strukturama

Upravni odbor P/GKFBiH
Komora kakvu `eli privreda
Upravni odbor Privredne/Gospodarske komore
Federacije BiH odr`ao je Osmu sjednicu u Gabeli
krajem oktobra.
Pored niz pitanja o kojima je raspravljano, pa`nja
je posve}ena transformaciji i reorganizaciji
komora u FBiH i u potpunosti je podr`an novi
koncept komorske organizacije
Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim
komorama u FBiH od 01. 01. 2004. godine stupa na
snagu dobrovoljno ~lanstvo u komorama u FBiH. Svjesne ove
~injenice komore su pripremile radni tekst Zakona o komorama
u FBiH koji predvi|a ustroj, transformaciju i racionalizaciju organizovanja
komora. S obzirom na ustavni ustroj FBiH, vode}i
ra~una o evropskim standardima u asocijativnom organizovanju,
~lanstvo u komorama se sti~e pristupanjem u komore kantona/`upanija
~ime se automatski postaje i ~lan P/GKFBiH.
Za{to se predvi|a ovakav na~in u~lanjenja?
Ve}ina nadle`nosti, kada je privreda u pitanju, na nivou je
FBiH. Radi br`eg i racionalnijeg rada P/GKFBiH }e sve stavove
i mi{ljenja o odre|enim pitanjima dobijati od ~lanstva u
kantonalnim/`upanijskim komorama, objediniti ih na federalnom
nivou i o njima organizovati partnerski dijalog sa strukturama
vlasti i njenim institucijama. Cilj ovakvog na~ina organizovanja
je lak{i i racionalniji pristup odre|enim pitanjima i
problemima ~lanova.
Zakonom se predvi|a da se podjela nadle`nosti komora u
obavljanju poslova u okviru komorskog sistema u FBiH utvr|uje
Me|ukomorskim pravilima na principima:
- teritorijalne pripadnosti u ostvarivanju partnerskih odnosa
komorskog sistema sa teritorijalno nadle`nim organima zakonodavne
i izvr{ne vlasti i uprave;
- pogodnosti svakog ~lana da ostvaruje svoja prava preko
komorskog sistema u oblasti unapre|enja i razvoja privrede i
poduzetni{tva, obavljanja javnih ovla{tenja i drugih funkcija
komorskog sistema;
- efikasnosti i funkcionalnosti obavljanja poslova za ~lanove
komorskog sistema.
Pa`nja je posve}ena malim i srednjim preduze}ima, te je
radnim tekstom Zakona predvi|eno pru`anje niz usluga koje
}e im olak{ati poslovanje i dalji razvoj. To su:
- pru`anje savjeta i pravnih usluga prilikom registracije,
preregistracije, zaklju~ivanja ugovora, izradz biznis-planova,
informacije o kreditnim i donatorskim izvorima i druge relevantne
informacije za osnivanje i razvoj SME samostalno i u
saradnji sa lokalnim i me|unarodnim organizacijama koje se
bave pru`anjem podr{ke SME;
2

- istra`ivanje tr`i{ta prikupljanjem podataka i informacija
na lokalnom i {irem nivou i plasiranje informacija relevantnih
za tr`i{na kretanja u zemlji, EU i {ire u cilju poslovnog povezivanja
privrednih subjekata i obavljanja poslova ponude i
tra`nje;
- te druge vrste usluga zavisno od potreba i zahtjeva ~lanova.
U cilju racionalnijeg i efikasnijeg rada predvi|a se da u
Komori Federacije kao najvi{i organ upravljanja bude Privredno
vije}e koje bi bilo sastavljeno od predsjednika upravnih
odbora kantonalnih/`upanijskih komora i odre|enog broja istaknutih
privrednika kantona/`upanija. Na ovaj na~in bi se
postigla direktna koordinacija aktivnosti od interesa za ~lanove
komora u FBiH.
Kada je finansiranje komora u pitanju, osnovni cilj je da
se, u principu, zadr`i dosada{nja visina ~lanarine utvr|ena
prema ekonomskoj snazi ~lanova, te jedna uplata ~lanarine za
sve komore u FBiH. Zauzvrat, ~lanovi bi:
Bili u familiji jedinstvene privredne asocijacije, po uzoru
na drugi poslovni svijet;
Imali legitimnog i kompetentnog zastupnika pred organima
zakonodavne i izvr{ne vlasti, te predstavljanja u zemlji i
svijetu; imali svoja udru`enja, vije}a, sekcije, komisije i druge
oblike organizovanja, za zastupanje i realizaciju svojih poslovnih
ciljeva;
Mogli izvr{iti bitan uticaj u stvaranju povoljnog okru`enja
za biznis i uspje{no poslovanje;
Imali na raspolaganju svoju asocijaciju za svaku vrstu stru-
~ne pomo}i, kao i organiziranje svih vrsta privrednih manifestacija
od zajedni~kog ili pojedina~nog interesa;
Imali na raspolaganju kompletnu infrastrukturu za provo-
|enje svih oblika aktivnosti, usagla{avanje stavova i artikulisanje
interesa.
Za ~lanove bi se obavljala konkretna javna ovla{tenja po
povoljnijim uslovima.
^lanovi Upravnog odbora su se, u principu, saglasili sa novim
konceptom organizovanja komora u FBiH, uz sugestiju
da se u njega treba uklju~iti i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska
komora BiH, kao nacionalna - dr`avna komora, kojoj
je osnovni zadatak predstavljanje i promoviranje privrede u
zemlji i inozemstvu. Uklju~enjem ove komore u nove trendove
bio bi zaokru`en komorski sistem u cijeloj BiH ~ime bi ~lanovi
imali punu podr{ku i veliku korist od asocijativnog organizovanja
kroz komorski sistem.
Upravni odbor je saslu{av{i probleme koji godinama priti{}u
proizvodnju i preradu, kao i izvozno-uvozne rezultate, u svemu
na{ao samo razlog vi{e da podr`i zakonski prijedlog o transformaciji
komore sa nazna~enim dopunama u uvjerenju da je to kvalitet
vi{e u organizaciji i funkcionisanju privrede i njenih asocijacija,
{to }e se pokazati primjenom, a {to je sve i stvarni razlog da
se dobrovoljnost ~lanstva afirmi{e pojedina~no i primjerom.
Dalje aktivnosti predvi|aju partnerski dijalog sa Vladom
FBiH i resornim ministarstvom.
M. I.
GLASNIK
Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine
List izlazi mjese~no.
Godina IV
Broj 14
novembar/studeni 2003.
GLASNIK ure|uje
Redakcijski kolegij:
@eljana Bevanda, glavni urednik,
Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,
~lanovi:
[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},
Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.
DTP: “Privredna {tampa”
Adresa:
Privredna/Gospodarska komora FBiH
- za Glasnik -
71000 Sarajevo
Branislava \ur|eva 10/IV
Kontakt osoba: Meliha Veli}
Telefon: 033/267-690
e-mail: m.velic@kfbih.com
Telefoni:
033/663-370 (centrala)
033/217-782
Faks: 033/217-783
www.kfbih.com
Izdava~:
“Privredna {tampa” d.d. Sarajevo
[tampa:
Birograf, Sarajevo
Za {tampariju
Rizah Mustafi}
Besplatan primjerak
3

Anketa
Novi sadr`aj i na~in rada
Prelazak sa obaveznog na dobrovoljno ~lanstvo u komorskom sistemu neminovno }e usloviti i reorganizovanje
ne samo sadr`aja nego i na~ina rada. [ta o tome misli privreda ili ta~nije na pitanje
“[ta o~ekujete od transformacije Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH” ({ta zamjerate dosada{njem
radu i kakav novi kvalitet }e se posti}i reorganizacijom) odgovorili su direktori bh. firmi.
U ovom broju prenosimo mi{ljenja nekih od njih, pozivaju}i sve ~itaoce “Glasnika” da svojim sugestijama
doprinesu kvalitetnijem definisanju budu}eg rada i da dobrovoljno u~estvuju u ovoj maloj,
ali korisnoj anketi.
Mladen ]ORI], tehni~ki direktor
“Bobite” Co ^itluk
- Dosada{nji odnosi i suradnja
sa GKFBiH, posebice
njenim Uredom u Mostaru, su
na dosta visokoj razini. Istaknuo
bih kao pozitivno iskustvo
organiziranje i rad strukovnih
asocijacija, jer mi ve}inu
svojih zahtjeva spram Vlade i
resornih ministarstava ostvarujemo
kroz Grupaciju proizvo|a~a
alkoholnih pi}a i vina,
koja je formirana i djeluje
pri GKFBiH. Mislim da je nemogu}e
da bilo koji pravni subjekt
samostalnim nastupom
prema organima vlasti mo`e
ostvariti svoje ciljeve, zna~i
bez povezivanja u strukovne
asocijacije koje djeluju u okviru
Gospodarske komore.
Koliko sam upoznat, budu}a
reorganizacija Gospodarske
komore sadr`avat }e
princip dobrovoljnog ~lanstva,
{to }e mo`da biti dodatni
motiv za Gospodarsku
komoru da se nametne kao
ozbiljan partner privrednim
subjektima u pomo}i pri rje-
{avanju njihovih zahtjeva.
Na temelju dosada{njih iskustava,
mi }emo zasigurno i
ubudu}e biti ~lanica Gospodarske
komore.
dr \evad HAND@AR, vlasnik firme LAKS d.o.o.
Salakovac i predsjednik Grupacije proizvo|a~a
ribe i riblje mla|i P/GKFBiH
- Za mene u dosada{njem radu
u privredi (20 godina) komora je
bila veza izme|u privrednika, tj.
privrednih problema i ministarstava,
odnosno vlasti, te permanentno
podr`avala prijedloge privrednika
i probleme pratila do njihovog
prakti~nog rje{avanja na najve}im
zakonskim nivoima. Prijedlozi
reorganizacije Komore
prvenstveno na dobrovoljnom finansiranju su put ka ga{enju
ove institucije, {to za mene zna~i da je potopljen posljednji
stub koji je ~uvao doma}u proizvodnju.
Mislim da se mora pojasniti prvenstveno stranim stru~njacima
koji su do{li da pomognu o`ivljavanju privrede u
BiH, a podr`avaju neku komoru koja }e biti dobrovoljno finansirana,
da dolaze iz zemalja koje imaju jake, ~ak po regijama,
komore, te da nije dobro vr{iti eksperimente u zemlji
koja je sa “poro|ajnim privrednim pitanjima”.
U svakom slu~aju, treba ista}i da komora mora smanjiti
svoj aparat, te kadrovski oja~ati svoje slu`be, a tu prvenstveno
mislim da jednim menad`erskim odnosom kako sa
resornim ministarstvima tako i stranim stru~njacima izbori
mjesto koje joj pripada.
Jako lo{e za ovu zemlju, a time i njenu privredu jeste {to
su ministarstva i komora u permanentnoj opoziciji. Podr`avam
unutarnju reorganizaciju u komori, gdje }e ljudi i sektori
imati svoje planove, te svojim odgovarati pretpostavljenim,
a nesposobne odstranjivati kako bi se pru`ila {ansa
da propulzivnije snage naprave komoru koja }e biti “Servis
privrede BiH”.
4

mr [efkija BOTONJI], generalni direktor
“Natrona”, Maglaj
- Obaveznosti ili dobrovoljnosti
~lanstva u komorama
su pitanje oko kojeg
su postojala razli~ita stajali-
{ta i vo|ene posebne rasprave
i prilikom dono{enja Zakona o komorama 1998. godine.
Zbog toga je Zakonom prihva}eno kompromisno rje{enje da
na po~etku konstituisanja komora, odnosno uspostavljanja komorskog
sistema u BiH ~lanstvo bude obavezno i da se nakon
isteka prvog (dvogodi{njeg) mandata ~lanstvo konsultuje radi
preispitivanja obaveznosti u komorama.
Na `alost, ovu obavezu komore nisu ispunile i me|unarodna
zajednica je na stanovi{tu da se moraju reorganizovati kako
bi se ova institucija prilagodila savremenim potrebama privatnog
sektora, a sve u cilju kreiranja povoljnijeg poslovnog
okru`enja za doma}a i strana ulaganja.
Ja li~no, od novog organizovanja komora po principu dobrovoljnog
~lanstva, o~ekujem:
- da }e se komorski sistem organizovati kao jedna moderna
privredna asocijacija koja }e mo}i odgovoriti obavezi u
vremenu u kojem o~ekujemo oporavak, obnovu i razvoj privrede
u Bosni i Hercegovini;
- smatram bitnim da }e se unaprijediti koordinacija sa izvr{nim
organima vlasti;
- bilo bi dobro da se kantonalne privredne komore organiziraju
isklju~ivo na regionalnom principu, uva`avaju}i sve
prednosti koje dovode privredu u jedan kvalitetniji status;
- definisati programske aktivnosti usmjerene ka sistemskim
rje{enjima,
- bitno je da se komore i kadrovski profiliraju i da u komorama
zaista rade sposobni a ne podobni kadrovi;
- racionalizirati tro{kove komora i te`iti sve ve}em u~e{}u
na davanju usluga a smanjivati prihod od ~lanarine.
@elim da ka`em da smo mi ve} potpisali Izjavu o pristupanju
u ~lanstvo Komore, jer u ovom momentu nemamo alternativu
i svi zajedno moramo preko organa Komore kontinuirano
raditi na br`em i kvalitetnijem transformiranju, jer to
su, realno, jedine asocijacije preko kojih mo`emo rje{avati na-
{a strate{ka pitanja iz oblasti privrede, a to posebno preko
strukovnih grupacija.
Zato o~ekujem da i druge firme pristupe u ~lanstvo komora.
Enver R. [O[KI], dipl. ecc., zamjenik
generalnog direktora Dallas Company
Moj odgovor }u dati
kroz slijede}a potpitanja:
[ta o~ekujemo od transformirane
P/GKFBiH?
- S obzirom na to da `ivimo
i radimo u na{oj BiH, zemlji koja je nakon rata u fazi
oporavka, obnove i razvoja privrede, te provo|enja tranzicije
u svim privrednim i dru{tvenim sferama od transformirane
P/GKBiH o~ekujem:
- Definiranu asocijaciju privrednih subjekata na svim nivoima
od Kantona pa nadalje do dr`avnog nivoa, sa jasnom
podjelom kako poslova tako nadle`nosti i aktivnosti;
- Punu kompetentnost u zastupanju i predstavljanju interesa
~lanova komorskog sistema kako pred organima zakonodavne,
izvr{ne vlasti, tako i u razvoju me|unarodnih privrednih
odnosa;
- Usagla{ene programe aktivnosti usmjerene ka sistemskim
rje{enjima, zakonima koji definiraju oblast privrede i
ekonomije, te rje{avanju konkretnih problema ~lanova iz
svake privredne grane;
- Kroz racionalniju organizaciju komorskog sistema
posti}i ve}u efikasnost u radu, posebno u ciljanom vo|enju
aktivnosti i akcija prema izvr{nim organima vlasti.
Sve ovo radi unapre|enja partnerstva i br`eg privrednog
razvoja BiH.
[ta zamjerate dosada{njem radu?
- Prije svega, lo{a ili zastarjela zakonska regulativa o
obaveznosti pristupanja u ~lanstvo, a samim tim i finansiranja
PK je od ove asocijacije privrednih subjekata napravila
jednu usporenu i neefikasnu organizaciju bez pune kompetentnosti
u zastupanju i predstavljanju interesa privrede;
- Nedovoljna saradnja svih komora u BiH je za posljedicu
imala neefikasnost u radu i zbog toga slab uticaj na organe
vlasti i sli~no;
- Preglomazan, neracionalan komorski sistem sa ogromnim
preklapanjima u poslovima...
Kakav novi kvalitet }e se posti}i reorganizacijom
P/GKFBiH?
- Iniciranje i rje{avanje problema koji danas terete privredu
kako bi kroz zajedni~ki rad mogli stvoriti jedinstven
ekonomski prostor u BiH;
- Dobru spregu izme|u privrede i izvr{ne vlasti, kao i
uticaj na zakonodavne organe u dono{enju reformskih propisa,
a u cilju br`eg i efikasnijeg privrednog razvoja itd.
5

Brokeri
Skup{tina Udru`enja
Udru`enje profesionalnih posrednika - brokerskih
ku}a Privredne/Gospodarske komore Federacije
BiH odr`alo je Skup{tinu, u Sarajevu, 03.
novembra
Shodno zaklju~ku sa prethodne sjednice Skup{tine i izmjenama
i dopunama Pravilnika, bilo je potrebno pripremiti prijedlog
~lanova Upravnog odbora Udru`enja. U skladu sa Pravilnikom,
tajnim glasanjem izabrani su ~lanovi Upravnog odbora
Udru`enja u sastavu: Zijad BLEKI], Ramo HAD@AJLI] i
Edina ME[TROVAC.
Zaklju~eno je da Upravni odbor sa~ini program budu}ih
aktivnosti i defini{e probleme sa kojima se susre}u ~lanovi
Udru`enja, te sa~ini prijedlog na~ina i postupaka njihovog rje-
{avanja. U tom cilju uvesti u praksu kontinuiranu saradnju sa
Komisijom za vrijednosne papire, Sarajevskom berzom - burzom
i Registrom vrijednosnih papira.
Odlu~eno je da se anga`uje jedan radnik koji }e profesionalno
pratiti rad Udru`enja, a zadu`uje se Upravni odbor da
sagleda potrebu anga`ovanja u punom ili nepunom radnom
vremenu, uslove koje treba da ispunjava radnik, druga pitanja
vezana za obavljanje poslova i budu}e aktivnosti, te o tome informi{e
Skup{tinu Udru`enja.
Pa`nja je posve}ena i pitanju u~estale prakse da se prenos
vlasni{tva vrijednosnih papira obavlja po osnovu darodavnih
ugovora ili ugovora o poklonu, {to je istaknuto u diskusiji u
kojoj su u~estvovali svi prisutni.
Zadu`en je Upravni odbor Udru`enja da se odmah obrati
Komisiji za vrijednosne papire i uputi zahtjev za privremenu
obustavu prenosa vlasni{tva vrijednosnih papira po osnovu
darodavnih ugovora izme|u lica koji nisu srodnici.
Raspravljaju}i o problemima sa kojima se susre}u u radu,
doneseni su sljede}i zaklju~ci:
- Kontaktirati sa Udru`enjem investicionih fondova i poku{ati
posti}i saglasnost o razmjeni informacija o javnim i
transparentnim podacima;
- Poku{ati posti}i sporazum sa Komisijom za vrijednosne
papire da se izna|e na~in da brokerske ku}e imaju mogu}nost
dobijanja odre|enih javnih finansijskih podataka za preduze}a
koja vr{e finansijske transakcije na Berzi/Burzi;
- Pokrenuti inicijativu za izmjenu Pravilnika kojim je regulisano
da su brokerske ku}e du`ne uz dokaz dostavljati klijentu
zavr{ni obra~un i predlo`iti da se utvrdi ova obaveza samo
na zahtjev klijenta;
- Predlo`eno je da polaganje brokerskih ispita organizuje
Sarajevska berza/burza u saradnji sa Udru`enjem;
- Ponovno je postavljeno pitanje uvo|enja kontinuirang
poslovanja na Berzi/Burzi, te uvo|enja kliringa i setlmenta,
kao i uvo|enje srednjeg kursa dnevnog poslovanja na Berzi;
- Da Upravni odbor pod hitno razmotri sva akceptirana pitanja
i zaka`e sastanak sa Komisijom za vrijednosne papire na
kojem bi se poku{ala rije{iti sporna pitanja;
- Prelo`eno je Upravnom odboru da razmotri i utvrdi stalni
termin mjese~nog odr`avanja sjednica Skup{tine Udru`enja.
^lanovi Skup{ne su upoznati sa transformacijom komora u
FBiH i dat im je propagandni materijal i obrazac izjave o nastavljanju
~lanstva u Komori na dobrovoljnoj osnovi, uz molbu
da se o tome izjasne najkasnije do naredne sjednice.
M. IDRIZOVI]
6

Udru`enje profesionalnih posrednika - brokerskih ku}a
Konstituiraju}a sjednica
Upravni odbor Udru`enja profesionalnih posrednika -
brokerskih ku}a, 11. novembra, odr`ao je Konstituiraju}u
sjednicu i za predsjednika Upravnog odbora izabrao Zijada
Bleki}a, iz EUROHAUS Sarajevo
Saglasno odluci Skup{tine, ~lanovi Upravnog
odbora su utvrdili tekst pisma Komisiji za vrijednosne
papire sljede}e sadr`ine:
“Udru`enje profesionalnih posrednika-brokerskih
ku}a Privredne komore Federacije BiH je raspravljalo
o darodavnim ugovorima kojima se vr{i
prenos vlasni{tva vrijednosnih papira bez u~e{}a
institucija tr`i{ta kapitala.
Prema svjetskoj praksi, ovakav na~in prenosa
vlasni{tva vrijednosnoh papira, izbjegavanjem prometa
preko organiziranog tr`i{ta, naj~e{}e za motiv
ima manipulisanje tr`i{ta kapitala, korupciju, podmi}ivanje
i stvaranje sivog tr`i{ta.
Svjedoci smo da je ovakav na~in prenosa vlasni{tva
sve ~e{}a praksa u FBiH o ~emu govore i
posljednja zbivanja oko tuzlanskog hotela “Tuzla”.
Komisija za vrijednosne papire Republike
Srpske je na vrijeme shvatila ~emu vode darodavni
ugovori kojima se vr{i prenos vlasni{tva vrijednosnih
papira, pa je, prema na{im saznanjima, posebnim
podzakonskim aktom dozvolila prenos vlasni{tva
na ovakav na~in samo krvnim srodnicima, a
zabranila osobama koje nisu krvni srodnici.
Ukoliko se nastavi sa dosada{njom praksom,
postavlja se pitanje instinskog smisla postojanja i
funkcionisanja institucija tr`i{ta kapitala,
te potrebe za transparentnim i organiziranim
tr`i{tem, {to i jeste bio cilj postoje}ih
zakonskih propisa.
Ukoliko se nastavi ovakav na~in prijenosa
vlasni{tva vrijednosnih papira preko
darodavnih ugovora, moglo bi se desiti da
normalno funkcionisanje tr`i{te kapitala u
FBiH do|e u ozbiljnu krizu.
Iz navedenih razloga zahtijevamo da
Komisija za vrijednosne papire FBiH, kao
vrhovni regulator, razmotri ovo pitanje i
po hitnom postupku privremeno obustavi
prijenos vlasni{tva vrijednosnih papira
preko darodavnih ugovora izme|u lica koja
nisu krvni srodnici na period od 60 dana.
Predla`emo da u ovom roku Komisija,
na osnovu konsultacija sa ostalim u~esnicima
na tr`i{tu kapitala u FBiH, razmotri
sve na{e navode i u skladu sa postoje}im
zakonskim propisima rije{i ovaj problem,
vode}i ra~una o potrebi harmonizacije propisa
entiteta i stvaranju jedinstvenog tr`i{ta kapitala
u BiH sa jasno i transparentno utvr|enim pravilima
i kriterijima.
O~ekujemo da nas u narednih pet dana pismeno
obavijestite o va{em stavu o ovom pitanju.”
Upravni odbor je kao prvo pitanje daljih aktivnosti
utvrdio potrebu vo|enja rasprave o Pravilniku
o organizaciji i radu Udru`enja i ako se uka`e
potreba predlo`iti izmjene i dopune Pravilnika. Pozvani
su svi ~lanovi Udru`enja da sve eventualne
primjedbe i prijedloge za izmjenu Pravila dostave
Upravnom odboru kako bi se pripremila pitanja o
kojima }e se voditi partnerski razgovori sa Berzom/Burzom.
U daljem radu Upravnog odbora postignut je
dogovor o okvirnim aktivnostima za budu}i period.
Prioriteti su uspostavljanje partnerskog dijaloga sa
svim institucijama tr`i{ta kapitala:
- Sarajevskom berzom/burzom,
- Komisijom za vrijednosne papire FBiH,
- Registrom vrijednosnih papira FBiH,
- Udru`enjem PIF-ova FBiH,
- Ministarstvom finansija FBiH,
- Komisijom Parlamenta FBiH.
Kao prvi zadatak planirano je zakazivanje sastanka
sa Sarajevskom berzom/burzom u vezi za
Pravilima Sarajevske berze/burze vrijednosnih papira
kao osnovnog akta koji reguli{e prava, obaveze
i rad brokerskih ku}a na Berzi/Burzi.
Dogovoreno je da se za narednu sjednicu Upravnog
odbora pripreme pitanja koja }e biti trajna
aktivnost Upravnog odbora i Udru`enja.
Mira IDRIZOVI]
Saradnja sa Libijom
Posao vrijedan
46.000 eura
Sektor tekstilno-ko`arsko-prera|iva~ke industrije pri
P/G komori Federacije BiH sudjelovao je u povezivanju firme
TRI O, iz Olova s kupcem iz Libije. Rije~ je o ugovorenom
poslu u vrijednosti 36.000 eura za izradu d`empera i
10.000 eura za proizvodnju ~arapa.
U realizaciju ovog posla TRI O uklju~io je jo{ dvije bh.
firme; za izradu d`empera preduze}e Eurotriko, iz Cazina,
a za izradu ~arapa Tvornicu ~arapa iz Te{nja. Realizacija cijelog
posla o~ekuje se u roku 15 do 30 dana, a rije~ je o klasi~nom
izvozu.
Ovo bi trebalo da budu tek prve koli~ine za libijskog
kupca. Ukoliko bude zadovoljan, otvorena je mogu}nost realizacije
novih poslova. Rije~ je o ve}im koli~inama, uz ve-
}e finansijske efekte.
L. S.
7

Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a ribe i riblje mla|i
Gdje pripadaju proizvo|a~i morske ribe?
Na sastanku, odr`anom, 31. oktobra, u Sarajevu
uz prisustvo brojnih ~lanica, Ureda za veterinarstvo,
Federalnog i `upanijskih ministarstava poljoprivrede
i industrije, Veterinarskog fakulteta i
drugih, raspravljalo se o poticajima za proizvedenu
ribu i riblju mla| 2003. godine, te o proceduri
oko izvoza ribe u susjedne zemlje i u zemlje
EU
O raspodjeli poticaja prvi je diskutirao Ahmed Duranovi},
koji je govorio o problematici osiguranja financijskih sredstava
za ovu namjenu, odnosno aktivnosti za 2003. godinu. Prora~un
je u FBiH znatno smanjen za ovu godinu, a za idu}u se
o~ekuje da }e biti oko milijardu KM i od toga }e poljoprivreda
dobiti oko tri odsto, odnosno 30 milijuna. To zna~i da }e se
utrostru~iti podr{ka poljoprivredi.
U burnoj diskusiji predstavnika proizvo|a~a ribe i riblje
mla|i i predstavnika `upanijskog i Federalnog ministarstva
do{lo je do dogovora. Zbog malih financijskih sredstava za
poticaj ribe i riblje mla|i u 2003. godini (150.000 KM), podjela
po `upanijama }e se vr{iti prema broju ribogojili{ta - proizvo|a~a
ribe i riblje mla|i.
Prisutni su bili ogor~eni {to proizvo|a~i morske ribe (dva
ribogojili{ta Ankora comerc i Karaka) nisu obuhva}eni poticajima
za razliku od pro{le godine.
Grupacija se nekoliko puta obra}ala ministru upozoravaju-
}i na ovaj problem.”Gdje pripadaju proizvo|a~i morske ribe?”
Ponovo je apelirano na predstavnike Federalnog ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva da zamole ministra
kako bi na{ao sredstva za ova dva proizvo|a~a.
Zahtjev Grupacije je da se iz rezervnih sredstava (200.000
KM) /”Slu`bene novine FBiH”, broj 38/03, od 5. 8. 2003. godine/
izdvoji po 20.000 KM za ova dva proizvo|a~a.
Nov~ana podr{ka za proizvodnju morske ribe utro{ila bi se
u nabavku riblje mla|i, te bi se tako pove}ala proizvodnja.
Godi{nja proizvodnja morske ribe (orada i lubin) iznosi preko
100 tona, a nov~anim poticajima pove}ao bi se uzgoj visokokvalitetne
i sve vi{e tra`ene morske ribe, te znatno smanjio
uvoz (Gr~ka, Italija i Hrvatska).
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva
izvr{ilo je raspodjelu po `upanijama /”Slu`bene novine
FBiH”, broj 47/03, od 18. 09. 2003. godine/, iako je Grupacija
jo{ u tre}em mjesecu 2003. pismeno dostavila ovom
ministarstvu mi{ljenje o dodjeli premije u kojem su sve kategorije
ravnopravno zastupljene, te bazirane na visinama premija
u susjednim dr`avama koje svoje proizvode plasiraju na
na{e tr`i{te.
Za idu}u godinu po ovom osnovu treba predvidjeti obvezno
i morsko ribarstvo za poticaje.
Po to~ki dva predstavnik Ureda za veterinarstvo Sanin
Tankovi} je informirao da samo objekti koji su registrirani od
Europske unije mogu izvoziti u nju. Svi oni moraju posjedovati
certifikat HACCP koji dodjeljuje komisija iz EU nakon
detaljnih pregleda i analiza objekta. Objekti koji su do sada
tra`ili izvoz u zemlje EU su: TROPIC - Banja Luka; NOR-
FISH - Blagaj i Ankora comerc - Neum.
Certifikat koji je potreban za izvoz u susjedne zemlje izdaje
`upanijski veterinar, koji je zadu`io odre|eni broj certifikata
od Ureda za veterinarstvo sa suhim pe~atom i na njega stavlja
svoj faksimil i veterinarsku postaju.
Zbog nemogu}nosti rje{enja, odnosno destimulacije proizvodnje
morskog ribarstva, predsjednik Grupacije dr vet. med.
D`evad Hand`ar je svoj mandat ponudio na raspolaganje, a to
bi bio veliki gubitak ne samo za Grupaciju nego i za cijelo
Udru`enje poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i
vodoprivrede.
Erina LASI]
Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a mesa u FBiH
Suspendirati ili preispitati ugovore o
slobodnoj trgovini
U Sarajevu je odr`an sastanak Grupacije proizvo-
|a~a i prera|iva~a mesa u FBiH. Uz brojne prera|iva~e,
prvi put je bila prisutna i ve}ina proizvo|a~a
tovne junadi i bikova iz podru~ja Posavske
`upanije i farmera ov~ara iz Srednjobosanskog
kantona
Cilj sastanka je bio podr{ka primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji, kao i dogovor oko otkupa doma}ih sirovina za
mesoprera|iva~ku industriju. Poljoprivreda FBiH je u te{kom
polo`aju, ne samo ove godine, uslijed kasnih proljetnih mrazeva
i dugotrajne su{e, a pogotovo }e biti od 1. 1. 2004. godine
kada stupaju na snagu potpisani ugovori o slobodnoj trgovini
sa susjednim zemljama. Bh. poljoprivreda ne ~eka spremna
ovaj moment zato {to dr`ava malo ili gotovo nimalo ne
podr`ava doma}u proizvodnju, poticaji su mali, a ne postoje
subvencije. Stoga se doma}i proizvod ne mo`e obraniti od najezde
poljoprivrednih proizvoda iz uvoza niti mo`e biti konkurentan,
jer se radi o visokosubvencioniranim poljoprivrednim
proizvodima. U Republici Hrvatskoj se za pomo} poljoprivredi
izdvaja oko 500 miliona KM, a u FBiH oko 12 miliona KM,
umanjeno za dug iz prethodne godine. Zatra`ena je suspenzija
ili preispitivanje Ugovora o slobodnoj trgovini, ali se pozivaju
i nadle`ni u FBiH vlastima da osiguraju novac za poticaj
kako u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji ne bi stotine i tisu}e
ljudi ostali bez posla.
Kako ne bi do{lo do zamiranja sto~arstva, klju~nu ulogu
treba da odigra i Zakon o veterinarstvu, koji stupa na snagu do
8

Grupacija proizvo|a~a alkoholnih pi}a i vina
Kontrolirati uvoz alkohola
U ^itluku je, 16. oktobra, odr`an sastanak Grupacije
proizvo|a~a alkoholnih pi}a i vina na kojem je
razmatrana aktualna problematika iz ove oblasti.
Raspravljalo se o niz nelogi~nosti u normativnopravnoj
regulativi, koje u znatnoj mjeri usporavaju
razvoj tvrtki iz ove bran{e i stavljaju ih u neravnopravan
polo`aj na tr`i{tu u odnosu na proizvo|a~e
iz drugih zemalja
S obzirom na to da je za{tita doma}e proizvodnje proklamirana
kao glavni cilj strategije gospodarskog razvoja BiH, tra`i se
od Vlade i resornih ministarstava u~inkovitija za{tita proizvo|a-
~a iz ove bran{e, a kao goru}i problemi koje treba `urno otkloniti
spomenuti su:
Kontrola uvoza alkohola - tra`i se uvo|enje kontingenata na
uvoz alkohola i stro`u carinsku i poresku evidenciju uvoznika.
/Prema sada{njim propisima alkohol se uvozi bez ikakvih ograni~enja,
a mo`e ga uvoziti bilo koja pravna osoba, {to omogu}ava
ilegalnu proizvodnju alkoholnih pi}a (patvorina), koji imaju
dugoro~ne negativne posljedice na red na tr`i{tu, zdravlje potro-
{a~a i punjenje prora~una/.
Uvo|enje prelevmana na sve uvozne proizvode iz ove bran-
{e - prelevmani su uvedeni samo na neke proizvode, a veliki broj
njih nije obuhva}en. Tra`i se aktiviranje prijedloga iz 2001. godine
i uvo|enje prelevmana.
Porezno oslobo|eno kalo - tra`i se uvo|enje europskih standarda
i podizanje poreza oslobo|enog kala na ve}u razinu (sada{njim
Zakonom o posebnom porezu na alkohol dopu{teno kalo,
rasip i lom je u visini do 0,5 odsto, dok je u Republici Hrvatskoj
2,2 odsto, a u ostalim europskim zemljama i vi{e - pet odsto.
Smatramo nedopustivim da je kalo u BiH na ovako niskoj
razini, jer je stvarni kalo u proizvodnji, transportu i uskladi{tenju
znatno vi{i).
Osloba|anje carinskih obveza za repromaterijal i sirovine -
napraviti bilance doma}e proizvodnje sirovina i repromaterijala
i bilance potreba doma}ih proizvo|a~a, te razliku bilanca kvantificirati
i iskazanu razliku tretirati kao kontingent oslobo|en od
carina (boce, ~epovi, arome, enolo{ki preparati, za{titna sredstva
za vinograde i sl).
Uvo|enje reciprociteta - zahtijeva se da se omogu}i nesmetan
ulazak robe BiH podrijetla na tr`i{te onih zemalja ~ije se iste
ili sli~ne robe uvoze na carinsko podru~je BiH.
Formiranje instituta ili komisije za ocjenu kvaliteta uvoznih
proizvoda - poznato je da tr`i{te BiH uvozi velike koli~ine proizvoda
iz ove bran{e bez ikakve kontrole kvalitete i provjere izvori{ta.
Tra`i se da se ovakvi proizvodi mogu distribuirati na tr`i-
{te tek nakon ocjene i provjere njihove kvalitete.
Poticanje primarne poljoprivredne proizvodnje - tra`i se da
se iznos apsolutnih carina (ranije prelevman) na uvoz od tarifne
oznake 01 - 24 izdvoji na poseban ra~un i u potpunosti usmjeri
namjenski za poticanje primarne poljoprivredne proizvodnje.
Potpuno ukidanje i tro{arina na vino - tra`i se da se vino proglasi
prehrambenim proizvodom, kao {to je to u ve}ini europskih
zemalja.
Promjene propisa o ostvarivanju nov~ane potpore za sadnju
vinograda - sada{nje mjere su neadekvatne, jer se ograni~ava
maksimalna povr{ina vinograda do tri ha, nov~ani poticaj je mali,
a daje se samo onima koji mogu dokazati gruntovno vlasni{-
tvo 1/1 (ne uva`ava se posjed ili zakup).
Svi ovi zaklju~ci imaju za cilj favoriziranje doma}e proizvodnje,
{to dugoro~no ima pozitivne efekte na zapo{ljavanje radne
snage i doma}ih resursa, te br`e i sigurnije punjenje prora~una.
Tako|er imaju za cilj i promjenu odnosa trgova~kog lobija u korist
proizvodnje.
Samo korektan odnos Vlade i resornih ministarstava spram
proizvo|a~a garantiraju potpun uspjeh, jer ciljevi su zajedni~ki,
treba ih prepoznati i provesti u praksi. E. L.
kraja ove godine. Zajedno sa institucijama koje bi ga provodile
bio bi barijera kako na{e tr`i{te ne bi bilo preplavljeno visokosubvencioniranim
proizvodima lo{e kvalitete, jer se ~lanom
26. {titi doma}a proizvodnja.
Tra`i se efikasniji i djelotvorniji rad sto~arsko-selekcijske
slu`be za uvr{tavanje “pramenke” u katalog autohtonih ovaca.
Upozorava se na visoku cijenu sto~ne hrane. Na primjer, cijena
kukuruza je 0,45KM/kg, {to rezultira ranijom prodajom
stoke, te se apelira na dr`avne organe da pomognu oko ishrane
stoke. U protivnom, sva poljoprivredna proizvodnja }e biti
uga{ena.
Od dr`ave se tra`i i subvencioniranje razlike izme|u proizvo|a~ke
(visoke) cijene i tr`i{ne (niske) cijene. To bi bila
zna~ajna podr{ka primarnoj proizvodnji, a doma}em potro{a-
~u bi bio ponu|en daleko kvalitetniji proizvod.
Kao mogu}i na~in osiguranja subvencija, Grupacija predla`e
pove}anje akciza na uvozne cigarete i poslo`iti granicu.
Treba li dr`avi doma}i proizvod? Kolika }e biti zajam~ena
cijena doma}eg proizvoda? I tko }e ga kupiti?
[to se ti~e otkupa doma}ih sirovina od prera|iva~kih kapaciteta,
vezano za Odluku Vije}a ministara BiH o privremenoj
suspenziji uvoznih da`bina iz carinske tarife za odre|ene
proizvode, resorna ministarstva su zadu`ena za kontrolu i pravilno
provo|enje donesene Odluke. Ona su, zapravo, obvezala
prera|iva~e da, shodno odobrenom postotku od kontingenta,
moraju u toj visini otkupiti ponu|enu koli~inu doma}ih sirovina
i na taj na~in pomo}i razvoj primarne poljoprivrede.
E. LASI]
9

Potpisan protokol o tehni~koj saradnji
Preko Federalne
komore do novih
radnih mjesta
U posjeti Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH,
krajem oktobra, boravila je privredna delegacija
iz Banglade{a. Tom prilikom firma Tri Star Intel
(Pvt.) Ltd. iz Banglade{a i P/GKFBiH potpisale su
Protokol o tehni~koj suradnji
Razmatraju}i mogu}nost investiranja u BiH, Tri Star Intel
prezentirao je prijedlog o otvaranju tvornice u FBiH u kojoj bi
se vr{ila proizvodnja ru~no tkanih }ilima od jute, prostirki i razli~itih
ru~no ra|enih predmeta. Tvornica bi radila po okolinski
povoljnim uvjetima.
Tri Star Intel pokazao se kao ozbiljan partner spreman da
ispuni sve svoje obaveze iz potpisanog Protokola.
Prema Protokolu, nova tvornica zaposlila bi izme|u 50 i
100 radnika iz BiH, a najve-
}i dio njenih proizvoda
izvozio bi se u Zapadnu
Evropu i SAD. S obzirom
na povoljne uvjete izvoza iz
BiH, partner iz Banglade{a
smatra da bi otvaranje tvornice
na neki na~in povratilo
izgubljeno tr`i{te bh. proizvo|a~a
}ilima u Evropi.
Tri Star Intel obavezao
se da zaposli radnike i izvr{i
njihovu adekvatnu obuku,
da obezbijedi opremu i potrebne
sirovine za proizvodnju, te osigura plasman gotovih
proizvoda na evropsko tr`i{te.
Federalna komora pru`it }e svu tehni~ku pomo} u realizaciji
pokretanja proizvodnje. Kako je za tvornicu potreban
prostor od 800 do 1.000 kvadratnih metara sa infrastrukturom,
Komora je ve} uputila pozive lokalnim vlastima da u|u u poslovno-tehni~ku
suradnju s firmom iz Banglade{a, a odnose se
na osam op}ina {ire sarajevske regije: Novi Grad, Ilid`u, Had`i}e,
Trnovo, Vogo{}u, Ilija{, Visoko i Brezu. Odluku o izboru
najpovoljnije ponude donijet }e predstavnici kompanije po
svom sljede}em dolasku u Sarajevo.
Kako je istakao strani partner, osim kreiranja novih radnih
mjesta, korisna je i razmjena tehni~kih znanja kod ru~nog tkanja
}ilima od razli~itih sirovina. U sklopu tih aktivnosti otvara
se i mogu}nost daljih vidova suradnje, u kontekstu odre|enih
kompenzacionih poslova.
U okviru posjete Sarajevu, predstavnici firme su razgovarali
u Tkaonici }ilima na Ilid`i; zatim u Ministarstvu vanjskih
poslova BiH, koje je Komora upoznala s potpisivanjem Protokola
o tehni~koj saradnji.
L. S.
Druga ocjenjiva~ka izlo`ba autohtonih ov~jih
sireva
Plakete za
najbolje
Izlo`ba je odr`ana, 11. novembra, u Mostaru
pod pokroviteljstvom Udruge “Pramenka”. Prisutni
su bili predstavnici federalnih i `upanijskih
resornih ministarstava, gospodarskih komora,
sveu~ili{nih institucija, brojni gospodarstvenici,
odnosno proizvo|a~i, ugostitelji i svi
oni koji cijene i `ele ku{ati izvorni doma}i
proizvod
Udruga okuplja oko 100 farmera sa podru~ja HN@,
SB@, HB@ i ZH@. Na ovoj izlo`bi pojavilo se, u tri kategorije
sira: livanjskog, travni~kog i sira iz mijeha, 19 izlaga~a
{to je vidan napredak, jer je pro{logodi{nja dala pozitivne
reakcije i rezultate.
Rezultat rada Udruge je i bro{ura “Proizvodnja travni-
~kog sira”, a planiraju se jo{ dvije bro{ure i jedan vodi~ koji
}e biti namijenjen svim mesoprera|iva~ima, mljekarama,
veletrgovcima i ugostiteljskim objektima u cilju uvezivanja
tr`i{ta. Ovi farmeri imaju uistinu jedan ~ist ekolo{ki proizvod
koji karakterizira i obilje`ava krajolik iz kojeg dolazi.
Stoga se mora za{tititi ovaj autohtoni proizvod.
Prema ocjenjiva~kom sudu, kojeg su sa~injavali prof. dr
Sonja Bijeljac sa Poljoprivrednog fakulteta iz Sarajeva,
prof. dr Dubravka Samard`ija sa Agronomskog fakulteta iz
Zagreba i doc. dr Samir Kalit sa Agronomskog fakulteta iz
Zagreba, izlaga~i sireva za 2003. godinu nagra|eni su plaketama:
U kategoriji livanjskog sira
1. Marko Kurevija, Tomislavgrad, bron~ana,
2. Jozo Bakovi}, Livno, bron~ana;
U kategoriji travni~kog sira
1. Izet Kozar, Travnik, zlatna,
2. Ilija Smiljani}, Kupres, srebrna,
3. Nusret Avdibegovi}, Konjic, srebrna,
4. Edina Avdibegovi}, Konjic, srebrna,
5. OVNAK, Vitez, srebrna,
6. GESO-MARKER, Travnik, srebrna,
7. Anto Marijanovi}, Travnik, bron~ana,
8. Ljuban Petonji}, Jajce, bron~ana;
U kategoriji sira iz mijeha
1. Ante Filipovi}, Prozor - Rama, zlatna,
2. Ilija Smiljani}, Kupres, zlatna,
3. Ivan D`olan, Prozor - Rama, srebrna,
4. Toma Pavli~evi}, Prozor - Rama, srebrna,
5. Ivan Kuraja, Prozor - Rama, srebrna,
6. Ivan Be{li}, Posu{je, srebrna,
7. Ivica Bi{ko, Posu{je, srebrna,
8. Dragan Pavlovi}, Ljubu{ki, srebrna,
9. Franjo Prskalo, ^itluk, bron~ana,
E. L.
10

Trgovina
Uva`avati Zakon o
za{titi potro{a~a
VIII pro{irena sjednica Strukovne grupe trgovine
P/GKFBiH odr`ana je 03. oktobra u Zenici
Govorilo se o Prijedlogu zakona o trgovini, koji je generalno
prihva}en. re~eno je da bi se izmjene, prije usvajanja,
morale napraviti kao amandman.
Tra`eno je i da se insistira na zaklju~cima sa V sjednice,
koja je odr`ana 12. 12. 2002., i VII sjednice od 27. 06. 2003.
Naime, Uredba o ~lanarinama u turisti~kim zajednicama
(“Slu`bene novine FBiH”, broj 15/03) jo{ uvijek je nerazrije-
{ena, pa se zbog toga tra`i posredovanje organa i tijela Komore.
Da osnovica “ukupan prihod ne bude” niti za turisti~ke zajednice,
{ume ni vodoprivredu.
Zakon o za{titi potro{a~a stupio je na snagu u prosincu
2002. godine, ali se njegova primjena ne osje}a u svim segmentima,
kako se o ovome govorilo jo{ na IV i V sjednici
Strukovne grupe, ponovo je nagla{eno da Zakon treba svi podjednako
da uva`avaju, a ne prebacivati odgovornost samo na
trgovinu.
U PDV-u sektor trgovine vidi izlaz iz nelojalne konkurencije.
Zato se iz ovog sektora zala`u za njegovo {to hitnije uvo-
|enje. Upozoreno je na to da se treba zalagati za osiguranje
dodatnih sredstava u BiH kako ne bi do{lo do kidanja lanca
nelikvidnosti poslije njegovog primjenjivanja u prvim mjesecima.
Za{tita doma}e trgovine jedino je mogu}a na dr`avnoj razini,
sukladno GAT-u. ^lanak 4. dozvoljava zemlji potpisnici
da se za{titi.
Kako je nagla{eno, trgovina se zala`e da inspekcije rade
kontinuirano, a ne kampanjski. Tra`i se da se sjednice povremeno
odr`avaju u svim kantonalnim komorama kako bi se
P/GKFBiH pribli`ila, i na taj na~in, gospodarstvu. Zahtijevano
je i da se u~lanjenje u komoru, od nove godine, omasovi,
jer je to potrebno, a i ne predstavlja veliki tro{ak za gospodarstvo
koje od toga ima koristi.
D. BANDI]
FBiH
Porast industrijske
proizvodnje
Industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru ove
godine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju
iz pro{le ve}a je za 7,5 odsto, a u
odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca lani
manja je za 3,8 odsto. U odnosu na septembar
ove godine je ve}a za 1,3 odsto, kazao je na
konferenciji za novinare, 17. novembra, u Sarajevu
direktor Federalnog zavoda za statistiku
Dervi{ \ur|evi}
Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, u
oktobru, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz
pro{le godine, industrijska proizvodnja u podru~ju snabdijevanja
elektri~nom energijom, gasom i vodom manja je za
1,8 odsto, u rudarstavu ve}a je za 16,6 odsto, a u oblasti prera|iva~ke
industrije za 6,7 odsto. U oktobru je ostvaren
izvoz iz FBiH u vrijednosti 160.509.000 KM, {to je 8,3 odsto
vi{e u odnosu na prethodni mjesec. Uvoz je u tom mjesecu
iznosio 560.913.000 KM, {to je za 8,1 odsto vi{e u
odnosu na prethodni mjesec. Za deset mjeseci ove godine
ostvaren je izvoz iz FBiH od 1.492.578.000 KM, {to je 20
odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz
je za deset mjeseci iznosio 4.780.242.000, {to je za 3,3 odsto
vi{e u odnosu na isti period lani.
Procenat pokrivenosti uvoza izvozom u oktobru je 28,6
odsto, a u periodu prvih deset mjeseci 31,2 dosto. Najvi{e
se uvozilo i izvozilo iz Republike Hrvatske. U oktobru je u
Republiku Srpsku prodato robe u vrijednosti 19.731.557
KM, {to je smanjenje za 4,7 odsto u odnosu na prethodni
mjesec. Istovremeno, iz RS nabavljeno je robe u vrijednosti
5.305.647 KM, {to je smanjanje za 3,6 odsto u odnosu na
prethodni mjesec. Od ukupno ostvarenog prometa najve}e
u~e{}e odnosi se na firme iz oblasti industrije i trgovine. U
FBiH u septembru je ostvaren promet u trgovini na malo
144.308.000 KM, {to predstavlja pove}anje za 7,7 odsto u
odnosu na prethodni mjesec i pove}anje za 18,8 odsto u
odnosu na isti mjesec lani. /FENA/
Srednjobosanski kanton
UPI banka i PFD
kreditiraju poljoprivredne
proizvo|a~e
UPI Banka d.d. Sarajevo odobrila je prve kredite iz kreditne
linije nevladine organizacije (NVO) Partners for development
(PFD), u okviru koje odobrava kredite individualnim
poljoprivrednim proizvo|a~ima, navodi se u saop{tenju
Banke.
Kreditna linija PFD-a, u ukupnom iznosu, namijenjena je
isklju~ivo proizvo|a~ima iz Srednjobosanskog kantona
(SBK). Maksimalan iznos pojedina~nog kredita je 20.000
KM, a maksimalni rok otplate je pet godina, uz mogu}nost
grejs perioda od {est mjeseci. U prvoj grupi odobreno je pet
kredita, u ukupnom iznosu od 77.000 KM, a kako me|u poljoprivrednim
proizvo|a~ima postoji veliki interes za ovu
kreditnu liniju, UPI Banka trenutno pregovara sa PFD-om o
mogu}nosti pove}anja iznosa kredita, te o pro{irenju i na Zeni~ko-dobojski
kanton (ZDK). U toku su pregovori za dodatnu
kreditnu liniju za finansiranje individualnih poljoprivrednih
proizvo|a~a, koji bi, sa firmom Klas d.d. Sarajevo, unaprijed
imali sklopljene ugovore o otkupu proizvedenog jagodi~astog
vo}a. /ONASA/
11

Posjeta Tuzlanskom kantonu
[ansa za
prosperitet
P/GKFBiH, u suradnji sa predstavnicima Privredne
komore Tuzlanskog kantona, organizirala je
predstavljanje dokumenta Strate{ki pravci razvoja
metalske i elektroindustrije FBiH, u prostoijama
PKTK, 6. novembra
Stru~ni radnici P/GKFBiH, sa predsjednikom Avdom Rapa
i stru~njaci Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije,
prezentirali su navedeni dokument, izla`u}i pravce i
ciljeve, kao i na~in upravljanja Strategijom. Akcentiran je
Akcioni plan, kao sastavni dio Strategije, ~ijom implementacijom
treba realizirati pomenuti dokument. U tom smislu,
uvodni~ari su zatra`ili i pomo} prisutnih privrednika.
Uz predsjednika PK Tuzlanskog kantona Im{ira Im{irovi-
}a i njegove saradnike, prisustvovali su i direktori privrednih
subjekata: UMEL-a, MMR-NTS metal, Revom Dobo{nica,
Fering - Gra~anica, Instituta za rudarstvo i drugi.
Nakon {to su pozdravili izradu ovakve strategije i naveli
mogu}nosti dogradnje dokumenta kroz proces implementacije,
privrednici su iznijeli svoje primjedbe, dopune i sugestije:
- izrada ma{inskih dijelova i opreme za rudnike zavrje|uje
vi{e pa`nje i mo`e predstavljati posebnu podgrupu u postavljenim
pravcima razvoja, ~ime bi se zaustavio zna~ajan
odliv sredstava iz dr`ave, za ovu namjenu;
- elektroindustriji i njenom razvoju treba posvetiti vi{e
pa`nje, formiranjem i interesnih grupa koje }e zajedni~ki konkurisati
i biti spremnije pri dobijanju odre|enih poslova;
- intenziviranjem `eljezni~kog saobra}aja, neka preduze}a
bi imala svoju {ansu i prosperitet kao Revom Dobo{nica, jer
je osposobljen za remont vagona i standardima koje posjeduje,
a nije upitan izlazak tih vagona van zemlje;
- privredne komore se trebaju zalo`iti da u na{im DKPima
budu stru~ni radnici, kvalitetni poznavaoci proizvodnoprivrednih
mogu}nosti u na{oj zemlji;
- Federalna privredna komora treba otvoriti posebnu web
stranicu na kojoj }e biti Strategija i sve aktivnosti koje se budu
dalje odvijale, vezano za implementaciju.
Predsjednik Avdo Rapa je predo~io aktivnosti i ulogu Komore
u fazi reorganiziranja, te pozvao privednike da vi{e koriste
usluge komorskog sistema.
Delegacija je posjetila dioni~arsko dru{tvo Fering - Gra~anica,
obi{la proizvodne pogone i razgovarala sa rukovodstvom
firme.
Ovaj poznati proizvo|a~ i serviser raznih vrsta dizalica,
betonara i druge opreme, kao podr{ke gra|evinarstvu, zapo{-
ljava oko 200 radnika. Iako je jo{ u fazi konsolidovanja, menad`ment
dru{tva, na ~elu sa Nedimom Morali}em, radi na
tome da kolektiv prebrodi postoje}e pote{ko}e. Stoga su i
predstavnici P/GKFBiH i Federalnog ministarstva energije,
rudarstva i industrije posjetili ovaj kolektiv u namjeri da pomognu
koliko je mogu}e.
Nafija [EHI] - MU[I]
Uvod
Zbog zna~aja metalne i elektro industrije (MEI) za cjelokupnu
privredu BiH, ura|ena je Strategija razvoja ovog
sektora. Dajemo kratak izvod iz ovog dokumenta.
Osnove za definisanje ciljeva i strategije
Prethodno stanje
Metalna i elektro industrija (MEI) predstavljala je jednu
od najzna~ajnijih grana prera|iva~ke industrije, a karakterisala
ju je {iroka razu|enost, pristojna infrastuktura, solidna
kadrovska osnova, veliki sistemi kao nosioci razvoja (Energoinvest,
Unis, Soko, RMK, Unioninvest, Famos i dr), veliko
zapo{ljavanje i zna~ajno u~e{}e u izvozu.
Proizvodnja ~elika i aluminija, sivog i obojenog liva, te
ferosilicija bile su dominantne oblasti MEI.
Posljednjih decenija pro{log vijeka brzo je napredovala
finalizacija u okviru ma{inogradnje, elektroindustrije, saobra}ajnih
sredstava, ku}anskih aparata, biro-ma{ina i sl.
Procesna industrija, monta`a objekata, vojna industrija, tako|er,
su bile razvijene.
Doprinos MEI u ukupnom izvozu BiH bio je visok i znatno
je doprinio izvoznom suficitu BiH. Tokom rata, ova industrija
pretrpjela je ogromne {tete.
Sada{nje stanje
Sada{nje stanje karakteri{e raslojavanje firmi unutar sektora
MEI na uspje{ne, potencijalno uspje{ne i neuspje{ne.
Proizvodnja ~elika, sivog i obojenog liva i ferolegura iskazuje
odre|eni napredak, dok je proizvodnja aluminija dostigla
kori{tenje kapaciteta 100 odsto.
I danas ovaj segment metalne industrije ostvaruje izvoz
oko 350 miliona KM/godi{nje, uz pozitivan odnos
izvoz/uvoz. Pojedine firme u oblasti saobra}ajnih sredstava,
ma{inogradnje i elektroindustrije, tako|er, pokazuju pozitivan
trend u poslovanju.
Ve}ina izvozno orijentisanih firmi iz oblasti MEI posjeduje
certifikat iz grupe ISO 9000 (preko 30 firmi).
Tr`i{te MEI, pored doma}eg, ve} je, uglavnom, orijentisano
na dr`ave biv{e Jugoslavije i bli`e evropsko okru`enje,
{to pokazuju podaci o spoljnotrgovinskom poslovanju.
Investiranje u ovu granu industije je apsolutno nedovoljno.
U 2001. godini iznosilo je svega 114 miliona KM ili
7,6 odsto od ukupno ulo`enih sredstava u pravne osobe.
Privatizacija u ovom sektoru nije dala o~ekivane efekte.
U brojnim preduze}ima nije do{lo do obaveznih ulaganja,
pa su ostvareni ~ak kontraefekti.
Izvori finansijskih sredstava za kreditiranje projekata u
MEI su nedovoljni i nepovoljni.
Identifikovani problemi i ograni~enja u razvoju
- Koncepcijsko i strategijsko lutanje u proteklih 10 godina
- Nezadovoljavaju}a, a te{ko promjenjljiva zakonska regulativa
- Skupa kreditna sredstva za modernizaciju i za nedostaju}i
obrtni kapital
- Visoke carine na repromaterijal, strojeve i opremu koji
se ne proizvode u BiH
- Porezi visoki i nestimulativni za strane ulaga~e, a u nekim
slu~ajevima kontraproduktivni, kao {to je slu~aj mazuta
kao repromaterijala
12

- Visoka cijena struje i prirodnog plina i telekomunikacijskih
usluga
- Izostanak stimuliranja izvoza i otvaranja novih radnih
mjesta
- Sporo uvo|enje `eljezni~kog transporta u privredne tokove
- Komplikovano i skupo dobijanje gra|evinske dozvole
za nove objekte
- Pote{ko}e u komunikacijama sa inostranstvom - vizni
re`im
- Komplikovana procedura kod uvoza i izvoza robe, pogotovo
za firme u manjim mjestima
- Spora i neu~inkovita privatizacija
- Izostanak potpore dr`ave za povrat izgubljenih i osvajanje
novih tr`i{ta
Pretpostavke za dalji razvoj
Ovaj segment industrije, i pored zna~ajnih o{te}enja i vi-
{estrukih gubitaka u toku ratnih dejstava i poslije rata, ima
naslije|en potencijal koji se, pored proizvodne opreme i
objekata, ogleda i kroz: elektroenergetske, termoenergetske,
komunikacijske, transportne i vodoprivredne objekte, tr`i-
{te, tradiciju, iskustvo, 18.700 zaposlenih in`injera i tehni-
~ara, te zna~ajan broj kadrova VSS, V[S i SSS spreme, koji
~ekaju na posao, zatim institute, fakultete, mre`u srednjih
tehni~kih {kola, in`injering i konsalting firme i dr.
Ovo je u svakom slu~aju nepobitna osnova za izgradnju nove
savremene proizvodnje utemeljene na novim tehnologijama,
znanjima i materijalima, informatici i robotici primijenjeno
novom dobu, zahtjevima i potrebama tr`i{ta, okru`enju i sl.
Ciljevi
Na osnovu svih ovih saznanja definisano je 10 ciljeva za
koje se procjenjuje da su realni i dostizivi za pet godina:
- pove}anje fizi~kog obima proizvodnje za 50 odsto,
- rast vrijednosti proizvodnje za 400 do 500 miliona KM,
- otvaranje 5.000 novih radnih mjesta,
- porast izvoza do jednu milijardu KM u 2008. godini,
- smanjenje uvoza i porast stope pokrivenosti,
- stopa rasta prosje~ne pla}e za 10 odsto godi{nje,
- okolinske pokazatelje u proizvodnji podi}i na zakonski
zahtijevani nivo,
- ve}inu firmi certificirati po odgovaraju}im standardima,
- osvojiti desetine novih proizvoda i ponuditi na svjetsko
tr`i{te,
- formirati organizovane industrijske zone za MSP i industrijske
klastere.
Strategija
Strate{ki pravci razvoja metalne i
elektro industrije Federacije BiH
Strate{ki pristup
Dostizanje postavljenih ciljeva razvoja definisano je
strate{kim pristupom koji podrazumijeva tri faze djelovanja
u toku narednih pet godina.
U prvoj fazi, u roku od jedne godine izvr{it }e se selekcija
firmi na “dobre”, “potencijalno dobre” (potrebno restrukturiranje)
i “firme za ste~aj”. Ovo razvrstavanje treba da
urade agencije za privatizaciju.
Druga faza podrazumijeva modernizaciju postoje}ih tehnologija
uvo|enjem automatike, informatike, podizanja
produktivnosti, kvaliteta proizvoda i usavr{avanje kadra.
Realizacija ove faze treba da se desi od 2004. do 2006. godine,
a uglavnom je zadatak poslodavca i menad`menta.
Tre}a faza djelovanja usmjerena je na instaliranje novih
tehnologija za nove proizvode sa novim kadrovima, primjereno
savremenim kretanjima u razvijenom svijetu. Mo`e da
se de{ava u postoje}im ili novoregistrovanim firmama. Trajanje
ove faze nije ograni~eno vremenom nego potrebnim
investicijama. U realizaciji }e u~estvovati poslodavci, investitori,
menad`ment i konsalting firme. Strate{kim pristupom
predlo`ena je proizvodna struktura MEI od postoje}eg
potencijala, koja je postavljena sa pet grana i dvadeset grupacija,
shodno predo~enom {ematskom prikazu (prilog I).
Razvojni pravci po granama
Analiziraju}i razvojne mogu}nosti po granama i grupacijama
proizi{li su o~ekivani prioriteti sa aspekta pove}anja
fizi~kog obima proizvodnje, osvajanja novih proizvoda, pove}anja
izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.
Prioriteti za podr{ku
Prvi prioriteti u ovom trenutku su “velike” uspje{ne firme
(Aluminij, Bhsteel, Energoinvest, Alloy Wheels, Elektrobosna,
Bnt-Tmh, Bira, Kapis, Feal, Unico Filter, Pobjeda,
Enker, Tmd…).
Ovim firmama (koje prognoziraju prihod preko 1,3 milijardi
KM/godi{nje i izvoz oko milijardu KM/godi{nje, zapo{ljavaju
oko 9.000, a u narednih pet godina jo{ 3.000 radnika,
pokre}u nove investicije, imaju stalno tr`i{te, te otvaraju
prostor za razvoj malih preduze}a) treba stvoriti uslove
za jo{ uspje{nije poslovanje, {to podrazumijeva smanjenje
ili subvencioniranje cijena energenata, smanjenje poreza i
doprinosa, ukidanje carina na repromaterijale i proizvodnu
opremu, bonificiranje novog radnog mjesta i dr.
Drugi prioritet, u pogledu proizvodnog aspekta, imaju
firme koje se bave monta`om investicionih objekata i proizvodnjom
procesne opreme, jer imaju zna~ajan neiskori{ten
potencijal. Uz ve}e anga`ovanje svih dr`avnih institucija,
ove firme treba osposobiti za nastupe na velikim svjetskim
gradili{tima.
Tre}i proizvodni prioritet su prosperitetne grane kao proizvodnja
komponenata za saobra}ajna sredstva i ku}anski aparati.
Redefinisanjem politike razvoja automobilske industrije
u pravcu pove}anja monta`e automobila, {to je zadatak dr`avnih
institucija, ova oblast bi tek dobila pravi zamah.
U grupaciji ku}anskih aparata treba stvoriti uslove za
podizanje kvaliteta proizvoda i pro{irivanje proizvodnog
asortimana i na ostale aparate i ure|aje koji se danas isklju-
~ivo uvoze.
13

Pored proizvodnih, u prioritete u prvoj godini realizacije
strategije, uklju~uje se:
stvaranje uslova za formiranje organizovanih industrijskih
zona za mala i srednja preduze}a i
priprema preduze}a MEI za obezbje|enje dozvola, shodno
va`e}im zakonima za za{titu okoli{a.
Upravljanje strategijom
Udru`enje MEI kao pokreta~ inicijative i autor Strategije
razvoja MEI brinut }e se za njenu implementaciju. Formirat
}e se tijelo koje }e sa~initi plan aktivnosti, na~in pra}enja
i izvje{tavanja. Uredit }e se kvalitetna web stranica.
Svake godine vr{it }e se analiza, pravit }e se novi akcioni
plan realizacije postavki ove strategije.
Prilog I
PRIJEDLOG MOGU]EG IZGLEDA STRUKTURE MEI
14

15
Prilog II
AKCIONI PLAN REALIZIRANJA PRIORITETA ZA 2003. DO 2004.

Okrugli sto
Rasadni~ka proizvodnja u funkciji
podizanja {umskih kultura
U sklopu Sajma “EKO BIS 2003” odr`an je okrugli sto o
rasadni~koj proizvodnji u funkciji podizanja {umskih kultura
u organizaciji JP “Unsko-sanske {ume”. Okupio je
eminentne stru~njake iz oblasti {umarstva BiH i Republike
Hrvatske, kao i brojne privrednike
16
U uvodnom izlaganju mr [efik Kori~i}, direktor
JP “Unsko-sanske {ume”, osvrnuo se na historijat
podizanja {umskih kultura i nasada na podru-
~ju koje obuhvata ovo javno preduze}e. Dosada{-
nja iskustva u gospodarenju sa kulturama rasadni-
~ke proizvodnje pokazuju da se ovoj proizvodnji
nije davao veliki zna~aj i konstatovano je:
- u {umske kulture su ulo`ena velika sredstva;
- pozitivni efekti {to se ti~e kori{tenja drvne
mase iz kultura nisu blizu o~ekivanih;
- {ablonski pristup u podizanju kultura ~esto je
bio prisutan, {to je rezultiralo krivim odabirom
vrsta ponekad sa nedopustivim elementima pomodarstva;
- vr{ene su gole sje~e ~esto dobrih izdana~kih
{uma, a na takve povr{ine uno{ene neadekvatne
vrste po{umljavanjem, {to se
pokazalo totalnim proma{ajem;
- {umske kulture su bile ~esto prepu-
{tene same sebi;
- planovi po{umljavanja su bili nerealni;
- neprilago|enost drvne industrije
preradi tanke oblovine iz kultura;
- dogovoriti plansku proizvodnju sadnog
materijala na nivou BiH;
- izbalansirati u~e{}e autohtonih li{-
}ara u proizvodnji sadnog materijala;
- pristupiti izradi registra sjemenskog
materijala, jer }e se jedino na taj na~in
proizvoditi sadni materijal poznatog porijekla;
- u uzgojnim planovima obratiti ve}u
pa`nju njegom prirodnog podmlatka,
proredima u izdana~kim {umama, te prevo|enju
uzgojnog oblika u vi{i.
Ako se ne pristupi izradi planova i
strategije proizvodnje {umskih kultura,
na tr`i{tu }e sve vi{e biti sadnog materijala
nepoznatog i sumnjivog porijekla.
Moramo shvatiti da na{e podru~je prati i
niz geografskih i klimatskih specifi~nosti,
onda je podizanje rasadnika autohtonih
vrsta vo}a i {umskih sadnica potrebno,
jer bi ove sadnice prednja~ile u kvalitetu u
odnosu na uvozne.
U okviru okruglog stola prezentirana je i primjena
GIS-a (geografsko-informacionog sistema)
u {umarstvu.
Za upravljanje i ekonomi~no poslovanje potrebno
je imati preglednost izvr{enih radova, onih koji
su u toku izvo|enja, te kvalitetno planiranje. Preko
80 odsto odluka u upravljanju ima prostorni karakter.
To je ponukalo da se uvede GIS.
Moraju se prikupiti podaci vezano za prostor,
odnosno izraditi kvalitetne digitalne {umarske karte,
kao i podaci koji su vezani za odre|eni dio {umskog
podru~ja. Svi podaci se sistematiziraju i spajaju
sa digitalnim kartama tako da mogu preko Interneta
biti na usluzi korisnicima. Prednost GIS-a
je mogu}nost primjene iste digitalne karte terena
kao podloge za prikupljanje podataka o vi{e prirodnih
resursa, olak{ava vr{enje nastalih promjena,
mogu}nost postavljanja upita, dnevno a`uriranje
podataka, transparentnost podataka, mogu}nost
pristupa vi{e korisnika, mogu}nost povezivanja vi-
{e privrednih podru~ja zavisno od interesa projekta.
[emsa ALIMANOVI]
NORD ENT Te{anj
Program masivnog
namje{taja
Prije pet mjeseci u rad je pu{tena tvornica masivnog namje{taja
od plemenitih li{}ara kao poduze}e sa mje{ovitim
kapitalom. Vlasni{tvo je 70 odsto porodice ]ostovi}, iz
Te{nja, i 30 odsto kompanije 40A, iz Holandije. U opremanju
NORD ENT-a u~estvovala je sa odre|enim sredstvima i
Vlada Holandije preko agencije “SENTER”.
Prilikom “Dana otvorenih vrata”, 19. novembra, prezentiran
je proizvodni program poduze}a NORD ENT, s naznakom
da }e se prezentacija proizvodnog programa vr{iti svake
godine.
Proizvodi su napravljeni od masivnog drveta plemenitih
li{}ara uz upotrebu savremene tehnologije koja osigurava
potpunu za{titu okoline. Povr{inska obrada se vr{i uljnim
premazima, {to nije kod nas u praksi, a ovim na~inom povr{inske
obrade posti`e se visoki kvalitet obrade proizvoda.
Proizvodi su isklju~ivo namijenjeni za izvoz i radni nalozi
se rade na osnovu prodaje proizvoda. Na Me|unarodnom
sajmu namje{taja, koji }e se odr`ati sredinom januara
2004. godine, prvi put }e se predstaviti i NORD ENT sa
svojim proizvodima.
[. ALIMANOVI]

Kako dovesti goste na selo?
Pi{e: Drago BOZJA, dipl. oec.
Da li je u dana{njim uvjetima mogu} seoski turizam? * Vikend turist je povremeni korisnik dijela
svog odmora, a tu su i oni koji u paket aran`manu drugih vidova turizma (kongresni, sportski itd)
imaju i ponudu posjete planinskom selu * Moramo znati {to to tra`i budu}i turista osim promjene
ambijenta?
U svako seosko podru~je se dolazi vlastitim ili organiziranim prijevozom. Iz grada se odvajamo nekom prometnicom, boljom
ili gorom. Na{ prvi susret sa “netaknutom prirodom” je kroz okna vozila. Sve je dobro dok pogled usmjeravamo na daleke
pejsa`e. Spustimo li pogled k bli`em okoli{u, nailazimo na prva razo~aranja. Ne treba detaljizirati, ~uvanje okoli{a nije nam
vrlina. Kako to rije{iti? Tko je nadle`an? Nedostaje sistem. Povremene kampanje nisu rje{enje.
Dolazimo do sela. [to nas tu ~eka? Tko i kako. Prvi utisak je i te kako va`an.
Ako posjetimo neko slovena~ko ili austrijsko selo i prelistamo neki prospekat sa sadr`ajem ponude, vidje}emo da je jasno
definirano {to je obaveza komune, a {to treba da ~ine sami mje{tani. Tu su ure|eni standardizirani panoi sa nazivom sela; nekim
znamenjem koje karakterizira to mjesto; ili poko{ena i ure|ena travnata {karpa sa jedne od strana ulazne prometnice na kojoj
se nalazi mala cvjetna oaza; ili ograda od cijepanog drveta “baskije”; cvjetni aran`man u izdubljenom deblu, ure|ena javna
~esma itd.
Stanovati u gradu, privremeno ili stalno, a povremeno dolaziti u svoje selo u cilju razvoja tog seoskog turizma je neostvarivo.
U gradu je posao, obi~no, za minimalno osiguranje egzistencije.
Stalni boravak na selu omogu}ava bavljenje poljoprivredom, koje, osim {to stvara dohodak i osigurava egzistenciju, mo`e
da da i minimalni vi{ak za ulaganje u turizam. Razvoj turizma ne mo`e se realizirati preko no}i.
Kako razviti seoski turizam u na{im uvjetima? Mo`da }e se odgovor na}i u slijede}em, za sada neobjavljenom oglasu:
Turisti~ka zajednica
_____________________________
U cilju realiziranja projekata za razvoj seoskog - umjerenog - humanog turizma
O b a v j e { t a v a
Sve zainteresirane da se jave ovoj Zajednici zbog potrebnih informacija
1. Svim subjektima na selu - seoskim gazdinstvima i pojedincima koji `ele da se pored svoje redovite djelatnosti po~nu
dodatno baviti i seoskim turizmom
2. Bankama koje su zainteresirane da finansiraju - kreditiraju razvoj seoskog turizma
3. Turisti~kim agencijama koje smatraju da imaju interes da se uklju~e u agencijske poslove za plasiranje te vrste turisti-
~ke usluge
4. Planinarske organizacije koje u okviru svojih aktivnosti `ele i mogu da u okviru umjerenog turizma ponude svoje usluge
stru~nih kadrova
5. Individualni stru~ni djelatnici iz oblasti ugostiteljstva, trgovine, zanatstva
6. Turisti~ke zajednice kantona, `upanija
7. Op}ine
8. Razne humane i druge me|unarodne organizacije
9. Javni mediji
10. Svi ostali koji smatraju da u tom vidu turizma mogu na}i svoj interes
Svi zainteresirani mogu da se jave
Svakog dana od 09 do 12 sati u prostorijama ___________________
Telefaks ili e-maila na ____________________________
Prijave }e se primati do zaklju~no _________________________
Plenarni sastanak svih zainteresiranih odr`at }e se dana_________
u prostorijama _______________________ u ___________ sati
Za sada je ovo fikcija. Uvjetno je da poziva~, odnosno inicijator bude turisti~ka zajednica. Ostaje da se razmisli da li to treba
biti na op}inskoj ili vi{oj razini. Mo`da, ipak, na vi{oj, uz usku suradnju sa op}inskim vlastima kao neposredno zainteresiranim.
Interesantna je pri~a o Slovencu koji je obi{ao dosta svijeta i zaljubio se u Umoljane. Poma`e seljanima na svoj na~in i koliko
mo`e, bez osobnog interesa, osim da mo`e do}i kad ho}e, da ima uvijek gdje prespavati i jesti doma}u hranu. Zna dobro
planinske staze na Obalj, Viso~icu, Krvavac, spu{tao se i u Rakitnicu. Rado sjedi pred Rahiminom ku}om i gleda tamo prema
Viso~ici i Puzimu. Zna on {to je ve~ernje sijelo kod nekog od doma}ina. Jahao je bosanskog konji}a. Skijao je. Pije doma}e ki-
17

Ka{alj je strahovito ubrzan i eksplozivan izdisaj,
~iji je cilj izbaciti strane ~estice (bakterije, viruse,
~estice dima) koje dospiju u disajne puteve,
ili pak ukloniti stvoreni sekret i sluz. To je nagli
zvu~ni izdisaj, gdje je brzina izdahnutog zraka
oko 100 puta ve}a nego u normalnom izdisaju.
^esto se javlja kao dodatni problem kod oboljenja
uzrokovanih virusima, kao {to su prehlada ili
gripa, ali i u drugim stanjima ili kao posljedica
uzimanja nekih lijekova (npr. antihipertenziva).
Trebamo razlikovati razli~ite vrste ka{lja, a zatim
ih odgovaraju}e lije~iti
Vrste
selo mlijeko i jede doma}i kruh. Redovito ponese su{eno meso
i kajmak. Ne tra`i mnogo. @eli da dovede svoje prijatelje iz
Republike Slovenije.
Osim {to se njemu i jo{ nekim proda malo kajmaka, sira i
naplati popijeno mlijeko, proda par ~arapa od ov~je vune, ili
ve} pomalo zaboravljene zabjela{ni~ke rukavice, te{ko da se
mo`e govoriti o razvijenom turizmu.
U selu ili pokraj njega mogao bi da bude objekat koji bi
pru`ao skromnu ugostiteljsku uslugu, mo`da i sa smje{tajnim
kapacitetom i trgovinom koja bi plasirala prvenstveno artikle
doma}e proizvodnje i suvenire koje treba izvu}i iz bogate
etnografske ba{tine. Da li bi bilo mogu}e izgraditi i opremiti
barem jednu pravu bosansku obiteljsku ku}u sa svim sadr`ajima
gdje bi se na licu mjesta vidio i do`ivio (jasno, uz naknadu)
nekada{nji autohtoni na~in `ivota u tom kraju?
Dakle, do{li smo do zida. Uzalud svi elaborati i ekspertize.
Uzalud i sve pri~e i `elje. Da li je mogu}e da oni koji obr}u
veliki novac na|u interes u dugoro~nom programu koji }e
omogu}iti osiguranje egzistencije mnogim mje{tanima planinskih
sela i da se postupno po~ne razvijati onaj dio gospodarstva
usko vezan za turizam, a to su obiteljski pogoni koji }e
doprinijeti i pojavljivanju kupaca, a kojih je sve manje? Kona-
~no se mora shvatiti da se ne mo`e `ivjeti samo od trgovine.
Bez proizvodnje i uslu`nih djelatnosti nema napretka.
Preneseno iz lista Turist Turisti~ke zajednice FBiH
/skra}ena verzija/
Fiziolo{ki, ka{alj je refleksna reakcija na nadra`aj sluzoko`e
bilo kojeg dijela disajnih putova, a za to mogu biti krive
razne ~estice pra{ine, dima, plinova ili zaga|enja. To je
obrambena fiziolo{ka mjera koja treba osigurati prohodnost
disajnih putova.
Ako je ~est i tvrdokoran, jako umara pacijenta, jer pokre-
}e mnoge grupe mi{i}a (grudni ko{, trbu{ne mi{i}e), ometa
odmor i san, smanjuje apetit i obara otpornost cijelog organizma.
Stoga svaki tvrdokorni ka{alj treba razjasniti lije~nik.
Osim {to je neugodan bolesniku, njime se iska{ljavaju uzro-
~nici bolesti, te direktno {teti i zdravim osobama u neposrednoj
blizini oboljelog.
Faringealni ili `drijelni - Suh, dosadan, ~e{}i no}u, ponekad
toliko dugotrajan da mo`e izazvati povra}anje. Uzroci
upale su u podru~ju nosa, sinusa, krajnika itd. Cije|enje
sadr`aja iz sinusa, epifaringsa niz `drijelo, stalni je nadra-
`aj.
Laringealni ili grkljanski - Sluznica grkljana je zbog
upale (virusi, bakterije) ote~ena i ote`an je protok zraka. Nakon
te{kog, ~ujnog udisaja, slijedi promukao ka{alj, koji djeluje
kao lave`, zbog ote~enih glasnica.
Roditelji djece sklone laringitisu odmah moraju potra`iti
pomo} lije~nika zbog mogu}nosti gu{enja, a terapija uklju~uje
antihistaminike, antibiotike, kortikosteroide, kisik itd.
Hripavac, veliki ka{alj - Akutna, infektivna respiratorna
bolest uzrokovana mikroorganizmom bordetella pertusis. Zahvaljuju}i
cijepljenju (Di Te Per Parper i Polio), ~ak i necijepljeni
danas rijetko obolijevaju od hripavca.
Hroni~ni produktivni ka{alj - Kroni~an i dugotrajan uz
iska{ljavanje, osobito ujutro, ukazuje na kroni~ni bronhitis.
Sadr`aj koji se iska{ljava mo`e postati `uto-zeleni i gnojan
kod bakterijskih infekcija.
Alergijski ka{alj - Prate ga alergijske bolesti disajnog
sustava - astma i alergijski rinitis.
Alergijski rinitis ili peludna hunjavica je alergijska bolest
sluznice nosa i sinusa, kao reakcija na razne alergene poput
peludi trava, stabala i korova, ku}ne pra{ine, grinju iz ku}ne
pra{ine, `ivotinjske dlake, perje, plijesni ili reakcija na sastojke
prehrane (jaja, riba, meso, orasi, jagode itd).
Naj~e{}e je sli~an kihanju, uz svrbe` u nosu, sluzavu sekreciju
iz nosa, pe~enje u o~ima i suzenje. Zbog grebanja u
grlu ka{alj se nastavlja u suho ka{ljucanje.
^esto se alergijski rinitisi pro{ire na donje di{ne putove, te
prelaze u astmu, zbog ~ega je bitno na vrijeme po~eti lije~enje.
18

Iz apoteka
Ka{alj i kako ga lije~iti
Smiriti ili potaknuti?
Kod svakog bolesnika koji ka{lje va`no je utvrditi
i lije~iti uzrok, a ako je potrebno primijeniti i simptomatsku
terapiju. Kod podra`ajnog ka{lja uzrokovanog
upalom gornjih di{nih putova, antibiotici se
daju samo ako se procijeni da je uzrok bolesti bakterijski,
a ne virusni.
Va`no je osigurati prohodnost nosa, a zrak koji se
udi{e treba biti ~ist, ovla`en i zagrijan, kako bi se
omogu}ilo disanje na nos. Kapljicama za nos smanjit
}e se otok sluznice nosa i sekrecija koja se cijedi u
`drijelo, pa }e prestati razlog za podra`ajni ka{alj.
Kada je uzrok ka{lja nepoznat, a ka{alj nije koristan,
nego je smetnja i ~ak opasnost za bolesnika, treba
ga umiriti lijekovima, bez obzira na njegov uzrok.
Ako je tvrdokoran, neproduktivan i suh, lije~i se
ili ubla`uje antitusicima, koji djeluju na centar za ka-
{alj u produ`enoj mo`dini ili na aferentne ili eferentne
putove refleksa za ka{alj.
Ako je produktivan, s iska{ljajem zbog upale i
otoka di{nih putova, lije~i se sekretoliticima ili ekspektoransima,
koji poma`u razvodnjavanju gustog, ljepljivog sekreta i
tako olak{avaju iska{ljavanje, smiruju ka{alj i olak{avaju disanje.
Pacijent i okolina nikako ne bi smjeli pu{iti. Prostorije moraju
biti provjetrene, suhe, ne previ{e tople niti hladne. Va`no
je posavjetovati se s lije~nikom i koristiti optimalne lijekove
za ka{alj. Kod ku}e mogu se koristiti i biljni sirupi, eteri~na
ulja, med (ako se ne radi o alergiji), ~ajevi itd.
Produktivni ka{alj
Ekspektoransi ili sekretolitici
(sredstva za iska{ljavanje)
Ukoliko je u plu}ima prisutan sekret, govorimo o produktivnom
ka{lju, koji je za organizam koristan, jer omogu}uje da
se taj sekret izbaci iz di{nih puteva. Upravo zbog toga, treba
ga potaknuti, a iska{ljavanje olak{ati uzimanjem odre|enih
farmaceutskih pripravaka. Biljni lijekovi, naj~e{}e ~ajevi i sirupi
poti~u sluznicu di{nih puteva da izlu~uje vi{e teku}ine,
koja omek{ava gust i `ilav sekret u plu}ima, razrje|uje ga i tako
~ini lak{im za iska{ljavanje. Sredstva kojima se poti~e i
olak{ava iska{ljavanje se nazivaju ekspektoransima. Postoji
niz sintetskih preparata koji se izdaju na osnovu lije~ni~kog
recepta, ali i niz biljnih preparata. U tu svrhu se naj~e{}e koriste
ekstrakti:
- Jagor~evine - sadr`i kemijske tvari (saponine) koje podra`uju
sluznicu `eluca, te tako, posredno, poti~e `lijezde u
plu}ima da lu~e rijetki sekret i olak{avaju iska{ljavanje.
- Timijana - poti~e izlu~ivanje i razrje|ivanje sluzi u di-
{nim putevima, pa na taj na~in olak{ava iska{ljavanje, ali i
ubla`ava upalu jer djeluje kao antiseptik.
- Islandskog li{aja - razrije|uje sluz u di{nim organima,
olak{ava iska{ljavanje i djeluje blago antibiotski.
- Br{ljana - djelovanjem aktivnih tvari iz lista br{ljana dolazi
do razrije|ivanja bronhalne sluzi, ali i do opu{tanja mi{i-
}a di{nih puteva, te smirivanja ka{lja.
Da bi djelovanje ekspektoranasa bilo {to djelotvornije, va-
`no je uz njihovu primjenu u organizam unositi i ve}u koli~inu
teku}ine, koja }e omek{ati sekret i olak{ati iska{ljavanje.
Omek{avanje sekreta i njegovo lak{e iska{ljavanje omogu}uje
i inhalarinje tople vodene pare u kombinicaiji sa eteri~nim
uljima (timijan, eukaliptus, kamilica i sli~no). Primijeti}ete i
da porcija tople supe nakon {to je pojedete olak{ava iska{ljavanje,
upravo zahvaljuju}i udisanju pare tokom jela.
Suhi ka{alj
Antitusici (sredstva protiv ka{lja)
Druga vrsta ka{lja je suhi, nadra`ajni kod kojeg u di{nim
putevima nije prisutan sekret koji treba iska{ljati. Treba ga
umiriti, jer izaziva bol, te iscrpljuje bolesnika. Sredstva koja
se koriste za ubla`avanje ka{lja nazivamo antitusicima.
Antitusici se smiju koristiti samo u slu~aju suhog ka{lja.
Ukoliko se upotrijebe u slu~aju prisutnosti sekreta u plu}ima
koji je potrebno izbaciti, mogu biti i {tetni. Tada se iska{ljavanje
smanjuje, a zaostali sekret u plu}ima mo`e biti podloga za
razvoj bakterija koje mogu dovesti do ozbiljnijih upala.
Naj~e{}e se, kao bla`a sredstva protiv ka{lja, koriste sirupi koji
sadr`e sluzi korijena i lista bijelog sljeza. Te sluzi obla`u
sluznicu usta i grla, te na taj na~in umanjuju podra`aj na ka-
{alj, ali i {tite sluznicu od daljnjeg isu{ivanja. Korisno je i
odr`avati vlagu zraka u prostoriji u kojoj bolesnik boravi naro~ito
u sezoni grijanja kada je zrak pretjerano isu{en. U tu
svrhu mogu poslu`iti elektri~ni ovla`iva~i zraka koji otpu{taju
ta~no odre|enu koli~inu vodene pare u prostoriju i u koje se
mogu dodati eteri~na ulja, te efekat u~initi dvojakim istovremeno
primijeniv{i i aromaterapiju.
19