.427 

31.918.995 

41.826.586 

39.041.393 

32.745.972 

25.253.309 

27.377.948 

Parket i ostalo 

profilirano drvo 

21.527.461 

17.909.125 

19.620.501 

22.988.865 

23.073.880 

15.136.888 

18.813.387 

Građevinska stolarija 

24.271.998 

28.928.558 

45.318.895 

51.731.378 

47.054.481 

43.602.291 

40.790.999 

Uk. drvo i proizvodi od 

drveta 

425.823.992 371.798.143 458.938.703 524.405.361 492.789.737 391.420.038 420.773.460 

Namještaj 137.595.618 159.792.321 202.638.919 247.548.009 250.087.048 254.432.648 281.010.619 

Montažna gradnja 3.554.619 989.320 4.894.532 4.991.903 7.950.776 8.060.679 6.960.032 

Uk. izvoz 566.974.229 532.538.784 666.472.154 776.945.273 750.827.561 653.913.365 708.744.110 

(*VTK BiH – Informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH 2004.-2010. 

god.) 

9

slika 1 Struktura izvoza u periodu 2004.-2010. godina 

Ostvareni uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine u 2010. godini iznosio je BAM 252.839.023 ili 

2,5% više nego u 2009. Prema raspoloživim podacima pokrivenost uvoza izvozom raste svake godine i 

u prošloj godini iznosila je 280%, što je za 15% više nego 2009. godine. 

U strukturi ukupnog uvoza još uvijek je najznačajnija stavka namještaj 39,7% i njegovo učešće je 

nešto više nego 2009. godine. Pretežno se uvozio: kuhinjski namještaj, namještaj za spavaće sobe, 

namještaj za trpezarije i dnevne sobe, uredski namještaj. Namještaj se najviše uvozio iz: Srbije, 

Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Njemačke i Kine. 

Uvoz proizvoda iz skupine drvo i proizvodi od drveta u prošloj godini činio je 60,3% ukupnog uvoza, u 

okviru čega se najveći uvoz odnosio na ploče (iverice, mediapan, šperploče) 35,2% ukupnog uvoza 

drvne industrije i građevinsku stolariju 4,9% ukupnog uvoza. Razlog za enorman uvoz ploča od 

usitnjenog drveta leži u činjenici da u BiH ne postoje kapaciteti za takvu proizvodnju. U odnosu na 

2004. godinu uvoz ploča i drugih proizvoda od drveta povećan je za 50%. Trend uvoza je pozitivan. 

Regionalno posmatrano, ploče su se najviše uvozile iz: Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Austrije, 

Njemačke i Češke, a građevinska stolarija se najviše uvozila iz: Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke, 

Italije i Austrije. 

Iz navedenih pokazatelja se vidi da u sektoru drveta dominira uvoz namještaja s negativnim trendom, 

zatim ploča i građevinske stolarije. Uporedna struktura uvoza ostvarenog u periodu 2004. - 2010. 

godina vidi se iz tabele 8. 

10

Tabela 8 Uvoz drvnog sektora BiH u periodu 2004. – 2010. godina 

Grupe proizvoda 

Ploče 

Građevinska stolarija 

Ostali proizv. od drveta 

Ukupno drvo i proizvodi 

od drveta 

Vrijednost ostvarenog uvoza Bosne i Hercegovine u BAM 

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 

57.922.954 74.845.694 81.265.802 113.152.038 127.192.890 83.979.637 89.199.829 

13.134.183 13.845.253 10.995.751 17.748.543 19.734.490 15.572.056 12.586.605 

27.311.538 34.725.538 27.308.351 41.939.964 60.640.160 48.909.315 50.870.636 

98.368.675 123.416.485 119.569.904 172.840.545 207.567.540 148.461.008 152.657.070 

Namještaj 105.313.540 98.126.361 98.149.969 133.010.195 130.176.043 97.851.461 99.408.115 

Montažna gradnja 133.769 35.595 98.613 201.664 359.127 196.767 773.838 

Ukupan uvoz 203.816.984 221.578.441 217.818.486 306.052.404 338.102.710 246.509.237 252.839.023 

(*VTK BiH – Informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu drvne industrije i šumarstva BiH 2004.-2010. 

god.) 

slika 2 Struktura uvoza u periodu 2004.-2010. godina 

Broj zaposlenih u sektoru drvne industrije u 2009. godini prikazan je u tabeli 9. 

Tabela 9 Broj zaposlenih u BiH za 2009. godinu 

Zaposleni po područjima i oblastima KD FBiH RS BiH 

D 

20 Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta osim namještaja 7.052 6.456 13.508 

36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n. 4.927 2.226 7.153 

UKUPNO 11.979 8.682 20.661 

11

Na slici 3 prikazan je broj zaposlenih u sektoru drvne industrije za posljednjih pet godina. Indeks 

zaposlenih za D20 i D36 za VIII mjesec 2010. godine za RS prema Mjesečnom statističkom pregledu RS 

dat je u tabeli 9. Iz ovog pregleda se vidi da je broj zaposlenih u primarnoj (polufinalnoj) preradi 

drveta daleko veći od broja zaposlenih u finalnoj preradi. To je posljedica niske dodane vrijedosti po 

radniku. 

slika 3 Broj zaposlenih u sektoru drvne industrije u BiH od 2005. do 2010. godine 

Tabela 10 Indeks zaposlenih za VIII mjesec 2010. godine u RS 

Zaposleni po područjima i oblastima KD 

D 

VIII 2010./2009. 

(2009=100) 

20 Prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drveta i pluta osim namještaja 96,2 

36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n. 87,2 

1.2.4. Stanje tehnologije 

Bosna i Hercegovina je jedna od najnerazvijenijih zemalja Evrope. Nedovoljan progres uslovljen je 

raspadom Jugoslavije, koji je rezultirao ratom i doveo do destrukcije kako materijalnih tako i ljudskih 

resursa. Istovremeno je započeo i proces društvene i ekonomske transformacije u tržišnu ekonomiju. 

Nizak nivo tehnološkog razvoja sektora ima za posljedicu nizak kvalitet ili nisku produktivnost finalnih 

proizvoda, što rezultira smanjenjem prodajnih cijena i ukupnog prihoda. Zastarjela tehnologija i 

nepopunjenost kapaciteta kao i nerazvijenost viših faza prerade, uzrokuju ukupan prihod industrijske 

prerade drveta nešto nižim u odnosu na sirovinski potencijal. Niska iskorištenost proizvodnih 

kapaciteta, naročito u primarnoj preradi drveta (preveliki broj pilana), znatno utiče na poslovne 

rezultate. 

12

Jačanjem drvoprerađivačke industrije, usvajanjem novih tehnologija, te poticanjem inovacija u tom 

području, BiH sigurno može još bolje profilirati svoju drvnu industriju i postići bolji imidž na svjetskom 

tržištu. Dio jačanja imidža mogao bi biti i koncipiranje novih proizvoda, prije svega pasivnih kuća 

odnosno integralnog dizajna enterijera i namještaja za potrebe elitnih objekata u svijetu utemeljenog 

na korištenju autohtonog bosanskog drveta npr. bukve, uz moderan i prepoznatljiv dizajn. Ovo je 

moguće ostvariti investicijom u moderne kompjuterski vođene obradne sisteme, moderna sušionička 

postrojenja i nabavku CNC strojeva za proizvodnju masivnog namještaja. Ono što je trenutno 

karakteristično za sektor drvne industrije BiH je: 

• nedovoljne investicije u tehnološki razvoj 

• relativno niska vrijednost ulaganja u sektor/po zaposlenom/ 

• ekološki prihvatljiva tehnologija 

Na kraju kao neizbježan korak u daljnjem razvoju sektora svakako je revitaliziranje i 

moderniziranje tehnologije i jače povezivanje sa pratećim industrijama. 

Cijena radnog mjesta u 2009. godini kreće se u rasponu BAM 100.000 do BAM 15.000. Razlike u 

cijeni radnog mjesta su prvenstveno određene vrstom proizvodnje, stepenom automatizacije i 

dostignutim stepenom restruktuiranja. 

1.2.5. Kadrovska struktura 

U ovome dijelu analizirana je obrazovna struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH, te je provedena 

komparacija sa obrazovnom strukturom drvne industrije susjednih zemalja. Stepeni stručnog 

obrazovanja koji se statistički prate u BiH odnose se na tri osnovne kategorije: visoko obrazovanje 

(VSS), više obrazovanje (VŠS) i srednje obrazovanje (SSS). Dodatno, stepen stručnog obrazovanja 

unutar visokog obrazovanja detaljnije se može podijeliti na magistre i doktore nauka. U drvnoj 

industriji BiH najviše je radnika sa srednjom stručnom spremom. Njihov udio u ukupnoj strukturi 

zaposlenih čini nešto više od 60%, dok je udio nekvalifikovanih radnika iznosi oko 20%, a visoko 

obrazovanih radnika samo 2%. Važno je napomenuti da i kod radnika SSS spreme prevladavaju struke 

koje nisu bliske drvarskoj struci. Kvalifikaciona struktura zaposlenih u drvnoj industriji BiH, u 

komparaciji sa Hrvatskom i Slovenijom jako je nepovoljna. Kadrova sa VSS najmanje je u BiH oko 2 %, 

Hrvatskoj 4 % i Sloveniji oko 6 %, s tim da je učešće VŠS, tzv. operacionog menadžmenta u BiH još 

nepovoljnije. Danas se na visokoškolske ustanove drvnoindustrijskog smjera u BiH upisuje negdje oko 

50 studenata, da bi svake godine na tržištu rada bilo negdje oko 10 do 15 svršenih inžinjera ili 

diplomiranih inžinjera, što je za preko 100% manje nego prije 1991. godine. Analiza strukture 

zaposlenih indicira sljedeće: 

13

• nezadovoljavajuće učešće VSS kadrova u strukturi zaposlenih 

• potreba većeg korištenja znanja, vještina i stručnosti 

Tendencije usmjerene ka podizanju nivoa obrazovanja zaposlenika, te dodatno obrazovanje u 

području raznih specijalizacija, dokvalifikacija i ovladavanja savremenim tehnologijama proizvodnih 

procesa predstavljaju važnu odrednicu u nastojanjima da se poboljša konkurentnost i efikasnost 

drvne industrije BiH. Poboljšanje obrazovne strukture zaposlenih u drvnoj industriji u cilju postizanja 

veće efikasnosti i međunarodne konkurentnosti drvne industrije, pretpostavlja poduzimanje 

konkretnih mjera i aktivnosti na svim nivoima vlasti, kao i unutar samih industrijskih subjekata. 

Ulaganje u obrazovanje zaposlenika nije trošak kako to praksa u BiH pokazuje, već ključni faktor 

konkurentnosti preduzeća. Cjeloživotno obrazovanje je način savremenog pristupa ovoj problematici 

u vidu permanentnog usavršavanja i osposobljavanja kroz rad i vanjske aktivnosti. Ono je u BiH 

izrazito slabo razvijeno. Zadatak je svih nosioca ekonomske politike da se aktivno uključe u poticanje 

nastavka obrazovanja, naročito nakon ulaska na tržište rada. S aspekta razvoja drvne industrije, 

značajnije uključivanje u razne oblike cjeloživotnog obrazovanja sigurno bi doprinijelo većoj 

konkurentnosti industrijskih preduzeća. Drvna industrija sa naprednijom tehničko-tehnološkom 

osnovicom i zaposlenicima sa višim nivoom obrazovanja zajedničkim djelovanjem omogućava 

postizanje proizvodnje sa visokim stepenom finalizacije i kvaliteta proizvoda što direktno dovodi do 

višeg učešća dodane vrijednosti. Takav koncept razvoja koji uključuje paralelan razvoj ljudskih 

potencijala i unapređenje tehnologije je važno strateško opredjeljenje koje poprima i dimenziju 

sigurnosti održavanja kontinuiteta poslovanja i ostvarivanja pozitivnih tržišnih rezultata, a posebno u 

vremenima negativnih globalnih ekonomskih kretanja. 

1.2.6. Ekonomski pokazatelji 

Ostvareni rezultati u sektoru industrijske prerade drveta dobrim dijelom posljedica su njezinih 

komparativnih prednosti (velik udio domaćih sirovina, jeftina radna snaga, relativno niska ulaganja u 

proizvodne objekte itd.). Komparativne prednosti nisu dovoljne za daljnji opstanak i razvoj. Otuda i 

potreba za poticajem njenih konkurentskih i izvoznih sposobnosti u budućnosti, orijentiranih na 

finalnu proizvodnju. Ekonomski pokazatelji su posljedica tehnološkog razvoja i kadrovske strukture 

zaposlenih. Razlozi slabe ekonomske moći sektora su: 

• nedovoljno domaće tržište, konkurencija i nedovoljan izvoz 

• nezadovoljavajuća struktura izvoza 

14

• nezadovoljavajući asortiman i kvalitet proizvoda 

• nepostojanje brenda drvne industrije BiH 

Unutarnja i vanjska ograničenja (SWOT analiza) 

Snaga/Strength (S) 

• Geografski položaj 

• Infrastruktura 

• Asortiman proizvodnog programa 

• Industrijska tradicija u regiji 

• Pouzdanost dobavljača 

• Energetsko okrupnjavanje resursa 

Prilike/Opportunity (O) 

• Organizacija preduzeća 

• Korištenje kapaciteta 

• Nabava osnovnih sirovina 

• Širenje tržišta 

• Strana ulaganja 

• Tržište radne snage 

Slabosti/Weakness (W) 

• Visoki troškovi proizvodnje 

• Problemi prodaje 

• Zastarjela tehnologija 

• Struktura kapitala 

• Sporo donošenja odluka 

• Sporo otvaranje novih tržišta 

Prijetnje/Threat (T) 

• Konkurencija stranog tržišta 

• Ekološki zahtjevi 

• Skupa finansijska sredstva 

• Mogućnost supstitucije proizvoda 

• Struktura kupaca 

• Visok kvalitet uvoznih proizvoda 

1.3. Mogući strateško razvojni ciljevi: 

1. Unapređenje poslovnih odnosa između šumarstva i preduzeća koja se bave preradom 

drveta 

2. Izrada strateških dokumenata na nivou BiH 

3. Pokretanje postojećih kapaciteta za proizvodnju furnira i furnirskih ploča i instaliranje novih 

kapaciteta za proizvodnju ploča iz usitnjenog drveta 

4. Definisanje ciljnih proizvoda i tržišta i podrška većim fazama prerade 

5. Promocija preduzeća i zajednički nastup na tržištu – izvozna strategija 

6. Unapređenje kvaliteta proizvoda i procesa proizvodnje 

7. Kadrovi i obrazovanje 

 

 

 

 

unapređenje obrazovnog procesa na svim nivoima 

permanentna stručna edukacija u preduzećima – cjeloživotno učenje 

obrazovanje kadrova za uspješan marketing i promociju proizvoda 

posvetiti veću pažnju edukaciji u smislu kvaliteta i završne obrade 

15

SWOT analiza 

U SWOT analizi su detaljno obuhvaćeni svi problemi (slabosti i prijetnje) čiji se utjecaj osjeća na mikro 

nivou ekonomije. Važno je napomenuti da je fokus grupa razmatrala sektor u širem kontekstu, 

povezujući ga sa šumarstvom, s jedne strane i razvojem ljudskih resursa, s druge. Smatra se, a to je 

potvrđeno i statističkim podacima, da, generalno postoji malo dodane vrijednosti u izvozu ovog 

sektora. Komparativna prednost koja se sastoji u ogromnim šumskim resursima se može pretvoriti u 

slabost, ukoliko se resursima ne gospodari na ispravan način. Bukovo drvo predstavlja najvrjedniji 

izvor sirovine u ovom sektoru. Ipak, njegova vrijednost nije u cjelosti iskorištena. Ono se izvozi kao 

rezana građa ili kao poluproizvod. Finalizacija proizvoda, uz korištenje ovog konkretnog drveta, se 

mora povećati. Brendiranje i prvo priznavanje kvaliteta se mora pažljivo izgrađivati i kontinuirano 

promovirati. Postoje dvije grupe proizvoda, odnosno potencijalnih klastera u ovom sektoru: 

1. namještaj i kuhinje od punog drveta; 

2. građevinski elementi i montažni objekti. 

Namještaj od punog drveta, u mnogim slučajevima, trpi zbog zastarjelog dizajna i tehnologije koja se 

ne zasniva na potrebama ciljnih kupaca na međunarodnom planu. Ipak postoji nekoliko svijetlih 

primjera koji dokazuju da je moguće proizvesti dizajnerski namještaj visoke klase, a ovo je upravo 

područje na koje bi se bh proizvođači trebali usredočiti. 

Građevinski elementi ne uključuju samo prozore i vrata, već i unutrašnje zidne panele, brodske 

podove, parkete i druge proizvode. 

Za montažne objekte moguće je koristiti neke od građevinskih elemenata dostupnih u zemlji, te 

proširiti svoje asortimane kako bi ispunili potrebe pažljivo ciljanih kupaca. Kao i kod svih sektora u 

BiH, marketing (ne samo promocija, kako se to često pogrešno shvata) predstavlja jednu od glavnih 

slabosti. Tradicionalne obuke iz oblasti marketinga nisu uvijek dovoljne, već su potrebni prilagođeni 

programi, uključujući posjete drugim preduzetnicima i učešće na međunarodnim sajmovima. 

Programi razmjene upravljačkih kadrova bi se, također, trebali koristiti u budućnosti kako bi se 

ubrzala promjena svijesti što je neophodno kako bi se u cjelosti iskoristio ovaj obećavajući sektor. U 

nastavku se nalazi cjelokupna SWOT analiza za sektor drvne industrije. 

16

SWOT ANALIZA SEKTORA DRVNE INDUSTRIJE 

Snage Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Značaj-utjecaj 

Tradicija industrijske 

proizvodnje 

Niski troškovi radne snage 

Geografski položaj 

Raspoloživa infrastruktura u 

sektoru 

Raspoloživost osnovne sirovine 

Instalirani kapaciteti prerade 

Organizaciona fleksibilnost 

proizvođača u odnosu na 

konkurenciju 

(plaćanje/isporuke) 

Iskustvo, uspostavljene veze 

Velika ponuda radne snage 

Niži troškovi prevoza za EU tržište, 

(0.60 - 1EUR/km za voznu jedinicu 

100m 3 ) ovisno o tržištu destinacije, i da 

li ima povratnog transporta 

kulturni senzitivitet 

Mnogi kapaciteti iz perioda prije 1992. 

godine nisu u funkciji (tvornice ploča i 

furnira) 

Mogućnost korištenja vlastite 

kvalitetne sirovine 

Mogućnost daljeg razvoja kapaciteta i 

novih proizvoda 

Postojanje manjih kompanija s manje 

od 100 zaposlenih 

Servisiranje manjih kupaca 

Promet (745 milliona USD u 2009.-oj godini) 

Niske plate - prosječna plata radnika u prerađivačkoj 

industriji iznosi BAM 569, a u šumarstvu BAM 648 

(2009. godina) 

Strateška tržišta 

Nedovoljne investicije u tehnologiju i menadžment 

Raspoloživost kvalitetne sirovine, manji troškovi 

prevoza-2,5 miliona m 3 pilanskih trupaca 

Krivaja: godišenje max. Kapaciteti za preradu trupaca 

45.000 m 3 (bukovi trupci F.L: do 20% I klasa), u furnir, 

a od te količine furnira dobija se cca 14.000 m 3 

gotovog proizvoda (vodootporna šperploča, 

multiplex ploče, multiplex lajsne, latoflex lajsne, 

otpresci i krevet ulošci). 

Promet i broj kupaca 

Mogućnost za intenzivniju 

saradnju sa kupcima 

(uspostavljene veze) 

Reference za nove kupce 

Niža cijena koštanja proizvoda 

Utjecaj na cijenu koštanja gotovog 

proizvoda 

Potencijal za Catch-up na bazi 

tuđih iskustava 

Manja zavisnost od uvoza 

Mogućnost vertikalne integracije 

Mogućnost ‘’gerila’’ nastupa na 

tržištu 

Diverzifikacija 

Mogućnost za testiranje novih 

proizvoda 

17

Slabosti Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Značaj-utjecaj 

Zastarjelost tehnologije 

Nedovoljno ulaganje u modernu 

opremu 

Niska produktivnost, nemogućnost zadovoljenja 

potreba kupaca 

Negativan utjecaj na 

konkurentnost 

Organizacija i menadžment 

(upravljačka struktura) 

Neefikasno upravljanje organizacijom, 

nestručnost 

Nepostojanje sistema upravljanja 

Niska produktivnost po uposlenom 

Neefikasna organizaciona 

struktura firmi 

Neusklađenost prerađivačkih 

kapaciteta sa sirovinskom 

osnovom 

Preinvestiranje u male pilanske 

kapacitete koji su nedovoljno 

opremljeni 

Instalirani kapaciteti prerade u pilanama 2,5 puta 

veći od sirovinske osnove 

Poteškoće u redovnom 

snabdijevanju sirovinama 

Nepostojanje aktivnih 

kapaciteta za proizvodnju ploča 

od usitnjenog drveta 

Devastirani, zastarjeli 

Postoji samo jedna tvornica koja nije u funkciji 

(Maglic, Foča) , veliki uvoz ploča 

Smanjenje uvoza (uvozi se u 

iznosu od BAM 100 miliona 

trenutno) 

Nedostatak FSC na području 

FederacijeBiH 

Atomiziranost industrije 

Niska produktivnost u odnosu 

na angažirana sredstva rada 

Nepostojanje koordinirane aktivnosti u 

FBiH 

Nedostatak finansijskih sredstava 

Menadžment šumarstva 

nezainteresiran, jer je to u interesu 

izvoznika 

Organizaciono rješavanje Šumarstva 

predviđeno kroz Strategiju FBiH za 

šumarstvo 

Nepostojanje ekonomije obima 

Nedovoljna saradnja među 

kompanijama u podsektoru 

Nepostojanje vertikalno integrisanih 

sistema 

Veći troškovi proizvodnje 

U RS postoji jedinstven certifikat FSC za cijelo Javno 

preduzeće 

U Federaciji certificirano 1 kantonalno preduzeće 

(dio USK) 

Od 01.01.2012. neće biti moguće izvoziti proizvode 

od drveta 

Problem je u održavanju certifikata zbog uvjeta 

(pozitivno poslovanje) 

Problem će nastati za veće kompanije izvoznike 

Komparacija izvoza sa veličinom izvoznog tržišta (ITC 

podaci) 

Prosječna iskorištenost nove opreme do 30%, 

postojeće opreme do 50% 

FSC je pretpostavka za veći izvoz u 

EU 

Teže osvajanje liderske pozicije 

Teža cjenovna konkurentnost 

(Kina) 

Niža konkurentnost 

18

Dizajn (product design) Obrazovni sistem Orginalni dizajn 

Stručna radna 

snaga/raspoloživost i interes 

kadrova za angažman u sektoru 

Obrazovni sistem, učenje 

Kvalitet, produktivnost 

Standardizacija (CE, ISO 9000...) Nemogućnost ulaska na tržišta Broj kompanija koje ih posjeduju 

Visok negativni utjecaj na 

sposobnost diverzifikacije, 

brendiranja, testiranja 

Prepreka za stvaranje “unikatnih” 

proizvoda 

Budući deficit kvalifikovane radne 

snage 

Odumiranje tradicije u narednom 

periodu 

Visok negativan utjecaj na 

sposobnost konkurentnosti 

Prilike Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Značaj-utjecaj 

Da bi se povećala raspoloživa sirovina 

za kapacitete pilana i ploča u slučaju 

Potreba za izgradnjom šumskih puteva, razminiranja, 

Povećanje korištenja sječivog povećanja konjukture 

promjene dimenzija pilanskih trupaca prema 

etata i bolje korištenje osnovne Napomena: pod povećanjem sječivog 

zahtjevima prerađivača 

sirovine 

etata ne podrazumjeva se povećanje 

Trenutno se koristi 75% od sječivog etata. 

sirovine za izvoz u obliku sirovine ili 

Sigurnije snabdijevanje sirovinom 

polu-proizvoda 

Povećanje stupnja finalizacije 

proizvoda 

Strana ulaganja u drvni sektor 

Postojanje obrazovnih institucija 

Supstitucija uvoza ploča od 

usitnjenog drveta 

Restrukturiranje pilanske 

industrije 

Brandiranje sirovine 

Maksimalno korištenje domaće 

sirovine, samim time proširenje 

asortimana proizvoda 

Povoljni uvjeti kreditnih i sličnih 

aranžmana 

Zapošljavanje mladog stručnog kadra 

Iskorištenost svih drvnih sortimenata kao i potreba za 

radnom snagom 

Stvara se jedna sigurnost i garancija za cjelokupni 

sustav u drvnom sektoru 

Postojanje obrazovnih institucija iz oblasti šumarstva 

i drvne industrije 

Animiranje cjelokupnog sustava u 

drvnom sektoru 

Bolje mogućnosti za pojavljivanje 

na međunarodnom tržištu 

Veća konkurentnost 

Mnogi kapaciteti devastirani BAM 78 miliona uvoz u 2009. Smanjenje deficita 

Kapaciteti pilana nisu adekvatni 

potrebama industrije 

Povećanje vrijednosti u uvjetima 

slobodne trgovine polu-proizvodima 

Bolje snabdijevanje prerađivačkih 

Postojanje 1500 pilana 

kapaciteta 

Cijena bukove građe je BAM 90-120/m 3 +10% prevoz 

trenutno 

Gubitak profita, utiče na 

Brendiranjem kvaliteta cijena bi mogla biti BAM 150- profitabilnost grane 

180/m 3 

19

Razvoj novih poluproizvoda 

(brodski podovi...) 

Carinski preferencijal 

Image evropskog proizvođača 

Tržišni trendovi 

Potrebna diverzifikacija radi povećanja 

dodane vrijednosti 

Cjenovna konkurentnost 

Veća prihvaćenost od EU potrošača 

Korištenje tradicionalno dobrih veza sa 

tržištem Sjeverne Afrike 

Buđenje ekološke svijesti 

“outdoor” dizajn, dizajn u skladu s 

ambijentom 

Brendiranjem 20% povećanje cijene 

Cijena brodskih podova BAM 50-70/m 2 

Jelov pod BAM 10-16/m 2 

Bukov parket BAM 25-30/m 2 

Potrebno je otkloniti slabosti u certificiranju i 

investirati u tehnologiju. 

Krivaja i Šipad su bili dugi niz godina prisutni na EU 

tržištima, a nove BiH firme polako ulaze na ta tržišta 

Preferencija materijala koji se mogu reciklirati 

Gradnja objekata koja se uklapaju u ambijent (u 

prirodi kuće od drveta...) 

Gubitak profita, utiče na 

profitabilnost grane 

Moguća konkurentska prednost 

Otvara mogućnosti za stvaranje 

dodane vrijednosti i diverzifikaciju 

Veći broj potencijalnih kupaca 

Prijetnje Opravdanje-Zašto Popratne činjenice- dokaz Značaj-utjecaj 

Globalna konkurencija uz 

dominaciju Kine 

Jeftiniji i kvalitetniji proizvod 

Pojava jeftinijih novih materijala 

Podaci o vrijednosti izvoza pojedinih zemalja i 

trendovi rasta (izvor: ITC) 

Smanjenje izvoza iz BiH 

Nepovoljna finansijska sredstva 

( revolving obrtna sredstva i 

zahtjev za kolateralom, izvozne 

garancije...) 

Nepostojanje brand-ova 

Mobilnost radne snage kroz 

liberalizaciju viznog režima 

Nedovoljna ulaganja u opremu 


Brzina odlučivanja o poslovnim 

poduhvatima 

Propuštene prilike 

Drvni sektor ima duži ciklus naplate i 

nisku akumulaciju (3 mjeseca ciklus, 

plaćanje sirovine avansno, i rok 

naplate gotovog proizvoda 15 dana, 

niska akumulacija) 

Nepostojanje razvojnog centra za 

projektiranje tehnoloških procesa te 

proizvodnih i razvojnih programa 

Tržište rada postaje šire, te omogućava 

zaposlenima u sektoru da rade u regiji i 

Kamate u BiH na obrtna sredstva su 7-8%, slične su u 

okruzenju. 

Ne postoje dovoljni poticaji domaćoj proizvodnji 

Sva razvojna sredstva se plasiraju preko 

komercijalnih banaka što ista poskupljuje i usložnjava 

procedure za krajnjeg korisnika. 

Nijedan bh proizvod od drveta nije međunarodno 

certificiran (USAID FIRMA) 

Nemoguće izmjeriti. Puni efekti liberalizacije se tek 

očekuju, pogotovo s obzirom na nisku atraktivnost 

Poteškoće u poslovanju 

Nemogućnost većih investicija, 

većeg plasmana proizvoda, brže i 

efikasnije dostave proizvoda 

Postoje određeni poticaji pri Mini. 

Obrta u FBiH, Razvojnoj banci RS. 

Neprepoznatljivost proizvođača 

na tržištu 

Neprepoznatljivost proizvoda na 

tržištu 

Nemogućnost diferenciranja 

Rast cijena rada u budućnosti u 

20

Nedostatak koordinacije tržišta 

rada, obrazovnog i naučnog 

sistema 

inostranstvu u potrazi sa boljim 

standardom 

Obrazovni sistem ne prati zahtjeve 

industrije 

Naučne institucije ne generiraju 

inovativna rješenja i know-how 

Mladi nisu zainteresirani za zanate 

sektora za radnike u proizvodnji 

Na cca 100,000 uposlenih u sektoru samo je 10 

inžinjera tehnologije drveta godišnje 

Ne postoje predmeti na tehničkim fakultetima 

orjentirani ka dizajnu i menadžmentu 

Primjeri kompanija koje za majstore nude tri puta 

prosječnu platu u sektoru, ali ih ne mogu naći 

sektoru koji nije dovoljno 

akumulativan 

Erozija raspoloživih kadrova svih 

profila 

Visoki i dugoročni utjecaj na 

konkurentnost 

Uzak asortiman proizvoda 

Nepostojanje potrebnih preradjivackih 

kapaciteta 

Potreba za uvozom nekih proizvoda 

Povecanje troskova proizvodnje u 

zemlji, niža konkurentnost 

Niska dodana vrijednost poluproizvoda 

Iz toga slijedi niža profitabilnost koja se 

može dokazati posmatranjem učešća 

izvoza sektora u BDP-u. 

Učešće sektora u ukupnom izvozu 10% 

u 2009.-oj godini. 

BDP učešće drvnog sektora oko 6%. 

Razvojem novih proizvoda, i 

otvaranjem stranih tržišta s 

direktnom vezom za potrošaćima, 

dodana vrijednost bi se povećala. 

Trgovinska politika BiH 

Necarinske barijere pri izvozu 

(subvencije, različiti standardi, 

certifikati) 

Slabija pregovaračka pozicija 

Propuštene prilike 


Konkurentnost u odnosu na regiju 

Visok utjecaj na konkurentnost 

Nedovoljni i neujednačeni 

Poticajni programi za ulaganja 

ino kapitala i zapošljavanje na 

nivou BiH 

Manja atraktivnost sektora za 

potencijalne investicije 

Nestimulativna fiskalna politika (visoka 

ukupna opterećenja) 

Visoki doprinosi po zaposlenom destimulišu 

poslodavca (69% na placu u FBiH, 52% u RS) da zadrži 

uposlenog nakon isteka poticajnog programa za 

zapošljavanje što je povezano sa nestabilnošću 

prihoda od prodaje 

Različiti poticajni programi na različitim nivoima 

(entiteski, kantonalni, opstinski) vrše distroziju tržišta 

stvarajući različite konkurentske pozicije. Poticaji 

moraju biti usaglašeni da bi tržište fer konukrencije 

funkcionisalo. 

Marginalizacija BiH od strane 

potencijalnih investitora 

Nesigurnost domaćih investitora 

Usporavanje rasta postojećih 

proizvođača 

21

Akcioni plan 

Akcioni plan definira tri sektorska cilja: 

1. pozicioniranje drvnog sektora kao vodećeg izvoznog sektora; 

2. unaprjeđenje efikasnosti poslovanja u šumarstvu kao osnove za stabilnost sektora; 

3. usklađivanje obrazovnog sistema, kompetencija i naučno-istraživačkog rada sa potrebama sektora. 

Svaki od ovih ciljeva je detaljnije obrađen kroz mjere koje su sastavljene od niza aktivnosti koje se moraju poduzeti kako bi se ostvarili ovi ciljevi. Projektne 

zamisli su navedene u tabeli koja slijedi: 

AKCIONI PLAN ZA SEKTOR DRVNE INDUSTRIJE 

MJERE AKTIVNOSTI NADLEŽNE INSTITUCIJE 

VODEĆI INCIJATOR 

ISPRED INSTITUCIJA 

Cilj 1: Pozicioniranje sektora drvne industrije kao vodećeg izvoznog sektora 

ROK PROJEKTI BUDŽET 

1.1. Jačanje 

marketinga kroz 

cijeli sektor 

1.1.1. Utvrđivanje 

strateških izvoznih linija 

proizvoda u drvnom 

sektoru 

1.1.2. Promocija i 

jačanje pozicije sektora 

na ciljnim tržištima 

1.1.1. MoFTER/ExCo 

1.1.2. MVTEO, VTK BiH 

i MVP 

1.1.1. BHEPA I 

Asocijacija drvne 

industrije i 

šumarstva VTKBIH 

1.1.2. BH EPA i 

Asocijacija drvne 

induastrije VTK BiH u 

saradnji sa 

entitetskim 

komorama 

početak: odmah po 

usvajanu strategije; 

kraj: prvo 

tromjesečje 2012 

početak: drugo 


kraj: kontinuirana 

aktivnost 

1. Analize trenutne izvozne 

strukture i ključni proizvodi i 

prednosti BiH; 

2. Identifikacija ključnih tržišta i 

proizvoda 

3. Priprema sektorskih/tržišnih 

strategija rasta 

50,000 EUR 

100,000 EUR 

22

1.1.3. Podrška jačanju 

marketinga na nivou 

preduzeća 

1.1.3. VTK BiH - privatni 

sektor (Podjela 

troškova unutar grant 

šema) 

1.1.3. BHEPA uz 

saradnju sa 

privatnim sektorom 

početak: odmah 

nakon obezbjeđenja 

budžeta; kraj:tri 

ciklusa po godinu 

dana 

4. Izrada Plana učešća u 

finansiranju troškova sa 

sveobuhvatnim marketinškim 

planom, uključujući sve elemente 

marketinga 

300,000 EUR 

1.1.4. Brendiranje 

bukovog drveta i 

povezanih proizvoda 

1.1.4. Entitetska 

ministarstva šumarstva 

u saradnji sa VTKBiH, 

entitetskim komorama 

i Institutom za 

intelektualno vlasništo 

BiH 

1.1.4. Asocijacija 

drvne industrije VTK 

BiH 

početak: odmah u 

prvom tromjesečju 

2012; kraj: prvo 


5. Testirati bukovo drvo i 

uporediti ga sa drugim zemljama 

porijekla; 

6. Certificirati u akreditovanoj 

laboratoriji EU; 

7. Zaštititi trgovačke marke; 

8. Dizajnirati logotip; 

9. Licencirati zainteresirane 

proizvođače; 

1.2. Jačanje 

poslovnih veza 

1.2.1. Lobiranje i 

podrška zajedničkim 

izvoznim naporima bh 

preduzeća na bilo 

kojem tržištu 

korištenjem postojećih 

ureda u inozemstvu 

1.2.1. VTKBiH u 

saradnji sa MVP 

1.2.1. VTKBiH 

početak: odmah u 

četvrtom 

tromjesečju 2011, 


aktivnost 

10. Organizirati redovne 

mjesečne sastanke preduzeća iz 

sektora u cilju pokretanja 

stvaranja poslovnih alijansi za 

izvoz; 

11. Identificirati vodeće izvoznike 

za pojedinačna tržišta kroz 

konsultativni proces unutar 

udruženja, a na osnovu broja i 

vrste tržišnih kontakata koje 

posjeduje bilo koje od tih 

preduzeća; 

12. Pripremiti spisak preduzeća 

za koja postoje uspostavljeni 

kontakti i iskoristiti vodeće 

izvoznike da se poveća izvoz na 

23

ciljna tržišta. 

1.2.2. Pojedinačna 

podrška preduzećima u 

odabiru i pripremi 

asortimana u skladu sa 

potražnjom na bilo 

kojem zadatom ciljnom 

tržištu 

1.2.2. VTKBiH u 

saradnji sa entitetskim 

komorama koristeći 

lokalne konsultante i 

univerzitete 

1.2. VTK BiH uz 

podršku MVTEO BiH 


četvrto tromjesečje 

2011, kraj: 

kontinuirana 

aktivnost 

13. Identificirati preduzeća koja 

već posjeduju znanja o 

potrebama svojih ciljnih tržišta i 

kojima je potrebna tehnička 

pomoć u prilagođavanju 

asortimana proizvoda; 

14. Raditi sa vodećim 

preduzećima u cilju proširivanja 

njihovih znanja o potrebama 

kupaca; definirati programe i 

pružiti pomoć domaćim vodećim 

preduzećima u pogledu njihove 

saradnje sa domaćim 

dobavljačima. 

1.2.3. Podrška MSP-ima 

u razvoju funkcija 

poslovanja 

(međunarodno 

ugovaranje, planiranje 

kupovine i zaliha i sl.) 

1.2.3. VTKBiH 1.2.3. VTKBiH 


prvo tromjesečje 

2011, kraj: 

kontinuirana 

aktivnost 

15. Obuke u cilju unapređenja 

ključnih funkcija poslovanja 

potrebnih za profitabilan izvoz; 

24

1.3.1. Studija o 

proizvodnji ploča od 

usitnjenog drveta i 

furnirskih ploča 

1.3.1. MVTEO BiH i 

entitetska ministarstva 

industrije 

1.3.1. MVTEO BiH uz 

podršku donatora 


četvrto tromjesečje 

2011, kraj: drugo 


16. Pripremiti studiju izvodljivosti 

za proizvodnju furnirskih i ploča 

od usitnjenog drveta u BiH 

1.3. Kontinuirani 

razvoj novih 

proizvoda 

1.3.2. Promocija 

stranih ulaganja za 

ploče od usitnjenog 

drveta i furnirske ploče 

1.3.2. FIPA 

1.3.2. MVTEO kao 

koordinator u 

saradnji sa 

entitetskim 

ministarstvima 

početak:treće 

tromjesečje 2012, 

kraj: treće 


17. Pripremiti plan promocije 

ulaganja za proizvodnju ploča od 

usitnjenog drveta i furnirskih 

ploča; 

18. Izvršiti ciljanu promociju i 

neposredno predstavljanje 

potencijalnim investitorima 

1.4.1. Uspostaviti fond 

za industrijski razvoj 

(privatizacija, razvojne 

banke) 


ministarstva industrije 


ministarstva 

industrije 

početak: prvo 

tromjesečje 2012; 

kraj: revolving 

19. Definirati načela Fonda za 

industrijski razvoj 

20. Definirati izvore finansiranja i 

mehanizme provedbe i otplate; 

21. Operacionalizirati fond 

1.4. Jačanje 

tehnološkog nivoa 

i sposobnosti 

proizvodnih 

kapaciteta 

1.4.2. Jačanje IGA-e za 

pružanje podrške u 

pogledu priprema za 

izvoz 

1.4.3. Fondovi EU – 

edukacija, priprema 

projekta, te mehanizmi 

za pomoć pri 

tehnološkim 

transferima 

1.4.2. Ministarstvo 

finansija i trezora BiH 

1.4.2. Vijeće 

ministara bazirano 

na incijati Izvoznog 

vijeća BiH 








22. MVTEO BiH treba obezbijediti 

dodatni kapital IGA-i za program 

„priprema za izvoz“ 

23. Serija obuka: Svjesnost o EU– 

Drvo i drvena građa; Fondovi EU 

– načela, kriteriji i mehanizmi za 

korištenje, kako za učesnike iz 

javnog, tako i za učesnike iz 

privatnog sektora 

1.4.4. Programi 

kontrole kvaliteta i 

sistema osiguranja 

kvaliteta za MSP-e (FSC 

CoC, ISO, itd.) 


početak: treće 



24. Niz obuka o kontroli kvaliteta; 

25. Sistem vaučera za uvođenje 

raznih standarda i sistema 

kontrole kvaliteta 

25

Cilj 2: Unaprjeđenje efikasnosti poslovanja u šumarstvu kao osnove za stabilnost sektora 

2.1. Jačanje nivoa 

kontrole kvaliteta i 

standardizacije 

2.1.1. Uvesti i 

održavati FSC i FSC 

lanca nadzora u BiH 

2.1.2. Pomoć za ISO 

standardizaciju 

2.1.1. Federalno 

ministarstvo šumarstva 

u saradnji sa 

kantonalnim 

ministarstvima i RS 

ministarstvo 

sumarstva. 

2.1.2.Entitetska 



ministarstva 

šumarstva 

2.1.2 VTK BiH u 

saradnji sa 

Institutom za 

Standardizaciju 

početak:prvo 


kraj:prvo 


početak:drugo 


kraj:drugo 


26. Obuke iz oblasti FSC-a; 

27. Program tehničke pomoći za 

„održivo poslovanje šumskoprivrednih 

preduzeća 

28. Provedba programa ISO 

certificiranja u dvije komponente: 

a) obuka, b) finansijska pomoć 

kroz mehanizme učešća u 

finansiranju troškova. 

N/A 

N/A 

2.2. Veća 

učinkovitost 

poslovanja javnih 

preduzeća 

2.2.1. Usvojiti Zakon o 

šumama u FBiH (zakon 

je već usvojen u RS-u) 

2.2.2. Usvojiti i provesti 

Strategiju i programe za 

unapređenje 

poslovanja šumarstva 

kako u RS, tako i u FBiH 

2.2.1. Vlada FBiH 


ministarstva šumarstva 

2.2.1. Federalno 

ministarstvo 

šumarstva 


ministarstva 

šumarstva 

početak:prvo 


kraj: treće 


početak:četvrto 


kraj:treće 

tromjsečje 2014 

Nije primjenjivo 

29. Tehnička i finansijska podrška 

u provedbi projekata iz Programa 

šumarstva FBiH; 

30. Tehnička i finansijska podrška 

u razvoju projekata iz Programa 

šumarstva RS-a. 

N/A 

N/A 

3.1. Jačanje 

konkurentnosti 

kroz razvoj 

ljudskih resursa 

Cilj 3: 

3.1.1. Promoviranje 

obrazovanja i 

zapošljavanja u sektoru 

Usklađivanje obrazovnog sistema, kompetencija i naučno-istraživačkog rada sa potrebama sektora 

3.1.1. VTKBiH 

3.1.1. Asocijacija 

drvne industrije VTK 

BiH 



kraj:četvrto 


31. Organizirati niz sastanaka 

preduzeća, odnosno poslodavaca 

radi definiranja zajedničkog 

promotivnog plana za privlačnost 

sektora; 

32. Pripremiti zajednički budžet 

za medijsku promociju vodećih 

subjekata u sektoru; 

26

33. Organizirati sastanke sa 

kantonalnim i entitetskim 

ministarstvima obrazovanja. 

3.1.2. Uvođenje novog 

nastavnog plana i 

programa u cilju jačanja 

konkurentnih 

kompetencija (nove 

tehnologije, moderni 

dizajn...) 

3.1.3. Poboljšati 

kompetencije (razvoj 

radnih sposobnosti) u 

upravljanju i 

proizvodnji 

3.1.2 Ministarstva 

obrazovanja kantona u 

FBiH Ministarstvo 

obrazovanja RS 

3.1.3. VTKBiH, 

entitetske komore, 

lokalni konsultanti, 

regionalne razvojne 

agencije 

3.1.2 Poslovne 

incijative preko 

VTKBiH i 

Ministarstva civilnih 

poslova BiH 

3.1.3. VTKBiH 



kraj: drugo 

tromjesečje 2014. 



kraj:prvo 


34. U saradnji sa privatnim 

sektorom i mrežama lokalnih 

konsultanata, pripremiti prijedlog 

za jačanje visokog obrazovanja; 

35. Organizirati okrugle stolove 

sa ministrima obrazovanja i 

predstavnicima univerziteta. 

36. Pripremiti plan strukovnog 

obrazovanja za drvni sektor u 

saradnji sa preduzećima iz 

privatnog sektora, uključujući 

budžet zasnovan na raspodjeli 

troškova unutar konzorcija 

preduzeća, s jedne i podrške 

budžetu s druge strane; 

37. Pripremiti poziv za 

podnošenje prijedloga za 

pružaoce usluga u cilju 

provođenja plana strukovnog 

obrazovanja; 

38. Provedba praćenja i 

izvještavanja prema svim 

korisnicima 

27

3.2. Jačanje 

inovativnih 

sposobnosti 

3.2.1. Pružiti podršku 

razvoju modernog 

Istraživačko-razvojnog 

instituta za drvo BiH na 

državnom nivou 

3.2.2. Pružiti podršku 

projektima inovacija 






ministarstva 

industrije 


ministarstva 

industrije 



kraj: drugo 


početak: treće 



aktivnost 

39. Pripremiti Studiju izvodljivosti 

za uspostavljanje Instituta, kao i 

poslovni plan; 

40. Uspostaviti Institut (kroz 

model PKM-a ili neki sličan 

modalitet) 

41. Program učešća u finansiranju 

troškova u cilju pružanja podrške 

pojedinačnim preduzećima da 

provedu svoje aktivnosti na 

razvoju proizvoda 

28

Ciljanje tržišta 

5.1. Izvozni potencijal u regiji 

Obzirom da su zemlje iz okruženja u svjetskim okvirima posmatrano relativno mala tržišta, 

prethodno prezentirana analiza primarnih i sekundarnih izvoznih tržišta za BiH nije odgovarajuća. 

Obzirom na značaj ovih tržišta u kontekstu geografske blizine, članstva u CEFTA-i, zajedničkoj historiji, 

jezičkim, kulturološkim i drugim sličnostima, za procjenu izvoznog potencijala ovih tržišta neophodno 

je bilo osmisliti drugačiji pristup. Za procjenu značaja ovih tržišta koristili smo tzv. indikativni tržištni 

potencijal (ITP). Ovaj pokazatelj istovremeno uzima u obzir potencijalnu ponudu (BiH) i potencijalnu 

potražnju (zemlja partner) određenog proizvoda. Potencijalna ponuda je predstavljena ukupnim BiH 

izvozom određenog proizvoda, dok je potencijalna potražnja predstavljena ukupnim uvozom 

analizirane zemlje partnera za dati proizvod. Nakon poređenja potencijalne ponude i potencijalne 

potražnje, biramo vrijednost koja je manja. Na kraju se od ove vrijednosti oduzima BiH izvoz u 

analizranu zemlju za taj specifični proizvod. Visoke vrijednosti tržišnog potencijala ukazuju da se 

istovremeno radi o značajnom izvoznom proizvodu za BiH, kao i da je analizirana zemlja partner 

značajan uvoznik datog proizvoda što otvara više prostora za međusobnu razmjenu. Nasuprot tome, 

niske vrijednosti ITP znače, ili da se iz BiH perspektive ne radi o značajnom izvoznom proizvodu, ili da 

analizirana zemlja nije značajan uvoznik datog proizvoda, što svakako utiče na potencijal međusobne 

razmjene. 

Indikativni tržišni potencijal smo računali za svaku od zemalja na šestom nivou HS 

klasifikacije. Nakon toga ovi su pokazatelji grupirani po pojedinim kategorijama proizvoda (Tabele 1, 

2, 3 i 4). Od posebnog je značaja vrijednosti ITP-a usporediti sa trenutnim prisustvom BiH na datom 

tržištu (prvi red u analizi). Konačno, analizu smo dopunili sa listom od pet ključnih izvoznih 

konkurenta na svakom od tržišta. Ova informacija pomaže da se upotpuni slika o stvarnom 

potencijalu penetracije na određeno tržište. 

Najznačajnije prisustvo u Hrvatskoj i Srbiji. Nominalno izraženo u ovim zemljama je i najviše 

potencijala za povećanje trgovine u budućnosti. Značajno manje trenutno prisustvo u preostale tri 

zemlje. Također prisutan značajan potencijal za proširenje trgovine, posebno posmatrano u odnosu 

na trenutnu poziciju BiH na ovim tržištima. Tu se prije svega misli na papir i proizvode od papira u 

Albaniji i Makedoniji, te namještaja u Crnoj Gori. 

29

Tabela 11: Analiza tržišnog potencijala u susjednim zemlljama za drvo, proizvode od drveta, papir i proizvode 

od papira, te industriju namještaja 

Indikator 

Država 

Albanija Hrvatska Makedonija Crna Gora Srbija 

Drvo i 

proizvodi 

od drveta 

Bh izvoz (000 $) 4 029 39 327 2 255 3 965 41 845 

Indikativni trgovinski 

potencijal (000 $) 

27 779 78 342 28 163 16 432 62 443 

Glavni konkurenti 

Grčka, 

Austrija, 

Bugarska, 

Srbija, 

Austrija, 

Italija, 

Slovenija, 

Turska, 

Hrvatska, 

Rumunija, 

Turska 

Njemačka 

Srbija 

Slovenija 

Mađarska 

Papir i 

celuloza 

Bh izvoz u 2010 (000 $) 254 24 376 5 073 4 657 19 191 


30 718 40 565 27 827 15 742 52 472 

potencijal u 2010 (000 $) 

Glavni konkurenti u 2010 

Italija, 

Njemačka, 

Srbija, 

Srbija, 

Njemačka, 

Francuska, 

Italija, 

Njemačka, 

Slovenija, 

Italija, 

Grčka 

Austrija 

Slovenija 

Poljska 

Poljska 

Namještaj Bh izvoz u 2010 (000 $) 48 36695 680 4811 15888 


potencijal u 2010 2010 

(000 $) 

43001 138570 37469 55247 69594 

Glavni konkurenti u 2010 

Italija, 

Italija, 

Turska, 

Srbija, 

Kina, Italija, 

Kina, 

Kina, 

Srbija, 

Italija, 

Njemačka 

Turska 

Slovenija 

Italija 

Kina 

5.2. Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta 

Način identificiranja potencijalnih tržišta u EU je znatno drugačiji. Atraktivnost tržišta zemalja EU za 

izvoz određenih grupa proizvoda iz izabranih ključnih sektora je analizirana i ocijenjana na osnovu pet 

najznačajnijih faktora korištenjem ITC baze podataka, što je prikazano u tabeli 12. 

30

Tabela 12 : Računanje atraktivnosti EU i svjetskog tržišta za bh proizvode 

Veličina tržišta 

(vrijednost uvoza) 

Top 10 uvoznih tržišta za specifični proizvod 2 

Top 30 uvoznih tržišta za specifični proizvod 1 

Tržišne dinamike Rastuća tržišta između 2006-2010 1 

Postojanje trgovinskih Ekvivalentna tarifna stopa < 10% 1 

barijera 

Bh prisustvo na tržištu BiH najmanje učestvuje sa 10% u ukupnom izvozu ili sa minimalno BAM 

1 milion u kategoriji tog proizvoda na tom tržištu 

1 

Visoko potencijalna tržišta smo ocijenili sa 5, što je ujedno i maksimum, dok su srednje potencijalna 

ocjenjena sa 4. Ostali faktori se takođe trebaju razmotriti, međutim i ova analiza pruža izvoznicima i 

agencijama početni pristup za tržišnu klasifikaciju. 

31

I DRVO I PROIZVODI OD DRVETA 

Strana ponude: 

Ova grupacija zapošljava 14 850 radnika, što čini nešto više od 10% zaposlenih u 

prerađivačkoj industriji. Od ukupno registriranih 1 126 subjekata, njih 173 su sa 20 i više 

zaposlenih. 

Od ovih firmi najveći broj (120) je registriran u rezanju drveta. Značajno prisustvo nalazimo 

još i u proizvodnji građevinske stolarije i elemenata – 37 kompanija sa 20 i više zaposlenih. 

Od registriranih kompanija samo dvije se ubrajaju u kategoriju velikih i one upošljavaju 4,6% 

radnika. Prisutne su čak 363 MSP i one upošljavaju glavninu radnika (76,5%). Konačno, 764 

mikro preduzeća zapošljavaju 18,9% radnika. 

Za ovu grupu proizvoda na top tri izvozna proizvoda otpada 51,4% ukupnog tržišta iako je 

izvoz evidentiran u 49 od mogućih 59 proizvoda na šestom nivou HS klasifikacije. 

Generalni zaključak: Obzirom na relativno veliki broj firmi konstatujemo da je na strani ponude 

prisutan potencijal za geografsku diversifikaciju. Kada je u pitanju diversifikacija proizvoda situacija je 

nešto manje povoljna obzirom na neravnomjernu distribuciju firmi prema industrijskim razredima i 

rezultirajuću visoku koncentraciju izvoza na nivou tri najznačajnija proizvoda. 

Strana potražnje: 

Od 98 pozicija sa najvećim tržišnim potencijalom u proizvod-tržište matrici, prisustvo BiH je 

evidentirano na samo njih 10. Ovo je dijelom i očekivano obzirom da je učešće top 3 izvozna 

tržišta u ukupnom izvozu ove grupe proizvoda 52%. 

Primarna tržišta: Njemačka, Italija, Francuska i Austrija. Sve značajne izvozne pozicije BiH 

koncentrisane su u tri od četiri ove zemlje: Njemačka 4 pozicije, Austrija 4 pozicije i Italija 2 

pozicije. U Francuskoj nije evidentirano značajnije prisustvo BiH niti u slučaju jednog od ove 

grupe proizvoda. 

Sekundarna tržišta: Belgija, Švicarska, Velika Britanija, Holandija i Španija. Posebnu pažnju 

privlači činjenica da značajan izvoz BiH nije evidentiran niti u slučaju jednog proizvoda na 

tržištima ove grupe zemalja. 

Od zemalja novih članica EU od posebnog značaja kao ptencijalno izvozno tržište se pojavila 

Poljska. 

Generalni zaključak: Sa aspekta potražnje postoji značajan prostor za povećanje izvoza kako u 

pogledu geografske tako i u pogledu proizvodne diverzifikacije izvoza. 

32

80 

Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Drvo i 

proizvodi od drveta" 

70 

60 

50 

40 

30 

Skor 

20 

10 

0 

GE IT FR AU BE SWI UK NE SP POL NOR 

33

Tabela I – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Drvo i proizvodi od drveta” 

Grupa 

kompanija 

(NACE 

klasifikacija) 

2010 

Proizvodnja 

rezane građe; 

impregnacija 

drveta 

2020 

Proizvodnja 

furnira, 

šperploča, 

panel-ploča, 

iverica i sličnih 

ploča i tabli 

2030 

Proizvodnja 

građevinske 

Glavne karakteristike 

(ukupan izvoz u 2010. 

broj zaposlenih u 2008. 

potencijalne izvozne 

kompanije u 2008) 

Ukupan izvoz - 128.256 

Broj zaposlenih – 6.306 

Broj kompanija – 120 


Broj zaposlenih – 408 





Oznaka proizvoda 

Izvoz iz 

BiH 

I cluster 

EU TRŽIŠTA 

AU BE CZ DE FR GE IT NE POL SLV SP SWE UK SWI NOR 

67 58 34 35 68 73 70 50 42 30 46 36 57 58 42 

Drvna građa, bukva 41182 3 3 2 4 4 4 2 3 3 2 2 

Drvna građa, četinari 

(meko drvo) 6 mm i 

3 4 2 4 3 4 4 2 3 2 2 3 2 3 

deblje 41140 

Piljevina i drvni ostaci i 

otpadci 17234 

5 4 3 4 4 4 4 4 3 4 4 2 3 3 

Drvna građa, hrast 15335 5 4 4 3 5 4 3 3 1 3 2 4 3 

Drvna građa, ne-četinari 

nes 2243 

1 2 3 4 2 3 

Uzdužno oblikovano 

četinarsko (meko) drvo 737 

4 3 3 2 4 4 4 3 3 2 2 3 3 4 

Drvo u listićima, 

necrnogorično 537 

3 3 3 3 2 3 2 4 4 4 2 4 

Željeznički/tramvajski 

pragovi drveni nes 524 

3 3 3 4 3 4 3 4 3 

Drvo u listićima, 

crnogorično 520 

5 2 3 3 3 5 4 3 2 2 3 3 4 3 3 

Šperploča, necrnogorično 

drvo nes. manje od 6 mm 

4 2 3 2 4 4 4 1 4 2 2 2 

debljine 6810 

Zgusnuto (sabijeno) drvo 

u blokovima, pločama, 

2 4 3 4 3 4 3 4 3 3 3 

trakama ili profilima 2668 

Panel, 1 vanjski sloj 

crnogoričnog drveta nes 2555 

3 2 4 5 4 2 1 2 4 4 

Montažne zgrade 12780 4 2 4 4 4 2 2 1 4 4 4 

Građevinski materijali i 

4 3 3 2 4 3 5 4 3 3 1 4 4 3 

stolarija od drveta nes 8765 

34

stolarije i 

elemenata 

2040 

Proizvodnja 

ambalaže od 

drveta 

2051 

Proizvodnja 

ostalih 

proizvoda od 

drveta 




Vrata, okvirovi i pragovi 

za vrata, od drveta 5808 

Prozori, francuski prozori 

mi njihovi okvirovi od 

drveta 4696 

Palete, palete sanduci i 

druga utovarna ambalaža 

od drveta 3430 

Gajbe, kutije, sanduci. 

Kalemovi i slična 

ambalaža od drveta; 

kalemovi za kablove od 

drveta 490 



Broj kompanija – 7 Drvni proizvodi nes 1883 

3 3 2 4 4 3 1 5 3 3 4 4 4 

3 4 3 4 4 4 4 3 3 2 2 4 4 4 3 

5 4 3 4 4 4 4 4 3 2 4 3 2 4 3 

3 4 3 1 4 4 4 4 3 3 3 2 4 2 

4 4 2 3 4 5 5 4 3 2 2 3 4 3 3 

Table II – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Drvo i proizvodi od drveta” 

Grupa 

kompanija 

(NACE 


Glavne karakteristike (ukupan izvoz u 2010. broj 

zaposlenih u 2008. potencijalne izvozne 

kompanije u 2008) Oznaka proizvoda Izvoz iz BiH 

OSTALA TRŽIŠTA 

SAD CHINA CAN JAP KOREA 

2010 

Proizvodnja 

rezane građe; 

impregnacija 

drveta 




I cluster 

48 30 60 50 37 

Drvna građa, bukva 41182 3 3 2 

Drvna građa, četinari (meko drvo) 6 mm i 

3 3 2 3 2 

deblje 41140 

Piljevina i drvni ostaci i otpadci 17234 3 4 3 3 

Drvna građa, hrast 15335 3 3 2 2 

35

2020 

Proizvodnja 

furnira, 

šperploča, 

panel-ploča, 

iverica i sličnih 

ploča i tabli 

2030 

Proizvodnja 

građevinske 

stolarije i 

elemenata 

2040 

Proizvodnja 

ambalaže od 

drveta 

2051 

Proizvodnja 

ostalih 

proizvoda od 

drveta 










Drvna građa, ne-četinari nes 2243 3 3 3 3 2 

Uzdužno oblikovano četinarsko (meko) drvo 737 3 3 3 3 

Drvo u listićima, necrnogorično 537 1 4 4 4 3 

Željeznički/tramvajski pragovi drveni nes 524 1 4 1 

Drvo u listićima, crnogorično 520 2 3 4 3 3 

Šperploča, necrnogorično drvo nes. manje od 6 

mm debljine 6810 

3 2 3 2 4 

Zgusnuto (sabijeno) drvo u blokovima, 

pločama, trakama ili profilima 2668 

1 2 2 4 

Panel, 1 vanjski sloj crnogoričnog drveta nes 2555 

4 3 4 4 

Montažne zgrade 12780 3 4 3 

Građevinski materijali i stolarija od drveta nes 8765 3 3 3 

Vrata, okvirovi i pragovi za vrata, od drveta 5808 3 4 3 2 

Prozori, francuski prozori mi njihovi okvirovi od 

drveta 4696 

3 2 4 3 

Palete, palete sanduci i druga utovarna 

ambalaža od drveta 3430 

3 2 1 

Gajbe, kutije, sanduci. Kalemovi i slična 

ambalaža od drveta; kalemovi za kablove od 

3 3 4 4 3 

drveta 490 

Ukupan izvoz - 1.883 Broj zaposlenih – 228 

Broj kompanija – 7 Drvni proizvodi nes 1883 

3 2 4 3 2 

36

II PAPIR I CELULOZA 


 

 

 

 

Ova grupacija zapošljava 2 200 radnika, što čini 1,5% zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Od 

ukupno registriranih 101 subjekata, njih 25 su sa 20 i više zaposlenih. 

Od ovih firmi najveći broj (16) je registriran u djelatnosti izdavaštva i printanja koja je slabo 

izvozno orijentisana – samo jedan izvozni proizvod sa izvozom nešto većim od BAM 1 milion. 

Prisutan je visok stepen industrijske koncentracije budući da se samo dvije kompanije 

ubrajaju u kategoriju velikih i da one upošljavaju čak 63,7% radnika. Prisutne su 21 MSP i one 

upošljavaju 22,9% radnika. Konačno, 78 mikro preduzeća zapošljavaju 13,4% radnika. 

U dva od 5 industrijskih razreda gdje su prisutni značajni izvozni proizvodi, evidentiran samo 

po jedan proizvod sa vrijednošću izvoza većom od BAM 500 hiljada. Ovo je u određenoj mjeri 

uticalo na to da za ovu grupu na top tri izvozna proizvoda otpada 60% izvoza iako je BiH izvoz 

evidentiran u čak 60 proizvoda. U zemljama najvećim izvoznicima u voj industriji ukupan broj 

izvoznih proizvoda je oko 90. 

Generalni zaključak: Sa aspekta ponude prostor za povećanje izvoza i diversifikaciju je vrlo limitiran. 

Kao što smo mogli vidjeti razlog ne leži u broju izvoznih proizvoda nego prevashodno u broju 

kompanija i njihovoj koncentraciji po industrijama. 


 

 

 

 

Od 129 pozicija sa najvećim tržišnim potencijalom u proizvod-tržište matrici, pozicija BiH je 

evidentirana na samo njih 10. Očekivano obzirom da je učešće top 3 izvozna tržišta u 

ukupnom izvozu 52,3%. 

Primarna tržišta: Francuska, Njemačka i Belgija. Od 15 proizvoda sa vrijednošću izvoza većom 

od BAM 500 hiljada, u ovim zemljama je identificirano značajnije prisustvo sa samo dva 

proizvoda u slučaju Njemačke i Francuske. U Belgiji nije evidentirano značajnije prisustvo niti 

u slučaju jednog od ovih proizvoda. 

Sekundarna tržišta: Velika Britanija, Italija, Austrija, Holandija i Španija. Slična situacija je i sa 

izvozom BiH na ova tržišta. Značajan izvoz nije evidentiran niti u slučaju jednog proizvoda na 

tržištu Holandije i Španije. Interesantno je da su značajne izvozne pozicije, iako je njiho broj 

kao što smo ranije naveli vrlo mali, ostvaren sa različitim proizvodima što upućuje na 

zaključak da sa aspekta izvozne konkurentnosti proizvodnje ima prostora za povećanje 

geografske diversifikacije izvoza u ovoj oblasti. 

Visoko pozicionirane i neke od novih zemalja članica: Poljska i Češka 

37



Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda "Papir i 

celuloza" 

100 

90 

80 

70 

60 

50 

40 

30 

20 

10 

0 

FR GE BE UK IT AU NE SP POL SWI DE SWE CZ 

Skor 

38

Table III – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Papir i celuloza” 

Grupa 

kompanija 

(NACE 



(ukupni izvoz u 2010, 

broj zaposlenih u 

2008, potencijalne 

izvozne kompanije u 

2008) Oznaka proizvoda Izvoz iz BiH 

EU TRŽIŠTA 

AU BE CZ DE FR GE HU IR IT NE POL SP SWE UK SWI 

II klaster 69 86 47 50 90 90 35 37 71 68 63 67 50 75 61 

2112 

Proizvodnja 

papira i kartona 

Ukupan izvoz - 

62.665,7 



Papir, kraft papir za 

vreće, u rolnama, 

nebijeljen, nepremazan 36049,8 

Papir, za 

domaćinstvo/sanitarije, 

rolne širine >36 cm, 

jednostrani listovi >36 

cm 14160,8 

Papir, kraft, rolne ili 

listovi, 36 cm 876,6 

3 3 5 4 3 4 2 2 

2 4 5 4 5 3 3 3 3 3 4 

3 3 2 2 4 4 5 4 2 3 3 3 

5 4 2 3 4 3 4 4 2 2 

4 4 2 2 3 4 3 2 2 4 4 3 2 

4 4 4 3 4 4 4 3 2 2 

39

2121 

Proizvodnja 

talasastog papira 

i kartona i 

ambalaže od 

papira i kartona 


8.857,7 

Broj zaposlenih – 

1202 


Testliner "reciklirani 

slojeviti karton", 

nepremazan, u 

rolnama širine > 36 c 618,3 

Fluting papir, 

nepremazan, u 

rolnama širine > 36 cm 570,8 

Papir, kraftlajner, u 

rolnama, nebijeljeni, 

nepremazani 452,6 

Papir i karton, 

nepremazan, u 


Kese i vreće, od papira, 

nes; uključujući fišeke 3608,74 

Talasasti papir, u 

rolnama ili listovima 1740,4 

Kutije za spise, ladice 

za spise i slični 

proizvodi od papira koji 

se koriste u 

kancelarijama i sl. 1426,3 

Vreće i kese, od papira, 

sa širinom osnove 40 

cm ili više 799,0 

Kartoni, kutije i 

sanduci, od valovitog 

papira i kartona 722,2 

Kartoni, kutije i 

sanduci, složivi, od 

nevalovitog papira ili 

kartona 289,2 

Ambalaža za 

pakovanje, nes od 

papira 271,9 

3 4 4 3 4 4 3 4 2 4 2 4 4 

3 4 4 3 4 3 2 4 3 4 2 4 3 

4 2 3 4 2 3 3 2 3 3 2 

4 3 4 3 4 4 4 3 2 2 

3 3 2 3 4 4 3 4 4 2 4 3 5 4 

4 4 4 4 4 3 3 2 4 3 3 3 

3 4 3 3 4 4 3 4 3 3 3 4 4 3 

3 4 4 4 5 1 2 3 2 3 3 

3 4 3 3 4 4 4 3 3 4 3 3 3 4 4 

3 4 3 3 4 4 2 2 4 4 4 4 2 4 3 

3 4 1 2 4 4 2 2 2 4 4 3 2 4 4 

2122 Ukupan izvoz - Toaletni papir 11209,5 3 4 3 4 4 3 3 3 3 3 1 2 2 4 

40

Proizvodnja 

papirnih 

proizvoda za 

domaćinstvo, 

higijenske i 

toaletne potrebe 

2125 

Proizvodnja 

ostalih proizvoda 

od papira i 

kartona, d.n. 

2222 Printnje 

n.e.c. 

11.209,5 


+ vio 

Broj kompanija – 2 + 

1 

Ukupni izvoz - 284,7 


Broj kompanija – 


1.388,7 Broj 

zaposlenih – 803 


Džepne maramice, 

maramice za čišćenje 

lica i ubrusi, od papira 5615.69 

Sanitarni proizvodi od 

papira, uključujući 

sanitarne ubruse i 

salvete (pelene) za 

djecu 3363.99 

Stolnjaci i salvete, od 

papira 2879.76 

Papirne etikete svih 

vrsta, printane 284.66 

Registri, 

knjigovodstvene knjige, 

sveske, dnevnici i slični 

artikli od papira 1388.67 

4 4 3 3 4 4 2 3 2 3 3 4 4 4 4 

2 4 3 4 4 2 2 3 3 3 4 3 4 3 

4 4 3 4 5 4 2 2 3 2 3 3 3 4 4 

3 3 3 2 4 5 2 3 3 4 3 4 2 3 3 

3 3 2 3 4 4 3 5 4 2 3 3 4 3 

Table IV – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Papir i celuloza” 

Grupa kompanija (NACE klasifikacija) 

Glavne karakteristike (ukupni 

izvoz u 2010, broj zaposlenih u 

2008, potencijalne izvozne 

kompanije u 2008) Oznaka proizvoda Izvoz iz BiH 


SAD CAN JAP MEX AUSTR 

2112 Proizvodnja papira i kartona 

Ukupan izvoz - 62.665,7 


Papir, kraft papir za vreće, u 

rolnama, nebijeljen, 36049,8 

II klaster 81 75 36 52 38 

4 1 4 

41


nepremazan 

Papir, za domaćinstvo/sanitarije, 

rolne širine >36 cm, jednostrani 

listovi >36 cm 14160,8 

Papir, kraft, rolne ili 

listovi, 36 cm 876,6 

Testliner "reciklirani slojeviti 

karton", nepremazan, u rolnama 

širine > 36 c 618,3 

4 4 2 2 

2 

Fluting papir, nepremazan, u 


Papir, kraftlajner, u rolnama, 

nebijeljeni, nepremazani 452,6 

4 3 3 

2 4 2 4 2 

2121 Proizvodnja talasastog papira i 

kartona i ambalaže od papira i 

kartona 




Papir i karton, nepremazan, u 


Kese i vreće, od papira, nes; 

uključujući fišeke 3608,74 

Talasasti papir, u rolnama ili 

listovima 1740,4 

Kutije za spise, ladice za spise i 

slični proizvodi od papira koji se 

koriste u kancelarijama i sl. 1426,3 

4 4 2 2 

3 4 4 3 3 

2 3 4 

4 4 2 3 2 

42

Vreće i kese, od papira, sa 

širinom osnove 40 cm ili više 799,0 

Kartoni, kutije i sanduci, od 

valovitog papira i kartona 722,2 

4 2 4 3 3 

4 3 3 2 

Kartoni, kutije i sanduci, složivi, 

od nevalovitog papira ili kartona 289,2 

4 2 2 4 2 

Ambalaža za pakovanje, nes od 

papira 271,9 

4 4 3 3 2 

Toaletni papir 11209,5 4 4 2 3 

2122 Proizvodnja papirnih proizvoda 

za domaćinstvo, higijenske i toaletne 

potrebe 


Broj zaposlenih – 52 + vio 

Broj kompanija – 2 + 1 

Džepne maramice, maramice za 

čišćenje lica i ubrusi, od papira 5615.69 

Sanitarni proizvodi od papira, 

uključujući sanitarne ubruse i 

salvete (pelene) za djecu 3363.99 

4 4 3 1 3 

4 4 3 

2125 Proizvodnja ostalih proizvoda od 

papira i kartona, d.n. 

2222 Printnje n.e.c. 

Ukupni izvoz - 284,7 Broj 

zaposlenih – Broj kompanija – 

Ukupan izvoz - 1.388,7 Broj 

zaposlenih – 803 Broj kompanija 

– 16 

Stolnjaci i salvete, od papira 2879.76 

Papirne etikete svih vrsta, 

printane 284.66 

Registri, knjigovodstvene knjige, 

sveske, dnevnici i slični artikli od 

papira 1388.67 

4 4 1 2 3 

3 4 3 

4 4 4 2 4 

43

III NAMJEŠTAJ 


 

 

 

 

Ova grupacija zapošljava 7 900 radnika, što čini 5,4% zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Od 

ukupno registriranih 183 subjekata, njih 29 su sa 20 i više zaposlenih. 

Od firmi sa 20 i više zaposlenih najveći broj (9) je registriran u proizvodnji kuhinjskog 

namještaja. Nakon toga slijedi proizvodnja stolica i sjedišta (8), te proizvodnja uredskog 

namještaja (6). 

Industrijska koncentracije je nešto manja u odnosu na prethodnu grupu budući da 7 velikih 

preduzeća zapošljava 53,1% radnika. Značajno je i prisustvo MSP (ukupno 69). Ove kompanije 

zapošljavaju 41,8% radnika. Konačno, 78 mikro preduzeća zapošljavaju 5,1% radnika. 

Za ovu grupu na top tri izvozna proizvoda otpada 77,1% ukupnog tržišta iako je izvoz 

evidentiran u 34 od mogućih 37 proizvoda na šestom nivou HS klasifikacije. 

Generalni zaključak: Obzirom na nešto veće prisustvo MSP konstatujemo da je na strani ponude, 

uprkos relativno malom broju subjekata, prisutan određeni potencijal za povećanje izvoza i 

diversifikaciju. Kada je u pitanju diversifikacija proizvoda situacija je nešto manje povoljna obzirom na 

visoku koncentraciju izvoza na nivou tri najznačajnija proizvoda. 


 

 

 

 

Od 112 pozicija sa najvećim tržišnim potencijalom u proizvod-tržište matrici, prisustvo BiH je 

evidentirano na samo njih 34. Ovo je mnogo bolji rezultat u odnosu na prethodne dvije grupe 

proizvoda. Ipak treba imati na umu da je polovina navedenih značajnih pozicija ostvarena sa 

samo tri proizvoda. Učešće top 3 izvozna tržišta u ukupnom izvozu ove grupe proizvoda 

65,3%. 

Primarna tržišta: Francuska i Njemačka. Ovu su također i vrlo značajna tržišta za BiH 

proizvode. Naime, veliki dio značajnih izvoznih pozicija skoncentrisan je u upravo ove dvije 

zemlje. Ud ukupno analiziranih 16 proizvoda, u Njemačkoj je ostvareno značajno prisustvo sa 

7 proizvoda, a u Francuskoj sa 6 proizvoda. 

Sekundarna tržišta: Belgija, Austrija, Italija, Holandija, Švicarska i Velika Britanija. Sa 

izuzetkom Velike Britanije, značajne izvozne pozicije zabilježene su na svakom od ovih tržišta. 

Prednjače, Belgija i Holandija sa po 4 proizvoda, Italija sa 3 i Austrija sa 2 proizvoda. Osim 

ovih zemalja značajne izvozne pozicije evidentirane su i na tržištima Švedske i Švicarske. 

Od zemalja novih članica EU najviše je rangirana Češka Republika, zatim slijedi Poljska. 

44



Značaj pojedinih tržišta iz perspektive izvozne promocije za grupu proizvoda 

"Namještaj" 

80 

70 

60 

50 

40 

30 

20 

10 

0 

FR GE BE AU IT NE SWI UK SP SWE 

Skor 

45

Table V – Značaj EU tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Namještaj” 

Grupe 

kompanija 

(NACE 


Glavne 

karakteristike 

(ukupni izvoz u 

2010. zaposlenost 

2008. 

Potencijalne 

izvozne 

kompanije 2008) Oznaka proizvoda Izvoz iz BiH 

Dijelovi sjedišta bez 

zaglavlja No 94.02 171020 

EU TRŽIŠTA 

AU BE CZ DE FR GE GR IT NE POL SP SWE UK SWI NOR 

III klaster 59 62 41 43 69 69 35 59 59 34 52 52 58 59 47 

3 3 5 4 5 3 4 5 2 4 3 

36.11 

Proizvodnja 

sjedišta i stolica 

36.12 

Proizvodnja 

ostalog 

Ukupni izvoz - 

270915 


2248 


8 


650,66 


Tapicirana sjedišta sa 

drvenim okvirom, d.n. 50974 

Sjedišta koja se mogu 

pretvoriti u ležajeve 

(isključujući baštenske 

stolice ili opremu za 

kampovanje) 3812 

Sjedišta sa drvenim 

okvirom, d.n. 1915 

Okretna sjedišta s 

podešavanjem visine, bez 

zaglavlja 94.02 998 

Sjedišta sa metalnim 

okvirovima, d.n. bez 


Tapicirana sjedišta sa 

metalnim okvirom d.n. bez 


4 5 3 3 5 5 2 4 5 2 3 4 4 4 3 

4 3 3 4 4 3 2 4 3 2 4 3 3 5 3 

4 3 2 2 3 5 2 4 4 2 2 2 3 3 2 

4 4 3 3 4 4 2 4 4 3 4 3 3 3 3 

3 4 2 3 4 5 3 4 4 2 4 4 4 4 3 

3 4 2 3 4 5 2 3 3 2 4 3 4 4 3 

Sjedišta za motorna vozila 331 2 4 2 2 4 3 2 5 3 3 3 3 4 2 2 

Kancelarijski drveni 

namještaj, d.n. 650 

3 3 3 4 4 3 3 3 3 4 3 4 4 

46

kancelarijskog 

namještaja 

36.13 

Proizvodnja 

ostalog 

kuhinjskog 

namještaja 

36.14 

Proizvodnja 

ostalog 

namještaja 

36.15 

Proizvodnja 

madraca 

968 


6 


3528,16 


628 


9 


100499 

Broj zaposlenih– 

4014 


5 


13824; Broj 

zaposlenih – 52; 


1; 

Kuhinjski drveni namještaj, 

d.n. 3528 

4 4 3 4 5 3 3 2 4 2 3 3 4 4 5 

Drveni namještaj d.n. 45553 5 5 4 3 5 5 3 5 5 3 3 5 4 4 3 

Dijelovi namještaja d.n. 14493 4 5 3 3 5 5 2 5 3 3 3 5 4 3 4 

Drveni namještaj za 

opremanje spavaćih soba 

d.n. 10192 

5 4 2 2 5 4 2 4 5 3 3 4 4 2 

Metalni namještaj, d.n. 2073 4 3 2 3 5 4 3 3 4 3 4 4 3 5 3 

Nosači madraca 12780 4 5 3 2 4 5 2 3 5 3 4 3 4 4 

Madraci sa 

oprugama/punjeni/interne 

širine/od bilo kojeg 

3 3 2 3 4 4 2 3 4 4 4 3 3 

materijala 1043 

Table VI – Značaj ostalih tržišta u smislu izvozne promocije za grupu proizvoda “Namještaj” 

Grupe kompanija (NACE 



(ukupni izvoz u 2010. 

zaposlenost 2008. 

Potencijalne izvozne 

kompanije 2008) Oznaka proizvoda Izvoz iz BiH 


SAD CAN JAP KOREA AUSTR 

III klaster 49 59 49 29 46 

36.11 Proizvodnja sjedišta i Ukupni izvoz - 270915 Dijelovi sjedišta bez zaglavlja No 94.02 171020 4 4 4 3 2 

47

stolica Broj zaposlenih – 

2248 

Broj kompanija – 8 Tapicirana sjedišta sa drvenim okvirom, d.n. 50974 

Sjedišta koja se mogu pretvoriti u ležajeve 

(isključujući baštenske stolice ili opremu za 

kampovanje) 3812 

36.12 Proizvodnja ostalog 

kancelarijskog namještaja 


kuhinjskog namještaja 


namještaja 

36.15 Proizvodnja madraca 

3 4 4 3 4 

3 3 3 2 2 

Sjedišta sa drvenim okvirom, d.n. 1915 3 3 3 3 3 

Okretna sjedišta s podešavanjem visine, bez 

zaglavlja 94.02 998 

3 4 4 3 

Sjedišta sa metalnim okvirovima, d.n. bez 


4 4 3 3 3 

Tapicirana sjedišta sa metalnim okvirom d.n. bez 


3 4 4 4 

Sjedišta za motorna vozila 331 3 3 3 2 

Ukupni izvoz - 650,66 


3 4 3 4 

Broj kompanija – 6 Kancelarijski drveni namještaj, d.n. 650 


3528,16 


3 4 3 2 2 

Broj kompanija – 9 Kuhinjski drveni namještaj, d.n. 3528 

Ukupni izvoz -100499 

Broj zaposlenih– 

4014 


Ukupni izvoz - 13824; 

Broj zaposlenih – 52; 

Broj kompanija – 1; 

Drveni namještaj d.n. 45553 3 3 4 2 3 

Dijelovi namještaja d.n. 14493 3 4 3 2 3 

Drveni namještaj za opremanje spavaćih soba 

3 4 3 3 4 

d.n. 10192 

Metalni namještaj, d.n. 2073 3 4 3 

Nosači madraca 12780 2 3 1 3 

Madraci sa oprugama/punjeni/interne širine/od 

bilo kojeg materijala 1043 

3 4 4 3 4 

48

Pregled drvnog sektora

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?