Sveobuhvatna analiza stanja

Odbor Udru`enja metalske i elektro industrije FBiH
Sveobuhvatna analiza stanja
Sjednica Odbora Udru`enja metalske i elektro industrije FBiH (OUMEI), u svom pro{irenom sazivu, odr`ana
je 9. 12. ove godine, u Te{nju u Fabrici pumpi i pre~ista~a - Pobjeda.
Sjednici su prisustvovali, uz ~lanove Odbora: predstavnici Federalnog i Kantonalnog (TK) ministarstva
energije, rudarstva i industrije; Elektroprivrede BiH; predsjednici kantonalnih privrednih komora (USK, Ze-do
i SBK); dekan Fakulteta za metalurgiju i materijale Univerziteta Zenica i pomo}nik direktora Instituta Kemal
Kapetanovi}.
U uvodnom obra}anju, pozdravljaju}i prisutne,
Avdo Rapa, potpredsjednik Privredne/Gospodarske ko -
more Federacije BiH, konstatirao je da je za oporavak
i `eljeni rast u metalskoj i metaloprera|iva ~koj industriji
nu`no promijeniti po slovni ambijent u kome bi se
trebala uspo staviti druga~ija mjerila, vrijednosti i prioriteti.
Pr o mijenjeni poslovni ambijent mora u prvi plan
staviti doma}u proizvodnju i ponuditi rje{enja koja }e
stimulirati razvoj, izvoz gotovih proizvoda i novo
zapo{ljavanje.
Izvje{taj o radu za 2010. godinu i Plan rada ovog
Sektora za narednu godinu prezentirala je mr. Nafija
[ehi}-Mu{i} i akcentirala tri strate{ka cilja, koja su u
sinergiji sa Akcionim planom i Strategijom BiH, te pozvala
prisutne da daju svoj doprinos prijedlozima
konkretnih aktivnosti potrebnih za njihovo ostvarenje:
Tri strate{ka cilja
Konkurentnost:
- obezbje|enje jedinstvenog ekonomskog prostora,
- unapre|enje tehnolo{ke infrastrukture,
- unapre|enje poslovne infrastrukture (oblast kla -
sterskih inicijativa, institucionalna podr{ka).
Mjere i prioriteti djelovanja (u suradnji sa institucijama
sistema):
- harmonizirati propise u zemlji,
- ubrzati usvajanje tehni~kih standarda,
- podr`avati konkurentnost izvoza bh. proizvoda i
usluga (razviti laboratorije za certificiranje standarda i
kvaliteta da bi se izvr{ila certifikacija bh. proizvoda i
kompanija prema me|unarodnim standardima, CE
znaku, ISO itd),
- uklju~iti se u odabir izbora optimalnih lokacija za
tehnolo{ke parkove, centre izvrsnosti, poslovnih zona i
sl. (npr. Zenica - novi materijali, metaloprerada vi{ih
faza, nove tehnologije u ostalim sektorima; Gra~anici -
centar za alate; Mostar - tehnologije prerade obojenih
metala, obnovljiva energija i dr),
- podr`ati aktivnosti na ja~anju kapaciteta razvojnih
agencija na svim nivoima za edukaciju, konsalting
i informisanje o klaster inicijativama i preduzetni~koj
infrastrukturi,
- uklju~iti se u izradu naci onalne strategije razvoja
kla-stera,
- UMEI }e, u suradnji sa menad`mentom Komore,
preuzeti edukaciju najperspektivnijih sektorskih i
regionalnih koncentracija preduze}a, te promovisanje
klaster inicijativa u sektoru MEI,
- podr`ati firme u dobijanju certifikata internacionalne
kvalitete i treningu osoblja u oblasti poslovnih
funkcija koje se odnose na osiguranje i kontrolu
kvalitete,
- identificirati preduze}a - lidere, i potom organizovati
dalje aktivnosti razvoja klastera prema perspektivnim
slu~ajevima.
Zapo{ljavanje:
- pobolj{anje uslova za stvaranje i razvoj novih
MSP,
- razvoj strate{kog partnerstva i privla~enje stranih
investicija.
Mjere i prioriteti djelovanja:
- pojednostaviti postupak registracije,
- podsticati razvoj poduzetni~ke infrastrukture (in-
kubatori i sl),
- razvoj poslovnih zona, klastera (mikro, mezo i
makro), tehnolo{kih parkova, te , u vezi s tim, nastaviti
zapo~ete aktivnosti na formiranju Konzorcija MEI,
- ja~anje konkurentske sposobnosti (poslovni standardi,
ISO, istra`ivanje i inovacije),
4
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

- razvoj konsultantske i
trening podr{ke,
- aktiviranje investicij -
skog potencijala i resursa
dijaspore.
* Formirati interresornu
radnu grupu, koja }e
akcentirati i ulogu Komore,
odnosno Udru`enja i
ra diti na realizaciji programa
iz prethodnih stavki.
Odr`ivi razvoj i za{tita
okoline:
UROU }e, u nastojanju
da da podr{ku u ostvarenju
strate{kog cilja
„Odr`ivi razvoj i za{tita
okoline”, {to je u sinergiji
sa Federalnom strategijom
za{tite okoline 2008 -
2018. i dokumentom „Pri-
log strategiji razvoja FBiH i BiH kroz prizmu razvoja
metalske i elektro industrije FBiH”, vezano za ind u -
strijski sektor, svoje aktivnosti usmjeriti na suradnju sa
kompanijama, vladinim i nevladinim organizacijama,
za postizanje operativnih ciljeva i mjera.
a) Smanjenje zaga|ivanja zraka iz industrije - te -
hnolo{ka postrojenja
- Promocija ~istije proizvodnje,
- Uspostava sistema okolinskog upravljanja u
odre|enim industrijskim granama.
b) Smanjenje energijske intenzivnosti
- Pomo} pri uspostavi sistema za statisti~ko pra-
}enje parametara kojima se definira energijska intenzivnost
po privrednim granama;
- Popularizacija osnivanja ESCO kompanija (Energy
Service Company);
- Uvesti sistem energijskog audita u privredi (dobrovoljni
mehanizam);
- Uklju~ivanje u me|unarodne programe za podsticanje
sni`avanja energijske intenzivnosti i pove}anja
energijske efikasnosti.
c) Poticanje kori{tenja obnovljivih izvora energije
Za dostizanje ovog operativnog cilja Komora (sa
udru`enjima) treba:
- Podsticati uvo|enje u upotrebu obnovljivih izvo -
ra energije s ciljem smanjenja zavisnosti od uvoza energenata,
- Unaprijediti suradnju sa SAFEGE Consulting Enginers,
na realizaciji projekta „Odr`ivi industrijski razvoj”
- Podr{ka EU implementaciji Direktive o integralnoj
prevenciji i kontroli zaga|enja (IPPC).
Nakon prezentiranih aktivnosti u protekloj godini i
Okvirnog plana rada za narednu godinu, od stru~nog
radnika Komore, u raspravi su u~estvovali gotovo svi
prisutni, te je, nakon izre~enih pohvala i ~estitki za rad
i organizaciju rada Odbora UMEI, zaklju~eno:
Usvaja se izvje{taj o radu Odbora za 2010. godinu,
jednoglasno.
Usvaja se Plan rada Odbora za 2011. godinu, uz
sljede}e dopune:
- Poticanje razvoja regionalnog partnerstva, ~ime
se otvaraju {iroke poslovne mogu}nosti;
- Ja~anje udru`ivanja i povezivanja;
- Reforma poticajne politike;
- Formirati konzorcij korisnika usluga;
- Pojednostavljenje carinskih procedura, kao i
garancija za privremeni uvoz;
- Pojednostavljenje procedure pristupa Razvojnoj
banci, te intervenisati da se dio kreditnih sredstava
usmjerava namjenski ovoj industriji, kao i za{titi
okoli{a (za po{tovanje principa proisteklih iz operativnog
plana Okolinske dozvole);
- Rastere}enje privrede (porezi, doprinosi...);
- Preispitivanje kolektivnih i sl. ugovora;
- Organizirano pristupati sajmovima iz ove bran{e,
naro~ito Sajmu auto-industrije u Kragujevcu;
- Inicirati, preko institucija sistema, izgradnju je -
dnog postrojenja - pre~ista~a otpadnih voda na nivou
dr`ave.
Dogovoreno je da se, eventualne, naknadne primjedbe
i sugestije vezane za Plan dostave u roku od
deset dana, kako bi se uklju~ile u zbirni dokument koji
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine
5

}e pripremiti Komora, koji }e poslu`iti za dog-ra dnju
platforme za zastupanje interesa ~lanica Komore u
nadle`nim institucijama kojima }e se predo~iti problematika
ovog sektora i njihovo vi|enje rje{avanja
odre-|enih pitanja.
Formiranje Konzorcija
Razmatrani su i do kumenti: Sporazum i Pri-jedlog
odluke o formiranju konzorcija metalske i elektro
industrije.
Predstavnici Komore su u raspravi pojasnili ciljeve
formiranja konzorcija:
da „okupi” doma}e kompanije kako bi mogle u~e -
stvovati u realizaciji projekata vezanih, naro ~ito, za rudarstvo
i elektroindustriju.
- Stoga smo odlu ~ili da uve`emo kompanije iz
ovih sektora kako bi bile konkurentnije u dobijanju
poslova - rekao je Avdo Rapa, potpredsjednik
P/GKFBiH, budu}i da su ove kompanije pojedina~no
slabe, kako bi se izborile u utakmici s ve}im kompanijama
i udru`ene bile ja~e i sposobnije da se natje~u i
eventualno pobijede na nekim tenderima. Dakle,
potrebne su i kvalitetne pripreme za zajedni~ki nastup,
zaklju~io je Rapa.
Konzorcij je otvorenog tipa i predvi|a mogu}nost
pristupanja i drugih ~lanica, a sve radi bolje pripreme
kod kandidiranja ili javnog nastupa na tenderima.
Okon~anje procesa objedinjenja Elektroprivrede BiH i
rudnika ugljena u FBiH {ansa je ne samo za elektroenergetski
sektor ve} i za doma}u metalsku i elektroindustriju.
Odbor UMEI podr`a -
va aktivnosti oko formiranja
Konzorcija MEI, te
je dnoglasno usvaja odluku
o formiranju Ko -
nzorcija metalske i elektro
industrije i donosi:
Zaklju~ak:
„Uvidom u prijedlog
teksta Sporazuma o
Konzorciju, Odbor UMEI
isti verificira u integralnom
tekstu.
Zadu`uje se direktor
Sektora MEI da prati i periodi~no
izvje{tava Od -
bor o daljim aktivnostima
na realizaciji Spora -
zuma.
Na narednoj sjednici
Konzorcija uslijedi}e iz -
bor lidera i dogovor o
na~inu rada.
^lanice - Potpisnice osnovnog Sporazuma o Konzorciju
su: „Ma{inoremont”d.o.o. Banovi}i, „Aka metal“ d.o.o.
Gra~anica, „Livnica Visoko” d.d. Visoko, „Bosnia valves''
d.o.o. Tuzla, „BNT-„Metalno” d.o.o. Zenica, „Elektroremont”
d.o.o. Banovi}i i „INDEX” Gra~anica.
O situaciji u Livnici ~elika Tuzla, kao i o na~inu
rje{avanja u proteklom periodu, govorio je Fadil
Halilovi}, direktor. Izme|u ostalog, akcentirao je da je
veliki uspjeh {to je poni{tena neuspje{na privatizacija i
{to je dr`ava ponovo postala ve}inski vlasnik sopstvenog
kapitala (67%).
Direktor se, uru~enjem simboli~nog poklona, zahvalio
svima onima koji su doprinijeli razrje{avanju
problematike u Livnici, a time ih obavezao da se i dalje
aktivno uklju~e u rje{avanje pote{ko}a koje su jo{
prisutne u ovom kolektivu.
Potpredsjednik Avdo Rapa se osvrnuo na problematiku
rada Komore, te pote{ko}e u radu Udru`enja,
koje proizlaze iz neizmirenja obaveza ~lanica prema
Komori, naro~ito kada je u pitanju redovna uplata
~lanarine. Iako je Komora pokazala i pokazuje fleksibilnost
kada je to u pitanju, vode}i ra~una o ekonomskoj
mo}i svakog privrednog subjekta i prilago|avaju}i
se time njihovim mogu}nostima, izostaje uplata
~lanarine, {to mo`e dovesti do ga{enja Udru`enja.
Prisutnima se obratila i autorica knjige Priru~nik za
~elik - Zinaida Pa{i}, predstavljaju}i sadr`aj priru~nika i
svrsishodnost potrebe za njegovim posjedovanjem.
Mr. Nafija [EHI] - MU[I]
n.sehic@kfbih.com
6
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Peti kongres poduzetnica Jadransko-jonskog pod -
ru~ja odr`an je u Me|ugorju - Herceg etno selo. Inicirao
i usta novio Okrugli stol za `ensko poduze-tni -
{tvo„ u okviru Foru ma Jadransko-jonskih gospodar -
skih komora, s ciljem da `enama poduzetnicama jadransko-jonske
regije pru`i priliku za neposredne kontakte
i razmjenu iskustava i znanja.
Kongres se odr`ao pod nazivom „Inovacijom do
konkurentnosti” 8. i 9. studenog 2010. godine.
Okupio je `ene poduzetnice iz Italije, Hrvatske,
Albanije i Bosne i Hercegovine.
Doma}in Kongresa bila je Privredna/Gospodarska
komora Federacije BiH, koja je ~lanica AIC Foruma
Jadransko-jonskih komora, te ga je pozdravnim govorom
otvorio Jago Lasi} njen predsjednik.
Prigodnim uvodnim govorima obratili su se, pored
predsjednice AIC Foruma Jadranke Radovani}, predsjednici
Vlade Hercegova~ko-ne -
retvanske `upanije Sre}ko Boras i
Pro vincije Ancona Patrizia Ca sa -
granda Esposto, zastupnica u Pa -
rlamentu FBiH Katica ^erkez, di -
re ktorica Regional nog centra za
je dnakost spolova Mary Ann Ru -
kavina Cipeti}, direktorica Fonda -
cije BHWI Marijana Dinek, glavna
tajnica HGK Martina Velni}
@upi} i Radmila Komadina, zamjenica
gradona~elnika Mostara.
Svi su iskazali `elju da Ko ngres poslu`i promociji
`ena poduzetnica jadransko-jonske regije, pomogne
im da iskoriste mogu}nosti koje im se pru`aju na me -
|unarodnom planu kroz sudjelovanje u zajedni~kim
projektima i drugim vidovima suradnje.
U tematskom dijelu Kongresa pod nazivom: Inovacija
- pokreta~ razvoja i glavni izvor globalne konkurentnosti,
prof. dr. Ante Mi{kovi}, ispred Federalnog
ministarstva poduzetni{tva i obrta, imao je zanimljivo
predavanje „Od inovacije do proizvoda”.
O temi `ensko poduzetni{tvo u BiH ~uli smo izlaganja
Branislave Crn~evi} ^uli} iz Agencije za ravnopravnost spolova
BiH sa predavanjem „Ravnopravnost spolova u BiH„ Ljerke
Mari}, direktorice Direkcije za ekonomsko planiranje BiH sa
prezentacijom „Regulatorni i institucionalni okvir i kreiranje
politike `enskog poduzetni{tva”, kao i Shani Nanda iz Vije}a
za regionalnu suradnju - Sarajevo o temi „Pomo} koju vije}e
za regionalnu suradnju pru`a `enskom poduzetni{tvu”.
V. kongres poduzetnica Jadransko-jonskog podru~ja
Potaknuti uklju~ivanje `ena u business
Na business panelima ispred FBiH predstavile su
se: Ru`ica ]urkovi}, vlasnica firme „Kupre{ka mlje -
kara” iz Kupresa, sa programom proizvodnje sira i mlije~nih
proizvoda, kao i Zdenka ]ori}, vlasnica „Modex
tekstila” iz Mostara, sa proizvodima unikatnih modela
po vlastitom dizajnu od vrhunskih materijala.
AIC Forum Okrugli stol za `ensko poduzetni{tvo,
predsjednice AIC Foruma Radovani} i predstavnice
Gospodarske komore Ancona Luciane Frontini prezentirale
su natje~aj za dodjelu nagrada inovativnim
`enskim poduze}ima Jadransko-jonskog podru~ja.
Cilj je natje~aja nagraditi `enska poduze}a koja se
izdvajaju po:
- originalnosti i inovaciji aktivnosti koju vr{e i po
na~inu upravljanja poduze}ima;
- primjeni dobrih praksi u cilju za{tite okoli{a i socijalne
odgovornosti koju EU komisija definira kao
„dobrovoljno integriranje socijalnih i ekolo{kih problematika
u uobi~ajenim trgovinskim aktivnostima poduze}a
i u odnose s dionicama”;
- primjeni projekata koji uskla|uju radno mjesto i
slobodno vrijeme, poticanje zaposlenosti, valorizaciju
ljudskih resursa promi~u}i ujedno aktivnosti koje poti~u
sudjelovanje `ena u procesu dono{enja odluka.
Na natje~aj se mogu prijaviti `enska poduze}a
—„udruge i dru{tva osoba u kojima je udio `ena najmanje
50%, dru{tva kapitala u kojima je udio `enskog
kapitala najmanje 50% od ukupnog kapitala i u ~ijim je
upravnim tijelima najmanje 50% `ena, kao i samostalna
poduze}a kojima upravljaju `ene”.
Sjedi{te poduze}a u BiH mora biti na teritoriji FBiH
i mora biti ~lanica P/GKFBiH.
Obrazac o sudjelovanju, kao i sve informacije podu -
zetnice mogu na}i na web stranicama Stola za `ensko
podu zetni{tvo: www.womeninbussiness.forumaic.org.
Natje~aj je otvoren do 1. 2. 2011. godine.
@eljana BEVANDA
Zeljana.bevanda@yahoo.com
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 7

U okviru „CEFTA nedjelje 2010.”, koja je odr`ana
po~etkom novembra u Beogradu, odr`an je i Forum
privrednih komora, te sesija radnih grupa CEFTA foruma
CEFTA
Susret u Beogradu
Glavni prioriteti u primjeni CEFTA sporazuma
u ovoj godini su potencionalno otvaranje
pregovora o liberalizaciji u oblasti usluga, stva -
ranje jednakih uslova za investicije, otvaranje
tr`i{ta javnih nabavki i postizanje konkurentnosti
i usagla{ene trgovinske liberalizacije.
Na forumu CEFTA nedjelje u~estvovali su
predstavnici privrednih komora, privrednici i
predstavnici nadle`nih institucija koji kreiraju
ekonomsku politiku iz osam zemalja ~lanica
CEFTA sporazuma. Zajedni~ki stav u~esnika foruma
je da je potrebno sagledati potencijale
regiona kako bi se uspostavila ~vr{}a me|usobna
privredna saradnja.
Bezcarinska trgovina i ujedna~avanje uslova
poslovanja, u skladu sa pravilima WTO i
standardima EU, doprinije}e pove}anju proizvodnje
i zaposlenosti, {irem asortimanu robe,
ve}oj konkurentnosti i zna~ajnijem prilivu
investicija u regionu.
Problem provo|enja CEFTA sporazuma predstavljaju
necarinske barijere. Na osnovu istra-
`ivanja postoji vi{e od stotinu razli~itih necarinskih
barijera. Naj~e{}e su komplikovane procedure
na grani~nim prelazima, nedovoljan broj
me|unarodno priznatih akreditacijskih i certificiranih
„ku}a”, ovla{tenih labaratorija, nepriznavanje
certifikata o porijeklu robe, neuskla|enost
doma}ih standarda i tehni~ke regulative sa me-
|unarodnim standardima. Istaknut je pozitivan primjer
potpisivanja Protokola o me|usobnom priznavanju
dokumenata izdatih od akreditovanih
ku}a i olak{avanje bilateralne trgovine izme|u
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Bosne i Hercegovine i Ministarstva poljoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede Republike Srbije.
Neophodna je jo{ intenzivnija saradnja
privrednih komora regiona i sna`nije insistiranje
na uklanjanju necarinskih barijera kako bi se
stvorio jedinstveni trgovinski prostor u ovom
dijelu Evrope.
Istaknuto je da privredne komore veliku pa -
`nju treba da posvete edukaciji privrednika o
CEFTA sporazumu i njegovim pojedinim segme -
ntima (porijeklo robe), jer je uo~eno da nemaju
dovoljno znanja i informacija.
M. M.
Promovisan
CEFTA portal
U povodu „CEFTA nedjelje 2010.” u
Beogradu je zvani~no promoviran i pu{ten u
rad „CEFTA trgovinski portal”.
On-line Trgovinski portal sadr`i sve relevantne
i prakti~ne informacije o trgovini sa ze -
mljama potpisnicama „CEFTA 2006”. Prilikom
izvoza ili uvoza robe u zemljama CEFTA sporazuma
moraju se po{tovati pravila i propisi
koji se odnose na carine, dozvole, procedure,
sanitarne, fitosanitarne i veterinarske kontrole.
Kako bi se skratilo vrijeme i smanjili tro-
{kovi preduze}ima (koja izvoze ili uvoze) u
prikupljanju potrebnih informacija, portal je
dizajniran kao „jedinstvana ta~ka” za pristup
relevantnim informacijama svih osam zemalja
potpisnica CEFTA sporazuma. Na portalu se,
uz obrazlo`enje svih faza trgovinskih procedura,
nalaze liste i svi on-line dokumenti koji
su potrebni za izvoz ili uvoz robe. Prevazi-|ene
su i jezi~ke barijere, koje su ~esto komplikovale
dobijanje potrebnih informacija, tako
da se sada na svim slu`benim jezicima zemalja
CEFTA i na engleskom jeziku transparentno
nalaze svi propisi, informacije i potrebni dokumenti.
Portal je implementiran u okviru projekta
GTZ-a „Otvoreni regionalni fondovi za unapre|enje
vanjske trgovine u jugoisto~noj Evropi”
(ORF FT), i pru`ati }e podr{ku do
decembra 2012. godine.
Web adresa portala:
www.ceftatradeportal.com
8
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

III sjednica
Radne grupe za poljoprivredu Foruma
potpisnica CEFTA sporazuma
U sklopu programa aktivnosti „CEFTA nedjelje“ u Beogradu je odr`ana III sjednica Radne grupe
Foruma komora za poljoprivredu. Sjednici su prisustvovali predstavnici Unije privrednih komora
Albanije, Vanjskotrgovinske / Spoljno trgovinske komore BiH, Privredne / Gospodarske komore
Federacije BiH, Hrvatske gospodarske komore, Stopanske komore Makedonije, Priv-redne
komore Moldavije, Privredne komore Crne Gore i Privredne komore Srbije
Predstavnici komora su tokom priprema za
sjednicu dostavili raspolo`ive podatke o razmjeni
poljoprivredno-prehrambenim proizvoda i
pripremili kratke izvje{taje i prezentacije o
dogovorenim temama.
Na sjednici Radne grupe istaknuto je:
n Tokom primjene Sporazuma ostvaren je
zn a ~ajan rast razmjene poljoprivredno-prehra m -
bene robe izme|u zemalja potpisnica CEFTA
sporazuma i u 2008. godina dostignut je najvi{i
nivo u iznosu od oko 1.590 miliona eura. U
2009. godini, usljed uticaja svjetske eko nomske
krize, rast je zaustavljen, pri ~emu je trgovina po -
ljoprivredno-prehrambenim proizvodima smanjena
za oko 3,8 posto (1.530 mil. eura). Zbog da -
leko ve}eg pada trgovine ostalom robom, udio
poljoprivrede u ukupnoj trgovini CEFTA regiona
po ve}an je sa 23 posto u 2008. na 29 posto u
2009. godini. U prvoj polovini 2010., u prosje ku,
je zadr`an nivo trgo vine iz prethodnih godina.
n Aktivnosti potpisnica CEFTA na potpisivanju
i primjeni sporazuma o slobodnoj trgovini sa
tre}im zemljama pru`aju mogu}nost za intenzivniju
saradnju, zajedni~ko investiranje u
regionu i razvoj partnerskih odnosa u nastupu na
tre}im tr`i{tima.
n Izme|u II i III sjednice Radne grupe za po -
ljo privredu privrednici u regionu su ukazali na pojavu
necarinskih barijera u trgovini poljoprivrednom
robom, dono{enjem odluka kojim su pojedine
~lanice ograni~avale uvoz, {to je ometalo
izvr{enje dogovorenih poslovnih aran`mana, kao
i u vidu poo{travanja kontrola na granicama koje
su usporavale protok robe.
n Ocijenjeno je da je postignut napredak u
implementaciji zakonodavstva EU u nacionalna
zakonodavstva potpisnica CEFTA, pri ~emu je za
privrednike va`no da odgovaraju}e dr`avne institucije,
kroz stalne me|usobne konsultacije i razmjenu
iskustava, postignu {to vi{i nivo kompatibilnosti
primjene novih propisa i procedura.
Na osnovu informacija i konstatacija doneseni
su i zaklju~ci:
n Privredne komore pozdravljaju preduzete
aktivnosti na obezbje|enju dalje liberalizacije
trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvo -
di ma sklapanjem bilateralnih aran`ma na, ukoliko
nema mogu}nosti da sve potpisnice CEFTA sporazuma
istovremeno prihvate dodatni Protokol i
Aneks, a sve u cilju primjene novih koncesija od
1. 1. 2011. godine.
n Privredne komore podr`avaju aktivnosti dr` -
a vnih institucija BiH i Srbije u vezi sa me|usobnim
priznavanjem certifikata. Posebno pozdravljaju
potpisivanje Sporazuma o veterinarskoj saradnji.
Tako|er su podr`ane i aktivnosti koje su druge zai -
nteresirane potpisnice CEFTA sporazuma poduzele
na otvaranju pregovora o me|usobnom priznava -
nju certifikata i zahtijeva se {to br`i zavr{etak pre -
govora i potpisivanje odgovaraju}ih sporazuma.
n Privredne komore svesrdno podr`avaju
uspostavu Trgovinskog portala CEFTA i o~ekuju
da njegovo funkcionisanje obezbijedi smanjenje
postoje}ih, kao i preventivno uklanjanje nastanka
novih necarinskih barijera u trgovini.
M. ME[ANOVI]
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 9

Stanje u ovoj oblasti se mora hitno mijenjati.
To se moglo ~uti od privrednika koji su prisustvovali
sastanku i koji `ele da se {to prije pro -
mijene polo`aj, a i odnosi {umarstva i drvne
industrije. Rije~ je, prije svega, o dono{enju Za -
kona o {umama, izradi strategije razvoja {umarstva
i drvne industrije, podr{ci izvozu finalnih
proizvoda od drveta, usvajanju i primjeni
europskih standarda.
Privrednici `ele {to prije u}i u dijalog sa
novoizabranom Vladom FBiH o kreiranju poslovnog
ambijenta za uspje{niji rad ove industrijske
grane. Potencijali bran{e nisu jo{ iskori{teni
u mjeri koja bi omogu}ila drvoprera|i -
va~ima ve}i izvoz. Situacija u {umarstvu nikad
nije bila gora i imamo potpunu anarhiju. Odraz
ovakvog stanja su veliki gubici {umarskih
poduze}a. Pored dono{enja Zakona o {umama,
bitno je i kori{tenje sredstava op}ekorisnih funkcija
{uma (OKF[), imaju}i u vidu da su ta sredstva
namijenjena za projekte razvoja u {umarstvima.
Drvni sektor je me|u pet izvoznika koji ostvaruje
suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Me|utim, izvoz mo`e i mora biti ve}i, ali uklju-
~uju}i izvoz finalnih proizvoda, a ne sirovina i
polufabrikata.
Jedan od ciljeva Grupacije jeste i definisanje
mjera za pobolj{anje u ovim va`nim strate-
{kim oblastima koje se planiraju predo~iti novoizabranim
vlastima u FBiH sa zaklju~cima:
1. Hitno i obavezno dono{enje Zakona o
{umama FBiH.
2. Formiranje cijena u {umarstvu po tr`i{-
nim principima, odluke o prodaji i raspodjeli
usuglasiti sa potrebama drvne industrije gdje
lokalni ili kantonalni drvoprera|iva~ mo`e imati
blagu prednost pod istim tr`i{nim uvjetima i sa
naglaskom na finalnu proizvodnju.
3. Davanje statusa {umarstvu i drvnoj industriji,
status od strate{kog zna~aja za FBiH, a koje bi
rezultiralo poticajnim mjerama za oba sektora.
Problemi?
Isti problemi ve} godinama mu~e
{umarstvo i drvnu industriju
Ovo je re~eno na sastanku Grupacije {umarstva i drvne
industrje Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH,
koji je odra`an 29. 10. 2010.
4. Uvo|enje posebnih carinskih tarifa za
izvoz sirovine radi za{tite doma}e proizvodnje i
akumuliranje sredstava za poticaje {umarske i
drvne industrije.
5. Dono{enje standarda na nivou BiH po
uzoru na postoje}e evropske standarde.
6. Izrada Ra zvojnog programa {umarstva i
Strategije {umarstva uz obavezno kori{tenje po -
sljednje inventarizacije {uma koja je u toku.
7. Pristupiti certificiranju {uma po FSC standardu
na cijelom prostoru FBiH, te da se u taj
posao uklju~i i Vlada FBiH, zatim izna|e na~in
za efikasnije i povoljnije isho|enje certifikata
za sve [PD-ove u FBiH.
8. Insistirati na transparentnoj raspodjeli
OKF[-a namjenskih sredstava koja se ve} drugu
godinu ne koriste za svrhe odre|ene u namjeni.
9. Tra`imo da Vlada FBiH pomogne svojim
mjerama za prevazila`enje problema u {umarstvu,
da se hitno krene u proces restrukturiranja
{umskih po duze}a i rje{avanja vi{ka uposlenika
(invalida rada).
10. Tra`imo da se preispita rad inspekcijskih
organa, ako je i dalje prisutan pojam nelegalnih
pilana i sve ve}a prodaja proizvoda od drveta na
crnom tr`i{tu.
Govorilo se i o mogu}nosti povoljnijeg finansiranja
teku}eg poslovanja, ulaganja u
unapre|enje tehnologija i obrazovanja u {umarstvu
i drvnoj industriji od ProCredit Bank, koje
je prezentirala Mevlida \e~evi}-Ko{trebi}, koja
radi u sektoru za pomo} malim i srednjim poduze}ima.
Ponuda ProCredit Bank je obuhvatila:
kredite za obrtni kapital, certificiranje, trajna
obrtna sredstva, osnovna sredstva, kreditnu liniju
za finansiranje izvoza, okvirni kredit i kredit za
rastere}enje, te dokumentarno poslovanje i
usluge platnog prometa.
Ulo`en je veliki trud radne grupe i predstavnika
banke kako bi se iskristalisale teme vezano
za kreditne linije, {to nije slu~aj sa drugim
bankama. Na kompanijama je da odlu~e {to bi
im od ponu|enog bilo od koristi, te da stupe u
kontakt sa predstavnicima Banke.
Bilo je govora i o standardima. Re~eno je da
je u Institutu za standardizaciju osnovan tehni~ki
komitet za drvo i proizvode od drveta
10
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

BAS/TC 42 koji prati ove bran{e. Do sada je preuzeto
558 evropskih i me|unarodnih standarda. Od toga je
88 za oblo drvo. Standardi se mogu preuzeti u Institutu
i pla}aju se. Lista usvojenih standarda mo`e se pogledati
na Internet stranici Instituta.
Web stranica Instituta je: www.bas.gov.ba
[. ALIMANOVI]
s.alimanovic@kfbih.com
Pro{iruje se mre`a
dobavlja~a iz BiH
U Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije
BiH (P/GKFBiH) odr`an je sastanak u okviru
Grupacije {umarstva i drvne industrije s predsta -
vnicima IKEA-e iz [vedske (iz centrale kompanije i
kancelarije IKEA-e za JI Evropu u Beogradu). IKEA
raspola`e mre`om dobavlja~a iz BiH s kojima ostvaruje
suradnju, a cilj posjete je bio da tu mre`u
pro{iri i unaprijedi nivo suradnje. U okviru rada
IKEA-e postoji sektor koji se bavi analizom sirovinske
baze, izradom planova razvoja i budu}ih
aktivnosti projekta pro{irenja mre`e dobavlja~a.
Interesirali su se na koji na~in kompanije prerade
drveta u FBiH dolaze do sirovine, vrste ugovora,
kvaliteta isporuke sirovine i cijene sirovine. Sastanku
su prisustvovali direktor Federalne uprave za
{umarstvo Omer Pa{ali}, predsjednik i dopredsjednik
Grupacije PKFBiH Zdenko La{tro i Midhat
Ahmetovi}. Izrazili su spremnost za poslovnu suradnju,
naglasiv{i pritom da je cilj proizvodnja i izvoz
finalnih proizvoda drveta. Na{i proizvodi po
kvalitetu mogu na}i svoje mjesto u trgovinskim
lancima IKEA-e, prvenstveno proizvodi od bukovine,
koja na svjetskom tr`i{tu kotira kao najkvalitetnija
sirovina. Ovaj inicijalni razgovor mo`e poslu`iti
za konkretne prijedloge pripreme projekta
pro{irenja mre`e dobavlja~a IKEA-e, a na{e kompanije
su otvorene za konkretne razgovore koji }e
uslijedtiti, istaknuto je na sastanku.
[. A.
Odr`ana
konstituiraju}a
sjednica Nor-BiH
privredne komore
U Ambasadi Bosne i Hercegovine u Kraljevini Nor -
ve{koj 23. novembra 2010. godine u Oslu je odr`ana
Prva konstituiraju}a sjednica Privredne komore Nor-
BiH.
Privredna komora je osnovana sa ciljem da se na
temelju povezivanja norve{kih i bh. privrednika promovi{u
ulaganja u BiH i unaprijedi ekonomska saradnja
dviju zemalja.
Nakon sastanka sa istaknutim norve{kim privrednicima,
prisutnima su se obratili: Elma Kova~evi},
ambasadorica BiH u Kraljevini Norve{koj, Lars-Kåre
Legerne, predsjednik Privredne komore Oslo (PK),
Sead [ejtani}, predsjednik Komore Nor-BiH, i Ivar
Amundsen, po~asni konzul BiH.
Ambasadorica Kova~evi} je istakla da je ove
godine zabilje`en rast robne razmjene izme|u BiH i
Norve{ke u odnosu na pro{lu, {to, prema njenim
rije~ima, daje podstrek za ulaganje novih napora kako
bi se ostvarila jo{ bolja ekonomska saradnja dviju zemalja.
Navela je kao olak{avaju}u okolnost za BiH to {to
je ostvarena saradnja bh. i norve{kih preduze}a i {to
predstavnici kompanija iz Norve{ke posje}uju na{u
zemlju i tako imaju priliku neposredno se uvjeriti u
nje ne privredne potencijale.
Zbog zna~aja ovogodi{njeg Sarajevo Business
Foruma (SBF), koji je organizirala Bosna Bank
International, obavijestila je prisutne da }e se sljede}i
Forum odr`ati 6. i 7. aprila 2011. godine, te pozvala
predsjednika PK Oslo, kao i istaknute privrednike u
Norve{koj da u~estvuju na sljede}em SBF-u.
Ambasadorica je upoznala prisutne i sa postojanjem
Dr`avne agencije za promociju stranih investicija u
BiH.
Predsjednik Privredne komore Oslo zahvalio se na
pozivu za u~e{}e na SBF-u 2011. i potvrdio dolazak
predstavnika te komore na ovu me|unarodnu investicijsku
konferenciju. Napomenuo je kako je PK Oslo
otvorena za sve privrednike s ciljem ostvarivanja {to
bolje ekonomske saradnje. Ponudio je i web stranicu
Komore za promociju web stranice Nor-BiH komore
koja bi bila pristupa~na privrednicima u Norve{koj, ali
i u svijetu.
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 11

Mala i srednja poduze}a
Pobolj{anje pristupa
financijskim sredstvima
Privredna/Gospodarska komora FBiH, u
suradnji s Fondacijom za odr`ivi razvoj razvitak,
prezentirala je u Mostaru 15. 11. projekat
EAF SME - Pobolj{anje pristupa malih i srednjih
poduze}a financijskim sredstvima. Projekat je
kreiran zajedni~kim radom Vije}a ministara,
entitetskih vlada i Svjetske banke, s ciljem pru -
`anja podr{ke malim i srednjim poduze}ima,
prvenstveno izvozno orijentiranima u o~uvanju
i ja~anju njihove tr`i{ne pozicije u uvjetima
krize i pove}anju ekonomskih
mogu}nosti kroz stimuliranje
br`eg kreditnog
financiranja SME iz izvora.
Razvojni cilj projekta je da
se pobolj{a dostupnost fina -
ncijskih sredstava malim i
srednjim poduze}ima u
BiH.
Projekat bi pomogao i
bankarskom sektoru u BiH
da izdr`i globalni ekonomski
pad koji je pokrenuo
financijske te{ko}e za sektor
poduze}a, kao i da prihvati
va`nu ulogu odr`avanja
stabilnosti i povoljne
poslovne klime u BiH i {ire.
Da bi mala i srednja po -
duze}a sudjelovala mo-raju
ispunjavati uvjete: da su u
privatnom vlasni{tvu i propisno licencirani i registrirani
kod poreznih organa; da su registrirani u
industrijskoj proizvodnji i to proizvodnji hrane,
preradi poljoprivrednih proizvoda ili srodnim
uslugama; da doka`u prethodno iskustvo u
aktivnostima koja }e se financirati; da ostvaruju
dobre financijske rezultate; da po{tuju propisane
uvjete za za{titu okoli{a, a kreditnu sposobnost
krajnjih korisnika ocjenjivat }e komercijalne
banke.
Pod zajmovima }e se financirati: investicije,
oporavak ili modernizacija i postepeno pove-
}anje obrtnog kapitala ili samo pove}anje obrtnog
kapitala. Sredstva od zajmova mogu se
koristiti za nabavku opreme i sirovine, kao i
opravke objekta i izuzetno za manju izgradnju.
Krajnjim korisnicima zajmovi }e se odobravati
pod sljede}im uvjetima:
- investicije i obrtna sredstva do 10 godina
s grace periodom dok traje investicija najdu`e
tri godine. Dio ovog zajma za obrtna sredstva
odobravat }e se maksimalno do 40% od
ukupnog zahtjeva;
- investicije do 10 godina s grace periodom
dok traje investicija najdu`e tri godine,
- obrtni kapital do pet godina s grace periodom
od {est mjeseci.
Maksimalni iznos kredita je 400.000 eura.
Visina kredita pojedinom krajnjem korisniku
ili grupi povezanih dru{tava na razini ovog projekta
ne mo`e prelaziti iznos od 2,5 milijuna eura.
Banke u projektu su BOR Banka, BBI Banka,
NLB Tuzlanska banka; Unicredit Banka, Intesa
Sanpaolo Banka, Volksbank BH, Nova banka
Banja Luka, Raiffeisen Banka.
Za vi{e informacija zainteresirani se mogu
obratiti Fondaciji za odr`ivi razvitak ODRAZ,
Sarajevo, Ulica Kulina bana broj 18, telefon:
033/277 300.
@eljana BEVANDA
12
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Evropa
Na pola puta do 20%
obnovljivih izvora
Eurostat je objavio najnovije statisti~ke podatke
prema kojima se Evropa nalazi na ne{to ve}em nivou
od 20% sa udjelom obnovljivih izvora u ukupnoj
proizvodnji energije.
Evropska direktiva o obnovljivim izvorima iz 2009.
godine postavila je pojedina~ne ciljeve za svaku od
zemalja ~lanica, ali uz globalni cilj od evropskih 20%
udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije.
Zemlje koje su najbli`e ostvarivanju postavljenih ciljeva
su Rumunija i [vedska. Tako Rumuniji treba jo{ 3,6%, a
[vedskoj 4,6% da bi dostigle svoje zacrtane ciljeve od
24% i 49% udjela obnovljivih izvora do 2020. godine.
Najve}i doprinos ukupnoj evropskoj energiji iz
obnovljivih izvora daju tri najve}e sile: Njema~ka,
Francuska i Velika Britanija. Francuska ima najve}i udio
obnovljivih izvora od 11%, Njema~ka 8,9% dok Velika
Britanija zaostaje sa svojih 2,2%. Francuska svoj udio
do 2020. godine mora pove}ati za 12%, a Njema~ka
mora svoj udio pove}ati za 9,9%. Velika Britanija ima
najte`i zadatak, jer svoj udio mora pove}ati za 13%
kako bi ostvarila zacrtanu proizvodnju od 15%.
Najve}i udio u pojedina~noj potro{nji energije iz
obnovljivih izvora u 2008. godini ostvaren je u [vedskoj
(44,4%), Finskoj (30,5%), Litvaniji (29,9%), Austriji
(28,5%) i Portugalu (23,2%). Najmanji udjeli su ostvareni
na Malti (0,2%), Luksemburgu (2,1%), Velikoj
Britaniji (2,2%), Holandiji (3,2%) i Belgiji (3,3%).
Eurostat ove podatke temelji na prora~unu udjela
obnovljivih izvora koji pokrivaju solarne fotonaponske
i toplinske sisteme, hidroenergiju (uklju~uju}i energiju
valova i plime i oseke), energiju vjetra, geotermalnu
energiju i biomasu (uklju~uju}i biolo{ki otpad i teku}a
biogoriva). Doprinos toplinskih je ura~unat za zemlje
za koje postoje podaci o instaliranim sistemima.
Evropska unija razmi{lja i o podizanju svoje kumulativne
ljestvice na 30% ukoliko se postigne dogovor sa
SAD-om i Kinom oko ograni~enja emisija stakleni~kih
plinova.
Za 10 godina 64% „nove” energije
Obnovljiva energija trebala bi ~initi gotovo dvije
tre}ine elektri~ne energije iz elektrana koje }e se graditi
u EU kroz sljede}ih deset godina, pokazale su
procjene Evropske komisije (EK).
Izvje{taj EK pod naslovom „Energetski trendovi do
2030.” pokazuje da }e obnovljiva elektri~na energija
predstavljati 64 % energije iz novih proizvodnih kapaciteta
koji }e biti postavljeni kroz sljede}ih deset godina.
Ostatak ~ine plin, ugalj, nuklearna energija i nafta.
Nove brojke uzimaju u obzir dramati~nu promjenu
ekonomskog konteksta od energetskog scenarija
iz 2007., budu}i da su se industrije s velikom
potro{njom energije morale suo~iti sa smanjenjem
proizvodnje, dok su istodobno usvojena nova pravila
kako bi ohrabrila obnovljive energije i tehnologije sa
smanjenom potro{njom energije, ka`e se u izvje{taju.
Kao rezultat, ambiciozniji scenarij EU u koji su
uklju~eni i obavezuju}i ciljevi o smanjenju emisija
stakleni~kih plinova, kao i ciljevi o obnovljivoj energiji,
predvi|a da }e obnovljiva energija ~initi 36,1%
ukupne proizvodnje elektri~ne energije do 2030.
Komisija o~ekuje da }e energija vjetra dominirati
tr`i{tem obnovljive energije, i to 2020. i 2030., a
nakon nje snaga vode i biomasa.
[to se ti~e fosilnih goriva, tr`i{ni udio plina smanji}e
se na 17,8% dok }e se udio uglja i ~vrstih goriva
smanjiti na 21,1% ukupne proizvodnje struje do
2030., ka`u ~lanovi Komisije.
Dok udio nuklearne energije pada, proizvodnja bi
trebala ostati na sada{njem nivou budu}i da neke zemlje
~lanice grade nova postrojenja a druge ih isklju~uju.
Danci energiju iz vjetra spremaju
u vre}ice
Ve} od prvih vjetroparkova postoji ideja o spremanju
energije iz vjetra za kori{tenje u trenucima kada
nema vjetra. Istra`iva~i u Danskoj energiju iz vjetra
spremaju u velike sinteti~ke vre}e.
Ovaj istra`iva~ki projekat koristi energiju iz vjetroturbina
za pokretanje kompresora koji pune ogromne
sinteti~ke vre}e zakopane ispod pje{~anih nasipa.
Kada se komprimirani zrak ispu{ta sistemom pumpi i
turbina sli~nim kao i kod akumulacijskih jezera
proizvodi se elektri~na energija.
Prvi test proveden sa vre}om dimenzija 5 x 5
metara deklarirao je efikasnost sistema od 97%.
Kasnije provedeni testovi na ve}im vre}ama pokazali
su efikasnost od 99,5%, {to je prili~no impresivno.
Istra`iva~i su mislili da }e najve}i problem biti
izrada vre}a koje su morale izdr`ati stalne cikluse punjenja
i pra`njenja. Ipak, ve}e su se pokazale kao najmanji
problem, jer su se rastezale samo 0,5% a
napravljene su s tolerancijom od 14%.
U kona~noj fazi ispitivanja koristit }e se vre}e
dimenzija 50 x 50 metara koje prema istra`iva~ima
mogu spremiti do 34 kW energije iz vjetra.
Pripremila: Lejla SADIKOVI]
l.sadikovic@kfbih.com
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine
13

Naplata potra`ivanja
Jedan od problema bh. privrede
Ote`an privredni rast, kriza i recesija poga|aju sve zemlje i sva preduze}a. Rizici i problemi sa
kojima se susre}u su sve ozbiljniji, a ~ini se da mnogi nastaju na na~in koji se ne mo`e direktno
vezati za krizu. Nesumnjivo je da je jedan od velikih problema naplata potra`ivanja koji se
pojavljuje sa po~etkom krize, najavljuju je i svakako je sna`no produbljuju.
Zastoj u naplati potra`ivanja postoji u svim privrednim sistemima u svakom razdoblju, s tim {to
je razlika u njegovom intenzitetu.
U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim zemljama
tranzicije, problem naplate potra-`i vanja je
izra`eniji, jer ne postoje izgra|eni za{titni mehanizmi
za njegovo uklanjanje.
^injenica je da postoje nelikvidna preduze}a,
koja ne pla}aju dospjele obaveze, povjerioci ne
mogu naplatiti potra`ivanja, sre dstva osiguranja
potra`ivanja su u cijelosti neefikasna, kao {to je
neefikasna i sudska za{tita prava i ne mo`e rezultirati
prinudnom naplatom potra`ivanja u redo -
vnom sudskom postupku, jer ne postoji mogu-
}nost izvr{enja zbog nelikvidnosti.
Nije problem u nelikvidnim preduze}ima, ve} u
likvidnim preduze}ima i organima vlasti koji tole ri{u
ovakvo stanje. Evidentno je da ne razumiju koliko je
stvaran i prisutan problem nelikvidnosti i koliko on
prijeti pri vrednpm i finansijskoim kolapsom. Razu -
mljivo je da se nelikvidna preduze}a po-ku{avaju
spasiti na svaki mogu}i na~in uzimaju}i robu na
kredit ili odgo|eno pla}anje. Ovo je izra`e-no kod
dr`avnih preduze}a i institucija, jer, izme|u, ostalog
nastoje udovoljiti zahtjevima sindikata, zbog rje -
{avanja problema nezaposlenosti, pla}a i dr. Me-
|utim, opasnost je u ~injenici da ovo postaje masovna
pojava i da se bez ikakve selekcije ili rangiranja
preduze}a poma`u na ovaj na~in i ona preduze}a
koja su trajno osu|ena na nelikvidnost.
Specifi~nost tr`i{ta BiH najvi{e se nalazi u
slo`enosti dr`avno-pravog ure|enja (~etrnaest ustava,
isto toliko vlada, 180 ministara), a samim time i
u neujedna~enosti zakona i propisa na razli~itim
podru~jima djelovanja.
Problemi nelikvidnosti preduze}a i dru gih
pravnih lica su veliki, a kolika su nenapla}ena potra`ivanja
i neizmirene obaveze mo`e se samo
procjenjivati.
U BiH ne postoji institucija koja se time bavi
po slu`benoj du`nosti. U praksi je naj~e{}e slu~aj
da npr. banke ili neka preduze}a provjeru likvidnosti
rade same za sebe i za svoje komitente.
S obzirom na to da je problem nelikvidnosti
postao izra`en, ve} 2000. godine poduzete su
odre|ene mjere, kao {to je obaveza objavljivanja
nesolventnih preduze}a, regulisana odredbama
~lana 16 a. Zakona o finansijskom poslovanju.
Popis preduze}a ~iji su ra~uni blokirani obja -
vljuje se svaki mjesec u „Slu`benim novinama
FBiH”, a za preduze}a ~iji je ra~un blokiran du`e
od 90 dana i u svim narednim mjesecima dok se
ne deblokira ra~un.
S obzirom na ovakvu obavezu iskazivanja
stanja s blokiranim ra~unima, gotovo je nemogu-
}e utvrditi koliko je mjeseci blokiran ra~un nekog
preduze}a. Tako su sve ~e{}i slu~ajevi da jedno
preduze}e ima blokiran ra~un i po nekoliko godina,
a da je preduze}e u formalno-pravnom smislu
jo{ uvijek aktivno, da nije pod ste~ajem i da
posluje, {to je nezamislivo u tr`i{no orijentiranoj
privredi.
Problemi s nenapla}enim potra`ivanjima u BiH
su izra`eniji naj~e{}e {to se rizicima naplate potra-
`ivanja ne upravlja u~inkovito, {to jo{ uvijek u „privrednom
`ivotu” egzistiraju preduze}a koja bi u
uslovima razvijene tr`i{ne ekonomije i privrede bila
isklju~ena s tr`i{ta ili bi se sanirala ili proveo postupak
likvidacije.
Prije uspostavljanja du`ni~ko-povjerila~kih
odnosa nisu ugovoreni, odnosno nisu uspostavljeni
odgovaraju}i modeli osiguranja naplate po tra -
`ivanja, posebno kroz ugovaranje instituta kom pe -
nzacija, cesija, preuzimanje duga, asignacije i dr.
Evropa je propisima utvrdila standard da
privreda svoja potra`ivanja namiri u roku od 30
dana. Da je BiH daleko od Evropskih normi, po -
kazuje podatak iz analize Evropske investicione
banke, da preduze}a u na{oj zemlji na svoja po -
tra`ivanja ~ekaju, u prosjeku, 104 dana.
Po tome je BiH na dnu evropske liste, a ispod
su samo Albanija (prosje~no ~ekanje 127 dana) i
Srbija (128 dana).
14
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Najkra}i prosje~an period naplate potra`ivanja je u
Danskoj 17 dana, u Njema~koj 18, [vedskoj 21, Holan diji 23,
Francuskoj 24, Hrvatskoj 34, ^e{koj 37, Sloveniji 39,
Ma|arskoj 40, Litvaniji 53, Makedoniji 76 dana.
U EU je, ina~e, u kriznoj 2009. godini, manje od 50
odsto potra`ivanja napla}eno u roku od 30 dana.
Ekonomski stru~njaci ka`u da posljedice ka{njenja i
neredovnog pla}anja najvi{e ispa{taju zaposleni. Kada
za isporu~enu robu ili obavljeni posao ne stigne novac,
nema para ni za plate uposlenika.
Prema analizama, za novac se najte`e izbore mala i srednja
preduze}a iz svih oblasti koja, ukupno gledaju}i,
zapo{ljavaju najvi{e radnika.
S obzirom na to da BiH na putu ka prijemu u ~lanstvo
EU mora ispuniti odre|ene uslove, me|u kojima se
nalaze i standardi o potra`ivanjima, {to bi u narednom
periodu moralo biti regulisano kroz odgovaraju}i zakonodavni
okvir.
Naime, mala i srednja preduze}a u EU }e prema
novoj direktivi mo}i svoja potra`ivanja u idu}em razdoblju
naplatiti u roku od 30 dana. Ovaj rok trebalo bi
da se odnosi i na dr`avni i na privatni sektor, iako u
provobitnom prijedlogu Evropske komisije za dr`avni
sektor nije bilo krajnjeg roka, nego je to bilo prepu{teno
dogovoru povjerilaca i du`nika.
Novom direktivom rok od 30 dana mo`e se produljiti
samo u iznimnim okolnostima, ali nikada ne smije
prekora~iti 60 dana.
Ovaj model preduze}a u BiH jo{ uvijek je samo produkt
`elja privrednika.
Privrednici se sla`u da bi uvo|enje ovakve odredbe
pomoglo privredi i poduze}ima u BiH, posebno malim,
da se oporave od krize. Osim toga, kompanije ne bi vi{e
bile prisiljene biti svojevrsne banke dr`avnim institucijama,
ali i drugim kompanijama, jer vi{e ne bi bilo dugih
~ekanja na naplatu obavljenog posla kao {to je to bio
slu~aj do sada.
Amela KEČO
Kako provjeriti rizi~nost
poslovanja sa potencijalnim
poslovnim partnerom?
Privredna/Gospodarska komora Federacije Bo -
sne i Hercegovine potpisala je ugovor sa dru{tvom
Bonline d.o.o., koji je zastupnik najstarije i najve}e
svjetske bonitetne ku}e „Dun&Bradstreet”. Time je
komora postala poddistributer bonitetnih izvje{taja
za poduze}a iz cijeloga svijeta.
U cilju informiranja na{ih gospodarstvenika,
Promocija suradnje sa Dun&Bradstreetom odr`ana
je 30. 11. 2010. godine u Privrednoj/Gospodarskoj
komori FBiH, Ured u Mostaru.
Na prezentaciji se govorilo o tome kako se mo`e
preko komore naru~iti bonitet, kako se slu`iti njime
i kako ga ~itati, a gospodarstvenicima su date i informacije:
{to su bonitetni izvje{taji; koliko robe dati na
odgodu; kako poslovni subjekti pla}aju; koje ostale
informacije dobivamo iz bonitetnih izvje{taja; kako
preko komore naru~iti bonitetne izvje{taje; kako
provjeriti rizi~nost pojedinog tr`i{ta?
Privrednici }e imati mogu}nost preko komore
provjeriti kako posluju njihovi partneri iz 200 zemalja,
kakav im je rejting, koliko kredita odobriti, kako
partneri pla}aju, s kojim bankama rade, te zna~ajno
smanjiti rizi~nost plasmana robe doma}im i inozemnim
tr`i{tima. Brza isporuka, niska cijena, besplatni
konzalting, te kvalitetna informacija garancija je
kvalitete. Provjerom boniteta smanjuje se rizik nepla}anja,
te {tedi novac od dugotrajnih i skupih sudskih
postupaka.
Sve detaljne informacije, kao i primjeri boniteta
mogu se dobiti na bonline@bonline.hr.
Ukoliko `elite, djelatnici Dun§Bradstreeta prezen
taciju mogu odr`ati i izravno u tvrtkama ~lanicama
komo re. Boniteti se mogu naru~iti na doma}em
ili engleskom jeziku za regiju, a za ostale dr`ave do -
stupni su na engleskom jeziku, a, po potrebi, pisana
tuma~enja boniteta na doma}em jeziku mogu se
dobiti bez naknade.
@. B.
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 15

Predstavljamo
„Logotip„ d.o.o. [iroki Brijeg
U slu`bi pisane rije~i
Razgovarala:
Amela KE^O,
dipl. pravnik
a.keco@kfbih.com
Logotip dru{tvo za izdava{tvo i grafi~ku djelatnost u Bosni i Hercegovini posluje gotovo 20 godina.
Logotip je danas prepoznatljivo ime ~iji projekti ~ine brojni naslova knjiga, ud`benika,
reklamnih panoa, ~asopisa, kataloga, kalendara, etiketa za razne proizvode i dr.
Za Glasnik Privredne/Gospodarske komore
FBiH govori @eljko Spaji}, vlasnik i direktor
Dru{tva.
Danas ne samo da opstajete u te{kim vremenima
ve} uspijevate da budete istaknuta
regionalna grafi~ka ku}a. Molimo vas da se
osvrnete na po~etak rada i nastajanje Logotipa?
- Logotip je svoje prve korake napravio
1993. godine. Nakon {to sam kao grafi~ki
in`enjer tri godine radio u „Slobodi” ^apljina i
devet godina u „Rade Bitanga” Mostar, odlu~io
sam se na poduzetni{tvo. Ispo~etka je to bilo
skromno. S jednim radnikom smo izra|ivali
jednostavne grafi~ke proizvode, da bismo ve}
1994. godine investirali u ofset tisak.
Rad u nesigurnom okru`enju, nedostatak
novca i stru~nih kadrova nametao je rje{avanje
problema u hodu. Nakon nekoliko godina
odlu~io sam se na gradnju novog prostora od
700 kvadratnih metara i kupovinu ofseta B2 formata.
Svoje radno mjesto tako je prona{lo 10-
ak ljudi. Za gradnju se ponovo odlu~ujem
2002. godine na novoj lokaciji gdje i danas
radimo. Novi prostor od 1.500 m 2 je obezbijedio
uvjete za nabavku i rad s ~everobojnim
ofset tiskom B1 formata s prate}om opremom u
grafi~koj pripremi i novim strojevima u knjigoveznici.
Svaka kompanija postoji s ciljem da osvoji i
zadr`i svoje kupce. Ko su va{i klijenti?
- Te{ko je osvojiti kupca, a jo{ te`e zadr -
`ati. Kvaliteta i rok isporuke glavni su elementi
za to. Tr`i{te je prepoznalo na{e kvalitete i nemamo
problema pri nala`enju posla i popunjavanju
kapaciteta. Struktura kupaca je raznovrsna.
Izdvojio bih izdava~e ud`benika za
osnovne i srednje {kole s kojima u zadnjih desetak
godina imamo odli~nu suradnju. To je
posao koji se radi u ljetnim mjesecima prije
po~etka {kolske godine. Tada radimo tri smjene
i uzimamo u ispomo} sezonske radnike, uglavnom
studente.
Zna~ajni kupci su vinarije za koje tiskamo
etikete za vino i alkoholna pi}a. Pored njih
radimo za javna poduze}a: HT, Elektroprivre -
du, Fond zdravstvene za{tite, MIO… Ovo je
samo dio liste na{ih partnera s kojima godinama
poslujemo na obostrano zadovoljstvo.
Da li ste zadovoljni sada{anjim pozicioniranjem
na tr`i{tu, s obzirom na konkurenciju,
~esto nelojalnu?
- Mi smo zadovoljni pozicijom koju imamo
na tr`i{tu. Imamo dovoljno posla za instalirane
kapacitete. To~no ste rekli, ima nelojalne
konkurencije, nerealnih spu{tanja cijena,
ali je moje mi{ljenje da te tvrtke ne}e opstati na
duge staze.
Problem je naplata potra`ivanja, i to su najve}i
du`nici institucije koje su na prora~unu i
one su generator negativnih financijskih trendova.
Nadate li se boljim vremenima za izdava -
{tvo, prodaju...?
- Logotip je u prvom redu grafi~ka ku}a, a
bavi se i izdava{tvom. Izdava{tvo je kao djelatnost
zadnjih godina u opadanju, posebno zbog
ve}e prisutnosti elektroni~kih medija (Internet).
16
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Te{ko je praviti planove za budu}nost u ovim
nepredvidljivim okolnostima tr`i{ta u na{oj zemlji.
Bez obzira na to, imate li planove za eventualno
pro{irenje, nove usluge...
- Da, imamo ozbiljne planove za pro{irenje pro -
izvodnje. Naime, trenutno smo u izgradnji jo{ jedne
poslovne hale (1.700 m 2 ) koja }e biti smje{tena do
postoje}eg poslovnog objekta. Namjeravamo pro{iriti
postoje}e kapacitete i eventualno nabaviti neki stroj s
kojim bismo pro{irili svoju ponudu.
Spoj tradicionalizma uz pravilan izbor stru~nih i
motivisanih saradnika, naravno, uz upornost, rad i
zalaganje je prava formula. Koliko je, po va{em mi-
{ljenju, pravilan odabir saradnika va`an za uspjeh?
- Bez dobrih suradnika nema dobrog posla. Sustavno
pratimo promjene na tr`i{tu koje su pred ovu
tiskaru stalno postavljale nove zadatke - bilo da se
radilo o ulaganju u ra~unalnu i tiskarsku tehnologiju,
bilo da je rije~ o ulaganju u ljude, bilo da se radilo o
prihva}anju sve zahtjevnijih potreba kupaca. U tom
smislu ljude stalno educiramo, odlascima na sajmove,
seminare i stru~na predavanja.
Dizajn se sve vi{e name}e kao jedan od glavnih
pokreta~a trgovine i usluga, kupci u tom smislu dokazuju
da roba mora imati i formu i sadr`aj. Kad se
tome pridoda i podru~je marketinga, ali i samog imid`a
menad`era koji svojim modernim stavom i dr`anjem
mora ulijevati povjerenje klijentima - onda je
jasno da je poduzetnik u stalnoj borbi s vremenom.
Posljednjim izborom organa Federalne komore,
predstavnik Logotipa je imenovan za ~lana Skup{tine
P/GKFBiH. Smatrate li da su dovoljno iskori{tene
mogu}nosti i nadle`nosti Komore, posebno kada su u
pitanju promovisanje i za{tita interesa?
- G/PKFBiH je kao institucija dosta napravila -
konkretno u podru~ju carinske regulative i na problemu
odljeva ve}ih poslova u inozemstvo.
Prije smo imali situaciju da se na repromaterijal za
grafi~ku industriju; papir, boje, film i sli~no, obra ~unavala
carina 6% do 11%, a gotovi su proizvodi; knjige,
novine i sl. bili oslobo|eni carine. Grafi~ari su kroz institucije
komore vr{ili pritisak na nadle`no ministarstvo i
izborili ukidanje carina na uvoz repromaterijala.
Poslovi bi se, kao {to su tisak ud`benika, glasa-
~kih listi}a za izbore, redovito obavljali u inozemstvu,
iako smo ovdje imali kapacitete za kvalitetnu
grafi~ku uslugu. I to smo uz pomo} Komore promijenili
i sada se ti poslovi rade u BiH.
Ovime nisu iscrpljene sve mogu}nosti u promoviranju
i za{titi interesa ~lanova Komore. Zajedni~kim
nastupom gospodarstvenika i Komore mo`e se puno
vi{e napraviti. Mi gospodarstvenici ~esto i ne znamo
na~in na koji ostvariti svoja prava i interese. Mislim da
bi najbolje bilo prenijeti dobra iskustva iz razvijenijih
zemalja iz EU, jer za{to otkrivati toplu vodu.
Imate li ne{to dodati?
- Na kraju smo jedne poslovne godine. Iako smo
kao i mnogi bili suo~eni s brojnim pote{ko}ama,
uzrokovanim recesijom, mo`emo biti zadovoljni
poslovanjem. Zadr`ali smo dosada{nji obim poslova,
nije bilo otpu{tanja djelatnika, {to je bitno. Svo jim
poslovnim partnerima zahvaljujemo na suradnji, uz
nadu da }e nam i u idu}oj godini darovati povjerenje.
Logotip je u svakome pogledu spreman na nove izazove.
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 17

ZAKONI I PROPISI
Pravilnici kojima se ure|uju sigurnost
i kvalitet hrane
Vije}e ministara BiH, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane BiH, donijelo je vi{e pravilnika kojima
se ure|uju sigurnost i kvalitet hrane, s ciljem za -
{tite potro{a~a i omogu}avanja proizvo|a~ima lak {eg
stavljanja u promet kvalitetnih proizvoda. Tako je
Vije}e ministara BiH donijelo: Pravilnik o sirovom
mlijeku, Pravilnik o jestivim kazeinima i kazeinatima,
Pravilnik o mazivim mastima, Pravilnik o proizvodima
od mlijeka i starter kulturama, Pravilnik o provo -
|enju plana pra}enja - monitoringa hrane,
Pravilnik o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim
mastima i majonezama, Pravilnik o zgusnutom
(ko ndenziranom) mlijeku i mlijeku u prahu. Dono -
{enjem seta pravilnika proizvo|a~ima mlijeka i mlije~nih
proizvoda olak{at }e se stavljanje proizvoda u
promet i istovremeno }e biti odr`an kvalitet proizvoda
zbog prilago|avanja zahtjevima koji se moraju
ispuniti, koji su u skladu sa svjetskim i evropskim standardima.
Odluka o provo|enju inspekcijskih
nadzora na sprje~avanju ”rada na crno”
Uva`avaju}i trenutne prilike u Federaciji BiH u
vezi sa regulisanjem radno-pravnog statusa zaposlenika
od poslodavaca, odnosno ~este pojave nezakonitog,
nesavjesnog i nea`urnog postupanja izvjesnog
broja poslodavaca, Vlada FBiH je, na prijedlog Federalne
uprave za inspekcijske poslove, donijela Odluku
o provo|enju inspekcijskih nadzora na sprje-
~avanju ”rada na crno” koji }e se realizovati na podru~ju
svih kantona u Federaciji BiH.
Pored kontrola zaklju~ivanja ugovora o radu za
zaposlenike, inspekcijska kontrola bit }e usmjerena
prioritetno i na kontrole M4 obrasca, odnosno prijave
i uplate doprinosa za zaposlenike, gdje se o~ekuju
aktivnosti i poreznih inspektora.
Prema predlo`enom planu, bit }e provedene i
preventivne mjere prema poslodavcima kako bi im se
ostavio primjeren rok u kojem bi mogli regulisati
radno-pravni status anga`ovanih zaposlenika koji su
radili ”na crno”, odnosno bez zaklju~enog ugovora o
radu i izvr{enih prijava prema fondovima penzionog
i zdravstvenog osiguranja.
Na ovaj na~in bi se izbjegle {pekulacije u vezi sa
primjenom represije i pritiska prema poslodavcima,
pa je za o~ekivati da }e postupkom preventive do}i
do pove}anja broja zaposlenih lica, koja }e biti uvedena
u sistem penzionog i zdravstvenog osiguranja
bez primjene sankcija prema prekr{iocima zakona u
periodu koji je ostavljen poslodavcima za korekciju.
Izmjena dvije uredbe iz oblasti
prostornog ure|enja
Vlada FBiH je izmijenila dvije uredbe iz oblasti
prostornog ure|enja. Izmjene Uredbe o sadr`aju i
nosiocima jedinstvenog informacionog sistema,
metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim
obrascima na kojima se vode evidencije,
predstavljaju uskla|ivanje sa izmjenama Zakona o
prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou
FBiH. To se, prije svega, odnosi na rok za uspostavljanje
jedinstvenog informacionog sistema (bio tri
godine od stupanja na snagu Uredbe), a sada je
produ`en do 31. decembra 2013. godine, s obzirom
na to da nosioci jedinstvenog informacionog sistema
na nivou Federacije, kantona i op}ine nisu u potpunosti
uspostavili isti sistem (obezbje|enje pretpostavki
- hardvera, softvera i educiranih uposlenika,
kao ni GIS baze podataka).
Druga izmijenjena Uredba odnosi se na jedinstvenu
metodologiju za izradu planskih dokumenata
koju je neophodno uskladiti sa izmjenama Zakona o
prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou
Federacije BiH. Izmjene se odnose na razradu
metodologije izrade zoning Plana, uvedenog izmjenama
Zakona o prostornom planiranju, kao i na terminolo{ko
usagla{avanje pojedinih odredbi postoje}e
uredbe.
Prijedlog odluke o privremenom finansiranju FBiH
za razdoblje januar - mart 2011. godine
Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog odluke
o privremenom finansiranju FBiH za razdoblje januar
- mart 2011. godine i uputila ga Parlamentu FBiH na
usvajanje.
Privremeno finansiranje utvr|eno je u iznosu od
320.696.946 KM i na prihodovnoj i na rashodovnoj
strani.
Uredba o ra~unovodstvu
prora~una u FBiH
Federalna vlada donijela je Uredbu o ra~unovodstvu
prora~una u FBiH, usugla{enu sa Zakonom o
ra~unovodstvu i reviziji u FBiH.
Tako su, u odnosu na dosad va`e}u uredbu, promijenjeni
pojedini termini: ”poslovne knjige” umjesto
”ra~unovodstvene knjige”, a umjesto ”grant” koriste se
pojmovi ”transfer” i ”donacija”. Kao pomo}ne,
poslovnim knjigama prora~una dodaju se i ”dnevnik” i
”knjiga potra`ivanja”. Ukoliko se knjigovodstveni
pokazatelji obra|uju na elektronski na~in, glavna knjiga
na kraju godine mora biti za{ti}ena od izmjene, a na
njezinu kraju mora biti elektronski potpis.
18
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Glavna knjiga, umjesto trajno,
sada se pohranjuje i ~uva
najmanje jedanaest godina, a
pomo}ne, umjesto pet, sada se
~uvaju sedam godina.
Uredbe iz oblasti prometa
Vlada FBiH je donijela
~etiri uredbe iz oblasti prometa
i komunikacija kojima se bli`e
ure|uju obaveze utvr|ene Zakonom
o cestama FBiH. Tako
se prvom uredbom ure|uje obaveza
pla}anja naknade za
kori{tenje autoceste i brzih cesta
sa naplatom i obaveza dono{enja
cjenovnika, te utvr|uje
da su sredstva ostvarena na
ovaj na~in javni prihod JP Au -
to cesta Federacije BiH d.o.o.
Drugom donesenom uredbom
utvr|uje se visina godi{nje
naknade za javne ceste koja se
pla}a pri registraciji motornih i
priklju~nih vozila, ~ija visina
ovisi od kategorije, odnosno od
radnog obima motora.
Tre}om uredbom utvr|uju
se mjerila za obra~un naknade
za kori{tenje cestovnog zemlji-
{ta i za obavljanje prate}ih djelatnosti
na autocestama i brzima
cestama, defini{e pojam
cestovnog zemlji{ta koje pripada
ovim cestama i utvr|uje
obaveza pla}anja naknade za
sva fizi~ka i pravna lica u skladu
sa Pravilnikom.
^etvrtom uredbom propisuju
se visina naknade za van -
redni prijevoz koji se obavlja po
javnim cestama FBiH i to vozilima
koja sama ili zajedno s teretom
prekora~uju propisane
dimenzije ili ukupnu masu, od -
nosno propisana osovinska op -
tere}enja iz Pravilnika za utvr -
|ivanje uvjeta za obavljanje va -
n rednih prijevoza. Ovu naknadu
pla}a prijevoznik, odnosno
vlasnik motornog vozila koje
obavlja vanredni prijevoz, na ra-
~un nadle`nog organa za ceste.
Pripremila:
M. IDRIZOVI]
Jedinstveni sistem registracije,
kontrole i naplate doprinosa
Od 1. januara 2011. godine, Porezna uprava Federacije
BiH }e preuzeti proces registracije obveznika uplate doprinosa
i osiguranika, te }e kroz jedinstveni sistem imati izvor
sveobuhvatnih, ta~nih i pouzdanih podataka.
Naime, od 1. januara 2011. u FBiH po~et }e primjena
Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i
naplate doprinosa. Primjenom Zakona pojednostavit }e se
proces registracije poslodavca/obveznika uplate doprinosa
i osiguranika, ubrzati proces kontrole i pove}ati stepen
po{tivanja zakona u ovoj oblasti. Jedinstveni sistem }e biti
uspostavljen u Poreznoj upravi FBiH, gdje }e se formirati
posebna organizaciona jedinica za upravljanjem tim sistemom.
U sklopu Jedinstvenog sistema biti }e uspostavljena i
baza podataka koja }e se koristiti i za ostvarivanje prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja
i prava po osnovu osiguranja u slu~aju nezaposlenosti,
te u statisti~ke svrhe.
Porezni obveznik je do sada, osim obaveze da se registruje
u Poreznoj upravi FBiH kao obveznik, morao prijaviti
svoje uposlenike u Federalni zavod za penzijsko i
invalidsko osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje i
reosiguranje, Federalni zavod za zapo{ljavanje
(vanbud`etski fondovi), te u Federalni zavod za statistiku.
Uvo|enjem Jedinstvenog sistema ti poslovi se prenose
na jedno mjesto, tako da porezni obveznik prilikom registracije
u Poreznoj upravi FBiH istovremeno postaje
obveznik uplate doprinosa.
Uspostavom Jedinstvenog sistema, Porezna uprava }e
efikasnije vr{iti kontrolu i naplatu doprinosa, kao i naplatu
prinudnim putem, jer }e posjedovati neophodne podatke.
To }e rezultirati smanjenjem broja nezakonitih radnji i
pove}anjem discipline kod ispunjavanja zakonskih
obaveza od obveznika uplate doprinosa. Prijava, promjena
podataka i odjava vr{it }e se na novim obrascima koji su
propisani Pravilnikom.
Gra|ani BiH jedu
zdravstveno-ispravnu hranu
Prema rije~ima direktora Agencije za sigurnost hrane
BiH Sejada Ma~ki}a, analize uzoraka hrane obavljene za
10 mjeseci ove godine pokazuju da je BiH, kada je u pitanju
zdravstvena ispravnost hrane, vode}a zemlja u regiji.
Na osnovu 140.000 laboratorijskih analiza mo`e se re}i
da je 4,4 posto hrane bilo higijenski neispravno, {to je pad
broja negativnih nalaza u odnosu na pro{lu godinu.
Naj~e{}e se radi o vodi, sladoledu, toplim napicima i
mlijeku. Kada se pogledaju analize u drugim puno razvijenijim
zemljama, taj podatak je vi{e nego dobar.
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 19

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE
Indeks potro{a~kih
cijena u novembru
2010. godine
Mjese~na inflacija u novembru 2010. godi -
ne u Bosni i Hercegovini bila je 0,3%.
Posmatrano po odjeljcima prema namjeni
potro{nje, u novembru 2010. godine u odnosu
na oktobar 2010. godine najvi{e su porasle cijene
u odjeljku Hrana i bezalkoholna pi}a 0,6%,
Stanovanje, elektri~na energija, plin i drugi
energenti 0,4%, Prijevoz 0,3%, te Namje{taj,
ku }anski ure|aji i redovno odr`avanje ku}e i
Rekreacija i kultura 0,1%
Rast cijena u novembru u odnosu na oktobar
je velikim dijelom nastao zbog vi{ih cijena
hrane za 0,7%, elektri~ne energije, plina i drugih
energenata za 0,5%, te goriva i maziva za
0,5%, koji imaju veliko u~e{}e u potro{nji doma}instava,
kao i cijeli odjeljci Hrana i bezalkoholna
pi}a, Stanovanje, elektri~na energija,
plin i drugi energenti i Prijevoz.
U istom periodu prosje~an pad cijena je
zabilje`en u odjeljcima Alkoholna pi}a i duhan,
Odje}a i obu}a i Ostala dobra i usluge za
0,1%.
Godi{nja inflacija u novembru 2010.
godine u BiH bila je 2,3%.
Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za
li~nu potro{nju u BiH, mjerene indeksom
potro{a~kih cijena, u novembru 2010. godine u
odnosu na novembar 2009. godine vi{e su za
2,3%.
Na godi{njem nivou najve}i op}i rast cijena
u BiH su zabilje`ili odjeljci Alkoholna pi}a i
duhan za 12,2%, Komunikacije za 7%, Prije -
voz 4,2%, Stanovanje, voda, elektri~na energija,
plin i drugi energenti 2,4%, Obrazovanje
2,3%, Hrana i bezalkoholna pi}a 2,1%, Namje-
{taj, ku}anski ure|aji i redovno odr`avanje
ku}e 0,9%, Zdravstvo 0,8% itd
U zemljama regije su zabilje`ene stope
inflacije na godi{njem nivou: u Sloveniji
1,4%, Hrvatskoj 1,1% i Srbiji 9,6%.
Zaposleni
po djelatnostima
Broj zaposlenih kod pravnih lica pokazuje
pove}anje od 0,2%, dok je broj zaposlenih
`ena pove}an za 0,4% u uporedbi sa septembrom
2010., {to iznosi 681.332, a od toga je
bilo zaposleno 276.958 `ena.
Sa 13 indeksnih poena najve}i indeks
zaposlenja pokazuje sektor ostale dru{tvene,
socijalne i li~ne uslu`ne djelatnosti, a kod
`enske radne snage iskazuje pove}anje od 18,6
indeksnih poena, u uporedbi sa istim mjesecom
2009. godine.
Prosje~ne mjese~ne neto
pla}e
Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a
po zaposlenome kod pravnih lica u BiH iskazuje
nominalni pad od 0,8%, u odnosu na decembar
2009. godine i iznosila je 795 KM.
U odnosu na isti mjesec pro{le godine nominalno
je vi{a za 0,8%.
Registrovana
nezaposlenost
U oktobru 2010. godine broj nezaposlenih
u BiH iznosio je 517.203.
Broj nezaposlenih u oktobru 2010. je ostao
isti, tako|er i broj nezaposlenih `ena je ostao
isti u odnosu na septembar 2010. godine.
Broj osoba koje se vode kao nezaposlene
pove}ao se za 13.224 ili za 2,8 indeksnih
poena.
Udio `enske populacije u nezaposlenima
iznosi 50,3 posto {to je u apsolutnom iznosu
260.325 osobe.
20
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU
Cijene proizvo|a~a industrijskih
proizvoda
Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih
proizvoda u novembru 2010. godine ni`i je za 0,2% u
odnosu na prethodni mjesec.
Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama,
indeks cijena intermedijarnih proizvoda osim
energije ni`i je za 0,5%, a energije za 0,2%.
Rast indeksa cijena registran je kod trajnih
proizvoda za {iroku potro{nju za 0,6%. U ostalim grupacijama
indeksi cijena se nisu mijenjali u ovom
mjesecu.
Posmatrano prema podru~jima KD-a, indeks cijena
je ni`i u podru~ju Prera|iva~ke industrije za 0,3%.
U ostalim podru~jima indeksi cijena se nisu
mijenjali u ovom mjesecu.
Posmatrano po oblastima, pad indeksa cijena je
registriran kod
Proizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog
goriva za 3,1%,
Proizvodnje baznih metala za 1,9%, Proizvodnje
metalnih proizvoda, osim ma{ina i opreme za 1,8%,
[tavljenja i obrade ko`e;
proizvodnje kofera, ru~nih torbi, sedlarskih i
sara~kih proizvoda i obu}e za 0,7%, Proizvodnje
kancelarijskih ma{ina i ra~unara za 0,5%, Prerade
drveta i proizvoda od drveta i plute osim namje{taja;
proizvodnje predmeta od slame i pletarskih materijala,
Proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira,
Izdava~ke djelatnosti, {tampanja i umno`avanja
snimljenih zapisa za 0,2% i Proizvodnje odjevnih
predmeta, dorade i bojenja krzna za 0,1%.
Rast indeksa cijena registriran je kod Proizvodnje
medicinskihpreciznih i opti~kih instrumenata, satova
za 1,6%, Proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda
za 1,0%, Proizvodnje namje{taja, ostale
prera|iva~ke industrije, d.n. za 0,8%, Proizvodnje
proizvoda od gume i plasti~nih masa za 0,2% i
Proizvodnje prehrambenih proizvoda i pi}a za 0,1%.
U ostalim oblastima indeksi cijena se nisu mijenjali
u ovom mjesecu.
Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih
proizvoda u novembru 2010. godine vi{i je za 1,5% u
odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu
na decembar 2009. godine vi{i je za 1,4%.
Za jedanaest mjeseci ove u odnosu na isti period
prethodne godine ukupan indeks cijena proizvo|a~a
industrijskih proizvoda je ni`i za 0,1%, a u posljednjih
dvanaest u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseci je
ni`i za 0,4%.
Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih
proizvoda u novembru 2010. godine vi{i je za 2,1% u
odnosu na prosje~an indeks iz 2009. godine.
Prosje}na neto pla}a
Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po
zaposlenom za oktobar 2010. godine u Federaciji BiH
iznosila je 801,88 KM, {to je nominalno manje za
0,03% u odnosu na septembar 2010. godine.
Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po
zaposlenom za oktobar 2010. godine je realno manja
za 0,6% u odnosu na septembar 2010. godine.
Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po
zaposlenom za oktobar 2010. godine vi{a je nominalno
za 1,6%, a realno manja za 0,4% u odnosu na isti
mjesec prethodne godine.
Zaposlenost po podru~jima
U oktobru 2010. godine ukupan broj zaposlenih u
Federaciji BiH iznosio je 426.217, {to predstavlja
pove}anje broja zaposlenih za 0,2% u odnosu na septembar
2010. godine.
U odnosu na godi{nji prosjek broja zaposlenih u
2009. godini, do{lo je do smanjenja broja zaposlenih
za 0,1%.
Indeksi potro{a~kih cijena
Ukupan indeks potro{a~kih cijena u novembru
2010. godine vi{i je za 0,4% u odnosu na prethodni
mjesec. Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije
(classification of individual consuption by purpose),
rast cijena registrovan je u odjeljcima hrana i
bezalkoholna pi}a i stanovanje, voda, elektri~na
energija, plin i drugi energenti za 0,8%, namje{taj,
ku}anski ure|aji i redovno odr`avanje ku}e za 0,2% i
u odjeljku rekreacija i kultura za 0,1%.
U odjeljku alkoholna pi}a i duhan cijene su ni`e
za 0,3%, a u odjeljku odje}a i obu}a za 0,1% u ostalim
odjeljcima cijene se nisu mijenjale u ovom mjesecu.
Ukupan indeks potro{a~kih cijena u novembru
2010. godine je vi{i za 2,3% u odnosu na isti mjesec
prethodne godine i za 2,2% u odnosu na decembar
2009. godine.
Za jedanaest mjeseci ove u odnosu na isti period
prethodne godine ukupan indeks potro{a~kih cijena je
vi{i za 1,6%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na
prethodnih dvanaest mjeseci za 1,5%.
Ukupan indeks potro{a~kih cijena u novembru
2010. godine je vi{i za 2,6% u odnosu na prosjek
2009. godine.
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 21

EVROPSKA UNIJA
Uklapanje u me|unarodne tokove
Saop{tenje Komisije Savjetu/Vije}u i
Evropskom parlamentu
Bosna i Hercegovina je ostvarila ograni~en napredak u ispu
njenju politi~kih kriterija. Odre|eni napredak vezan za
vladavinu zakona, posebno u podru~jima kao {to su upravljanje
granicama i politika migracija, ostvaren je kroz reforme
usmjerene na ispunjavanje zahtjeva za liberalizaciju
viznog re`ima. Preduzeti su i va`ni koraci na promovisanju
pomirenja i saradnje u regiji, posebno kada se radi o povratku
izbjeglica. Ipak, sveukupno provo|enje reformi bilo
je nedovoljno, a politi~kom klimom u zemlji u predizbornom
periodu dominirala je nacionalisti~ka retorika. Odsustvo
zajedni~ke vizije politi~kih lidera o pravcu kretanja zemlje
sprije~ava klju~ne evropske reforme i dalji napredak na
putu ka EU.
OSCE/ODIHR je ocijenio da su op{ti izbori
uglavnom bili u skladu sa me|unarodnim standardima
demokratskih izbora. Ipak, i na ovim
izborima bira~ka prava su bila ograni~ena
etni~kim kriterijima i kriterijima mjesta stanova -
nja, {to je uslovljeno odredbama Dejtonskopari{kog
mirovnog sporazuma. Po{tivanje demokratskih
principa i prava na jednako postupanje
bez diskriminacije, utvr|eno u Evropskoj
konvenciji o ljudskim pravima, predstavlja osnovni
element Privremenog sporazuma (PS).
Najve}i problem i dalje predstavljaju odlaganja
vezana za uskla|ivanje Ustava sa Konvencijom,
{to je zahtjev presude Evropskog suda za
ljudska prava u slu~aju Sejdi} - Finci iz decembra
2009. godine.
Kada je rije~ o me|unarodnim obavezama,
ostvarivanje napretka ka ispunjavanju uslova za
zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika
(OHR) i dalje je od klju~ne va`nosti. Oni obuhvataju
pet ciljeva:
1) Prihvatljivo i odr`ivo rje{enje pitanja
raspodjele imovine izme|u dr`ave i drugih
nivoa vlasti,
2) Prihvatljivo i odr`ivo rje{enje pitanja
vojne imovine,
3) Kona~no utvr|ivanje statusa Br~ko
Distrikta,
4) Fiskalna odr`ivost i
5) Uspostava vladavine prava ({to se ogleda
kroz usvajanje dr`avne strategije za procesuiranje
predmeta ratnih zlo~ina, zakona o
strancima i azilu i strategije za reformu sektora
pravde), kao i dva posebna uslova: potpisivanje
Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju i
stabilna politi~ka situacija.
U sistem upravljanja u BiH i dalje je
uklju~ena me|unarodna zajednica. Zemlja je
ostvarila vrlo ograni~en napredak na ispunjavanju
zahtjeva za zatvaranje OHR-a. Me|u
ovim zahtjevima, primarni su oni koji se ti~u
raspodjele imovine izme|u dr`avnog i drugih
nivoa vlasti, pitanje vojne imovine i ispunjavanje
obaveza vezanih za kona~no utvr|ivanje
statusa Br~ko Distrikta. Rje{avanje svih ovih
pitanja potrebno je za kreiranje stabilnog i konstruktivnog
politi~kog okru`enja u zemlji.
Kada je rije~ o demokratiji i vladavini prava,
postignut je mali napredak u pogledu ustavne
reforme, kao i na kreiranju funkcionalnih
i efikasnih institucionalnih struktura. Vije}e ministara
je usvojilo Akcioni plan za provo|enje
presude Evropskog suda za ljudska prava, ali
bez rezultata.
Na funkcionisanje izvr{nih i zakonodavnih
tijela na dr`avnom nivou i dalje negativno uti~e
prisustvo nacionalno orijentisanih aspekata. Administrativni
kapaciteti Parlamenta su pobolj{ani,
ali je koordinacija sa Vije}em ministara i
entitetima i dalje slaba. Na funkcionisanje institucija
vlasti na razli~itim nivoima i dalje uti~e
rascjepkano i nekoordinisano vo|enje politike.
Preduzeti su koraci na unapre|enju administrativnih
kapaciteta u vezi s imenovanjem nekih
visokorangiranih slu`benika, uklju~uju}i i direktora
Direkcije za evropske integracije. Ipak, ostale
klju~ne pozicije su i dalje upra`njene. Potrebno
je {to prije usvojiti dr`avni zakon o popisu
stanovni{tva, koji je neophodan za dalji
napredak u skladu sa evropskom agendom, te
za dru{tveni i ekonomski razvoj zemlje.
Postignuto je malo napretka u oblasti javne
uprave, u kojoj se strategija reforme javne up -
rave sporo provodi. I dalje je slaba koordinacija
izme|u razli~itih nivoa uprave. Neophodno
je ulagati odr`ive napore kako bi se sprije~ilo
22
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

EVROPSKA UNIJA
politi~ko uplitanje i ograni~ila uloga koju strana~ka
pripadnost ima prilikom imenovanja. Dodatnu pa`nju
je potrebno posvetiti uspostavljanju profesionalne,
odgovorne, transparentne i efikasne dr`avne slu`be
zasnovane na zaslugama i stru~nosti. Na nivou dr`ave
postoji jedan ombudsman, ali bud`etska ograni~enja
ugro`avaju njegovu djelotvornost, te ih je potrebno
otkloniti.
BiH je postigla ograni~en napredak u unapre|enju
pravosudnog sistema. Usvojeno je novo zakonodavstvo
vezano za Zakon o krivi~nom postupku, ali je malo
toga u~injeno na smanjenju broja nerije{enih predmeta.
Provo|enje Strategije za reformu sektora pravde
i Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zlo~ina i
dalje je na najni`em nivou. Slo`enost zakonskog okvira,
rascjepkanost pravosudnog sistema i odsustvo
jedinstvenog bud`eta i dalje odga|aju napredak ka
nezavisnom pravosu|u. Visoki predstavnik je
produ`io mandate me|unarodnih sudija i tu`ilaca koji
se bave ratnim zlo~inima, nakon {to vlasti nisu uspjele
posti}i dogovor. Procesuiranje slu~ajeva ratnih
zlo~ina pred dr`avnim sudom i dalje je uglavnom
zadovoljavaju}e, ali se mora popraviti na nivou entiteta
i kantona.
BiH je postigla ograni~eni napredak u rje{avanju
problema korupcije, koja i dalje predstavlja ozbiljan
problem i prisutna je u mnogim oblastima. Zapo~elo
je sprovo|enje Strategije i akcionog plana za borbu
protiv korupcije. Uspostavljeno je tijelo za pra}enje
njihove provedbe i imenovan je vr{ilac du`nosti direktora.
Odre|eni napredak je postignut u vezi s
provo|enjem preporuka koje je dala Grupa dr`ava
Vije}a Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO).
Procesuiranje slu~ajeva korupcije je i dalje na niskom
nivou, a samo ograni~eni broj slu~ajeva korupcije na
visokom nivou rezultirao je pokretanjem postupaka.
Nezadovoljavaju}e provo|enje zakonodavstva i problemi
koordinacije izme|u entiteta i dalje predstavljaju
razlog za zabrinutost. BiH je potrebna jaka opredijeljenost
i odlu~ne aktivnosti u borbi protiv korupcije.
Ograni~eni napredak je postignut na podru~ju
ljudskih prava i za{tite manjina. BiH je ratifikovala
va`nije me|unarodne konvencije o ljudskim pravima,
ali su potrebni odr`ivi napori kako bi se osigurala njihova
kvalitetnija provedba. Potrebno je oja~ati
provedbu doma}ih presuda, uklju~uju}i presude
Ustavnog suda BiH.
Gra|anska i politi~ka prava se u velikoj mjeri
po{tuju. Odre|eni napredak je postignut na
ujedna~avanju krivi~nih sankcija u zemlji. Ipak, jo{
uvijek nije usvojen okvirni zakon o besplatnoj pravnoj
pomo}i, koji je neophodan za uskla|ivanje sa
Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Potrebno je osigurati pristup pravdi u gra|anskim i
krivi~nim su|enjima. Uslovi u zatvorima su
pobolj{ani, ali pretrpanost i zlostavljanje zatvorenika i
dalje predstavljaju razlog za zabrinutost.
Dr`avni i entitetski ustavi omogu}avaju slobodu
izra`avanja i medija, te slobodu okupljanja i
udru`ivanja, kao i slobodu religije. Ipak, postoje}e
zakonodavstvo nije u potpunosti sprovedeno.
Pove}an je politi~ki pritisak na medije, kao i njihova
etni~ka pristrasnost. Tako|e je pove}an broj slu~ajeva
zastra{ivanja novinara. Provedba reforme javnog emitovanja
je odlo`ena. I dalje se naru{ava nezavisnost
Regulatorne agencije za komunikacije. Entitetske
vlade su usvojile sporazume o saradnji sa civilnim
dru{tvom. Ipak, potrebni su dodatni napori kako bi se
unaprijedio dijalog sa civilnim dru{tvom i pru`ila
podr{ka njegovom razvoju.
Malo napretka je postignuto u podru~ju ekonomskih
i socijalnih prava. Ova prava {titi postoje}i zakonodavni
okvir, ali rascjepkanost je i dalje prisutna, a
provedba jo{ uvijek slaba. Sveobuhvatan dr`avni
Zakon o zabrani diskriminacije postoji, ali je podru~je
njegove primjene ograni~eno. Potrebno je unaprijediti
za{titu `ena od svih oblika nasilja, kao i socijalnu
za{titu djece. Sistem socijalnih beneficija koji se zasniva
na pravima negativno uti~e na polo`aj ugro`enih
grupa, uklju~uju}i i mentalno oboljele. Nepriznavanje
socijalnih partnera na dr`avnom nivou i iscjepkani
zakonodavni okvir ugro`avaju socijalni dijalog i ostvarivanje
radnih prava.
Odre|eni napredak je postignut na podru~ju
po{tivanja i za{tite manjina i kulturnih prava. Prema
Zakonu o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina, u
BiH postoji 17 nacionalnih manjina i tri konstitutivna
naroda - Bo{njaci, Hrvati i Srbi. Kada je rije~ o
me|uetni~kim odnosima, broj podijeljenih {kola (dvije
{kole pod jednim krovom) je smanjen, a u ve}inu {kola
je uveden zajedni~ki devetogodi{nji plan i program.
Ipak, odvajanje djece u {kolama po etni~kim linijama i
dalje ostaje problem. Uprkos pove}anju finansijskih sredstava
za provedbu Strategije za Rome, ova manjina se i
dalje suo~ava sa vrlo te{kim `ivotnim uslovima i diskriminacijom.
Neupisivanje u mati~ne knjige ro|enih i dalje
ote`ava njihov pristup osnovnim socijalnim i ekonomskim
pravima. Potrebni su dalji koraci na unapre|enju
provedbe Zakona o za{titi prava pripadnika nacionalnih
manjina.
Odre|eni napredak je postignut u vezi sa izbjeglicama
i interno raseljenim licima. Usvojena je dr`avna
Strategiju za podr{ku procesu povratka i osiguranje
pravilne provedbe Aneksa VII Dejtonsko - pari{kog
mirovnog sporazuma. Ipak, malo napretka je
postignuto u pogledu osiguranja integracije u lokalne
zajednice i odr`ivosti povratka.
Pripremila: Mira IDRIZOVI]
m.idrizovic@kfbih.com
Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 23