Nove osnove privre|ivanja

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Skup{tina P/GKFBiH
Nove osnove privre|ivanja
Tre}a sjednica Skup{tine P/GKFBiH (drugog saziva)
odr`ana je sredinom marta * Razmatrani su i usvojeni
godi{nji dokumenti
Izvje{taj o radu za 2003. godinu, koji je
prezentirao Avdo Rapa, predsjednik Komore,
koji sadr`i aktivnosti organa i Stru~ne slu`be
Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH,
te obuhvata sektorske aktivnosti, dobio je punu
podr{ku zastupnika u Skup{tini.
Poslovnu 2003. godinu karakterizirali su
uslovi u kojima su Vlada i zakonodavna tijela
donosili mjere i zakone koji su imali za cilj dalje
ure|ivanje i pobolj{anje poslovnog ambijenta i
okru`enja za bolje poslovanje privrednih subjekata,
uz istovremeno prisustvo i djelovanje
cijelog niza nepovoljnosti koje su kona~no
rezultirale daljim padom stepena rasta industrijske
proizvodnje na nivo od 4,8 odsto, dok je u
prethodnoj 2002. godini iznosio 9,2 odsto,
istakao je Avdo Rapa.
Prema analizama stanja u privredi, koje su
provedene u kantonalnim komorama i P/GKFBiH,
osnovni uzroci iskazanih trendova le`e u slijede}im:
- nedovoljnoj pogodnosti za razvoj malog i
srednjeg poduzetni{tva;
- sporom prestrukturiranju, oporavku, revitalizaciji
i modernizaciji ve}ih privrednih subjekata;
- iskazanim problemima i zastoju u provo-
|enju privatizacije,
- nedovoljnom ulaganju inokapitala, te
visokim kamatnim stopama za raspolo`ivi investicioni
kapital doma}ih i inozemnih banaka;
- nedostatku u~inkovitih podsticajnih mjera,
posebno u agraru;
- nedovoljnoj izgra|enosti mehanizama
za{tite doma}ih proizvo|a~a od nelojalne
konkurencije, posebno djelovanjem sporazuma
o slobodnoj trgovini u uslovima neizgra|enih
doma}ih stru~nih institucija;
- i dalje prisutnoj velikoj preoptere}enosti
privrednih subjekata sa obaveznim carinama,
porezima i doprinosima;
- u jo{ uvijek dobrom dijelu konzervativne
regulative koja se dalje mora uskladiti sa pozitivnom
praksom zemalja u tranziciji i sa razvojnim
ciljevima na{e privrede.
U partnerskim odnosima Vlade i P/GKFBiH i
dalje treba sistematski razrje{avati i izna}i najbolja
rje{enja za prevazila`enje istaknutog stanja
privrede.
Treba, svakako, ista}i i pozitivne trendove iz
pro{le godine koji su rezultat izuzetnih napora
privrednih subjekata posebno u nekim sektorima
djelatnosti: energetskom, baznom, metalskom,
prera|iva~kom, uslu`nim djelatnostima,
bankarsko-finansijskom sektoru, obrtni~kom i
drugim.
Saglasno okvirnom Programu aktivnosti
komora je, kao asocijacija svih subjekata u
privredi prema Zakonu o komorama, koji je bio
na snazi do isteka 2003. godine, djelovala na
globalnom planu u predstavljanju i zastupanju
interesa privrede FBiH pred zakonodavnim i
izvr{nim organima vlasti, te predstavljanju
privrede i njenih sektora na me|unarodnom i
regionalnom planu.
Istaknuto je da su se osnovne aktivnosti, u
smislu ure|enja privrednog ambijenta i razvoja,
odvijale u okviru strukovnih asocijacija.
2

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Pored toga, Komora je kroz svoje operativne planove
rada usagla{avane i donesene na Upravnom odboru
provodila aktivnosti u domenu osnovnih zadataka na:
- unapre|enju privrede i poduzetni{tva u cijelini,
- promociji privrede,
- edukativnim aktivnostima,
- informatici i
- izvr{avanju poslova iz javnih ovla{tenja.
U metodu rada na koordinaciji i usagla{avanju zajedni~kih
aktivnosti primjenjivana je redovita praksa odr`avanja
sastanaka kolegija predsjednika kantonalnih/`upanijskih
komora, zatim organizirani i programirani rad strukovnih
asocijacija, tematski i konsultativni sastanci sa pojedinim
preduze}ima, povezanim istom problematikom i poslovnim
interesom, te tematske rasprave po pojedinim prijedlozima
zakona koji reguliraju privredne odnose u FBiH i u BiH, kao
i tematske rasprava po makroprojektima zna~ajnim za
privredu u cjelini ili u pojedinim sektorima.
Parlament FBiH donio je Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o privrednim komorama u FBiH (“Slu`bene
novine FBiH”, broj 34/03) kojim je utvr|eno dobrovoljno
~lanstvo u komorama FBiH.
U vezi sa ovom izmjenom, a sa ciljem da se postigne
puni legalitet i kompetentnost Komore kao privredne asocijacije
u zastupanju njenih ~lanica pred zakonodavnim i
izvr{nim organima vlasti, kao i u me|unarodnoj privrednoj
saradnji, temeljni cilj ove privredne asocijacije treba biti
u~lanjenje {to ve}eg broja privrednih subjekata kako komora
ne bi predstavljala udru`enje ograni~enog broja subjekata,
bez adekvatnog legaliteta, kako u odnosu sa doma}om
GLASNIK
Privredna/Gospodarska komora
Federacije Bosne i Hercegovine
List izlazi mjese~no
Godina V
Broj 18
mart/o`ujak 2004.
GLASNIK ure|uje
Redakcijski kolegij:
@eljana Bevanda, glavni urednik,
Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,
~lanovi:
[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin
\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.
DTP: "Privredna {tampa"
Adresa:
Privredna/Gospodarska komora FBiH
- za Glasnik -
71000 Sarajevo
Branislava \ur|eva 10/IV
Kontakt osoba: Meliha Veli}
Telefon: 033/267-690
E-mail: m.velic@kfbih.com
Telefoni:
033/663-370 (centrala)
033/217-782
Faks: 033/217-783
www.kfbih.com
Izdava~:
"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo
[tampa:
"Birograf" Sarajevo
Gajev trg 2
Za {tampariju
Rizah Mustafi}
Besplatan primjerak
vlasti i institucijama tako i na regionalnom me|unarodnom
planu.
Da bi se taj cilj ostvario nu`no je izvr{iti zna~ajne promjene
u organizaciji, programskom djelovanju, u finansiranju,
kadrovskom osposobljavanju i racionalizaciji programa djelatnosti.
Tako su u organima i tijelima komore u toku pro{le
godine vo|ene {iroke aktivnosti u koncipiranju modaliteta i
nu`nih promjena, koje su rezultirale i prijedlogom novog
Zakona o komorama u FBiH, koji je usvojen na Vladi i predat
u skup{tinsku proceduru na razmatranje i usvajanje.
Transformacijom komorskog sistema komora se definira
kao privredna asocijacija, moderno organizirana primjereno
vremenu i novim zadacima, sa punom kompetencijom i zastupanju
i predstavljanju ~lanica, sa programima aktivnosti
koji }e biti usmjereni ka sistemskim rje{enjima i zakonoma
koji definiraju oblast privrede i ekonomije, te rje{avanju
konkretnih problema ~lanica iz svih sektora djelovanja.
Budu}u komoru treba da karakterizira jedinstvo u
~lanstvu, jedinstvenom registru ~lanica, jedinstvenom informati~kom
sistemu, u modalitetima organiziranja, programu
djelovanja i drugo.
Komore }e i dalje djelovati na globalnim zadacima
zadr`avanja partnerstva sa zakonodavnom i izvr{nom vlasti
u zastupanju interesa ~lanica, zatim na unapre|enju razvoja
privrede i poduzetni{tva, obavljanju javnih ovla{tenja, te na
poslovima informatike, edukacije, izrade razvojnih programa
i projekata, marketin{ko-promocionih i drugih pomo}i i
servisiranja ~lanica.
U skladu sa navedenim smjernicama budu}e aktivnosti
Komore, donesen je Okvirni program rada za 2004. godinu.
Finansiranje aktivnosti }e se realizirati kroz ~lanarine,
doprinose, kotizacije, prihode od konsulting usluga, od
obavljenih javnih ovla{tenja i iz drugih izvora.
Novinu u definiranju ~lanarine predstavlja model sa
jedinstvenom ~lanarinom za kantonalne i Federalnu
komoru. Donesena je odluka o ~lanarini koja je definirana u
odgovaraju}im fleksibilnim varijantama, sa mogu}no{}u da
privredni subjekti izaberu najpovoljniju, u pau{alnom iznosu,
koji je jednak iznosu upla}ene ~lanarine za 2003. godinu,
a za ~lanove koji nisu vr{ili uplate ~lanarine u 2003.
godini, u iznosu koji se dobije primjenom stope od 7%o
(sedam promila) na osnovicu koju ~ini bruto ispla}ene
pla}e zaposlenih u toj godini.
^lanarina prema broju uposlenih radnika do nivoa od
400 zaposlenih pla}ala bi se prema skali:
Broj uposlenika/zaposlenika
od
do
1
6
11
21
31
51
81
121
181
251
251
5
10
20
30
50
80
120
180
250
330
400
Iznos KM
20,00
40,00
60,00
80,00
150,00
250,00
350,00
500,00
700,00
1.000,00
1.200,00
Za ~lanove sa vi{e od 400 zaposlenih ~lanarina bi se
pla}ala na bazi ugovora sa komorama.
Mira IDRIZOVI]
3

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Privredne komore FBiH, Kantona Sarajevo i Crne Gore
Potpisale me|ukomorski
sporazum
Sarajevo, marta - Kako bi uspostavili intenzivniju saradnju, te unaprijedili ekonomske odnose
izme|u BiH i Crne Gore, Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Privredna komora
Kantona Sarajevo, te Privredna komora Crne Gore potpisale su po~etkom marta u Herceg-Novom
Sporazum o saradnji.
Sporazumom se pru`a podr{ka unapre|enju postoje}ih veza i uspostavljanju novih, organizovanjem
susreta privrednika, pojedina~nih posjeta, u~e{}a na sajmovima, izlo`bama i drugim promotivnim
manifestacijama. /ONASA/
Sporazum o saradnji
izme|u
Privredne komore Crne Gore,
Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine
i
Privredne komore Kantona Sarajevo
Da bi uspostavili tje{nju saradnju i unaprijedili ekonomske odnose izme|u Crne Gore i Bosne
i Hercegovine, Privredna komora Crne Gore, Privredna komora Federacije BiH i Privredna komora
Kantona Sarajevo, sporazumjele su se:
1. Da poma`u privrednicima obje zemlje da unapre|uju postoje}e veze i da uspostavljaju nove,
organizovanjem susreta privrednika, pojedina~nih posjeta, u~e{}a na sajmovima, izlo`bama i
drugim promotivnim manifestacijama;
2. Da informi{u svoje ~lanove o mogu}nostima za saradnju i da u svojim publikacijama i na sajtovima
objavljuju informacije u vezi sa ponudama i prodajom robe, usluga, tehni~ko-tehnolo{ke
saradnje - koje su od uzajamne koristi za obje zemlje;
3. Da redovno vr{e razmjenu informacija iz domena ekonomije, o zakonima i izmjenama
zakona i drugih propisa koji se odnose na ekonomske odnose sa inostranstvom, strana ulaganja i
privatizaciju;
4. Da dostavljaju usagla{ene prijedloge nadle`nim organima vlada svojih zemalja, radi stvaranja
sistemskih uslova za unapre|enje privredne saradnje i radi rje{avanja konkretnih problema;
5. Da ispituju mogu}nosti i formuli{u prijedloge za odstranjivanje prepreka koje mogu da
ometaju slobodan protok robe i kapitala u oba smjera;
6. Da razmatraju mogu}nosti razvoja, saradnje i razmjene know-how u domenu obuke, obrade
podataka, banke podataka i in`injeringa;
7. Da se anga`uju na unapre|enju svih oblika poslovne saradnje (trgovina, zajedni~ka ulaganja,
industrijska kooperacija i dr) izme|u Crne Gore i BiH, i da podsti~u svoja preduze}a i preduzetnike
na tje{nju industrijsku i tehni~ku saradnju, radi uzajamne koristi za obje zemlje;
8. Da poma`u u rje{avanju sporova koji se eventualno pojave me|u ~lanicama;
9. Da preduzimaju inicijative na realizaciji ciljeva koji su postavljeni ovim Sporazumom;
10. Svaka strana obezbje|iva}e sredstva za finansiranje svojih aktivnosti;
11. Ovaj Sporazum mo`e se modifikovati razmjenom saop{tenja potvr|enih izme|u stranaka;
12. Sporazum je sa~injen u tri jednaka primjerka, za svaku komoru po jedan;
13. Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja i mo`e biti otkazan od bilo koje strane u
roku od {est mjeseci, pismeno.
Herceg-Novi, 05. 03. 2004. godine
Za Privrednu komoru
Crne Gore
Vladimir Vukmirovi}
Predsjednik
Za Privrednu komoru
Kantona Sarajevo
Kemal Grebo
Predsjednik
Za Privrednu komoru
Federacije BiH
Avdo Rapa
Predsjednik
4

Delegacija Vojvodine u posjeti P/GKFBiH
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Prezentirani trgovinski odnosi
U okviru svog dvodnevnog boravka u
Sarajevu, delegacija AP Vojvodine posjetila je,
po~etkom marta, Privrednu/Gospodarsku
komoru Federacije BiH. Vojvo|ansku delegaciju
sa~injavali su potpredsjednik Izvr{nog vije}a
AP Vojvodine Petar Mi{i}, potpredsjednik
Regionalne privredne komore Novi Sad dr
Danilo Tomi}, predstavnici Novosadskog sajma
Du{an Manojlovi} i @ivko Miljevi}.
Susretu s gostima prisustvovali su predsjednik
i potpredsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa i
Jago Lasi}, potpredsjednik Vanjskotrgovinske/-
Spoljnotrgovinske komore BiH mr Petar Milanovi},
kao i predsjednici `upanijskih/kantonalnih
komora u FBiH, te Stanimir Vuki~evi}, ambasador
Srbije i Crne Gore u BiH, i predstavnik
Ministarstva vanjskih poslova BiH Fuad \idi}.
Povod za sastanak bio je najava predstoje}eg
Drugog me|unarodnog susreta poslovnih
ljudi Novog Sada i Vojvodine sa poslovnim
ljudima gradova eks Jugoslavije i EU, koji }e se
odr`ati 21. i 22. juna 2004. godine, u Novom
Sadu. Predstavnici komora dali su podr{ku
odr`avanju ovog susreta.
Prezentirani su i dosada{nji trgovinski
odnosi izme|u AP Vojvodine i FBiH, te razmatrane
mogu}e mjere za pro{irenje i unapre|enje
saradnje u budu}em periodu, u obostranom
interesu. Obje strane slo`ile su se da robna
razmjena nije na zadovoljavaju}em nivou, a
kao glavne prepreke istaknuti su rad carinskih
slu`bi, veterinarske i sanitarne inspekcije, te
drugi problemi vezani za razmjenu robe.
Istaknut je i nedostatak podataka o ponudi i
potra`nji preduze}a s obje strane.
Susret s delegacijom AP Vojvodine pokazao
se kao dobra prilika da se sagledaju trenutni
problemi i iznesu konkretni prijedlozi za njihovo
prevazila`enje.
L. SADIKOVI]
Turoperatori u Herceg-Novom
Raditi na
zajedni~kom
promoviranju
U organizaciji Privredne komore Crne Gore
odr`an je sastanak predstavnika turisti~kih
poduze}a i turoperatora BiH i Crne Gore u
Herceg-Novom, 05. marta, u Hotelu Pla`a.
Iz BiH su bili turoperatori: “Fortunaturs” -
Mostar, “Globtur” - Me|ugorje.
Iz Crne Gore nazo~ili su predstavnici iz
“Budvanske rivijere” - Budva, “Ulcinjska rivijera”
- Ulcinj, “Korali” - Bar, “Boka” - Herceg-Novi,
“Mimoza” - Tivat, “Primorje” - Tivat, “Fjord” -
Kotor, “Onogo{t” - Nik{i}, “Institut Igalo” -
Herceg-Novi, “Exskluziveturs” - Budva,
“Montenegroekspres” - Budva, “Milo~er” -
Budva, “Utip Crna Gora” - Podgorica, “Sveti
Stefan hotels” - Sveti Stefan, te predsjednik PK
Crne Gore Vladimir Vukmirovi}, sa saradnicima.
U delegaciji iz BiH bili su i predsjednik
P/GKFBiH Avdo Rapa i predsjednik Privredne
komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo, sa
saradnicima.
Doma}ini `ele da se uzajamno pomognu
pri promoviranju turisti~kih resursa u Crnoj
Gori i BiH. Ukidanjem viznog re`ima o~ekuje
se pove}anje broja turista kojih je bilo 13.943 u
2003. godini.
Ovi poslovni partneri bili su i do sada
povezani, a imali su iste probleme: nemire u
regiji, likvidnost, prometnu nepovezanost..., pa
se nadaju njihovom razrje{enju.
Firme iz Crne Gore su zainteresirane da se
predstave na sajmovima u BiH, odnosno da
rade na obostranoj promociji.
D. B.
P/GKFBiH, u suradnji sa PKK Sarajevo i
PK Crne Gore, organizira
Promotivno
predstavljanje Luke Bar
koje }e se odr`ati 15. aprila 2004. godine u
sali Privredne/Gospodarske komore FBiH,
Sarajevo, Branislava \ur|eva 10, sa po~etkom
u 11,00 sati.
Predstavljanje kapaciteta i mogu}nosti Luke
Bar u pru`anju usluga.
Molim da va{u zainteresiranost za prisustvo
promociji potvrdite na telefon: 033 220 760 ili
faksom: 033 217 783.
5

6
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Me|unarodna konferencija o investiranju u BiH
Iskoristiti pogodnosti za uspje{no poslovanje
Me|unarodna konferencija o investiranju u BiH odr`ana je
u Mostaru, 26. i 27. velja~e, pod pokroviteljstvom
Predsjedni{tva BiH, visokog predstavnika za BiH, FIPE,
Vlade Hercegova~ko-neretvanske `upanije i drugih relevantnih
institucija. Okupili su se predstavnici iz cijelog
svijeta, odnosno ulaga~i iz vi{e od 50 zemalja, kao i
doma}i du`nosnici svih razina vlasti i brojni poslovni ljudi
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH dr Dragan
^ovi} je, otvoriv{i Me|unarodnu konferenciju o
ulaganju, kazao da je zami{ljena kao na~in da se
poruka o gospodarskim potencijalima i privrednim
mogu}nostima BiH uputi poslovnom svijetu
unutar i izvan njenih granica, te da }e po
zavr{etku njenog rada BiH odaslati novu i pozitivniju
sliku o sebi i svojim perspektivama.
Sudionicima se uvodnim i pozdravnim govorom
obratio i visoki predstavnik Paddy
Ashdown, a izlaganja su imali i eksperti iz
razli~itih oblasti: Adnan Terzi}, predsjedatelj
Vije}a ministara BiH, Ivo Sanader, premijer
Republike Hrvatske, Simeon Sakskoburgotski,
premijer Republike Bugarske, Dirk Reinermann,
predstojnik Ureda Svjetske banke za BiH,
Michael Humphreys, {ef delegacije Europske
komisije u BiH, Paolo Fiorentino, Uni Credito,
zamjenik glavnog operativnog du`nosnika i
voditelj Novog europskog odjela, Dragan Doko,
ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH, Josef Mayer, zamjenik ministra za
ekonomske odnose i rad Austrije, Peter Nicholl,
guverner Centralne banke BiH, Michael
Neumayr, ~lan Upravnog odbora Europske
banke za rekonstrukciju i razvoj, Howard Sumka,
direktor Misije USAID-a BiH, Schmidt, direktor
Daimler Chrisler Usluge AG, Pericles Venieris,
regionalni direktor Coca Cole za jugoisto~nu
Europu, Gunter Striedinger, predsjednik
Upravnog odbora Hypo-Alpe-Adria Bank,
Michael Henry, izvr{ni direktor In`injeringa i
razvoja, EGIS Group, te Mirza Hajri}, direktor
Agencije za promociju stranih ulaganja (FIPA).
Drugi dan je bilo zasjedanje na okruglim
stolovima po sektorima bankarstvo, industrija i
energetika, infrastruktura (transport i komunikacije),
poljoprivredno-prehrambeni i turizam,
trgovina i usluge.
Okrugli stol poljoprivredno-prehrambenog
sektora je privukao veliko zanimanje brojnih
poslovnih ljudi, a predvodio ga je moderator
Husein Ahmovi}, direktor Klasa.
Tema je bila prezentacija razvojnih projekata
iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije
u cilju animiranja potencijalnih investitora za
financiranje i zajedni~ka ulaganja u ove projekte.
Ciljevi ovog radnog stola bili su:
1. Prezentacija raspolo`ivih prirodnih resursa
u poljoprivredi BiH;
2. Mogu}nosti proizvodnje hrane u konvencionalnoj
i organskoj poljoprivredi;
3. Tr`i{ne potrebe za proizvodima agroindustrijskog
kompleksa u BiH;
4. Prezentacija razvojnih projekata u oblasti
proizvodnje hrane;
5. Uspostavljanje bilateralnih veza;
6. Za{to investirati u poljoprivrednu proizvodnju
i preradu u BiH;
7. Potpisivanje protokola, sporazuma i ugovora.
Raspolo`ivi resursi BiH su:
- poljoprivredne povr{ine 2.542.000 ha,
- oranice 1.024.000 ha,
- livade 471.000 ha,
- vo}njaci i vinogradi 97.000 ha,
- pa{njaci 950.000 ha,
- vodni tokovi i jezera su veoma zastupljeni
(me|u najbogatijim u Europi),
- more na jugu, a plovna rijeka na sjeveru
dr`ave,
- klimatski uvjeti su pogodni, koli~ine i raspored
oborina, te broj sun~anih dana, dakle, postoje
idealni uvjeti za razvoj `itarica, industrijskog
bilja, ranog i kasnog povr}a, ju`nog i kontinentalnog
vo}a, cvije}a, sto~arstva i ostalog.
[to se ti~e proizvodnje hrane u konvencionalnoj
proizvodnji, od raspolo`ivih ha oranica
obra|uje se svega 60 odsto, uz minimalnu
upotrebu mineralnih gnojiva i sredstava za za{titu
bilja. Intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom,
{to podrazumijeva navodnjavanje, mogu
se posti}i prinosi p{enice u ravni~arskom dijelu
do 5t/ha, a kukuruza do 10t/ha zrna. Mogu}nosti
proizvodnje ranog srednjeg i kasnog povr}a su
neograni~ene, pogotovo {to se u ju`nom dijelu
dr`ave mogu, s obzirom na povoljne klimatske
uvjete, te uz pravilnu plodosmjenu i navodnjavanje,
posti}i tri `etve godi{nje. Postoji vi{estruka
mogu}nost pove}anja povr{ina pod vo}njacima
kojih je danas u BiH oko 100.000 hektara.
BiH ima prirodno komparativne prednosti za
svjetsku proizvodnju jagodastog, ko{ti~avog i
jabu~astog vo}a kao zdravstveno ispravne hrane,
zatim livade, pa{njaci i {ume su ogromni potencijali
za proizvodnju meda, odnosno besplatna
p~elinja pa{a. Na oko 471.000 ha livada mogu}a
je ispa{a i proizvodnja sto~ne hrane, a pa{njaci na
oko 950.000 ha omogu}avaju brz razvoj sto~arstva.
Brdsko-planinsko podru~je je ogromni
potencijal za proizvodnju mesa i mlijeka na
organski na~in.
Prema procjenama, tr`i{ne godi{nje potrebe
BiH su u vrijednosti od 1,75 milijardi ameri~kih

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
dolara, a mogu}nosti proizvodnje su u vrijednosti
preko dvije milijarde USA dolara.
U 2003. godini uvezlo se u BiH hrane u vrijednosti
938 milijardi USD, a izvezlo svega 75 milijardi
USD. Zna~i, pokrivenost uvoza izvozom
hrane u BiH je oko osam odsto.
Industrijski kapaciteti na godi{njoj razini u
BiH su sljede}i:
- mlinski kapaciteti su oko 300.000 tona,
- prerada vo}a i povr}a oko 230.000 tona,
- mljekare oko 340.000 tona,
- meso i mesne prera|evine oko 120.000 tona,
- konditorska industrija i industrija tjestenine
je oko 15.000 tona,
- zna~ajni kapaciteti su i za proizvodnju voda,
pi}a i dr.
Doma}e kompanije su prijavile 60 projekata
iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, za
potencijalne inoulaga~e, koji obuhva}aju
sljede}e oblasti:
- Proizvodnja i prerada vo}a - sedam projekata,
- Proizvodnja povr}a - dva projekta,
- Proizvodnja i prerada gro`|a - tri projekta,
- Proizvodnja ljekovitog bilja i cvije}a - tri projekta,
- Proizvodnja sjemena i sadnog materijala -
dva projekta,
- Organska proizvodnja hrane - tri projekta,
- Razvoj proizvodnje mlijeka i mljekara u BiH
- {est projekata,
- Proizvodnja i prerada mesa - sedam projekata,
- Proizvodnja slatkovodne ribe - dva projekta,
- Proizvodnja prehrambenih proizvoda - 10
projekata,
Programi Evropske unije
Objavljen prvi poziv za RED
grantove
Prvi poziv za podno{enje projekata za EU grant fond za
regionalni ekonomski razvoj objavljen je 23. februara.
Fond za grantove iznosi 2,4 miliona eura i iskoristit }e se
za podr{ku ekonomskim razvojnim projektima {irom BiH.
Rok za dostavljanje prijedloga projekata je 30. april 2004.
godine
Cilj mu je da pomogne aktivnosti, koje su
namijenjene za: stvaranje ekonomskih uslova za
konkurentna mala i srednja preduze}a i biznise;
razvijanje izvoznih mogu}nosti; te razvijanje
tr`i{ta i rada.
Prvi poziv za projekte za sredstva Fonda bit }e
usmjeren na regionalne i lokalne razvojne agencije,
lokalne ekonomske NVO-e, poslovna
udru`enja i one organizacije koje rade u saradnji
sa op}inama ili drugim organizacijama. Pojedinci
- Proizvodnja izvorske i mineralne vode - {est
projekata,
- Ostalo: strojevi, navodnjavanje, organska
gnojiva i dr. - sedam projekata,
Jedan njihov broj je bio pripremljen za video
prezentaciju na engleskom jeziku.
Za{to investirati u agrokompleks u BiH:
- postoje prirodni resursi,
- postoje nezaga|ene povr{ine, vode i zrak,
- mogu}nost proizvodnje organske hrane,
- postoji tr`i{te unutar BiH,
- BiH ima ugovore o slobodnoj trgovini sa
zemljama okru`enja, gdje `ivi preko 60 milijuna
stanovnika,
- BiH je na vratima najve}eg svjetskog tr`i{ta,
- u agrokompleksu postoje obrazovni i
stru~ni ljudski resursi,
- ima dosta neprivatiziranih tvrtki koje se
mogu privatizirati pod povoljnim uvjetima,
- u BiH se uspostavlja pravna regulativa po
standardima EU,
- BiH ima stabilnu valutu od njenog uvo|enja.
Sve ove pogodnosti prepoznale su i iskoristile
uspje{ne doma}e kompanije poput Klasa,
Vegafruita, Vispaka, Akova Impexa, Lijanovi}a, Zeni~ke
industrije mlijeka, Farma meda, Dijamanta,
Sarajevske pivare, Banjalu~ke pivare, Mlijekoprodukta,
Vitinke, Tropika, Aleksandrije, PD Semberije.
Inoulaga~i su, tako|er, prepoznali mogu}nosti
uspje{nog poslovanja i investirali u tvrtke u BiH:
Meggle Biha}, Bimal Br~ko, Vitaminka Banja Luka,
Mira Prijedor, Lasta ^apljina, Sarajevski kiseljak
Kiseljak, Ledo ^itluk, re~eno je na Me|unarodnoj
investicionoj konferenciji u Mostaru.
Erina LASI]
i firme ne}e imati pravo da apliciraju. Neophodno
je kofinansiranje od drugih partnera. Minimalni
potrebni doprinos je 10 odsto, koji mo`e do}i od
op}ina, kantona ili entiteta, drugih donatora
(osim od drugih EU projekata), ili od samih
aplikanata.
Maksimalni iznos donacije, za bilo koji projekat,
}e biti 125.000 eura (dok nema ograni~enja
vezanih za veli~inu i obim projekta). Minimalni
iznos donacije }e biti 50.000 eura (a postoje i ni`i
iznosi za studije izvodljivosti). Vrste regionalnih
projekata, pogodnih za finansiranje, mogu da
obuhvate: poslovne centre, tehnolo{ke parkove,
biznis inkubatore, centre za pru`anje pomo}i
malim i srednjim preduze}ima, promoviranje
trgovine i investiranja, projekte koji se odnose na
turizam, pru`anje raznih vrsta savjeta i sve druge
projekte od regionalne va`nosti.
Obrasci za apliciranje mogu se dobiti u uredu
Evropske komisije u Sarajevu (Dubrova~ka 6,
telefon: 033 666 044).
Vi{e informacija mo`e se dobiti u uredu EU
RED projekta u Sarajevu:
M. M. Ba{eskije 6/III, telefon: 033 267 830, e-
mail: eured@eured-bih.org, www.eured-bih.org
L. S.
7

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Projekat
ADEC - Centar za poljoprivredni razvoj i edukaciju
Na Me|unarodnoj konferenciji o investiranju u Mostaru, na
okruglom stolu poljoprivredno-prehrambenog sektora,
predstavljen je interesantan projekt
Za projekat Agricultural Development &
Educational Centre Mostar (ADEC) je predvi|eno
da bude multifunkcionalni, me|uetni~ki
poljoprivredni centar sa svim aktivnostima i
uslugama relevantnim za poljoprivrednu industriju,
po~ev{i sa odabranim odjelima za demonstraciju
pri sto~arstvu i biljnoj proizvodnji,
poljoprivrednom obukom i savjetodavnim
uslugama. ADEC Mostar bi trebao biti organiziran
kao samostalna institucija sa me|uentitetskom
suradnjom, kojom }e upravljati u BiH registrirana
nevladina organizacija sa pravnim statusom
kao me|unarodna, humanitarna, nevladina
organizacija. Projektom je predvi|eno i osigurano
za kori{tenje 70 ha zemlji{ta. Ukupna financijska
ulaganja bi iznosila 8,5 milijuna KM.
Glavni cilj je pobolj{ati mogu}nosti ostvarivanja
dohotka i ekonomsko obnavljanje poljoprivredne
proizvodnje bazirane na etni~kom
pomirenju i suradnji u Hercegova~ko-neretvanskoj
`upaniji. Cilj uspostavljanja ADEC Mostar,
baziranog na suradnji izme|u BiH i Danske, bio
bi i osiguranje mogu}nosti obuke, demonstrativnih
aktivnosti i poljoprivredne savjetodavne
usluge poljoprivrednoj zajednici Hercegova~koneretvanske
`upanije i povratnicima.
ADEC Mostar je, kao demonstrativna, edukativna
i savjetodavna institucija, u mogu}nosti da
konstituira model za druge sli~ne centre u BiH, te
je predvi|eno da sadr`ava pet slijede}ih komponenti:
* Odjeli za demonstraciju da pokrivaju sva relevantna
polja proizvodnje pri vrtlarstvu,
ratarstvu, vo}arstvu, vinogradarstvu i sto~arstvu,
uklju~uju}i i proizvodnju mlijeka, eksperimentiranje,
razvoj i demonstriranje nove i prilago|ene
za za{titu okoline tehnologije u stalnom kontaktu
sa poljoprivrednicima;
* Poljoprivredna obuka na stru~nom i
tehni~kom nivou kako poljoprivrednika tako i
profesionalaca, stru~njaka, a sve to zahtijeva
sveobuhvatnu reformu i modernizaciju nastavnog
programa;
* Savjetodavne usluge bi trebale odgovarati
na zahtjev privatnog sektora za tehni~kim,
upravnim i ekonomskim informacijama i uslugama
za unapre|enje proizvodnje, produktivnosti i
profitabilnosti, a u isto vrijeme biti odgovorna za
za{titu okoline;
* Mini-kapaciteti za preradu poljoprivrednih
proizvoda za konzerviranje vo}a, povr}a, biljnog
ulja, proizvodnju mlijeka, preradu vune,
proizvodnju hrane za stoku, proizvodnju meda
itd, koji }e imati produktivnu i edukativnu svrhu;
* Sustavom tr`i{nog informiranja nastojati
u~initi postoje}e tr`i{ne uvjete, kao i koli~inske i
kvalitetne zahtjeve transparentnim i razumljivim
proizvo|a~ima, podr`ati zajedni~ka nastojanja
pri trgovini proizvoda i pobolj{ati ekonomsku
odr`ivost.
Korisnici bi bili poljoprivredne obitelji,
povratnici, raseljene osobe, privatne i dr`avne
poljoprivredne institucije i poljoprivredna industrija
Hercegova~ko-neretvanske `upanije.
ADEC je jedan idealan primjer za ~itav agrosektor
u regionu.
E. LASI]
Udru`enje poljoprivrede, prehrambene
i duhanske industrije i vodoprivrede
Sastanak sa ministrom
Na prijedlog nekih ~lanica Udru`enja
poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije
i vodoprivrede P/GKFBiH, predstavnike ove asocijacije
primio je na razgovor federalni ministar
poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Marinko
Bo`i}. Sastanak je odr`an 17. marta. U razgovoru
su istaknute pote{ko}e u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji, posebno u proizvodnji mlijeka.
Konstatirano je da je proljetna sjetva u toku, a da
proizvo|a~i nisu u mogu}nosti obezbijediti sve
repromaterijale za ovu aktivnost radi nedostatka
financijskih sredstava, a to je sada limitiraju}i
faktor. Poticaji u poljoprivredi nisu ispla}eni u
cjelini, a to }e se negativno odraziti na proljetnu
sjetvu, a time i na ukupnu proizvodnju i otkup
mlijeka, jer proizvodnja mlijeka po~inje na oranicama,
livadama i pa{njacima. U ovoj besparici
zemljoradnicima bi se koliko-toliko pomoglo da
im se {to prije dozna~e navedena sredstva kako bi
{to kvalitetnije i na vrijeme obavili proljetnu
sjetvu. Nagla{eno je da nije rije{eno pitanje kreditiranja
u poljoprivredi po cijeni kapitala koji je
prihvatljiv za ovu granu. Nakon rasprave ministar
Bo`i} je obe}ao da }e svi poticaji u poljoprivredi
za protekli period biti ispla}eni krajnjim korisnicima
~im se usvoji prora~un FBiH za teku}u
godinu.
B. SU^I]
8

Razmatran je Izvje{taj o radu za 2003. i Plan rada za 2004.
godinu; Prvi izvje{taj Ekspetnog tima o implementaciji
Strategije MEI i Informacija o stepenu realizacije Projekta -
Publikacija MEI.
Konstatirano je i zaklju~eno:
Odbor je usvojio Izvje{taj o radu Udru`enja, bez primjedbi,
shodno ~l. 22. Pravila o radu i organizovanju UMEI.
Na Plan rada za 2004. godinu Odbor nije imao primjedbi,
te ga je uputio na razmatranje i usvajanje na Skup{tini UMEI,
shodno normativnim aktima Udru`enja.
O radu Ekspertnog tima na implementaciji Strategije MEI
govorio je ]azim Talam, ~lan tima, i istakao aktivnosti u
ovom kvartalu.
Anto Rezi}, iz Aluminija Mostar, dao je podr{ku ovim
aktivnostima, te izrazio zadovoljstvo zbog Prijedloga izmjene
carinske tarife, kao i inicijative za izmjenu tarifnog sistema pri
kori{tenju elektri~ne energije.
Izvje{taj je primljen kao informacija, uz zaklju~ak da se i
dalje nastavi sa inicijativama prema institucijama sistema, s
ciljem stvaranja {to povoljnijeg poslovnog ambijenta.
Predsjednik Odbora Ramo Bu|evac informisao je
~lanove Odbora o toku aktivnosti vezanih za ranije donesenu
Odluku o izradi katalo{kog materijala metalne i elektro
industrije.
Prije odlu~ivanja, ~lanovima Odbora predo~en je i pisani
materijal iz koga se mogao vidjeti na~in predstavljanja, kao i
na~in izrade Projekta na bazi samofinansiranja, uklju~uju}i
rokove zavr{etka izrade katalo{kog materijala.
Odbor Udru`enja metalske i elektro industrije
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Sjednica Ekspertnog tima za implementaciju Strategije
U Sarajevu je, sredinom februara, odr`ana 8. sjednica
Odbora Udru`enja metalske i elektro
industrije (OUMEI), u pro{irenom sastavu. Pored
~lanova Odbora prisustvovali su i Ismet Pa{ali},
predsjednik PKUSK-a, i Asim Gradin~i}, predsjednik
PKSBK, te predstavnik Federalnog ministarstva
energije, rudarstva i industrije
Svi prisutni dali su podr{ku ovom projektu. Jednoglasno
je donesena odluka o izradi katalo{kog materijala metalske i
elektro industrije FBiH u {tampanoj i elektronskoj verziji,
kojom su precizirane obaveze. Po okon~anju posla, katalo{ki
materijal treba biti predstavljen Odboru, zatim i javnosti.
^lanovi Odbora informirani su o aktivnostima Komore: o
projektu Proizvodimo i kupujmo doma}e; Privrednoj suradnji
sa Ruskom Federacijom; te Obavijesti o odr`avanju Me|unarodnih
poslovnih susreta PAVE Graz 2004.
Odr`ana je i 3. sjednica Ekspertnog tima, zadu`enog za
implementaciju Strategije MEI. Radnom dijelu su se pridru`ili
predsjednik i dopredsjednik P/GKFBiH.
^lanovi Ekspertnog tima su, shodno zadacima
Operativnog i Akcionog plana Strategije, istakli i pote{ko}e u
realizaciji.
Konstatovano je da je u manjem ili ve}em obimu
pokrenuta aktivnost po svim ta~kama:
- Pripremljen je Prijedlog zakona o razvojnoj banci FBiH,
koji je prihva}en i od UO P/GKFBiH;
- Ura|en je Prijedlog izmjene carinske tarife, u skladu sa
zahtjevima privrednika i upu}en u proceduru;
- Definisan i pripremljen Projekat izrade katalo{kog materijala
u {tampanoj i elektronskoj verziji;
- Pokrenuto niz inicijativa prema institucijama izvr{ne
vlasti u cilju stvaranja boljeg poslovnog ambijent i sli~no.
Dogovoreno je da se pristupi daljnjoj konkretizaciji
zadataka:
Nositelji tematskih cjelina trebaju sa~initi plan aktivnosti
u okviru:
- stimuliranja izvoza,
- cijena energenata,
- intenziviranja uvo|enja ISO standarda,
- implementiranja okolinskih zakona,
- konkretizirati suradnju sa MIP-om,
- pripremiti prijedlog razvojnih pravaca elektro indusrije,
- izrade projekta pokretanja i razvoja clustera u FBiH, sa
jasno definisanom ulogom P/GKFBiH.
N. [EHI] - MU[I]
Dru{tvo za zavarivanje BiH
Odr`ana sjednica
Inicijativnog odbora
Pripremni sastanak Inicijativnog odbora obnoviteljske
Skup{tine Dru{tva za zavarivanje BiH odr`an je, u prostorijama
Energoinvesta, 24. februara. Prisustvovalo mu je {esnaest
stru~njaka iz oba entiteta, a predsjedavao je v. d. predsjednika
Mladen Rude`.
Prioritetno su razmatrani preregistracija i reaktiviranje
rada Dru{tva, u skladu sa novim Zakonom o udru`enjima i
fondacijama (“Sl. novine BiH”, broj 45/02, od 20. 09. 2002.)
Razmatran je Program i Statut Dru{tva za zavarivanje BiH.
Programom rada Dru{tva obuhva}ene su slijede}e
aktivnosti:
- suradnja sa privrednim subjektima i udru`enjima na
polju zajedni~kih programa i projekata za obnovu i razvoj
zemlje, sa aspekta tehnike i tehnologije zavarivanja;
- obnavljanje ~lanstva u Me|unarodnom institutu za
zavarivanje (IIW/IIS) i u~lanjenje u Evropsku federaciju za
zavarivanje (EWF);
- u~estvovanje u rje{avanju problematike sistema {kolovanja
kadrova iz oblasti tehnike zavarivanja;
- suradnja sa dru{tvima, institutima i laboratorijama, u
zemlji i inostranstvu, koje se bave problematikom zavarivanja
i sli~no.
Inicijativni odbor je podr`ao prijedlog skorog sazivanja
Skup{tine na kojoj }e se razmatrati i ponu|eni statut.
Predsjedavaju}i Inicijativnog odbora se zahvalio na
suradnji i razumijevanju, te pomo}i P/GKFBiH na obnavljanju
~lanstva u Me|unarodnom institutu za zavarivanje.
N. [. - M.
9

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
IX sjednica
Strukovna grupa
ugostiteljstva i turizma
U Mostaru je, krajem februara, odr`ana IX sjednica Strukovne grupe
ugostiteljstva i turizma u Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH
Istaknuto je da se na strukovnim grupama govori o problemima od vitalnog
interesa za Grupaciju, a rje{avaju se sporo. Podr`ana je ideja da se na svakoj sjednici
predstavljaju turisti~ke mogu}nosti FBiH radi informiranja.
^lanovima strukovne grupe pridru`ili su se i predstavnici kantonalnih komora
Zenice i Tuzle.
Na prijedlog kantonalnih komora izabrani su novi delegati u Strukovnoj grupi
koji }e zamijeniti neaktivne ~lanove ili one koji su oti{li na druge poslove. To su:
Kemal Mahmutovi}, direktor Hotela Tuzla, Tuzla, Nihad Kori} iz Kantonalne turisti~ke
zajednice Srednja Bosna, iz Travnika, Grgo Mikuli}, iz Turisti~ke zajednice
Zapadno-hercegova~ke `upanije.
Diskutovalo se i o Prijedlogu zakona o turisti~koj djelatnosti, jer nije napravljen
pomak u odnosu na dosada{nji. Smatra se da treba sa~ekati formiranje ministarstva
za turizam i temeljito rije{iti normativno ovu oblast.
Kao se moglo ~uti, ~lanak 57. majorizira turisti~ke zajednice i nije sukladan
ostaloj normativi koja regulira ovu oblast.
Mi{ljenja su da ova strukovna grupa mora u Komori imati ve}i zna~aj.
Nekad se isprepli}u aktivnosti turisti~ke zajednice i Komore u prezentaciji na sajmovima
i priredbama, a to bi trebalo izbje}i.
^lanovi Strukovne grupe su nezadovoljni nekim rje{enjima problema koje su isticali
u proteklom periodu. Porezi, doprinosi i ~lanarine se mijenjaju tijekom godine vi{e
puta. Zadovoljni su {to je uveden bezvizni re`im zbog ulaska turista u na{u zemlju.
Zakon o stranim ulaganjima jo{ je ko~nica, dok je Zakon o privatizaciji stalna
tema sastanaka zbog te{ko}a u primjeni.
Ovu granu svugdje u svijetu smatraju pokreta~em razvoja koja uz sebe ve`e vi{e
desetina drugih.
Prema statisti~kim podacima, registrirano je 506 pravnih lica u ugostiteljsko-turisti~koj
djelatnosti (podaci 04. 03. 2003.), a 4.494 obrtni~ke radnje (28. 04. 2003.).
Rije~ je, uglavnom, o obiteljskim firmama.
Afirmaciju na{e doma}e proizvodnje i ponude mo`emo valorizirati preko ove
djelatnosti. Za nas bi bio najprihvatljiviji administrativni i tranzitni turizam, iako s tim
ne mo`emo biti zadovoljni.
Nema dovoljne kontrole prijava gostiju. Statisti~ki podaci, od 01. do 12. 2003.
godine, pokazuju da je FBiH posjetilo 228.370 turista koji su ostvarili 509.540
no}enja. Od tog je 111.899 doma}ih ostvarilo 223.581 no}enje. Od ovog broja 90
odsto je no}enja u hotelima.
Ova turisti~ka godina ima u po~etku nepovoljan start zbog nemira u Europi, na
{to je turizam osjetljiv. Pad kupovne mo}i u zemlji, ~este izmjene propisa i nelikvidnost
i gubici u ovoj djelatnosti preneseni su iz pro{le, a 2002. godine predato je 476
zavr{nih ra~una.
Ostvareno je 101,456.000 KM ukupnog prihoda, dok je rashod bio 118,090.000
KM. U svim kantonima/`upanijama ugostiteljstvo i turizam su u gubitku. Po
izvje{tajima Federalnog zavoda za statistiku, u ugostiteljstvu i turizmu radilo je krajem
2003. godine 14.444 radnika i ostvarilo neto osobni dohodak od 390,14 KM.
O~ekujemo da }e se popraviti situacija u narednom periodu kroz najavljene izmjene
zakona i propisa i smirenja situacije u okru`enju.
Zanimljive su bile prezentacije na okruglom stolu Investicijske konferencije u
Mostaru, 26. februara 2004. godine:
- Fondacija za{tita Bjela{nice, Igmana, Treskavice i Rakitnice koju je predstavio
primarijus dr Alija Mulaomerovi};
- Lukava~ki sajam predstavio je direktor Izet Nuhanovi};
- Vla{i}expoturs sajam predstavio je direktor TZ Kantona Srednja Bosna Nihad
Kori}.
Dubravka BANDI]
Spisak kantonalnih
turisti~kih zajednica
Turisti~ka zajednica
Unsko-sanskog kantona
Direktor Turisti~kog ureda
Jasminka [u{ko
Biha}kih branilaca 2
Telefon/faks: 037-310-043
www.tzusk.com
Turisti~ka zajednica Tuzlanskog
kantona
Direktor Turisti~kog ureda
Almazaga ]atovi}
Trg slobode 2, zgrada Privredne
komore Kantona
Telefon/faks: 035-258-267,
061-148-558
Turisti~ka zajednica
Srednjobosanskog kantona
Direktor Turisti~kog ureda
Nihad Kori}
TIC na Vla{i}u 030-537-002,
kontakt osoba: Miro Mata{evi}
Erika Bransa bb
Telefon/faks: 030-511-588
Turisti~ka zajednica Kantona
Sarajevo
Direktor [emsudin D`eko
Zelenih beretki 22a
Telefon: 033-220-724, 220-721
E-mail: tour.off@bih.net.ba
Turisti~ka zajednica
Herceg-bosanske `upanije
Predsjednik Ru`ica Omazi}
Stjepana II Kotromani}a bb
Livno
Telefon/faks: 034-200-901,
200-904
E-mail: hbzu@hbtup.com
Turisti~ka zajednica Zeni~kodobojskog
kantona
Direktor Turisti~kog ureda
Omer ^abaravdi}
Mar{ala Tita 73
Telefon/faks: 032-441-050,
441-051
E-mail: turzedok@bih.net.ba
Turisti~ka zajednica Zapadnohercegova~ke
`upanije
Nema direktora
Predsjednik Ratko Kraljevi}
Telefon: 039-830-062
Faks: 039-830-063
Turisti~ka zajednica
Hercegova~ko-neretvanskog
kantona
Direktor Turisti~kog ureda
Andrija Kre{i}, zamjenik Semir
Temim
Ante Star~evi}a bb
Telefon: 036-397-350, 352, 353,
faks 036-397-351
Turisti~ka zajednica Bosanskopodrinjskog
kantona
v.d. Vesna Kuljuh, Gora`de
Telefon: 038-228-680
10

Nakon dugotrajne rasprave i analize postoje}ih propisa
do{lo se do saznanja da ne postoje prepreke za uvo|enje
akvizitera na tr`i{te kapitala preko brokerskih ku}a.
Udru`enje je predlo`ilo Komisiji za vrijednosne FBiH
papire da dopuni Pravilnik o uslovima i na~inu prijema i
obrade naloga za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira
izvan poslovnog prostora profesionalnih posrednika ili da
donese novi pravilnik kojim bi se regulisalo ovo pitanje. U
tom cilju Udru`enje je uputilo Komisiji prijedlog teksta za
uvo|enje akvizitera na tr`i{te kapitala.
Cilj je smanjenje {verca na ulicama, ulazak PIF-ova u kotaciju
~ime bi se smanjio interes za kupovinu dionica PIF-ova zbog
preprodaje, jer fiksnom zaradom imaju isti nov~ani efekat.
Naglasak bi bio na odgovornosti brokerskih ku}a za anga`ovanje
akvizitera. Pozitivan efekat bi se ogledao i kroz mogu}nost
odabira ovog fleksibilnog pristupa u odnosu na poslovnice sa
pravnim licima koja se do sada nisu pokazala efikasnim.
Smatra se da bi ovakav na~in doprinio ve}em prilivu
naloga na BTS, ve}oj transparentnost, {to ide u prilog
Brokeri
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Akviziteri na tr`i{tu kapitala
Upravni odbor Udru`enja profesionalnih
posrednika - brokerskih ku}a, u martu, je odr`ao
dvije sjednice * Raspravljalo se o neophodnosti i
mogu}nosti uvo|enja akvizitera na tr`i{te
kapitala preko brokerskih ku}a
o~ekivanog dolaska velikih institucionalnih investitora i
njihovog lak{eg servisiranja. Na ovaj na~in bi se obavila
edukacija, reklama brokerskih ku}a, pove}ala savjest i
znanje o tr`i{tu kapitala.
Upravni odbor Udru`enja je razmatrao zna~ajna podzakonska
akta kojima se reguli{e osnivanje, na~in rada i
organizacija brokerskih ku}a:
* Pravilnik o uslovima za uspostavljanje i na~in funkcionisanja
sistema interne kontrole profesionalnih posrednika
na tr`i{tu vrijednosnih papira;
* Pravilnik o uslovima i postupku izdavanja, obavljanja
i ukidanja dozvola fizi~kim licima i privrednim dru{tvima
za obavljanje brokerskih i dilerskih poslova u prometu vrijednosnim
papirima;
* Pravilnik o vr{enju emisije, prometa i u~esnika u
emisiji i prometu vrijednosnih papira;
* Uputstvo o obaveznim elementima Pravilnika o internoj
kontroli.
S obzirom na zna~aj dono{enja navedenih pravilnika,
Upravni odbor je zakazao sjednicu Skup{tine Udru`enja,
nakon ~ega bi se odr`ao sastanak sa predstavnicima
Komisije za vrijednosne prapire FBiH na kojem bi se
raspravile sve nejasno}e, te stavovi i mi{ljenja brokerskih
ku}a u povodu navedenih pravilnika.
M. IDRIZOVI]
SASE
Fiktivna ve}ina
dosada{njih darodavnih
ugovora
Sarajevska berza (SASE) je uvjerena da se u
dosada{njoj praksi prenosa vrijednosnih papira
na osnovu darodavnih ugovora u FBiH, u ve}ini
slu~ajeva, radi o fiktivnim darodavnim ugovorima,
izjavio je, sredinom marta, novinarima Almir
Begi}, direktor SASE
- Imamo saznanja da se u velikom broju darodavnih ugovora,
u stvari, radi o prisilnoj prodaji ili ~ak ucjeni radnika od
menad`menta ili pojedinaca koji su po interesu bliski
menad`mentu, a prenos vlasni{tva se vr{i na osnovu darodavnih
ugovora - kazao je Begi}. Prema njegovim rije~ima, dionice
se, vjerovatno, ne daruju, nego prisilno kupuju na na~in da
se zaobilaze aktuelni propisi i finansijski tokovi. Radnici dobijaju
novac za svoje dionice koje su “poklonili” po dosta ni`im cijenama
u odnosu na cijene koje su u tom momentu na tr`i{tu, te
na ovaj na~in “darodavci” bivaju znatno o{te}eni. - Dosada{nja
praksa ukazuje na to da je ‘darovanje dionica’ pogodan instrument
za pranje novca i finansiranje kriminalnih aktivnosti -
kazao je Begi}.
Prema podacima kojima raspola`e SASE, u toku 2002.
godine ukupno je “poklonjeno” 18,8 miliona KM, a u 2003.
preko 49,4 miliona KM, izra`eno po nominalnoj vrijednosti
dionica. Begi} je kazao da Sarajevska berza poziva Komisiju za
vrijednosne papire FBiH, Poreznu upravu i Finansijsku policiju
da zaustave dosada{nju praksu i defini{u transparentniji
na~in darivanja vrijednosnih papira, te pokrenu istragu u
pravcu otkrivanja fiktivnih darodavnih ugovora i njihovih potpisnika.
Prema njegovim rije~ima, Komisija za vrijednosne
papire smatra da u dosada{njoj praksi darovanja vrijednosnih
papira “cifre nisu zabrinjavaju}e”. Dosada{nja praksa prenosa
vlasni{tva nad vrijednosnim papirima preko darodavnih ugovora,
te dostupnost informacija o ovim transakcijama predstavljaju
najni`i nivo transparentnosti. Informacije vezane za darodavne
ugovore su apsolutno nedostupne javnosti. Dok je u
Republici Srpskoj i ostalim susjednim tr`i{tima darovanje vrijednosnih
papira mogu}e izvr{iti samo na osnovu krvnog
srodstva, u FBiH je to mogu}e uraditi bez ikakvih kriterija.
Registar vrijednosnih papira u FBiH omogu}ava prenos
vlasni{tva vrijednosnih papira na osnovu darodavnih ugovora,
uz proviziju od jedan odsto od nominalne vrijednosni dionica.
Sarajevska berza smatra da upravo ova visina naknade otvara
prostor za manipulaciju. - Nakon analize ove problematike
name}e se pitanje da li vjerujemo da je u BiH, koja je na rubu
socijalne egzistencije, za nepune dvije godine darovano preko
63 miliona KM, a da zaista ni u jednom slu~aju novac nije bio
instrument pla}anja - istakao je Begi}. Prema podacima
Komisije za vrijednosne papire, u 2003. godini darovane su,
izme|u ostalog, dionice privatizacijsko-investicionog fonda
(PIF) Naprijed Sarajevo, Ingram Srebrenik, Unevit Konjic,
Svjetlostkomerc Sarajevo, Univerzalpromet Tuzla, GP Bosna
Sarajevo, UPI Banka Sarajevo, Biha}ka pivovara Biha},
Grupex Velika Kladu{a, Velefarmacija Sarajevo, IGM Visoko,
PIF Prof-plus Sarajevo, @itopromet Mostar, Klas Sarajevo,
Svjetlost Sarajevo. /ONASA/
11

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Seminar
Pove}anje energetske efikasnosti
U organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH i
Regionalnog centra za okolinu, Ured za BiH, u izvedbi
Centra za tehnolo{ki i okolinski razvoj CETEOR, po~etkom
marta, odr`an je seminar pod nazivom “Odr`iva energetika”,
koja predstavlja upravljanje tokovima energije gdje su
interesi o~uvanja prirodne osnove za potrebe sada{njih i
budu}ih generacija na istom nivou posmatranja i djelovanja
kao i dru{tveni i ekonomski interesi sada{njih generacija
Uprili~en je sa ciljem podizanja nivoa znanja
na podru~ju upravljanja energijom, naro~ito u
privredi, ali i da se istakne uloga privrednih
komora na tom planu i utvrde njihovi zadaci.
S obzirom na to da energija predstavlja
zna~ajan dio privrednog poslovanja, potrebna je
stalna briga dr`avnih institucija da se smanji
energetska intenzivnost preduze}a, {to bi
pove}alo energetsku efikasnost tehni~kih i
tehnolo{kih sistema.
Ovo pobolj{anje je dvostruko: ekonomsko i
okolinsko. Oba vida se mogu naplatiti, jer
ekonomsko donosi pove}ani dobitak firmi, a
firma kod koje je do{lo do pove}anja energetske
efikasnosti spremna je to platiti.
Okolinsko pobolj{anje (sni`enje emisija u
atmosferu) mo`e biti napla}eno na dva na~ina:
manje pla}anje naknada za emisiju ili dobijanje
naknade ukoliko postoje emisioni plafoni u
dr`avi od onoga koji ima obavezu da snizi emisiju
podru~ja.
O zna~aju primjene Konvencija o prekograni~nom
zaga|ivanju zraka na velike udaljenosti
i o klimatskim promjenama govorio je
Aleksandar Kne`evi}, predstavnik CETEOR-a.
Konvencija o prekograni~nom zaga|ivanju
zraka na velike udaljenosti, donesena u @enevi
1979. godine, okvirni je me|unarodni ugovor i
doprinijela je izgradnji mehanizama me|unarodne
saradnje, iako ovi mehanizmi nisu tako
razvijeni kao kod konvencija koje su donesene
kasnije i odnose se na za{titu ozonskog sloja i
klimatske promjene.
Uz ovu konvenciju do sada je doneseno
osam protokola.
- U interesu na{e zemlje je da pristupi implementaciji
ove konvencije.
Pojedine termoelektrane vr{e odre|ena istra-
`ivanja tehnologija sni`enja emisije kiselih gasova,
te analiziraju mogu}nosti kreditnih zadu`enja za
nabavku i ugradnju odgovaraju}e opreme.
Me|utim, one ne uzimaju u obzir mogu}a
nepovratna sredstva koja se za tu svrhu mogu
dobiti kroz implementaciju Konvencije - istakao
je Kne`evi}.
Pristupanje protokolima, uz Konvenciju o
prekograni~nom zaga|ivanju zraka na velike
udaljenosti, preduslov je za dono{enje pravilnika
o grani~nim vrijednostima emisije uz entitetske
zakone o zraku.
Okvirna konvencija o klimatskim promjenama
UN-a, usvojena na Svjetskom samitu o okolini
i razvoju 1992. godine, kao krajnji cilj postavlja
stabilizaciju koncentracije stakleni~kih gasova
na nivo koji }e sprije~iti prijete}u ~ovjekom
uzrokovanu umije{anost u klimatski sistem.
- Klimatske promjene }e u narednih 20 godina
potpuno promijeniti geopoliti~ku sliku svijeta,
uvesti me|unarodno upravljanje prirodnim
resursima u svakoj pojedina~noj zemlji, kao i
me|unarodnu kontrolu prostornog ure|enja -
istakao je Kne`evi}.
Protokolom iz Kjota (1997. godine) odre|en
je iznos op{teg smanjenja emisije ekvivalentnog
CO2 za 5,6 odsto, a od 2008. do 2012. godine
treba posti}i stabilizaciju.
Osnovna poruka je da BiH mora {to prije
pristupiti Protokolu iz Kjota, jer raste interes
stranih dr`ava da svoje obaveze reguli{u smanjenjem
emisija u BiH.
U okviru seminara istaknuto je da P/GKFBiH,
kao asocijacija privrede, stvara ambijent za
privre|ivanje, te ima dvostruki zadatak:
- {irenje znanja u privredi i njeno povezivanje
u cilju zajedni~ke artikulacije interesa i zajedni~kih
akcija;
- uspostavljanje partnerstva sa dr`avom kako
bi se stvorio ambijent da su ulaganja u smanjenje
energetske intenzivnosti i pove}anje energetske
efikasnosti profitabilna.
Organizatori su predlo`ili organiziranje
Konferencije posve}ene pobolj{anju dr`avne
infrastrukture kada je rije~ o podsticajima za
pove}anje energetske efikasnosti, kao i
osposobljavanju privrednih komora za
uspostavu partnerstva izme|u privrede i dr`ave
na planu smanjenja tro{kova kori{tenja energije
u privredi i smanjenja zaga|ivanja okoline uslijed
energetskih transformacija.
Prisustvovali bi joj privrednici i predstavnici
dr`avnih organa.
S. VARUPA
12

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Nau~noistra`iva~ke institucije
Posjeta Institutu u Zenici
U okviru aktivnosti vezanih za implementaciju Strategije
razvoja metalske i elektroindustrije u FBiH, delegacija
P/GKFBiH i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i
industrije posjetila je u februaru Institut “Kemal
Kapetanovi}” u Zenici
Svaka ozbiljna proizvodnja u metalskoj i
elektroindustriji (MEI) ne mo`e se zamisliti bez
instituta sa osposobljenim i certificiranim laboratorijama,
aparaturama i kadrovima. ^esto su,
pogotovo za izvoznu proizvodnju, potrebna
slo`enija hemijska, fizi~ka, metalografska i
mehani~ka ispitivanja.
Cilj posjete je, stoga, bio da se sagledaju
mogu}nosti ovog instituta u svjetlu zahtjeva i
potreba privrednih subjekata, zasnovanih na
savremenim normama kontrole i ispitivanja
materijala.
Nakon razgovora sa Mirsadom Oru~, direktoricom
Instituta, neminovno je odgovoriti: Da li u
dovoljnoj mjeri koristimo vlastite resurse, kada je
u pitanju i nau~noistra`iva~ki rad, ali i ispitivanje
materijala i sli~no?
Metalur{ki institut u Zenici uspje{no djeluje
vi{e od 40 godina i jedini je ove vrste u na{oj
zemlji.
Djelokrug rada obuhvata istra`ivanja iz oblasti
materijala i tehnologija, za{tite na radu i za{tite
okoline, te poslove vezane za primijenjena
istra`ivanja u razli~itim oblastima, naro~ito u metalnoj
industriji. Uz mala ulaganja u opremu i
kadrove, Institut je spreman pro{iriti djelatnost i
na druge oblasti: ispitivanja drveta, gra|evinska
ispitivanja i sli~no.
U okviru svojih aktivnosti, na bazi vlastitih ulaganja,
izvr{eno je akreditiranje pet laboratorija po
standardu BAS EN ISO 45001 (mehani~ki -ispitni i
kalibracioni, metalografski, hemijski i kerami~ki),
te reakreditovan mehani~ki i metalografski laboratorij
po standardu BAS EN ISO/IEC 17025:2000.
Institut je, 2002. godine, dobio ovla{tenje za
verifikaciju mjerila pritiska i temperature, te
Rje{enje o osposobljenosti Tijela za inspekciju
motornih i priklju~nih vozila za prijevoz opasnih
materija prema ADR-u i standardu BAS EN
ISO/IEC 17020.
Fizikalni laboratorij, koji vr{i radiografska i
NDT ispitivanja, pripremljen je za akreditaciju, a
za radiografska ispitivanja ima certificirano
osoblje od Njema~kog certifikacijskog organa
(Sektor CER-za radiografiju).
Institut ima dugogodi{nju suradnju sa: JP
Elektroprivredom BiH, BH Steel `eljezarom,
Metalnim, Krajinametalom, Elektrobosnoj Jajce,
Aluminijem Mostar, Volkswagenom Sarajevo i dr.
U jednom od njegovih zavoda atestiraju se
zavariva~i, prema evropskim standardima, te certificira
tehnologija zavarivanja. Ovi rezultati
postignuti su uz veliko anga`ovanje menad`menta,
bez ikakve pomo}i i podr{ke sa strane.
U uvjetima nelojalnog tr`i{ta, Institut se uspio
izboriti za opstanak, sa~uvati ranije korisnike
usluga i pro{iriti krug novih.
^injenica je da jo{ ima privrednih subjekata
koji koriste usluge i drugih laboratorija sa
podru~ja BiH, koje nisu akreditovane, ali koje
nastupaju sa ni`im tr`i{nim cijenama. One nisu
imale tro{kove certificiranja i akreditiranja, niti
rade na stalnom izgra|ivanju, odr`avanju i kontinuiranom
pobolj{anju sistema kvaliteta, kao {to
to ~ini Institut, {to iziskuje zna~ajna finansijska
sredstva.
Iako se Institut susre}e sa te{ko}ama zbog
izostanka pomo}i odgovornih, i dalje se radi na
pobolj{anju ve} uvedenog sistema kvaliteta, te na
uvo|enju u ostale oblasti.
Institut mora dobiti {iru podr{ku sa prefiksom
dr`avni, kako bi i privredni subjekti i on mogli
ra~unati jedni na druge, uz trajno ulaganje u
kvalitet i njegovo unapre|enje, koje je dugoro~no
isplativo. U svjetlu potreba privrede, za ovom i
ovako kvalitetnom vrstom usluga, Avdo Rapa,
predsjednik P/GKFBiH, rekao je da }e ova komora
podr`ati menad`ment Instituta u njegovoj
razvojnoj politici, na poslovima vezanim za
privredu op}enito, uz uva`avanje najvi{ih kriterija
kvaliteta.
N. [. M.
“Krivaja” Zavidovi}i
Potpisana dva ugovora
sa novim kupcima
iz Njema~ke
Rukovodstvo “Krivaje” potpisalo je poslovne
ugovore sa dva nova kupca iz Njema~ke, ~ija se
vrijednost procjenjuje na 5,5 miliona KM.
Pored ovih zna~ajnih ugovora za preduze}e,
u te{koj situaciji u kojoj se nalazi drvna
industrija, uspjeli su kvalitetom svojih proizvoda
ponovo vratiti povjerenje jo{ jednog
njema~kog kupca koji je sa “Krivajom” radio
prije sedam godina, a odnosi se na isporuku
masivnog namje{taja. Ohrabruje i ~injenica da
postoji interesovanje za proizvodima “Krivaje”
u Njujorku, ^ikagu i Memfisu.
Poslovodstvo vjeruje da }e ove godine na
osnovu ve} potpisanih ugovora ili onih koji
}e uslijediti ostvariti izvoz od 50 miliona KM.
[. A.
13

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
14
Zakon o gra|enju
Dom naroda Federacije BiH prihvatio je Nacrt zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
gra|enju i odlu~io da ga uputi u javnu raspravu koja }e trajati {ezdeset dana.
Izmjene i dopune Zakona ure|uju izradu tehni~ke dokumentacije za gra|enje, vr{enje nadzora
i postupak izdavanja odobrenja za gra|enje i upotrebne dozvole, kao i tehni~ka i druga svojstva
koja moraju udovoljiti gra|evine u FBiH.
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju
U pripremi su izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje se odnose
na smanjenje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju, na uskla|ivanje penzija sa rastom
pla}a, te mogu}nost dokupa sta`a za ispunjavanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju.
Zakon o dospjelim, a neupla}enim doprinosima
Vlada FBiH utvrdila je Nacrt zakona o dospjelim, a neupla}enim doprinosima i uputila ga u
parlamentarnu proceduru.
Zakonom se regili{e pitanje dospjelih, a neupla}enih doprinosa za penziono, invalidsko i socijalno
osiguranje, te doprinosa za nezaposlene.
Uredba o regulisanju prometa odre|enih naftnih derivata
Vlada FBiH je donijela Uredbu o regulisanju prometa odre|enih naftnih derivata s ciljem izbjegavanja
malverzacija i obezbje|enja kontrole prometa i kvaliteta naftnih derivata.
Zakon o cestovnom prometu
Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona o cestovnom prometu kojim se realizuje
obaveza uskla|ivanja entitetske regulative iz ove oblasti sa Zakonom o me|unarodnom i
me|uentitetskom cestovnom prometu na nivou BiH.
Nacrtom zakona ure|uju se uslovi i na~in obavljanja djelatnosti prevoza osoba i tereta motornim,
priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prevozu, rad stanica tehni~kog pregleda na
podru~ju FBiH, djelatnost javnog prevoza osoba i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom
prevozu, prevoz za vlastite potrebe, rad auto-stanica, te inspekcijski nadzor i odgovornost za
neprovo|enje zakonskih odredaba. M. I.
Bosnaplast - Bosanski Petrovac
Predstavnici P/GKFBiH posjetili su Bosnaplast u
Bosanskom Petrovcu. Ovo preduze}e je osnovano 1960.
godine sa programom prerade plasti~nih masa i izradom
bravarske galanterije. Imao je vode}u ulogu u proizvodnji
plasti~ne ambala`e na podru~ju balkanskih zemalja, zatim je
deset godina bio van pogona
Sredinom 2002. godine Bosnaplast prelazi u
privatno vlasni{tvo i tada zapo~inje rekonstrukcija
i modernizacija procesa proizvodnje.
Danas je u porodici Opal Grupe, uz Opal -
Comerce (poslovno-prodajni centar) i MAH Co
(unutra{nji i vanjski transport).
Bave se injekcionim brizganjem i ekstrudiranjem
termoplasta velike i srednje mase, presovanjem
duroplasta, brizganjem i puhanjem polietilen
teraftelata i sli~no.
Program sadr`i:
- proizvodnju pretformi za puhanu ambala`u
namijenjenu za pakovanje teku}ina u prehrambenoj
i hemijskoj industriji;
PROPISI I ZAKONI
- proizvodnju i promet zatvara~a za PET kontejnere;
- puhanje kontejnera za pakovanje vode,
sokova, ulja, piva i mlijeka;
- proizvodnju transportne ambala`e, kanta i
posuda za hemijsku i prehrambenu industriju;
- kao i kontejnera za {umarstvo i poljoprivredu.
Bosnaplast vr{i usluge monta`e elemenata
elektronske industrije, kao i obradu metala skidanjem
i bez skidanja strugotine, erozijom i
termi~kom obradom.
U svom pogonu vr{i regeneraciju i regranulaciju
plasti~nih sekundarnih sirovina.
Po rije~ima menad`era Harisa ]orali}a, koji je
i vlasnik, trenutno je zaposleno oko sto radnika, a
ima namjeru i dalje ulagati u rekonstrukciju, modernizaciju
i pro{irenje proizvodnog pogona. To }e
dati mogu}nost zaposlenja novih radnika. Akutni
problem je nedostatak visokostru~nih kadrova, te
o~ekuje i pomo} Komore, u tom smislu. Po njegovim
rije~ima, suradnja sa Komorom nije upitna.
Ovo je jedna od rijetkih takvih firmi koja je radno
aktivna i slu`i kao primjer poslovnom okru`enju.
N. [. - M.

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Livno
Sredstvima
Zavoda zaposleno
na stotine radnika
Biha}
Sastanak
Grupacije
{umarstva i drvne
industrije PKUSK
Drvoprera|iva~i iz Unsko-sanskog kantona
odr`ali su sastanak, po~etkom marta, u
Privrednoj komori u Biha}u. Razgovaralo se o
potrebi hitnog reprogramiranja starog duga
drvoprera|iva~a USK prema JP “Unsko-sanske
{ume” iz Bosanske Krupe, nastalog zaklju~no
sa 31. 12. 2003. godine. Nagla{ena je i urgentnost
sklapanja bilateralnih ugovora drvoprera|iva~a
sa ovim javnim preduze}em o isporuci
osnovne sirovine za 2004. godinu, te hitnoj
normalizaciji isporuka, {to nema alternative.
Sastanku su prisustvovali i predstavnici Vlade
ovog kantona.
Preko 90 odsto drvnoindustrijskih kapaciteta
USK ne radi ve} ~etiri mjeseca zbog nedostatka
sirovine. Kotlovska postrojenja se krajnjim
naporom odr`avaju i spre~avaju od pucanja
zbog niskih temperatura, a uslijed nedostatka
bukovog ogreva svaki ~as su mogu}e velike
{tete. Nisu sa~injeni bilateralni ugovori o
isporuci osnovne sirovine za 2004. godinu sa
drvoprera|iva~ima, kao ni isplata starih dugovanja
dok se ne uradi reprogramiranje. Ukoliko
se ne izvr{i normalizacija isporuke sirovine, prijeti
masovno otpu{tanje u sektoru prerade drveta
USK koji zapo{ljava vi{e od 200 radnika.
Tra`i se od Vlade USK da zahtijeva da se sva
raspolo`iva koli~ina drvne sirovine iz JP
“Unsko-sanske {ume” Bosanska Krupa maksimalno
preradi na podru~ju ovog kantona u
drvnoprera|iva~kim kapacitetima.
[. ALIMANOVI]
Na natje~aj Zavoda za zapo{ljavanje
Federacije BiH, koji se odnosi na dodjelu poticajnih
kredita za zapo{ljavanje u poljoprivredi i
malom biznisu, korisnicima u Hercegbosanskom
kantonu/`upaniji pro{le godine odobrena
su 142 programa.
Na natje~aj objavljen u februaru 2002.
godine, iz {est op}ina ovog kantona, kandidirano
je oko 500 programa. Za programe je
odobreno oko 2,4 miliona KM za zapo{ljavanje
251 radnika.
Najve}i broj programa (43) odobren je korisnicima
s podru~ja Op}ine Livno, za zapo{ljavanje
122 radnika u poljoprivredi i sto~arstvu,
za koje su odobrena kreditna sredstva u iznosu
od 563.000 KM, izjavio je direktor Zavoda za
zapo{ljavanje ovog kantona Ante Br~i}.
Prema njegovim rije~ima, na natje~aj je kandidirano
i osam proizvodnih programa od kojih
su pro{le godine sa 640.000 KM realizirana
~etiri, i u kojima je zaposleno oko 50 radnika sa
evidencije Zavoda za zapo{ljavanje. Tri programa
obuhvataju finalnu proizvodnju drveta na
podru~ju Op}ine Livno, a jedan proizvodnju
sokova na podru~ju Op}ine Tomislavgrad.
/ONASA/
Komora Tuzla
Osnivanje
granskih
udru`enja
Kantonalna privredna komora Tuzla ovogodi{nje
aktivnosti koje }e obavljati na podru~ju
Tuzlanskog kantona zapo~ela je osnivanjem
granskih udru`enja.
Osnovano je Udru`enje {umarstva, prerade
drveta i grafi~ke djelatnosti, Udru`enje energetike,
rudarstva i industrije i Udru`enje
prometa i komunikacija.
Unutar Udru`enja za promet i komunikacije
djelova}e osam sekcija:
1. za me|unarodni i me|uentitetski saobra}aj,
2. za teretni saobra}aj,
3. za unutra{nji promet putnika
4. {peditera,
5. za tehni~ki pregled motornih vozila i preduze}a
za puteve,
6. telekomunikacija,
7. za zra~ni i `eljezni~ki promet,
8. taksi djelatnosti.
Treba ista}i osnivanje Udru`enja za
istra`ivanje, razvoj i edukaciju koje planira raditi
na zadr`avanju mladih istra`iva~a na
Univerzitetu i institutima uz motivaciju za
ostanak u BiH, pronala`enju br`eg izlaza iz
inferiornog polo`aja nekonkurentne privrede,
pretpostavkama za ekonomiju baziranu na
znanju (intelektualnom kapitalu), afirmisanju
inkubacionih centara i tehnolo{kih parkova,
afirmaciji svijesti o novoj proizvodnoj i uslu`noj
filozofiji, sazrijevanju svijesti o tome da je znanje
roba.
M. IDRIZOVI]
15

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Najava
Okrugli sto
Proizvo|a~i tekstila, ko`e i obu}e koji rade na podru~ju
Kantona Sarajevo, Zeni~ko-dobojskog, Hercegova~ko-neretvanskog,
te Zapadnohercegova~kog kantona
razmatrali su, sredinom marta, aktuelne teme iz ove
oblasti, koje }e biti uvr{ene u rad Okruglog stola, ~ije je
odr`avanje planirano za po~etak aprila u Sarajevu.
Na ovaj na~in proizvo|a~i `ele ista}i te{ku situaciju u
kojoj se nalazi ova grana industrije, a sa njom i 40.000
uposlenih u ~emu ih podr`avaju i predstavnici Sindikata
koji su prisustvovali pomenutom sastanku.
Planirana je rasprava o nekoliko tema:
- {ta za industriju tekstila, ko`e i obu}e zna~i
ponu|ena Strategija razvoja BiH kroz analizu ponu|enih
prijedloga radne grupe;
- nedosljednost Vlade kada je u pitanju cijena elektri~ne
energije za izvozno orijentirane industrijske grane;
- privatizacija kao jedan od faktora pada industrijske
proizvodnje (u ovom sektoru), kao i stvaranje novih
socijalnih slu~ajeva (Alhos, Modna konfekcija, Novitet) i
sli~no;
- bankovne garancije kao veliki ko~ni~ar pove}anju
izvoza i novom zapo{ljavanju;
- usvojena carinska tarifa i pogubnost potpisanih
ugovora o slobodnoj trgovini (Slovenija, Turska,
Hrvatska, Bugarska).
O~ekuje se prisustvo prestavnika dr`avnih institucija,
resornih ministarstava, te Sindikata. S. V.
Jo{ jedno priznanje Savezu
inovatora BiH
Me|unarodna
nagrada za poslovnost
U Zajednicu tehni~ke kulture BiH
stigla je, 17. marta, obavijest da je Savez
inovatora BiH ovogodi{nji dobitnik
“Me|unarodne nagrade za poslovno
rukovo|enje i presti`”. Ona se sastoji od
skulpture i diplome, a dodjeljuju je
Izdava~ki biro i Klub trgova~kih
menad`era iz Madrida, na osnovu glasova
7.000 poduzetnika iz 112 zemalja.
U pristigloj informaciji navodi se da
je u protekle 33 godine ovo priznanje
dobilo 997 privrednih subjekata, te da
je prvi put da se ono dodijeli jednom
udru`enju gra|ana.
Na spisku dobitnika u proteklim
godinama nalazi se sedam firmi iz BiH
(Biha}ka pivovara, Ekonomic, Grizelj,
Hotel Grand, Kosig Dunav osiguranje,
LOK i Sarajevska pivara), dvije iz
Republike Hrvatske, sedam iz Republike
Makedonije, osam iz Republike
Slovenije i 12 iz SCG.
Sve~anost uru~ivanja nagrada bi}e
odr`ana u Cirihu 23. do 25. maja - ka`e
se u saop}enju ZTK BiH.
Seminar
Razvoj ~lanstva i prihod osim ~lanarina
Pod pokroviteljstvom CIPE-a /Centra za me-
|unarodno privatno poduzetni{tvo/ odr`ana je,
11. o`ujka, u Sarajevu, “Radionica za
menad`ment biznis asocijacija”, a pripremana je
zajedni~kim naporima Privredne/Gospodarske
komore FBiH i Privredne komore Republike
Srpske i CIPE-a. Prisustvovali su predstavnici
udru`enja - grupacija u privrednim komorama,
Projekat izrade jedinstvenog
Registra poduze}a
Komora trgovine, industrije, obrta i poljoprivrede iz Trsta
(CCIAA Trieste) prije izvjesnog vremena zapo~ela je izradu projekta
podr{ke reorganizaciji komorskog sistema u BiH.
Predstavnici CCIAA prije godinu prvi put su komorama u BiH
prezentirali svoju inicijativu koja je nai{la na op}e odobravanje.
U me|uvremenu, i Italijanska vlada dala je ‘zeleno svjetlo’ i
odobrila sredstva za realizaciju Projekta izrade jedinstvenog
Registra poduze}a, analogno Registru u italijanskim komorama.
Na sastanku u Sarajevu, 24. marta, partneri iz Italije prezentirali
su Projekat i utvrdili dalje aktivnosti na njegovoj realizaciji.
L. S.
kao i uposlenici u poljoprivredno-prehrambenom
sektoru komora, jer je ciljna grupa bio
upravo ovaj sektor.
Glavna tema seminara je bila “Razvoj ~lanstva
i prihod osim ~lanarina”, a cilj je bio:
* shvatiti zna~aj ~lanstva u okviru
cjelokupnog programa udru`enja,
* shvatiti razli~ite tipove struktura, osnova i
kategorija ~lanstva,
* shvatiti zna~aj evidencije ~lanstva,
* uvidjeti koji proizvodi privla~e ~lanove,
Uvijek se mora imati na umu:
- Za{to je razvoj ~lanstva zna~ajan?
- Za{to se ljudi udru`uju?
- Tko su ~lanovi?
Moraju se znati vrednovati usluge koje se
pru`aju ~lanicama, a na pove}anju brojnosti
~lanstva trebamo raditi svi.
Koji su izvori prihoda pored ~lanarina?
* Izvori prihoda pored ~lanarina unutar
udru`enja (publikacije, izlo`be, seminari)
* Izvori prihoda vezanih osoba udru`enja
(fondacije, ugovori sa vladom, grantovi od
kompanija)
* Izvori prihoda izvan udru`enja iz zasebne
korporacije (investicioni fondovi, zajedni~ka
ulaganja)
16

Global Finance
“Najbolje banke svijeta na razvojnim
tr`i{tima za 2004” imenovao je Global Finance,
saop}eno je iz Marketinga Raiffeisen
bank BiH.
Ova nagrada Global Finance je jo{ jedna
nagrada u nizu i predstavlja potvrdu dugogodi{njeg
uspje{nog poslovanja Banke.
Revidirani finansijski rezultati Banke za
2003. godinu pokazuju porast u svim segmentima
poslovanja. Ukupna aktiva je 1.394.518.000
KM. Banka s 58 poslovnica {irom zemlje
zapo{ljava 1.020 radnika.
Prema rije~ima zamjenika predsjedavaju-
}eg Upravnog odbora i predsjedavaju}eg
Raiffeisen International Bank-Holding AG
Herberta Stepi}a, “Raiffeisen” nadma{uje
tr`i{te, godinu za godinom, i u pogledu porasta
i profitabilnosti, konstantno je ulazio u nova
PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Raiffeisen Bank BiH najbolja u zemlji
Raiffeisen Bank Bosna i Hercegovina dobitnik je
nagrade “Najbolja banka” za svoju zemlju, a Raiffeisen
grupaciji, kojoj pripada, dodijeljena je nagrada
“Najbolja banka u isto~noj Evropi i centralnoj Aziji”
Prema istra`ivanju sarajevske agencije
Decision Shop, kupcima u BiH najva`nije je
porijeklo robe koju kupuju. Njih tri ~etvrtine
ima najvi{e povjerenja u doma}e proizvode.
U Federaciji BiH najvi{e povjerenja u
doma}u robu ima 80 odsto kupaca, a u
Republici Srpskoj 77 odsto. Istovremeno,
Na www.kfbih.com
Najnoviji tenderi
Na web stranici Privredne/Gospodarske komore Federacije
BiH, www.kfbih.com u rubrici “aktuelnosti”, mo`e se na}i pregled
najnovijih tendera i javnih ponuda za radove i nabavku materijala
za podru~je SiCG.
Tenderi i ponude odnose se na:
- grube i zavr{ne gra|evinske radove;
- ma{inske radove (vodovodi, plinske instalacije i dr);
- nabavku i usluge transportnih sredstava i gra|evinske mehanizacije;
- prodaju poslovnih prostora;
- lijekove, sanitetski i potro{ni medicinski materijal;
- {tampani i uredski materijal;
- elektromaterijal (grija~i, termostati, kablovi, provodnici, releji);
- nabavku prera|evina od `itarica i mesnih prera|evina
- i drugo.
Dodatne informacije mogu se dobiti u P/GKFBiH,
telefon: 033/211-280, Lejla Sadikovi}. L. S.
Istra`ivanje
tr`i{ta, dodaju}i nedavno svojoj mre`i
Bjelorusiju, Kosovo i Albaniju, a klijenti su
privu~eni kompletnim nizom bankarskih usluga
i proizvoda u cijeloj regiji, uklju~uju}i leasing,
rukovo|enje sredstvima, investiciono
bankarstvo, M&A savjetovanje, bavljenje brokerskim
poslovima, penzione fondove i osiguranja.
“Ponosni smo {to smo na{oj listi nagrada
dodali i ovo vrijedno priznanje. Nagrada predstavlja
potvrdu da je Banka, na svom putu
kontinuiranog razvoja, odabrala odlu~nu
strategiju, koja svake godine rezultira uspjehom.
Politika investiranja u zaposlenike
banke, te povjerenje na{ih klijenata su klju~ni
faktori ovog uspjeha. Kroz Raiffeisen
Grupaciju u Bosni i Hercegovini, koju pored
Banke danas ~ine Privatizacijsko-investicioni
fond “Mi-Group”, Raiffeisen Osiguranje,
Raiffeisen Brokers i Raiffeisen Leasing, trudit
}emo se da podsti~emo razvoj i unapre|enje,
da zadovoljimo potrebe na{ih klijenata i
spremno do~ekamo izazove koji su pred
nama”, rije~i su direktora Raiffeisen Bank u
BiH Edina Mufti}a. (FENA)
BH kupci najvi{e vjeruju doma}im proizvodima
sedam odsto kupaca nema povjerenja u
doma}e proizvode, a 13 odsto pri kupovini ne
razmi{lja o porijeklu robe. Od robe iz uvoza
gra|ani BiH najvi{e povjerenja imaju u
proizvode iz Republike Hrvatske, malo manje
u slovenske, a najmanje iz Repulike Srbije.
Povjerenje prema uvoznoj robi iz susjednih
zemalja razlikuje se po entitetima. RH i slovenska
roba imaju znatno vi{e kupaca u FBiH
nego roba iz Srbije, koja pak ima znatno vi{e
kupaca u RS. U FBiH robu iz Srbije ne kupuje
63 odsto gra|ana. Istra`ivanje je pokazalo i
kako gra|ani BiH imaju vi{e povjerenja u
strane nego u doma}e banke. Svoj bi novac
stranim bankama povjerilo 67 odsto gra|ana.
Povjerenje u doma}e banke malo je ve}e u
FBiH, gdje bi pola gra|ana svoj novac povjerilo
doma}im bankarima. Nepovjerenje prema
stranim bankama izrazilo je u FBiH 12 odsto, a
u RS 14 odsto ispitanika.
Znatno ve}e nepovjerenje ispitanici su
pokazali prema osiguravaju}im dru{tvima, 26
odsto. Samo 40 odsto ispitanih vjeruje u njih,
dok ih 34 odsto nema iskustva s njihovim
poslovanjem. Nepovjerenje u osiguravaju}a
dru{tva u RS ve}e je za pet odsto nego u FBiH.
L. S.
17

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH
Ponuda - potra`nja
Britanska kompanija IMI NORDGREN Ltd. je
jedan od vode}ih distributera pneumatskih
komponenata i automatiziranih sistema.
Kompanija `eli pro{iriti svoju mre`u {irom
Evrope i tra`i pouzdanog partnera iz BiH.
Kontakt:
Britanska Ambasada u BiH
Zoran Stevanovi}, Manager for Trade and
Investment, Commercial Section
Telefon: +387 33 282 249, telefaks: +387 33
204 780; e-mail: Zoran.Stevanovic@fco.gov.uk
Pakistanska kompanija Yam Enterprises
zainteresirana je da iz BiH uvozi sljede}e:
- stari papir i novine,
- kori{tene ra~unare,
- robu {iroke potro{nje.
Iz Pakistana izvozi:
- odje}u, rublje, obu}u (cipele, papu~e),
- rukavice za rad u industriji,
- proizvode od ko`e,
- svje`e vo}e i povr}e.
Adresa: Muhammad Yameen, Yam Enterprises
H-149/7 Bara Maidan, Nzimabad, Karachi
74600 Pakistan.
Telefon: 92-21-6616463, telefaks: 92-21-
4538625, e-mail: yam21@wtmeca.net,
qayam_ilu2001@hotmail.com
Firma iz dr`ave Togo, Afrika, `eli iz BiH
uvoziti proizvode od ko`e, odje}u, proizvode
za doma}instvo, razli~ite elektronske
ure|aje. Distributeri zainteresirani za suradnju s
dr`avama zapadnoafri~ke obale mogu se
javiti na adresu:
Mark Ndukwo
ETS.Okmabic Inter-Holdings Company LTD.
No. 45 Rue de Fiata/Mad.Com Quaters
BP. 1210 Lome -Togo
Telefon: +228 945 3630, telefaks:. +228 222
11 49, e-mail: okentex45@yahoo.com
Vode}i saudijski proizvo|a~ vodoinstalacione
opreme od ner|aju}eg ~elika za
doma}instva nudi suradnju bh. poduze}ima sa
sli~nom djelatno{}u. Kontakt:
A. A. AL - Khateeb
National Factory for Sink Bowls
Oglas - potra`nja
Quadrimex je francuska kompanija koja
se bavi distribucijom hemijskih proizvoda i
djeluje kao link izme|u proizvo|a~a i krajnjeg
korisnika. Quadrimex poziva bh. proizvo|a~e
razli~itih hemijskih proizvoda zainteresirane
za saradnju da se jave na e-mail
adresu: jtraore@quadrimex.com
Kontakt osoba: Jenna Traore.
P.O. BOX: 40776
Riyadh 11511, K. Saudi Arabia
Telefon: +966 1 2652002, telefaks: +966 1
2653003/2653355, e-mail: majaly@awalnet.net.sa
Proizvo|a~ ma{ina za izradu visokokvalitetnih
plasti~nih boca iz Ilinoisa, SAD, poziva
firme iz BiH zainteresirane za suradnju:
Mark Larimer
Capital Equipment, LLC.
125 Tubeway Drive
Carol Stream IL 60188, USA
Telefon: +1 630 6907 200, telefaks: +1 630
690 7929, e-mail: mark5@capitalequipment.com
Pakistanska kompanija Allme Business
International iz Lahorea zainteresirana je za
uvoz iz BiH razli~itih proizvoda od ~elika i
poziva bh. poduze}a iz ove oblasti da se
jave direktno na adresu:
Direktor: S. A. Nazir
Allme Business International
St. No. 34 - A, Shershah Road
Shalmar Town, Lahore - 54920, Pakistan
Telefon: +92 42 7671698, telefaks: +92 42
6542666, e-mail: aalme@xcess.net.pk
Austrijska firma Mittermayr - Muehle KG
nudi na prodaju kompletan pneumatski mlin za
`itarice, kapaciteta 20 tona/24 sata, godina
proizvodnje 1982.
Sve zainteresirane firme mogu se javiti na
adresu:
Mittermayer - Muehle KG
z. Hd. Herrn Prokurist Rudolf Mittermayer
Bahngasse 43
Telefon: 0043 2619/67 265 ili 0043 2619 67 202
Faks: 0043 2619 66 259
Poduze}a koja `ele plasirati svoje
proizvode na tr`i{te Argentine i Ju`ne
Amerike, mogu se preko Interneta besplatno
upisati u Me|unarodni adresar koji se nalazi
na web-stranici kompanije STAPLEY:
www.stapley.com.ar
Svaki proizvod uvr{ten u ovaj adresar ima
vlastitu stranicu s on-line obrascem koji se
nalazi na dnu stranice, namijenjen potencijalnim
kupcima koji tra`e vi{e informacija o
proizvodu. Tu se nalaze i informacije o transportu
robe brodom, tj. iz koje luke roba
polazi i u kojoj se luci vr{i istovar. Sva pitanja
i zahtjevi kupaca odmah se proslje|uju relevantnom
dobavlja~u.
Pristup adresaru i uno{enje podataka
sasvim su besplatni.
Kompanija STAPLEY poziva i bosanskohercegova~ke
firme da iskoriste ovu izuzetnu
priliku i predstave svoje proizvode. Za eventualne
informacije, kontakt osoba je Pierre
Stapley: pierres@stapley.com.ar
18

“Grin” Gra~anica
Investicije
i pogled
na
strategiju
opstanka
i razvoja
Izgledi za opstanak i
uspje{no poslovanje preduze}a
uvijek su, posebno
danas, bili uslovljeni
ulaganjima u investicije,
naro~ito u opremu. U
gra~ani~kom “Grinu” je
tehni~ko osavremenjivanje
shva}eno kao cilj
opstanka, a i pretpostavka
da se u iole
sre|enijim privrednim i
dru{tvenim uslovima u~ini
i br`i razvojni iskorak
Proteklih godina ovo preduze}e se bez zna~ajnih ulaganja prilago|avalo promjenama
u vanjskom okru`enju i zahtjevima tr`i{ta, {to zna~i i svojim potrebama definisanim
poslovnim ciljevima. U poratnim godinama obim djelatnosti u “Grinu” imao je
ili stagnaciju, ili zadr`avanje na nivou prethodne godine. Sa stanovi{ta strategije, ona
se mo`e svrstati ili je najbli`a strategiji sa osobinama ograni~enog konvergentnog rasta,
sa minimalnom ili nultom stopom rasta. To je, u stvari, i model politike organskog rasta
sa prednostima koja se osje}aju u motivisanosti ili anga`ovanosti uposlenih u preduze}u,
ali i opasnosti od slabosti premalenog rasta i {to je to nastavak pro{losti sa
manjim promjenama.
Ono {to temeljno mo`e opravdati takvu strategiju i politiku bilo je davanje prednosti
stabilnosti firme pred rizikom od akcije, koja lako mo`e biti hazard u nesigurnom
okru`enju kakvo je ve} konstantno na{e, potom {to je uposleni do`ivljavaju kao pozitivnu
odgovornost menad`menta i vlasnika za njihovu socijalnu egzistenciju, pa je vide
i kao i svoju sudbinu, te imaju razlog da preduze}u uzvra}aju svojom ve}om pripadno{}u
i predano{}u. U “Grinu” je stvoreno stabilno unutra{nje okru`enje. Istovremeno,
cijelo to vrijeme osje}alo se da u postoje}oj grani preduze}e ima proizvodni i tr`i{ni
know-how i druge mogu}nosti kao konkurentske prednosti, a da se jo{ nije dostigao
maksimalni tr`i{ni udio.
Nabavkom petobojne ma{ine u investiciji vrijednoj 1,5 miliona KM, “Grin” je
udvostru~io kapacitete u {tampi sa poja~anim mogu}nostima da kona~ni rezultat rada
bude proizvod vrhunskog kvaliteta, uz manje tro{kove i kra}e vrijeme po jedinici
proizvoda. To je zna~ajna konkurentna prednost sa kojom “Grin” danas cilja da ostane
me|u liderima u grani (ili zadr`i lidersku poziciju) na tr`i{tu. Ovim prednostima moraju
se pridodati i druge prate}e koristi koje }e proiza}i, naro~ito bolje kori{tenje potencijala
sadr`anog u znanju uposlenih. Javit }e se nova anga`ovanost i stvarala~ki potencijal
u znanju uposlenih, afirmisat }e se proces stalne edukacije, {to }e i ubudu}e
zna~ajno odlu~ivati o efikasnosti i uspje{nosti preduze}a.
[to }e sve ovo zna~iti za kupce?
Kupci }e u “Grinu” imati dobavlja~a po savremenom konceptu, sigurnog i
pogodnog za velike i male serije, za vanredne i izvanredne porud`be. Saradnja sa
“Grinom” bit }e i referenca za one koji ulaze u svijet biznisa, jer ovdje mogu ra~unati
sa partnerom za lak{i put u osvajanju tr`i{ta, te sticanjem vlastitih i ISO standarda. On
je (kao dobavlja~) podesan i za zadovoljavanje izvanrednih potreba kupaca, kada
stvari izmaknu kontroli i planovima poslovanja. Za takve “Grin” ima rezervne resurse,
ili, kako ka`u: “imaju usvojen standard za nestandardno pona{anje drugih”.
Danas “Grin” ima ljudske i materijalne pretpostavke da ostvari svoju viziju. Sa vi{e
pouzdanja mo`e manje razmi{ljati i o rizicima ovog vremena, jer ima zavidan ugled,
reference i poslovnu odgovornost.

PRIVREDNE KOMORE U BOSNI I HERCEGOVINI
NACIONALNI
PROGRAM
“PROIZVODIMO,
KUPUJMO DOMA]E”
Nacionalni program “Proizvodimo, kupujmo doma}e”, koji
su usvojile privredne komore u Bosni i Hercegovini, punim
kapacitetom starta u drugoj polovini aprila ove godine.
Za uspje{no provo|enje Programa osigurano je nekoliko va`nih pretpostavki:
1. Predsjednici privrednih komora (V/SKBiH, P/GKFBiH, PKRS, PKBD) potpisali su Sporazum o saradnji
privrednih komora u BiH na realizaciji Nacionalnog programa “Proizvodimo, kupujmo doma}e”.
2. Na osnovu prethodno raspisanog Javnog nadmetanja, izabrana je Agencija Aquarius iz Banje Luke kao
Agencija koja }e, zajedno s privrednim komorama, pripremiti i provoditi Propagandni program NP PKD.
3. Na osnovu provedenog natje~aja izabran je logo-znak za NP PKD i utvr|eno nekoliko kratkih propagandnih
poruka, a postupak njihove registracije i za{tite je u toku. Imaju}i u vidu da predlo`eno grafi~ko
rje{enje sadr`i tri osnovna geometrijska oblika: krug, trokut i kvadrat, Koordinacioni odbor NP PKD smatrao
je da navedeno predstavlja komparativnu prednost. Prvi, osnovni element, KRUG, asocira na zajedni{tvo
i mobilizira cjelokupnu populaciju BiH za uklju~enje u predstoje}u kampanju. Izvedeni trokut simbolizira
osnovni grb BiH i istovremeno personificira uskli~nik sa pridodatom ta~kom ~ime se daje animatorski
karakter predlo`enom rje{enju. Kompaktnost i aplikativnost, kao i potencijalna pamtljivost ~ine predlo`eno
rje{enje odgovaraju}im za potrebe navedenog projekta.
Slogan SVI ZA DOMA]E savr{eno se nadopunjuje sa konceptom kruga kao osnovne, ishodi{ne
geometrijske forme koja obuhvata sve relevantne faktore BiH, neophodne za uspjeh navedenog projekta.
Jednostavnost i pamtljivost slogana sa uskli~nikom na kraju ponavlja ve} navedeni mobilizatorski karakter
znaka i logotipa.
4. Odr`an je sastanak ~lanova komisija za grupacije proizvoda - module: “Mlijeko i mlije~ne
prera|evine”, “Meso, ribe i prera|evine”, “Vo}e, povr}e i prera|evine” na kojem su utvr|eni zadaci, njihovi
nosioci i rokovi za pripremu realizacije promotivnih aktivnosti za navedene module.
5. Profesorica marketinga Srednje ekonomske {kole u Sarajevu Alma Busulad`i}, dipl. occ., i u~enici,
~lanovi Marketing sekcije [kole, a “u `elji da na neki na~in pomognu na{oj domovini BiHi, da krene putem
prosperiteta, pokre}u propagandnu kampanju sa porukama:
“Proizvodimo najbolje! Kupujmo bosanskohercegova~ko! [titimo sebe!”
Ova propagandna kampanja provodit }e se na sajamskoj izlo`bi, koja }e se odr`ati od 20. do 23. 04.
2004. godine u fiskulturnoj dvorani SE[. Suorganizator sajamske izlo`be je Privredna/Gospodarska komora
FBiH.
Ova akcija predstavlja marketing stimulans s namjerom da se uti~e na formiranje svijesti i ubje|enja
mladih da kupovinom bh. proizvoda ne kupujemo samo proizvod, nego svjesno poma`emo ekonomski
razvoj BiH.
Polaze}i od saznanja da se mladi uvijek nastoje uniformno pona{ati, odnosno slijediti ono {to se smatra
modernim i prihvatljivim u datom trenutku i da to ubje|enje ima presudan uticaj na formiranje potreba,
obi~aja i navika u potro{nji, `elja organizatora je da mijenja trend pona{anja mladih u BiH u pravcu ja~anja
svijesti mladih generacija da opredjeljenje za doma}e proizvode do`ivljavaju kao iskazivanje vlastite
osobenosti.
U projektu sajamske izlo`be ciljna grupa stanovni{tva je od {est do 19 godina: pred{kolski uzrast, osnovci
i srednjo{kolci. Procjenjuje se da }e ih posjetiti vi{e hiljada u~enika sa svojim profesorima i nastavnicima.
Na izlo`bi }e izlagati firme iz Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Br~ko BiH.
Pozivamo preduze}a da se prijave do 06. 04. 2004. godine, a za informacije o uslovima da se obrate u
P/GKFBiH, telefon: 033/663-370, lokal 458.
Ova sajamska izlo`ba, koju organiziraju mladi za mlade, ujedno predstavlja i najbolji po~etak realizacije
Nacionalnog programa “Proizvodimo, kupujmo doma}e”.
Mr Hasan JAKUPOVI]