Metalski i gra|evinski sektor prvi na udaru

Dràva nije uspjela da podrì privredu 

Metalski i gra|evinski 

sektor prvi na udaru 

Na inicijativu P/GKFBiH, krajem decembra, uprili~ena je konferencija o temi: “Utjecaj svjetske 

ekonomske krize na gospodarstvo FBiH sa prijedlogom mjera za{tite” 

Prisustvovali su predstavnici poslovne 

zajednice, institucija vlasti i Sindikata. 

Privrednici su mi{ljenja da do 

sada poduzete mjere nisu dovoljne, te 

da Vlada FBiH mora predloìti konkretne 

poteze za ublaàvanje krize. 

GLASNIK 

Privredna/Gospodarska komora 

Federacije Bosne i Hercegovine 

List izlazi mjese~no 

Godina IX 

Dvobroj 75 - 76 

Decembar/prosinac 2008. 

Januar/sije~anj 2009. 

GLASNIK ure|uje 

Redakcijski kolegij: 

@eljana Bevanda, glavni urednik, 

Mira Idrizovi}, 

odgovorni urednik, 

~lanovi: 

[emsa Alimanovi}, 

Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso 

[kalji} i Meliha Veli}, 

sekretar Redakcije. 

Adresa: 

Privredna/Gospodarska 

komora FBiH 

- za Glasnik - 

71000 Sarajevo 

Branislava \ur|eva 10/IV 

Kontakt osoba: Meliha Veli} 

Telefon: 033/267-690 

E-mail: m.velic@kfbih.com 

Telefoni: 

033/663-370 (centrala) 

033/217-782 

Faks: 033/217-783 

www.kfbih.com 

Izdava~: 

"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo 

Op}inski sud 

Sarajevo 

UF/1-2219/05, 

RB 1-3018 

Identifikacioni broj 

4200088140005 

Identifikacioni broj PDV 

200088140005 

DTP: "Privredna {tampa" 

[tampa: 

"ARKA PRESS" d.o.o. Sarajevo, 

Hamdije êmerli}a 43 

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Prema rije~ima Kemala Kozari}a, 

guvernera CBBiH, prvi talas krize 

odrazio se na finansijski sektor, te je 

CBBiH ve} reagovala u okviru svojih 

nadle`nosti. 

Komercijalnim bankama 

dodatnih 370 miliona KM 

- Upravno vije}e donijelo je 

odluku o uvo|enju diferencirane 

stope obavezne rezerve na depozite 

komercijalnih banaka. Prema ovoj 

odluci, stopa obavezne rezerve na 

depozite koji ulaze u osnovicu za 

obra~un obavezne rezerve, ~ija je 

ro~nost do godine, ostaje 14 posto, 

dok se stopa obavezne rezerve na 

depozite oro~ene na period duì od 

godine smanjuje za ~etiri posto, 

odnosno sa 14 na deset posto. 

Ovom odlukom bi dodatna likvidna 

sredstva za komercijalne banke 

iznosila oko 370 miliona KM. Stupa 

na snagu 01. januara 2009. godine. 

Dràva nije uspjela da podrì 

privredu. Ne vidimo konkretne 

aktivnosti Vlade, koja treba javno da 

kaè na koji na~in }e stati iza svojih 

privrednika. Politiku treba izmaknuti 

od ekonomije i i}i dalje u privatizaciju 

preduze}a, zaklju~io je Kozari}. 

Prema njegovim rije~ima, imat 

}emo stabilnu monetarnu politiku. Sa 

iznosom deficita, za koji se procjenjuje 

da }e biti deset milijardi KM, i stopom 

nezaposlenosti od 23 posto daleko 

smo od makroekonomske stabilnosti. 

U ime Federalnog ministarstva 

energije, rudarstva i industrije govorio 

je ministar Vahid He}o. Naglasio 

je da je èlja Vlade da sa~uva energetski 

suverenitet. 

- Infrastrukturni i projekti u energetskom 

sektoru u sljede}ih deset 

Obra}anje Jage Lasi}a, predsjednika 

P/GKFBiH, objavljujemo u cijelosti 

Novac iz inoizvora 

je nu`nost 

- Osnovni zadatak Gospodarske/Privredne komore 

FBiH je partnerski odnos sa organima izvr{ne vlasti i 

uprave FBiH u pripremi i dono{enju zakona, propisa i 

mjera ekonomske politike i instrumenata kojima se ure|uje 

ekonomski poloàj gospodarskih subjekata, u~e{}e u 

pripremi i dono{enju strategija razvoja, sektorskih 

ekonomskih politika, za{tite doma}e proizvodnje, 

uspostavljanje sustava ekolo{ki odrìvog razvitka, ure|enje 

trì{ta, utvr|ivanje tehni~kih i drugih standarda, mjera 

unapre|enja izvoza, promociji gospodarstva i zastupanju 

gospodarstva u oblasti rada, mirovinskog, zdravstvenog i 

osiguranja od nezaposlenosti. 

Ekonomska kriza je ve} pokucala na vrata BiH. Svaki 

dan ~ujemo rije~i kriza, recesija, depresija i potrebno je 

re}i {to je zajedni~ko za te pojmove. Zajedni~ko obilje`je 

i krize i recesije i depresije je pad gospodarskih aktivnosti 

{to za posljedicu ima smanjenje proizvodnje, a time i 

potro{nje, smanjenje investicionih aktivnosti, smanjenje 

zaposlenosti, ugroàvanje vitalnih funkcija dru{tva i socijalne 

sigurnosti stanovni{tva. 

BiH je svoj razvoj generirala dotokom novca iz 

inozemstva bilo kroz zaduìvanje dràve (ili njenih dijelova), 

zaduìvanjem kroz financijski najvi{e bankarski sektor 

i direktnim zaduìvanjem stanovni{tva. 

Novac iz inoizvora je zemljama poput BiH nu`nost. 

Vlastiti izvori su nedostatni za poja~ane investicione 

aktivnosti, posebno velike infrastrukturne zahvate u cestogradnji 

i energetici. 

Zemlje iz kojih je novac dolazio u BiH sada su smanjile, 

odnosno prekinule plasmane izvan domicilne zemlje, 

pa je realni izvor financijskog sektora BiH preostala {tednja 

i povrat sredstava po osnovu prije plasiranih kredita. 

Sada smo u situaciji da, bez obzira na nominalnu likvidnost 

banka, nemamo novca za investicije. Bankovni sektor 

svoje marketin{ko djelovanje je preusmjerio na poticanje 

{tednje, okre}u}i se {tednji kao jedinom realnom 

izvoru vlastitog poslovanja. 

Sada gospodarsku politiku treba voditi tako da iz 

krize izi|emo sa {to manjim posljedicama, a ako se 

ukaè prilika da se kriza iskoristi i stvori dobra razvojna 

osnova. 

U vo|enju gospodarske politike klju~nu ulogu igrat }e 

mjere vlada svih razina, koje moraju brzo i efikasno reagirati 

na promjene. 

Gospodarska komora je povodom novonastale 

situacije odràla konferenciju sa vode}im firmama iz 

Federacije BiH (preteìto izvoznicima) na kojoj je konstatirano 

da je kriza ve} unutar Bosne i Hercegovine. 

Realni sektor ekonomije BiH ve} je zahva}en financijskom 

krizom kroz oteàvanje uvjeta kori{tenja kapitala 

(rast kamate, skra}enje rokova i teè osiguranje garancija), 

smanjenim potrebama za robom (smanjenje tra`nje) 

i na doma}em i na inotrì{tu, ali i pove}anjem konkurencije 

na svim trì{tima. 

Ozbiljno su ugroèna radna mjesta, smanjene investicije 

(a time i novo zapo{ljavanje), ozbiljno je ugroèn 

socijalni sektor. Ukoliko stopa rasta GDP-a padne na 4% 

do 4,5% sa sada{njih cca 7%, za zemlje stupnja razvijenosti 

BiH to zna~i recesiju u punom obimu. 

U prvoj fazi udarce }e osjetiti firme koje su najvi{e 

globalizirane, to su prije svih metalski i gra|evinski sektor, 

gdje je i najve}i multiplikativni faktor. Ostali sektori 

dolaze na udar poslije. Jednostavno, smanjene investicijske 

aktivnosti u metalskom i gra|evinskom sektoru 

povu}i }e ostale sektore. Promjene, odnosno pad dohotka 

na doma}em trì{tu uvjetuju i promjene tra`nje najprije 

roba trajne potro{nje, dok }e najstabilnija tra`nja biti u 

poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Smatramo da 

vlade, ovisno o situaciji, moraju u~initi maksimalan napor 

u pravcu neutralizacije pogor{anja stanja. Sugeriramo 

vladama da dobro ocijene posljedice krize po gospodarstvo 

i da poduzimaju energi~nije mjere za ublaàvanje 

posljedica. Dosada{nje poduzete mjere su nedovoljne 

(pove}anje razine osiguranja depozita 7.500 KM na 

20.000 KM i smanjenje obvezne rezerve sa 18% na 14%) 

- zaklju~io je predsjednik Lasi}. 

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 

3

godina mogu zaposliti od 300 do 

350 hiljada radnika. Imamo resurse 

koje moèmo pokrenuti. 

Vlada je sa Ekonomsko-socijalnim 

vije}em kao partnerom napravila 

program mjera za ublaàvanje 

posjedica svjetske ekonomske krize, 

koje se, uz ostalo, odnose na reformu 

potro{nje, javne uprave, bora~ke 

i socijalne za{tite, rastere}enje 

privrede kroz izmjene Zakona o 

doprinosima, istakao je ministar 

He}o. 

Zakon o akcizama 

Kako je kazao Damir Ljubi}, 

ministar poljoprivrede, vodoprivrede 

i {umarstva FBiH, nu`no je usvojiti 

zakone, graditi institucije, te poduzimati 

mjere i programe koji proizlaze 

iz Zakona o poljoprivredi i Strategije 

razvoja poljoprivrede. Zagovornik je 

pojedina~ne odgovornosti u odnosu 

na kolektivnu. 

O potrebi izmjena i dopuna 

Zakona o akcizama govorio je Edin 

Mulahasanovi}, direktor Fabrike duhana 

Sarajevo. 

Prema njegovim rije~ima, uvoznicima 

cigareta u na{u zemlju godi{nje 

ostane 230 miliona KM dobiti. 

- Zakon o akcizama se mora 

napraviti na na~in da {titi doma}i 

proizvod, da se klasifikacija ne pravi 

na doma}e i uvozne, nego na tzv. 

luksuzne i popularne cigarete. Na 

luksuzne treba uvesti ve}i, na popularne 

manji postotak poreza. 

Kada je rije~ o posljedicama krize 

u gra|evinskoj industriji Silvana 

Mari}, izvr{na direktorica Hidrogradnje, 

isti~e potrebu formiranja doma}e 

banke i kreditno-garancijskog 

fonda. Mi{ljenja je da gra|evinari ne 

mogu traìti oslonac u komercijalnim 

bankama, jer su one u inozemnom 

vlasni{tvu. 

- Sa stanovi{ta vladinog sektora 

razjedinjeni smo u tri ministarstva. 

@elimo da imamo mjesto pomo}nika 

ministra u nekom od ministarstava, 

kako bismo imali jedinstvenu poziciju 

sa koje moèmo djelovati. 

Javno-privatno partnerstvo je 

odli~an na~in da do|emo do odgovaraju}ih 

sredstava, rije~i su direktorice 

Mari}. 

Selma D@INI] 

* Da se pobolj{a ponuda novca 

za gospodarstvo kroz otvaranje 

novih kreditnih linija osobito za 

izvozno orijentirano gospodarstvo, 

pove}anje prora~unskog regresiranja 

kamata za poljoprivredni sektor, 

aktiviranje Razvojne banke FBiH u 

punom kapacitetu, poduzimanje 

radnji na pobolj{anju uvjeta {tednje 

(pove}anje visine osiguranog depozita), 

smanjenje javne potro{nje, 

kako bi {to vi{e novca ostalo realnom 

sektoru - izvr{itelji vlada svih 

razina; 

* Da se intenzivira spre~avanje 

nelojalne konkurencije uvoznih roba 

kroz kontrolu kvaliteta uvoznih roba i 

ocjenu pu{tanja roba na trì{te BiH, 

kao i primjenu mjera za{tite od subvencionirane 

robe i dampinga - vlade 

i kontrolna tijela svih razina; 

* Da se ubrza po~etak javnih 

investicija u cestogradnji i op}enito u 

prometnoj infrastrukturi i energetici - 

vlade svih razina; 

* Da se uspostavi strogi nadzor 

nad javnim sektorom u cilju smanjenja 

neproizvodne potro{nje. Predlaèmo 

dono{enje Zakona o prora- 

~unskim korisnicima i korisnicima 

izvan prora~unskih fondova - vlade 

svih razina; 

* Da se ubrza postupak ocjene 

uskla|enosti BiH roba, tj. ubrzanje 

rada na Nacionalnom sustavu sigurnosti 

proizvoda kao preduvjeta za 

pu{tanje roba u promet i otvaranje 

trì{ta BiH za direktna strana ulaganja 

- Vije}e ministara BiH; 

Aluminij smanjuje 

proizvodnju 

Od 01. januara 2009. godine 

mostarski Aluminij smanjit }e 

proizvodnju za 25 posto. Prema 

odluci Nadzornog odbora, intenzivno 

}e se raditi na smanjenju svih 

tro{kova koji utje~u na formiranje 

cijene proizvodnje aluminija. 

Ovakva odluka je usvojena zbog 

svjetske ekonomske krize, diskriminiraju}eg 

djelovanja FERK-a 

prema Aluminiju, te diskriminiraju}eg 

zaklju~ka Vlade FBiH o 

opskrbi Aluminija elektri~nom 

energijom. 

Zaklju~ci: 

* Da se ubrzaju poslovi na izradi 

projekata koji se financiraju iz EU 

fondova, svjetske banke, EBRD-a, 

kao i drugih me|unarodnih razvojnih 

izvora - sve razine vlasti i komora 

u BiH; 

* Da se svake naredne godine, 

za tri godine zaredom (2009., 

2010., 2011.), doprinosi na neto 

pla}u smanje po 5% - Vlada Federacije 

BiH; 

* Da se donese novi Zakon o 

tro{arinama (akcizama) koji je primjeren 

gospodarstvu BiH i da obuhvati 

osobne automobile, plovila, letjelice i 

luksuznu robu - Vije}e ministara BiH 

i Parlament BiH; 

* Da se uvede vi{a i nià stopa 

PDV-a - Vije}e ministara BiH i Parlament 

BiH; 

* Da se sirovine, repromaterijali, 

oprema za proizvodnju i rezervni 

dijelovi oslobode carina u potpunosti 

- Vije}e ministara BiH i Parlament BiH; 

* Da se za{titi doma}a proizvodnja 

od nano{enja {tete ili mogu}nosti 

nano{enja {tete koriste}i odredbe 

Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju 

BiH i uvo|enjem instrumenta 

carine za poravnanje, tj. uvo|enje 

carina u visini subvencija uvezene 

robe. To je ujedno i instrument u borbi 

protiv dampinga. Sredstva od 

carina za poravnanje usmjeravati 

namjenski za poticaje poljoprivredno-prehrambenog 

sektora - Vije}e 

ministara BiH; 

* Da se u Zakonu o porezu na 

dobit izvr{i izmjena i dopuna u onim 

segmentima gdje se osloba|anja od 

poreza veù na visinu ulaganja - 

Vlada Federacije BiH; 

* Da se u Zakonu o porezu na dohodak 

najprije namire pla}e zaposlenika, 

a u sljede}ih 15 dana porezi i doprinosi 

- Vlada Federacije BiH; 

* Da se u Zakonu o vanjskotrgovinskom 

poslovanju BiH izvr{e izmjene 

i dopune (iako treba cijeli Zakon 

“dobro protresti” jer su se od 1998. 

godine promijenile okolnosti i vanjskotrgovinski 

poloàj BiH), najprije u 

izjedna~avanju doma}eg i inoulaga~a 

i tretiraju}i prekomjerni izvoz (ne samo 

uvoz) kao {tetu - Vije}e ministara BiH; 

* Da se prora~unski deficit ne 

namiruje iz prodaje imovine i inozaduènja 

ve} kresanjem tro{kova 


u prora~unskoj potro{nji - vlade svih 

razina; 

* Da se razina osiguranja depozita 

({tednja) pove}a kako bi se {to 

vi{e {tedi{a i {tednje obuhvatilo osiguravanjem 

i pove}alo povjeranje u 

financijski sustav BiH - Vije}e ministara 

BiH i Centralna banka BiH; 

* Da se svi kapaciteti DKP-a, vlada, 

komora i posebno medija uklju~e u 

promociju doma}ih roba skre}u}i 

pa`nju potro{a~a na prednosti kupovanja 

i tro{enja doma}eg proizvoda; 

* Da se promijeni retorika u 

raspravama o krizi, jer nije za o~ekivati 

da ona teè pogodi BiH i stvarati 

klimu da vlade svojim mjerama 

mogu sprije~iti, odnosno ublaìti 

utjecaj krize; 

* Da ovi zaklju~ci budu sastavni 

dio programa rada Vije}a ministara 

BiH i Vlade FBiH. 

Dostavljeni su Vije}u ministara 

BiH (svim ministarstvima), Vladi 

Federacije BiH (svim ministarstvima), 

Parlamentu BiH (svim zastupnicima), 

Parlamentu Federacije BiH (svim zastupnicima) 

i u~esnicima Konferencije. 

Vlada FBiH 

Proizvodnja bez potro{nje nema 

smisla, jer je ona generator svega. 

Njome se namiruje dràva, pojasnio 

je Lasi}, dodav{i da sve zemlje sada 

ulaù u prometnu i energetsku strukturu. 

Najopasnije za BiH je ako ne 

otvori energetski sektor. Kosovo }e to 

Planovi i projekti o ublaàvanju 

posljedica globalne krize 

Forum o utjecaju globalne recesije na ekonomski razvoj FBiH i BiH i 

razvojne programe Vlade FBiH odràn je sredinom decembra. 

Prisustvovali su predstavnici kompanija i institucija, sindikata, nevladinog 

sektora, politi~kog ìvota i drugi koji mogu doprinijeti prevazilaènju posljedica 

ekonomske krize na ovom podru~ju. 

Planove i projekte Vlade FBiH za ublaàvanje globalne krize prezentirao 

je Vahid He}o, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije. 

Naglasio je da je elektroenergetski sektor ki~ma privrednog sistema svake 

dràve koji }e privu}i strane investitore i doprinijeti razvoju drugih industrijskih 

grana. 

Stoga se hitno mora krenuti sa projektima iz tog sektora, pogotovo u 

osam novih objekata koju su planirani za izgradnju sa strate{kim partnerima. 

Ozna~eni su kao ekonomski isplativi. Dovode do dinamiziranja kompletnog 

privrednog sistema. Na njihovoj izgradnji trebalo bi da bude angaìrano oko 

40.000 radnika. 

Odabran je model izgradnje sa strate{kim partnerom. To je najpovoljnije 

za one koji nemaju sredstava, a imaju resurse. 

Evropske dràve planiraju za 25 godina uloìti 900 milijardi eura u elektroenergetski 

sektor kao prioritetni za razvoj. Energetskom sektoru kao prioritetu 

okrenute su i susjedne dràve. 

- Stoga je neozbiljno ovo {to se nama de{ava. Na{e resurse kojima 

raspolaèmo i koje dosad nismo dovoljno eksploatisali treba na pravi na~in 

staviti u funkciju - kazao je ministar He}o. 


Press konferencija u Mostaru 

Pobolj{ati ponudu 

novca 

za gospodarstvo 

Prema mi{ljenju Jage Lasi}a, predsjednika P/GKFBiH, jedna od 

najva`nijih mjera za prevladavanje ekonomske krize u BiH 

jeste ubrzani po~etak realiziranja javnih investicija u cestogradnji 

i energetici 

u~initi i postat }e energetsko sredi{te 

jugoisto~ne Europe. 

- Kosovo ima za to prirodne resurse. 

Poznato je da se General Electric 

ve} tamo nalazi - upozorio je na to Lasi}. 

Govore}i o utjecaju globalne 

gospodarske krize, kazao je da 

izvr{na vlast u BiH nije dovoljno 

u~inila po tom pitanju. 

- Treba pobolj{ati ponudu novca 

za gospodarstvo kroz otvaranje 

novih kreditnih linija, posebice za 

izvozno orijentirano gospodarstvo, 

intenzivirati spre~avanje nelojalne 

konkurencije uvoznih roba kroz kontrolu 

kvalitete uvoznih roba, uspostaviti 

strogi nadzor nad javnim sektorom 

u cilju smanjenja neproizvodne 

potro{nje, kao i ubrzati poslove 

na izradi projekata koji se financiraju 

iz EU fondova, Svjetske banke i 

ostalih me|unarodnih razvojnih izvora. 

Mi moramo imati vi{u i niù stopu 

PDV-a. Niù od sedam posto za lijekove, 

osnovne ìve`ne namirnice, ortopedska 

pomagala, za sve ostalo vi{u stopu od 

20 posto. Ovim bi se zadovoljila socijala, 

punio bi se prora~un i nadoknadio 

sve gubitke po osnovi carina, ugovora o 

slobodnoj trgovini. 

Nema spremnosti da se to sve provede, 

jer nemamo kadra, istakao je Lasi}. 

Prema njegovim rije~ima, izvr{na 

vlast sada treba voditi gospodarsku 

politiku tako da BiH iza|e iz krize sa 

{to manje posljedica, te da se zadrì 

zaposlenost kako se ne bi do{lo u 

socijalnu krizu. Dràva bi trebala 

podi}i razinu osiguranja depozita 

kako bi se poja~ala {tednja. 

5

Konzorcij, trenutno, ~ini devet firmi 

koje }e biti nominirane za radove visokogradnje 

i niskogradnje na libijskom trì{tu. 

Otvoren je i za sve druge kompanije koje 

iskaù interesovanje za ~lanstvo. 

- S obzirom na to da firme, pojedina~no, 

nisu tehni~ki i kadrovski osposobljene 

za velike projekte vani, odlu- 

~ili smo formirati Konzorcij. Prvi ugovor 

bit }e nastup na libijskom trì{tu. 

Neke doma}e firme, kao {to je [irbegovi} 

grupa, tamo ve} imaju ugovorene 

poslove. 

Na bazi ovog ugovora snimit 

}emo tehni~ke i kadrovske kapacitete 

svake od kompanija, tako da mo- 

èmo zajedni~ki nastupiti na odre- 

|enom podru~ju. Po~etkom naredne 

godine imamo razgovore u Libiji za 

poslove koji su ve} obe}ani. Nosilac 

Konzorcija za Libiju bit }e Hidrogradnja, 

koja je ve} godinama prisutna 

na tom trì{tu - kazao je Avdo 

Rapa, potpredsjednik P/GKFBiH. 

[irbegovi} grupa zaklju~ila je u 

Libiji posao vrijedan 70 miliona eura. 

Sa razvojnim fondom LIDCO, iza 

kojeg stoji dràvni kapital Libije, [irbegovi} 

grupa je formirala zajedni~ku 

Gra|evinska industrija 

Zajedni~ki nastup bh. gra|evinara 

na inostranom trì{tu 

Nakon usagla{avanja stavova kompanija zainteresiranih za 

izvo|enje gra|evinskih radova u Libijskoj Arapskoj Dàmahiriji 

uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o konzorciju 

kompaniju GMT u kojoj sudjeluje sa 

60, a LIDCO sa 40 procenata udjela. 

- Rije~ je o na{em investitoru i partneru. 

Metodom neposredne pogodbe 

ve} smo dobili nekoliko projekata. 

Jedan od njih jeste izgradnja 

sportskih dvorana, zatim stadion i turisti~ko 

naselje u obalnom gradu 

Misurati, uz jo{ ~etiri sportske dvorane, 

za koje se ~eka zavr{etak projektovanja, 

kako bi se krenulo sa izvo|enjem 

radova - rije~i su Faruka [irbegovi}a, 

direktora [irbegovi} grupe. 

Prema njegovim rije~ima, nijedna 

bh. kompanija nema kapacitete sa 

^lanovi Konzorcija 

Hidrogradnja d.d. Sarajevo 

GP @GP d.d. Sarajevo 

GP Put d.d. Sarajevo 

[irbegovi} grupa d.o.o. Gra~anica 

Integral inènjering a.d. Lakta{i 

Hering, [iroki Brijeg 

Ero-asfalt d.d. Sarajevo 

Asfaltgradnja d.d. Visoko 

Divel d.o.o. Sarajevo 

kojima bi mogla samostalno realizirati 

takve projekte. 

- Iza nas je pozitivna tradicija 

poslovanja na ovom trì{tu zahvaljuju}i 

ugledu koje su tamo stekle na{e 

firme, prije svih Hidrogradnja. 

Trì{te Libije zasluùje pa`nju i 

Vlade FBiH, koja nam moè pomo}i u 

savladavanju odre|enih te{ko}a, naro~ito 

u domenu bankovnih garancija. 

Moè nam omogu}iti da na to trì- 

{te u|emo intenzivnije nego do sada, 

te nam olak{ati da tamo i ostanemo. 

Projekti na drugim trì{tima su 

{ansa da se bh. gra|evinarima pruì 

podr{ka i sa~uvaju postoje}a radna 

mjesta. 

Ono {to bi se moglo uraditi na 

lokalnom nivou jeste otvaranje javnih 

radova. Na taj na~in bi se uposlili 

doma}i kapaciteti i omogu}ilo sticanje 

referenci kojima bismo mogli biti 

regionalni konkurenti. 

Prema rije~ima Adnana Kape, savjetnika 

Harisa Silajdì}a, ~lana 

Predsjedni{tva BiH, vrata na{im kompanijama, 

osim na libijskom, otvorena 

su i na trì{tima Kuvajta, Katara, 

Ujedinjenih Arapskih Emirata i Alìra. 

Potpisivanje Sporazuma u ime 

ostalih ~lanova Konzorcija pozdravili 

su [ahzudin Jahjaefendi} i Semin 

Ma{i}, direktori @GP-a i Hidrogradnje. 

Selma D@INI] 


Sajam energetike i ekologije u Beogradu 

Jo{ jedno uspje{no 

predstavljanje 

U okviru programa realizacije sajamskih manifestacija me|u 

komorama BiH, P/GKFBiH organizirala je u~e{}e na sajmu 

“Energetika 2008”, koji je odràn od 26. do 28. novembra 

Sa predstavnicima Agencije za 

energetsku efikasnost Vlade Srbije 

razgovarano je o mogu}nostima regionalne 

suradnje vezano za energetsku 

efikasnost, upravljanje otpadom, 

upravljanje hemikalijama i smanjenje 

zaga|enja. 

Analizirana je primjena Memoranduma 

o razumijevanju koji je potpisan 

2007. godine. Dogovoreno je 

lobiranje kod Vlade Norve{ke koja je 

zainteresovana za pripremu mreè 

klijenata u BiH koji bi se uklju~ili u 

Rije~ je o jednom od najve}ih sajmova 

iz ove oblasti u regiji. Okuplja 

kompanije koje se bave eksploatacijom, 

distribucijom i o~uvanjem 

energije. 

U njegovom okviru odràn je i 

Peti me|unarodni sajam ekologije. 

Ovi sajmovi povezuju privredni razvoj 

uz brigu o ìvotnoj sredini, lokalnoj 

samoupravi i budu}nosti planete 

i njenih stanovnika. Organiziran 

je i niz stru~nih manifestacija vezanih 

za energetiku i odrìvi razvoj. 

Svoje proizvode i usluge predstavile 

su najuglednije kompanije iz regije 

u oblasti proizvodnje i distribucije 

gasa, nafte, uglja, obnovljivih izvora 

energije, agencije, privredne 

komore, konzorciji, rudnici, istraìva- 

~ki instituti i fakulteti. 

Osim tradicionalnih oblika na 

ovogodi{njem sajmu pa`nja je usmjerena 

na obnovljive izvore energije. 

Prezentacija energetskog i ekolo- 

{kog sektora BiH je zna~ajna, imaju- 

}i u vidu da se u ovom regionu do 

2020. godine u rehabilitaciju postoje}ih 

i izgradnju novih energetskih 

kapaciteta planira uloìti oko 16 milijardi 

eura. 

Predstavili su se JP Elektroprivreda 

BiH, rudnici mrkog uglja Banovi}i, 

\ur|evik, Kakanj, Breza, Kreka, 

te Rudstroj iz Kaknja. Projekat je podràla 

i Vanjskotrgovinska komora 

BiH. 

Brojni poslovni kontakti predstavnika 

rudnika rezultirali su konkretnim 

ugovorima. Za Srbiju }e u narednom 

periodu biti isporu~ene zna- 

~ajne koli~ine uglja po ranijim i novim 

ugovorima. 

O razvojnim projektima predstavnici 

JP Elektroprivrede BiH i Avdo 

Rapa, potpredsjednik Komore, razgovarali 

su u Elektroprivredi Srbije. 

Za suradnju je zainteresiran 

Elektrotehni~ki institut „Nikola Tesla” 

iz Beograda ~iji su predstavnici razgovarali 

sa privrednicima iz BiH. 

Razgovaralo se o implementaciji 

Sporazuma u oblasti energetske efikasnosti 

sa predstavnicima Agencije Vlade 

Srbije i PK Srbije, te Ma{inskog fakulteta, 

sa ciljem zajedni~kih aktivnosti na regionalnom 

nivou i kori{tenja fondova 

koji podràvaju ove projekte. 

aktivnosti obuke menadèra. Konkretne 

aktivnosti za narednu godinu 

bit }e utvr|ene njihovim programom. 

Predstavljanje sektora energetike 

na sajmu u Beogradu ukazuje na to 

da se kompanije i zemlje u regiji, 

instituti i druge nau~ne organizacije 

trebaju uvezivati, jer zajedno mogu 

odgovoriti izazovima koji su pred 

njima. 

[emsa ALIMANOVI] 

Odbor Sekcije prometnika naftnih derivata 

Razmatran Sporazum o na~elima 

energetske politike 

^lanovi Odbora razmatrali su “Sporazum o na~elima energetske politike”, 

koji su postigli i svojim potpisima potvrdili Nikola [piri}, predsjedavaju}i 

Vije}a ministara BiH, Nedàd Brankovi} i Milorad Dodik, entitetski premijeri. 

- Konstatirano je da distributeri naftnih derivata ne mogu prihvatiti 

odredbe ta~ke III Sporazuma u kojoj je, uz ostalo, predvi|eno “uvo|enje regulacije 

cijena derivata na principu maksimiziranja jedini~nih cijena po vrstama 

derivata - kazao je Fahrudin \iki}, sekretar Odbora. 

Ovakva odredba nije primjerena slobodnom trì{tu, upitna je i 

mogu}nost njene realizacije. 

Zato }e predstavnici ove sekcije traìti sastanak s premijerom Federacije 

BiH i resornim ministrima kako bi poku{ali prona}i adekvatno rje{enje koje 

}e biti provedivo u praksi, te koje ne}e o{tetiti distributere naftnih derivata. 


7

Tre}a sjednica odbora Grupacije 

preduze}a sa prostora FBiH koja po 

osnovu deta{mana izvode gra|evinske 

i ostale radove u SR Njema~koj 

odràna je, krajem novembra, u [tutgartu. 

Prisustvovali su svi ~lanovi 

Odbora, \emal Kalajdìsalihovi}, u 

ime Vanjskotrgovinske komore BiH, 

Dènana Avdi}, iz P/GKFBiH, [ekib 

Husremovi}, savjetnik u BAG Grupaciji, 

i Branimir Jazbec, predsjednik 

Skup{tine Grupacije. 

Zaklju~no sa 17. novembrom 

2008. godine Grupacija broji 47 

aktivnih ~lanica, preduze}a, koja po 

osnovu deta{mana izvode radove u 

SR Njema~koj. 

S obzirom na to da su aktivnosti 

na izradi Uputstva za rad po osnovu 

deta{mana u toku, dat je kra}i osvrt 

na pripremljenu platformu, koja bi 

trebala biti osnovna metodologija u 

izradi Uputstva. Ovakav dokument bi 

obuhvatio prijevode zakonitosti rada 

Odbor BAG Grupacije 

Izrada Uputstva za rad po osnovu 

deta{mana je u toku 

Ovakav dokument bi obuhvatio prijevode zakonitosti rada po 

osnovu deta{mana (Me|udràvni sporazum BiH i SR Njema~ke) * 

Od 01. januara na snagu }e stupiti nova Odluka o pla}anju 

dodatnog zdravstvenog osiguranja za deta{irane radnike 

po osnovu deta{mana (prevodi 

me|udràvnog sporazuma BiH i SR 

Njema~ke, Mergblatta 16, Zakona o 

odaslanju radnika, Zakona o za{titi 

na radu ...), uz komentare i obrazloènja. 

Uputstvo bi trebalo da sadrì 

kompletno tuma~enje poreske politike 

i obaveza u SR Njema~koj i BiH, 

obaveza prema Ulak kasi (kasi za 

godi{nje odmore radnika), pravila 

osiguranja gradili{ta od {teta, obrazloènja 

dodatnih osiguranja za slu- 

~aj nesre}e na radu, poja{njenje sistema 

obra~una pla}a, unificiranje 

prikaza jedinstvenog sistema polugodi{njeg 

i godi{njeg zavr{nog ra- 

~una i druge propise koji se odnose 

na pravila rada po deta{manu, a ti~e 

se zakonitosti u BiH ili SR Njema~koj. 

Ovakav pristup izradi Uputstva za 

rad po osnovu deta{mana su 

podràli ~lanovi Odbora. Dalje aktivnosti 

}e biti usmjerene na to da se 

do kraja januara 2009. godine 

zavr{i izrada ovog dokumenta. 

Prezentirani su i zaklju~ci sa sastanka 

u Zavodu za zdravstveno osiguranje 

i reosiguranje FBiH, na kojem je 

iznesena problematika i obrazloène 

pote{ko}e u efikasnosti dobijanja BH1 

i BH6 obrazaca za deta{irane radnike, 

zbog vezivanja trajanja radne 

dozvole i dodatnog zdravstvenopg 

osiguranja. Ovaj problem je izraèn 

kod preduze}a sa vremenski kratkim 

ugovorima (izolaterski radovi, radovi 

na montaì liftova, trockenbau...). 

Analizirana je i opravdanost uplate 

sredstava po osnovu BH1 i BH6 

obrazaca, odnosno pitanje stvarne 

iskori{tenosti upla}enih sredstava. 

Zaklju~eno je da kada je rije~ o 

kra}im ugovorima preduze}a gdje se 

ugroàvaju efikasnost i konkurentnost 

u radu je potrebno da PKFBiH izda 

preporuku da se BH1 i BH6 obrasci 

urade na period od devet mjeseci, do 

kada deta{irani radnik moè boraviti 

u SR Njema~koj. Ovakva preporuka 

je, na neki na~in, garancija PKFBiH 

da }e to preduze}e svoje obaveze 

prema Zavodu ispuniti u cijelosti; 

zbog preoptere}enosti nadle`nog 

osoblja u Zavodu i izdavanja dokumenata 

i za druge zemlje, potrebno je 

da „deta{irana” preduze}a najave 

broj zahtjeva dan ili dva ranije, kako 

bi se u roku od dana mogla zavr{iti 

njihova obrada; trenutni iznos za 

uplatu dodatnog zdravstvenog osiguranja 

za deta{irane radnike od 100 

KM je previsok, stoga }e Zavod uputiti 

zahtjev Vladi da se ovaj iznos umanji, 

te na kraju godine ponovno izvr{i 

analiza kori{tenja sredstava po preduze}ima 

i izvr{i povrat neiskori- 

{tenog dijela sredstava. 

Ovaj zahtjev je podràla Vlada 

FBiH, te }e od 01. januara 2009. 

godine stupiti na snagu nova Odluka 

o pla}anju dodatnog zdravstvenog 

osiguranja za deta{irane radnike. 

Dènana AVDI] 


Sjednici su prisustvovali predstavnici 

66 preduze}a, korisnika 

deta{mana iz FBiH i RS. Osim ~lanova 

Skup{tine, bili su i: Klaus Schulders, u 

ime Ministarstva za privredu i rad u 

Bonnu, Hans Peter Sax, iz Savezne 

agenture za rad, [tutgart, \emal 

Kalajdìsalihovi}, iz V/STK, Dragica 

Risti}, iz PKRS, Dènana Avdi}, iz 

PKFBiH, i [ekib Husremovi}, savjetnik 

u Grupaciji. 

Podr{ku formiranju BAG Grupacije 

i spremnost za zajedni~ku suradnju 

dali su Schulders i Sax. 

Prema njihovom mi{ljenju, organiziran 

pristup i udruèn rad doprinijet 

}e obostranom zadovoljstvu kako bh. 

nadle`nih organa za sprovo|enje 

me|udràvnog sporazuma i preduze}a, 

koja direktno u~estvuju u njegovu 

sprovo|enju, tako i nadle`nih 

njema~kih organa. 

Skup{tina BAG Grupacije 

Prioritet je organiziran 

pristup i udruèn rad 

Nakon sjednice Odbora, koja je ujedno bila i pripremni sastanak 

i usagla{avanje stavova ~lanova Odbora za Skup{tinu Grupacije, 

25. novembra u [tutgartu odràna je druga sjednica Skup{tine 

Objavljeno je i novo izdanje 

Mergblatta 16 (Uputstvo za rad Savezne 

agenture za rad, na njema~kom 

jeziku), sa odre|enim novinama u 

pristupu poslovanja preduze}a. Sax i 

Schulder su dali osvrt i obrazloènja 

na novonastale izmjene. 

Pitanja predstavnika preduze}a su 

se, uglavnom, odnosila na: 

probleme definisanja obaveze 

pla}anja Ulak kase po djelatnostima 

preduze}a. S obzirom na to da je Soka- 

Bau ovla{teni tuma~ svih pitanja, koja se 

odnose na Ulak kasu, ocijenjeno je da 

bi bilo korisno elaborirati sva pitanja i 

zakazati sastanak, kako bi se otklonili 

nesporazumi i razrije{ila sporna pitanja; 

probleme oko izdavanja saglasnosti 

za ekonomske cjeline objekata 

(prihva}eno je da se razmotre zahtjevi 

sa pojedina~nim preduze}ima, u 

odre|enim dogovorenim terminima). 


Kada je rije~ o utvr|ivanju strukture 

prate}e radne snage, nagla{eno 

je da }e nadle`ne slu`be prihvatiti 

elaborat sudskih vje{taka. 

Sugerisano je da se pitanja od 

interesa za preduze}a artikuli{u pomo}u 

ovla{tenih predstavnika Grupacije, 

kako bi se brè rje{avali pojedina~ni 

zahtjevi. 

Podràna je inicijativa za formiranje 

biroa i zaklju~eno da se napravi 

detaljniji elaborat o organizaciji, finansiranju 

i tro{kovima njegovog rada za 

period od {est mjeseci, te da se do do 

30. januara ponovo sastanu Odbor i 

Skup{tina Grupacije. 

Jedan od prijedloga bio je i jo{ 

jedna ponuda pristupa Grupaciji svim 

korisnicima deta{mana, koji do sada 

nisu postali legitimni ~lan. 

Zaklju~eno je da preduze}a koja 

do sada nisu dostavila popunjen 

upitnik za izradu kataloga i fotografije 

to u~ine ~im prije. Platforma za 

izradu Uputstva za rad po osnovu 

deta{mana je podràna i ocijenjena 

korisnom, tako da }e se dalji rad 

odvijati prema usvojenoj metodologiji 

i pristupu; podràna je i inicijativa 

otvaranja biroa Grupacije u 

[tutgartu; do naredne sjednice 

Odbora i Skup{tine, potrebno je, uz 

stru~nu pomo} advokata, pripremiti 

elaborat o mogu}nostima organizovanja 

biroa, kalkulaciju tro{kova i 

modele finansiranja. 

Dènana AVDI] 

9

Nacrt zakona predloìo je Klub 

poslanika SDP-a BiH u Predstavni- 

~kom domu Parlamenta FBiH. U ime 

predlaga~a govorio je Sabrija Pojski}, 

{ef Kluba. 

- Kada je usvajan Zakon o {umama 

bilo je niz sugestija i primjedbi 

koje nisu ugra|ene u Zakon. Parlament 

je jo{ u ranijem sazivu donio 

odre|ene zaklju~ke kojima je utvr- 

|eno da bi trebalo hitno pristupiti 

izmjenama i dopunama tog Zakona. 

Vlada FBiH to nije uradila i ocijenili 

smo da bi trebalo da predloìmo 

ovaj zakon. Su{tina na{ih prijedloga 

odnosi se na nekoliko pitanja. 

Postoje}i Zakon ne obezbje|uje 

racionalno i efikasno upravljanje. 

Odnosi koji su utvr|eni izme|u FBiH 

i kantona nisu postavljeni na osnovu 

koja obezbje|uje racionalno upravljanje. 

Upravljanje {umskim bogatstvima 

povjereno je kantonima, ~ime je FBiH 

razvla{}ena odre|enih prava koja bi 

trebala imati kao vlasnik {uma. 

Predlaè se nova 

organizacija 

[ume spadaju u zajedni~ku 

nadle`nost FBiH i kantona, ali su 

postoje}i odnosi neefikasni. 

Smatrali smo da bi trebalo izvr{iti 

izmjene postoje}eg Zakona i poja~ati 

neke funkcije upravljanja {umskim 

bogatstvima FBiH, te da se dio 

funkcija odvija na nivou kantona. To 

podrazmijeva odre|ene promjene u 

institucijama uprava za {umarstvo, 

kao i {umarskim dru{tvima. Ekonomska 

i upravna funkcija upravljanja 

{umskim bogatstvima nije dovoljno 

razgrani~ena. 

Grupacija {umarstva i drvne industrije 

Upravljanje {umama nije 

racionalno i efikasno 

^lanovi Grupacije, u saradnji sa U[IT-om FBiH i Hrvatskim 

{umarskim dru{tvom, na nedavno odrànoj sjednici, razgovarali 

su o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o {umama 

Sirovina i rezana 

gra|a prednja~e u 

izvozu 

Drvnoprera|iva~ka industrija je 

izvozno orijentirana grana industrije 

i jedna je od najva`nijih segmenata 

industrije u BiH. Smatramo da 

privredu treba rasteretiti i dati joj 

odgovaraju}u stimulaciju. Tehni~kim 

mjerama, finansijskom potporom ili 

kreditnim linijama treba pomo}i 

izvoz. 

Drvopre|iva~i imaju problema i 

sa snabdijevanjem sirovinom. U 

izvozu i dalje prednja~i sirovina i 

rezana gra|a. Nu`no je prona}i 

na~in za njihovo destimulisanje, a 

stimulisati finalne proizvode. 

Finansijska kriza }e i nas pogoditi. 

Investicije i graditeljstvo ve} 

su pogo|ene krizom. Stoga }e je 

osjetiti i na{i proizvo|a~i gra|evinske 

stolarije, parketari, kao i proizvo|a~i 

namje{taja, izjavila je [emsa 

Alimanovi}, savjetnica u P/GKFBiH. 

To je omogu}avalo pojavu kriminalnih 

radnji u kori{tenju {uma, 

pojasnio je Pojski}. 

Prema rije~ima Omera Pa{ali}a, 

predsjednik U[ITA-a, rije~ je o 

zna~ajnim promjenama u odnosu na 

dosada{nji Zakon. 

Predlaè se nova organizacija 

{umarstva u odnosu na dosada{nju, 

formiranje centralne institucije na 

nivou FBiH koja }e direktno prenositi 

poslove {umarskim preduze}ima. 

- To je nelogi~no, jer je FBiH vlasnik 

{uma, dok je upravljanje povjereno 

kantonima. Ovim prijedlogom 

upravljanje se prenosi na FBiH, 

~ime kanton gubi svoju funkciju - 

rije~i su predsjednika Pa{ali}a. 

Kako je istakao Milan Ra{tegorac, 

predsjednik Uprave {umskogospodarskog 

dru{tva Hercegbosanske 

{ume iz Kupresa, ovime se èli 

posti}i razvla{~ivanje ùpanije. Smatra 

da ono {to je pozitivno ne treba 

mijenjati, jer se u ovom kantonu 

provodi Zakon o {umama. 

Mi{ljenje na Nacrt zakona o izmjenama 

i dopunama Zakona o {umama 

u ime Federalnog ministarstva 

poljoprivrede, vodoprivrede i 

{umarstva prezentirao je Vlado 

Soldo, savjetnik u ovom Ministarstvu. 

- Nepotrebno i samovoljno se 

predlaè ukidanje kantonalnih uprava 

za {umarstvo. Kantoni se isklju- 

~uju iz neposrednog upravljanja bez 

njihove saglasnosti, {to je, u najmanju 

ruku, povreda njihovih ustavnih 

nadle`nosti. 

Kroz cijeli tekst proteè se institucionalno 

preklapanje administrativnih 

i ekonomskih funkcija, usitnjavanje 

kantonalnih {umarskih preduze}a, 

uzimanje prava op}inama 

da odlu~uju o tro{enju pripadaju}ih 

sredstava, te neposredno oduzimanje 

zna~ajnog dijela namjenskih prihoda 

kantona. 

U Nacrtu je sadràno mno{tvo 

kolizija i neusagla{enosti sa drugim 

zakonima. Smatramo da bi njegova 

implementacija bila nemogu}a, zato 

Ministarstvo ne moè podràti ovakav 

prijedlog. 

Predvi|a se formiranje centralne 

samostalne budètske uprave za 

{umarstvo FBiH koju ~ini federalna i 

kantonalna uprava za {umarstvo, te 

direkcije biv{ih javnih preduze}a BH 

{ume i [ume Herceg Bosne. 

Neopravdano se favorizira Uprava 

za {umarstvo FBiH u odnosu na 

druge {umarske institucije. Njene 

nadle`nosti se preklapaju sa ostalim 

{umarskim institucijama. Istovreme- 


no joj se dodjeljuju trì{ni, znanstveni, 

inspekcijski i administrativni 

poslovi. 

Nedopustivo je da se razvla{}uje 

Ministarstvo i da mu se uskra}uju 

osnovne nadle`nosti. 

Izostavljena je ~injenica da je primarna 

uloga uprave implementacija 

i nadzor nad provo|enjem {umarske 

politike i strategije koju resorno ministarstvo 

donosi i odgovorno je za 

njenu provedbu. 

Predvi|eno je da se u kantonu 

formira jedno ili vi{e {umskih privrednih 

dru{tava, ~ime se daje mogu}nost 

za dezintegraciju postoje}ih 

kantonalnih {umsko-privrednih dru- 

{tava. Usitnjavanje subjekata za gospodarenje 

{umama je za vlasnika 

neprihvatljivo, ekonomski neopravdano 

i neodrìvo. 

Dono{enje i nametanje minimalnog 

cjenika Uprave za {umarstvo 

FBiH i bilo kakav administrativni utjecaj 

na cijenu drvnih sortimenta je 

direktno mije{anje u finansijsko poslovanje 

{umsko-privrednog dru{tva. 

Time se onemogu}ava razvoj trì{noekonomskih 

odnosa, {to zna~i povrat 

na dogovornu ekonomiju. 

Dva koncepta 

U predloènom Nacrtu nadle`nosti 

u federalnom i kantonalnim ministarstvima 

su formalne, ne i su{tinske 

prirode. Resorna ministarstva 

su po svojoj nadle`nosti predstavnici 

vlasti za kretanja {umarske politike i 

strategije. 

Za razliku od Prijedloga zakona 

radne grupe (nije usagla{en u 

Parlamentu), koji je pripremljen na 

principima funkcionalnog {umarstva 

i jasnim institucionalnim nadle`nostima 

u ~ijoj osnovi je predvi|en trì{ni 

pristup, ovaj zakon }e nas vratiti 

unazad. Uvodi integralni model gospodarenja 

{umama kroz favoriziranje 

“nove uprave za {umarstvo”, 

{to za posljedicu ima pomije{anost 

institucionalnih nadle`nosti. 

Rije~ je o dva razli~ita koncepta. 

Prvi je koncept funkcionalnog {umarstva 

koji favorizira Vlada FBiH. To je 

provjeren evropski model. Na àlost, 

provodi se sporo. Slijedimo ga i ne 

èlimo odustati od njega. 

Vlada FBiH nije 

podràla prijedlog 

Polaze}i od mi{ljenja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede 

i {umarstva Vlada nije podràla Nacrt zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o {umama. 

Ocijenjeno je da se navedenim Nacrtom zakona naru{avaju osnovni principi 

i smjernice iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

{umama koji je svojedobno pripremila ekspertna radna grupa, koji, iako 

usvojen u razli~itim tekstovima u oba parlamentarna doma, nikada nije 

usagla{en. 

Vlada je zaduìla Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i 

{umarstva da u roku od 90 dana pripremi tekst izmjena i dopuna Zakona o 

{umama. 


Njegova karakteristika su jasne 

nadle`nosti koje se ogledaju kroz 

razdvajanje ekonomskih i administrativnih 

funkcija. One, u kona~nici, 

imaju jasnu odgovornost pojedinaca 

i institucija. 

Drugi je koncept integralnog {umarstva, 

{to se predlaè ovim Nacrtom. 

To je lo{ije rje{enje. Njegov rezultat 

je dogovorna ekonomija i kolektivna 

odgovornost, pojasnio je Soldo. 

Odredbama Zakona koje govore 

o samostalnoj upravi u prijedlogu 

treba posvetiti pa`nju. 

- Samostalnost su{tinski mijenja 

koncept finansiranja. Ovim zakonom 

nije dobro rije{eno finansiranje uprave 

ako bude samostalna. Postoje}i 

Zakon treba odre|ene izmjene, kako 

bi nam se olak{ao prelaz u novi sistem 

- rije~i su [evala Konjali}a, direktora 

Kantonalne uprave za {umarstvo 

Srednjobosanskog kantona. 

Zajedni~ka ocjena je da su stavovi 

vezani za pomenuti Nacrt zakona razli- 

~iti. Primjedbe i sugestije ~lanovi Grupacije 

mogu pismeno dostaviti u P/GKFBiH. 

U okviru sjednice prezentiran je i 

specijalizovani Internet portal kreiran 

za potrebe bosanskohercegova~ke 

drvnoprera|iva~ke industrije i drugih 

korisnika zainteresovanih za ovu 

oblast BHWOODEX. 

Selma D@INI] 

11

U ime doma}ih kompanija koje se 

bave gospodarenjem sekundarnim 

sirovinama (papir i plastika) u BiH, 

Komori su se obratili Goran Juri} i 

Ismail Kupusovi}, direktori kompanija 

Star-mo. Go iz Mostara i Papirservisa 

iz Sarajeva, isti~u}i aktuelni problem u 

poslovanju. 

Zbog sloènosti novonastale situacije 

na trì{tu starog papira, doveden 

je u pitanje opstanak preduze}a koja 

se bave prikupljanjem sekundarnih 

sirovina, me|u kojima su najugroèniji 

prikuplja~i papira i plastike, jer su tvornice 

papira u Evropi drasti~no smanjile 

cijene otkupa. Isto se odnosi na tvornicu 

„Natron” Maglaj, jedinu takve 

Novonastala situacija na trì{tu starog papira 

Prijeti nam zaga|enje okoli{a 

Zbog sloènosti stanja na trì{tu starog papira, doveden je u 

pitanje opstanak preduze}a koja se bave prikupljanjem sekundarnih 

sirovina, me|u kojima su najugroèniji prikuplja~i papira 

i plastike, jer su tvornice papira u Evropi drasti~no smanjile cijene 

otkupa 

vrste u na{oj zemlji, koja vi{e ne posjeduje 

kapacitete za njihov otkup. 

Rije~ je o prijetnji potpunog ga{enja 

ovakve vrste privrede na na{im 

prostorima, koja se u suvremenom svijetu 

smatra prioritetnim na~inom na 

koji se realiziraju ekolo{ki programi na 

kojima bi trebala po~ivati na{a budu- 

}nost. Navode da zbog smanjenja 

prerade papira u tvornicama, tj. nemogu}nosti 

da sekundarne sirovine 

prikupljaju istim ritmom i na isti na~in 

kao do sada, postoji realna opasnost 

od njihovog odlaganja na divljim 

odlagali{tima, tj. zaga|enja okoli{a. 

Po{to tvornice za reciklaù, trenutno, 

nemaju interesa preuzeti bilo kakav 

otpad, one koje su zainteresovane nude 

cijenu koja ne moè pokriti ~ak ni 

transportne tro{kove. Stoga ne postoji 

ekonomska ra~unica da se prikupljanje 

i zbrinjavanje otpada radi bez ikakve 

naknade. Kao {to je navedeno u 

~l. 5. Zakona o upravljanju otpadom, 

“Sl. novine FBiH”, broj 33/03, propisana 

je obaveza pla}anja za zbrinjavanje 

otpada. ^lan 5. pomenutog zakona 

glasi: 

“Na~ela upravljanja otpadom su: 

prevencija - izbjegavanje nastajanja 

otpada ili smanjivanje koli~ine i 

{tetnosti nastaloga otpada kako bi se 

smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoli{ i 

izbjegla okoli{na degradacija; 

mjere opreznosti - spre~avanje 

opasnost ili {tete po okoli{ koji uzro~i 

otpad, preduzimanje mjera, ~ak iako 

nije na raspolaganju potpuna znanstvena 

podloga; 

odgovornost proizvo|a~a otpada - 

proizvo|a~ je odgovoran za odabir 

najprihvatljivijeg okolinskog rje{enja 

prema zna~ajkama proizvoda i tehnologiji 

proizvodnje, uklju~uju}i ìvotni 

ciklus proizvoda i kori{tenje najadekvatnije 

raspoloìve tehnologije; 

princip zaga|iva~ pla}a - proizvo|a~ 

ili vlasnik otpada snosi sve 

tro{kove prevencije, tretmana i odlaganja 

otpada, uklju~uju}i brigu nakon 

uporabe i monitoring. On je i financijski 

odgovoran za preventivne i sanacijske 

mjere usljed {teta po okoli{ koje je 

uzro~io ili }e ih najvjerojatnije uzro~iti; 

blizina - tretman ili odlaganje 

otpada treba se obavljati u najblièm 

odgovaraju}em postrojenju ili lokaciji, 

uzimaju}i u obzir okoli{nu i ekonomsku 

profitabilnost, regionalnost - razvitak 

tretmana otpada i izgradnja 

objekata za njegovo odlaganje treba 

se obavljati na na~in pokri}a potrebe 

regije i omogu}avanja samoodrìvosti 

izgra|enih objekata.” 

Komora }e uputiti urgentni dopis 

Federalnom ministarstvu okoli{a i turizma, 

akcentirati probleme, te, kroz 

Odbor Udruènja za razvoj okolinskog 

upravljanja, preduzimanje mjera 

u pravcu njihovog rje{avanja. 

Nafija [EHI]-MU[I] 


Projekti 

Uspostava registra 

poljoprivrednih gospodarstava 

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, 

vodoprivrede i {umarstva su, 

po~etkom decembra, u Neumu 

na~elnicima op}ina i ùpanijskim 

ministrima predstavili model uspostave 

registra poljoprivrednih gospodarstava 

u FBiH i BiH. 

- Uspostavom registara obiteljskih i 

poljoprivrednih dobara do}i }emo do 

osnovnih pokazatelja koji su neophodni 

za uspje{no planiranje i vo|enje 

poljoprivredne politike. Na taj na~in 

}emo evidentirati sve poljoprivredne 

povr{ine, gospodarske objekte i strojeve 

s brojem radne snage i njihovom 

strukturom, {to je jedan od uvjeta za 

ispunjavanje pribliàvanja Europskoj 

uniji (EU) - kazao je Damir Ljubi}, federalni 

ministar poljoprivrede, vodoprivrede 

i {umarstva. 

Radi se i na uspostavljanju agencije 

za pla}anje koja je, tako|er, uvjet 

za pribliàvanje EU. 

Glavni uspjeh uspostave ovih 

registara bit }e racionalnije tro{enje 

sredstava za poljoprivredu. 

- Uspostavom baze podataka 

znat }emo kojem gospodarstvu dajemo 

odre|ene subvencije. Najve}u 

korist od ovoga imat }e poljoprivredni 

proizvo|a~i, jer }e ta sredstva brè 

do njih dolaziti. Smanjit }e se papirologija 

koju }e morati podnositi 

svako obiteljsko gospodarstvo. Lak{e 

}emo raditi kontrolu utro{ka svih sredstava 

koji budu namijenjeni poljoprivredi 

- pojasnio je ministar Ljubi}. 

Bugojno 

Proizvedeno 200 tona sjemenskog krompira 

Zemljoradni~ka zadruga Poljoprodukt iz Bugojna proizvela je 200 tona 

sjemenskog krompira. Cjelokupna proizvodnja, koja se uklapa u ovogodi{nje 

planove, ostvarena je na nadmorskoj visini od 1.300 metara. 

Kako je kazao Edin î{i}, direktor Poljoprodukta, sva koli~ina proizvedenog 

sjemenskog krompira uskladi{tena je i ve} ima osigurano trì{te. 

Radnici ove ZZ su jesenju sjetvu obavili u planiranom obimu. Na oranicama 

povr{ine ~etiri hektara zasijana je p{enica, dok je ra` zasijana na tri hektara. 

Elektrouniverzal d.o.o. Biha} 

Proizvodnja elektrodinami~kih stabilizatora napona 

Rije~ je o jednoj od vode}ih kompanija elektrobran{e u Unsko-sanskom kantonu, 

koja stalno biljeì nove uspjehe. U 2008. godini uveli su sistem kvaliteta ISO 9001 i 

usvojili proizvodnju elektrodinami~kih stabilizatora napona. Njihove osnovne karakteristike 

su: velik opseg promjena ulaznog napona od 160 V do 250 V, precizna regulacija 

izlaznog napona od 220 V +/- 1%. Proizvode monofazne stabilizatore do 30 

KW i trofazne snage do 150 KW. N. [. - M. 

Principijelna elektri~na shema djelovanja stabilizatora 

TROFAZNI 

MONOFAZNI 


13

Prijedlog zakona o 

poljoprivrednom zemlji{tu 

Vlada Federacije BiH utvrdila je 

Prijedlog zakona o poljoprivrednom 

zemlji{tu. Cilj predloènih rje{enja 

jeste da se osigura za{tita ovog 

nacionalnog resursa i sprije~i njegovo 

kori{tenje u nepoljoprivredne svrhe, 

oìvi trì{te i davanje pod zakup, 

obezbijedi kori{tenje poljoprivrednog 

zemlji{ta na najcjelishodniji na~in i 

upravljanje napu{tenim zemlji{tem. 

Zna~aj poljoprivrednog zemlji{ta za 

razvoj sektora {tite zakonske odredbe 

o njegovom optimalnom kori{tenju i 

zabrani kori{tenja u nepoljoprivredne 

svrhe, obavezi kori{tenja poljoprivrednog 

zemlji{ta i njegovoj redovnoj 

obradi, te ograni~enom prometu i davanju 

u zakup poljoprivrednog 

zemlji{ta koji nisu apsulutno slobodni. 


izmjenama i dopunama 

Zakona o zapo{ljavanju 

stranaca 

Prijedlog zakona koji je rezultat 

potrebe potpunijeg definiranja pojedinih 

pitanja, prije svega, uskla|ivanja 

sa novim rje{enjima o izdavanju radnih 

dozvola u Zakonu o kretanju i 

boravku stranaca i azilu na nivou BiH 

i Pravilniku o uslovima i procedurama 

ulaska i boravka stranaca propisuje 

proceduru izdavanja radne dozvole i 

obavezu uspostave saradnje, pra}enja 

i koordinacije izme|u slu`be za 

zapo{ljavanje koja je izdala radnu 

dozvolu i nadle`ne slu`be Ministarstva 

sigurnosti koja odobrava boravak. 

Na druga~iji na~in nego do sada 

regulisano je izdavanje radne dozvole 

strancu, jer se ne uslovljava prethodnim 

odobrenjem boravka od nadle`ne 

slu`be ministarstva unutra{njih poslova. 

Uslov je da u evidenciji slu`be za 

zapo{ljavanje me|u nezaposlenim 

osobama nema takvih koje ispunjavaju 

zahtijevane uvjete poslodavca ili su 

nezainteresirane za taj posao, ukoliko 

ispunjavaju traène uvjete. U skladu sa 

prijedlozima iz rasprave na Predstavni- 

~kom domu Parlamenta FBiH, precizirani 

su izuzeci od ovih uvjeta za 

strance koji su na teritoriji FBiH osniva~i 

ili suosniva~i privrednog dru{tva, 

Zakoni i propisi 

~lanovi uprave, nadzornog odbora, 

kao i za strance koji su klju~ni za rad u 

odre|enoj firmi. 

Izmjenom odredbe o zabrani rada 

strancu predvi|ena je i odgovornost 

poslodavca za angaìranje stranca 

koji ne ispunjava uvjete za zapo{ljavanje. 

Prijedlozi zakona o 

turisti~koj i o ugostiteljskoj 

djelatnosti 

Vlada Federacije BiH je utvrdila i u 

parlamentarnu proceduru uputila prijedloge 

dva zakona: o turisti~koj i o 

ugostiteljskoj djelatnosti. Do sada su 

ove oblasti bile ure|ene jednim 

Zakonom o turisti~ko-ugostiteljskoj 

djelatnosti. 

Prijedlog zakona o turisti~koj djelatnosti 

ure|uje uvjete i na~in njenog 

obavljanja, subjekte koji se mogu baviti 

ovim poslovima i uslove koje moraju 

za to ispuniti. 

Posebni odjeljci zakona odnose se 

na definiranje turisti~kih vodi~a, prijatelja, 

animatora i zastupnika, kao i 

na na~in obavljanja turisti~kih usluga 

u nauti~kom, seoskom i drugim oblicima 

turizma. 

O predloènim rje{enjima pribavljena 

su mi{ljenja kantonalnih ministarstava 

nadle`nih za ovu oblast, Saveza 

op}ina i gradova FBiH i udru- 

ènja turisti~kih agencija u BiH i turisti- 

~kih zajednica u FBiH. 

Prijedlogom zakona o ugostiteljskoj 

djelatnosti ure|uju se uvjeti za 

obavljanje ove djelatnosti, osnivanje i 

prestanak rada ugostiteljske radnje, 

poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizacija 

ugostiteljskih objekata, ugostiteljske 

usluge u doma}instvu, seo-skom 

doma}instvu i na plovnom objektu. 


izmjenama Zakona o 

pripadnosti javnih 

prihoda u FBiH 

Vlada Federacije BiH je utvrdila 

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona 

o pripadnosti javnih prihoda Federacije 

BiH i uputila ga u parlamentarnu 

proceduru po hitnom postupku. 

S obzirom na to da se reformom u 

oblasti direktnog oporezivanja modernizira 

porezna struktura u Federaciji 

BiH i da od 01. januara 2009. godine 

po~inje primjena Zakona o porezu na 

dohodak, neophodno je izvr{iti i 

odgovaraju}e izmjene u Zakonu o pripadnosti 

javnih prihoda i propisati na 

koji }e se na~in vr{iti raspodjela 

poreza na dohodak, kao novog 

poreznog oblika, izme|u kantona i 

jedinica lokalne samouprave. 

Nacrt zakona 

o finansijsko-informati~koj 

agenciji 


Nacrt zakona o finansijsko-informati~koj 

agenciji i uputila ga u redovnu 

parlamentarnu proceduru. 

Ovim zakonom se utvr|uje pravna 

osnova za reorganizaciju Agencije za 

finansijske, informati~ke i posredni~ke 

usluge Sarajevo (AFIP) i Agencije za 

pruànje informati~kih i posredni~kih 

usluga Mostar (FIP) i osnivanje Finansijsko-informati~ke 

agencije u Federaciji 

BiH. 

Prema predloènim odredbama 

Zakona, Agencija je specijalizirana 

organizacija za pruànje finansijskoinformati~kih 

usluga temeljenih na 

podacima koje prikuplja iz razli~itih 

izvora zasnovanih na ovom zakonu i 

drugim propisima. 

Nacrt zakona o 

ra~unovodstvu i 

reviziji u FBiH 


Nacrt zakona o ra~unovodstvu i reviziji 

u FBiH i uputila ga u parlamentarnu 

proceduru. 

Cilj je stvaranje pravnih pretpostavki 

za nadzor nad obavljanjem 

ra~unovodstvenih poslova, uspostavu 

sistema kontrole kvaliteta revizora, 

osnivanje i javni nadzor nad Revizorskom 

komorom, izdavanje licenci, 

kao i provo|enje postupka sankcioniranja 

u slu~aju nepo{tivanja zakona i 

podzakonskih propisa. 

Predloèna rje{enja stvaraju pravni 

osnov za provo|enje reforme u oblasti 

ra~unovodstva i revizije koja }e rezultirati 

poticanjem pobolj{anja kvaliteta 

finansijskog izvje{tavanja. 




Zakona o osnovama 

socijalne za{tite, za{tite 

civilnih `rtava rata i za{tite 

obitelji sa djecom 

Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog 

zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o osnovama socijalne za{tite, 

za{tite civilnih `rtava rata i za{tite 

obitelji s djecom ovog zakonskog teksta 

i uputila ga u parlamentarnu proceduru 

po hitnom postupku. 

Imperativno je predvi|eno predloènim 

izmjenama i dopunama da 

prava utvr|ena ovim zakonom ne mo- 

è ostvariti lice koje to pravo koristi ili 

moè koristiti po drugim propisima, {to 

bi trebalo osujetiti vi{estruko kori{}enje 

odre|enih prava i druge zloupotrebe 

prisutne u dosada{njoj praksi. 

Odluka o uslovima i 

kriterijima za kreditiranje 

krajnjih korisnika 

revolving fonda 

Ovom odlukom, koju je donijela 

Vlada FBiH, utvr|uju se uslovi i kriteriji 

za kreditiranje krajnjih korisnika 

revolving fonda za lokalni razvoj. Ova 

sredstva plasira}e Razvojna banka 

FBiH. Obezbije|ena su u okviru projekta 

za pruànje podr{ke lokalnim 

zajednicama, stimuliranje ekonomskog 

razvoja na lokalnom nivou i za 

uspostavljanje trajnog revolving fonda 

za dugoro~no finansiranje infrastrukturnih 

projekata. 

Sredstva revolving fonda koristit }e 

se za kreditiranje op}ina, gradova, 

komunalnih preduze}a i drugih 

pravnih lica ~iji je osniva~ op}ina ili 

grad sa podru~ja FBiH, s tim da je 

Odlukom propisano koji projekti dolaze 

u obzir za finansiranje. 

Inicijativa za harmonizaciju 

federalnih zakona 

Zbog ~injenice da se inspektori i 

drugi zaposlenici Federalne upave za 

inspekcijske poslove u svakodnevnom 

vr{enju inspekcijskog nadzora u 

razli~itim upravnim podru~jima, odnosno 

zastupanjem Uprave pred nadle`nim 

sudovima u prekr{ajnim postupcima 

i upravnim sporovima sve 

~e{}e suo~avaju sa pote{ko}ama u 

konkretnoj primjeni odredbi pojedinih 

zakona, Federalna Uprava za 

inspekcijske poslove pokrenula je inicijativu 

za njihovu harmonizaciju. 

U jednom broju zakona nisu precizno 

razra|ene i, adekvatno u~injenoj 

dru{tvenoj opasnosti, utvr|ene sankcije 

za neizvr{avanje zakonom propisanih 

mjera. Postoji odre|ena neuskla|enost 

federalnih propisa prema kojima federalni 

inspektori utvr|uju postojanje 

prekr{aja, ali ne preciziraju na~in na koji 

bi se ispravile utvr|ene nepravilnosti. 

U skladu s ovom inicijativom, 

Vlada je obavezala federalna ministarstva 

da pripreme prijedloge novih 

ili izmjene i dopune postoje}ih federalnih 

zakona u dijelovima koji se odnose 

na inspekcijski nadzor, u okviru realizacije 

prve faze projekta “Giljotina 

propisa”. 


garancijskom fondu 

Vije}e ministara BiH utvrdilo je 

Prijedlog zakona o garancijskom 

fondu. Ministarstvo finansija i trezora 

dostavi}e ovaj prijedlog zakona 

Parlamentu BiH na razmatranje po 

osnovnoj zakonodavnoj proceduri. 

Prijedlogom zakona osniva se 

garancijski fond u cilju osiguranja 

uslova za podsticaj razvoja malih i 

srednjih preduze}a, preduzetnika, 

kao i rada poljoprivrednika. 

Djelatnost garancijskog fonda je 

izdavanje garancija i supergarancija 

na ime osiguranja cijelog kredita ili 

dijela kredita, koje banke i druge 

finansijske organizacije u BiH odobravaju 

privrednim subjektima. 


dopunama Zakona 

o Carinskoj tarifi 

Vije}e ministara BiH utvrdilo je 

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o 

Carinskoj tarifi BiH. Ministarstvo vanjske 

trgovine i ekonomskih odnosa dostavi}e 

Prijedlog zakona Parlamentarnoj 

skup{tini BiH na razmatranje po hitnoj 

zakonodavnoj proceduri. Na ovaj 

na~in, Vije}e ministara BiH èli doprinijeti 

pove}anju kori{tenja instaliranih 

kapaciteta i zapo{ljavanju u BiH i 

omogu}iti rast konkurentnosti doma}ih 

proizvo|a~a i smanjivanje negativnog 

platnog bilansa BiH sa inozemstvom. 



Zakona o osiguranju 

depozita u bankama BiH 

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio 

je po hitnom postupku Prijedlog 

zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o osiguranju depozita u bankama 

BiH. Ovim se zakonom iznos 

osiguranog depozita sa 7.500 pove- 

}ava na 20.000 KM radi ja~anja povjerenja 

u bankarski sistem BiH. 

Prijedlog zakona o porezu 

na dodanu vrijednost 

Dom naroda je po hitnom postupku 

usvojio Prijedlog zakona o porezu 

na dodanu vrijednost kojim se 

pla}anja PDV-a osloba|aju projekti 


15

koji se finansiraju sredstvima iz IPA 

fondova Evropske unije. 

16 

Odluka o utvr|ivanju 

koli~ina tarifnih kvota 

Vije}e ministara BiH donijelo je 

Odluku o utvr|ivanju koli~ina tarifnih 

kvota. 

Osnovni razlog za dono{enje ove 

odluke jeste potreba ukidanja tarifnih 

kvota za sklopove automobila i 

odre|enih kategorija mesa, s 

obzirom na to da se, prema 

Privremenom sporazumu o trgovini i 

trgovinskim pitanjima izme|u BiH i 

Evropske zajednice, od 01. januara 

2009. godine sklopovi automobila 

mogu uvoziti iz zemalja ~lanica 

Evropske unije u BiH bez pla}anja 

carina, te da su otvorene tarifne 

kvote za uvoz mesa i drugih proizvoda 

u velikim koli~inama. 

Odlukom je zadràna tarifna kvota 

za uvoz gove|eg mesa, smrznutog bez 

kostiju u koli~ini od 1.273 tone, s 

obzirom na to da doma}i prera|iva~i 

mesa ovu sirovinu povoljnije nabavljaju 

izvan zemalja potpisnica Sporazuma 

CEFTA i EU. Kori{tenje ovih uvoznih tarifnih 

kvota ve}e je za otkup doma}e 

primarne proizvodnje u omjeru 1 : 1 - 

za kilogram otkupljene ìve mjere 

junadi ili goveda od doma}eg proizvo|a~a 

odobrava se kilogram uvozne 

predmetne kvote. 

Odluka o Politici sektora 

telekomunikacija BiH 

Vije}e ministara BiH donijelo je 

Odluku o Politici sektora telekomunikacija 

BiH za period od 2008. do 

2012. godine. Strukturu Politike ~ine 

ciljevi razra|eni kroz ~etiri cjeline: 

infrastruktura i usluge, trì{te i regulative, 

veze s okruènjem/harmonizacija 

i implementiranje. 

Zna~aj u ovoj politici dat je partnerstvu 

izme|u javnog i privatnog 

sektora koji moè ubrzati daljnji 

razvoj TK infrastrukture. Politika 

nagla{ava zna~aj uvo|enja slobodne 

konkurencije, kao i nastavak 

liberaliziranja trì{ta, ~ime se èli 

posti}i krajnji cilj, a to je pove}anje 

seta usluga i podizanje njihovog 

kvaliteta, uz smanjenje cijena od 

~ega bi korist imali svi bh. gra|ani. 

Pripremila: Mira IDRIZOVI] 

Porezna uprava FBiH 

Za 11 mjeseci napla}eno 

3.142.521.711 KM 

Od januara do novembra 2008. godine zabiljeèn je porast javnih prihoda koje 

prikuplja Porezna uprava FBiH. 

Ukupno je napla}eno 3.142.521.711 KM poreznih prihoda, {to je za 453,05 

miliona KM ili za 16,85 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine. 

U strukturi napla}enih poreznih prihoda najvi{i iznos odnosi se na doprinose 

za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slu~aj 

nezaposlenosti, kojih je za 11 mjeseci napla}eno ukupno 2.077.421.477 KM, {to 

je za 305,91 milion KM ili za 17,27 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{le 

godine. 

Doprinosi za PIO su napla}eni u iznosu 

od 1.151.873.532 KM, {to je za 177,95 

miliona vi{e u odnosu na isti period pro{le 

godine, odnosno 18,27 odsto vi{e. 

Doprinosi za zdravstveno osiguranje 

su naplaaeni u iznosu od 814.230.863 

KM, {to je za 112,37 miliona, odnosno 

za 16,01 odsto vi{e. Doprinosi za osiguranje 

od nezaposlenosti su napla}eni u 

iznosu od 111.317.082 KM, {to je za 

15,58 miliona KM ili 16,28 odsto vi{e u 

odnosu na 11 mjeseci 2007. godine. 

Osim pove}anja naplate fondovskih 

prihoda, od januara do novembra 

pove}ana je i naplata drugih poreznih 

budètskih prihoda koji su ukupno 

iznosili 709.512.683 KM, {to je za 96,39 

miliona KM ili za 15,27 odsto vi{e u 

odnosu na isti period pro{le godine. 

Prihodi po osnovu poreza na pla}u 

iznosili su ukupno 244.445.340 KM, 

{to je za 45,90 miliona KM ili za 23,12 

odsto vi{e u odnosu na isti period 

2007. godine. Prihodi od poreza gra|ana su pove}ani za 26,40 miliona KM ili 

za 25,03 odsto, kao i ostalih poreza, te naknada i taksi ~ija je naplata, tako|er, 

pove}ana u odnosu na isti period pro{le godine. 

Web SASE najbolji finansijski 

portal u BiH 

U organizaciji hi-tech magazina “Mobil info”, u Banjoj Luci je odràna 

sve~ana dodjela nagrada najboljim bh. web portalima iz oblasti javne uprave, 

finansijskih institucija i IT kompanija. U uòj konkurenciji, od 20 portala, prvo 

mjesto u kategoriji finansijskih institucija zauzeo je portal Sarajevske berzeburze 

vrijednosnih papira www.sase.ba. SASE je prepoznala zna~aj Interneta 

kao medija za najbrù i najefikasniju diseminaciju informacija o emitentima i 

distribuciju podataka o trgovanju prema investicijskoj javnosti. 

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije BiH 

Oko dva miliona 

priklju~aka na 

Internet 

Projekat informatizacije svih javnih institucija i 

ustanova u FBiH, nazvan federacija.ba, koji 

podrazumijeva njihovo povezivanje Internetom, 

ko{ta}e vi{e od 150 miliona KM 

Prema informaciji koju je usvojila Vlada FBiH, novac }e 

biti obezbije|en iz budèta i privrede, te od telekoma u FBiH 

i fondova EU. 

- Na kraju projekta, sve {kole, ustanove i institucije bi 

dobile Internet i vi{e ra~unara nego {to sada imaju, prvenstveno 

u ruralnim podru~jima koje treba informati~ki opismeniti. 

Finansijski }emo se osloniti na telekom sektor, jer 

oni, rade}i na ovom programu, prave marketin{ki potez i 

stvaraju prostor za nove pretplatnike i novu vrijednost i sve 

to }e im se vi{estruko vratiti - kazao je Nail [e}kanovi}, ministar 

prometa i komunikacija FBiH. 

Ovim projektom bi broj priklju~aka na Internet u FBiH 

bio pove}an sa 272.000 na oko dva miliona. 

Sve kompanije koje se uklju~e u projekat informatizacije 

FBiH mogle bi na deset godina biti oslobo|ene pla}anja 

poreza na dobit i nameta na plate za uposlenike koji su legalno 

uposleni i rade na poslovima od interesa za provo|enje 

ovog projekta. Istovremeno, banke bi mogle dobiti subvencije 

za smanjenje kamata na kredite koji bi bili uloèni u 

poslove informatizacije, kaè se u informaciji Vlade FBiH. 

Navedeno je i da bi bili oslobo|eni poreza svi oblici 

{kolovanja za sticanje informacijskih znanja i vje{tina. Vlada 

bi uspostavila finansijske poticaje za mala i srednja preduze}a, 

~iji se rad temelji na elektronskom poslovanju. 

Utvr|en Nacrt budèta FBiH 

za 2009. godinu 

Vlada FBiH je utvrdila Nacrt 

budèta FBiH za 2009. godinu od 

1,56 milijardi konvertibilnih maraka, 

{to je oko 270 milijuna KM manje u 

odnosu na ovu godinu. 

Zakonom o izvr{enju budèta, 

utvr|enom u formi Nacrta, ure|uje 

se struktura prihoda i primitaka, te 

prora~unskih rashoda i izdataka. 

Ovim aktom ure|uju se pitanja 

koja se odnose na izvr{avanje prora~una, 

prioritete pla}anja, opseg 

zaduìvanja i jamstva, upravljanje 

javnim dugom, te financijskom i nefinancijskom 

imovinom. Propisana su i 

prava i obveze korisnika prora~unskih 

sredstava, kao i ovlasti Vlade 

FBiH, Federalnog ministarstva i federalnog 

ministra financija u izvr{enju 

prora~una, te kazne za neispunjenje 

obveza. 

Propisana je obveza prora~unskih 

korisnika da Federalnom ministarstvu 

financija dostavljaju tromjese~ne 

financijske planove za izvr- 

{enje prora~una petnaest dana prije 

po~etka tog tromjese~ja. 

Obvezni su do 25. u teku}em mjesecu 

dostaviti prijedlog ra~unskog 

plana za sljede}i mjesec po pozicijama 

utvr|enim tromjese~nim financijskim 

planom. Ukoliko u tom roku 

Razvojna banka FBiH 

ne bude podnesen prijedlog mjese~nog 

financijskog plana, za korisnika 

}e ga utvrditi Federalno ministarstvo 

financija. 

Otvorena poslovnica u Zenici 

U poslovnoj zgradi zeni~kog RMK prometa, sredinom decembra, 

otvorena je poslovnica Razvojne banke FBiH. 

- Provodimo stimulativnu ekomomsku politiku Vlade FBiH, ~iji je cilj 

obnova, proizvodnja i zapo{ljavanje, te finansiranje rada, tehnologija 

proizvodnje, razvojna ulaganja i o~uvanje prirodnih resursa - kazao je 

Ramiz Dàferovi}, direktor Razvojne banke FBiH. 

Prema rije~ima Nedàda Brankovi}a, premijera FBiH, kapital Razvojne 

banke FBiH, formirane u junu ove godine, iznosi 107 miliona maraka. 

- Njeno poslovanje bi}e usmjereno ka povratku finansijskog suvereniteta 

Vlade FBiH i rje{avanju goru}ih ekonomskih problema na ovom podru~ju 

- rije~i su premijera Brankovi}a. 

O~ekuje se da }e se Vlada FBiH, na ovaj na~in, uspje{nije boriti protiv 

posljedica globalne ekonomske krize i privrednici poslovati u povoljnijem 

ekonomskom ambijentu. 


17

Najve}e u~e{}e u 

izvozu u sektoru 

obi~nih metala 

Posmatrano po sektorima harmoniziranog sistema, 

odnosno carinske tarife BiH, u novembru, najve}e u~e{}e u 

izvozu ostvareno je u sektoru “obi~ni metali i proizvodi od 

obi~nih metala”, sa ukupnom vrijedno{}u od 119,5 miliona 

KM, {to iznosi 22,2 odsto od ukupnog izvoza. 

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je, tako|er, u sektoru 

“mineralne tvari”, sa ukupnom vrijedno{}u od 69,5 miliona 

KM, odnosno 12,9 odsto od ukupnog izvoza. 

Od januara do novembra najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno 

je u sektoru “obi~ni metali i proizvodi od obi~nih 

Agencija za statistiku BiH 

metala”, sa ukupnom vrijedno{}u od 1,69 milijardi KM ili 

27,1 odsto od ukupnog izvoza. 

Zna~ajan obim izvoza ostvaren je i u sektoru “ma{ine, 

elektrotehni~ka oprema” od 756,7 miliona KM, {to iznosi 

12,1 odsto ukupnog izvoza. 

Najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u sektoru “mineralne 

tvari”, sa ukupnom vrijedno{}u od 225,6 miliona KM, {to 

iznosi 18,3 odsto od ukupnog uvoza. 

Tako|er, zna~ajan obim uvoza ostvaren je u sektoru 

“ma{ine, elektrotehni~ka oprema”, sa ukupnom vrijedno{}u 

od 202,5 miliona KM, {to iznosi 16,5 odsto od ukupnog 

uvoza. 

U 11 mjeseci 2008. godine, najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno 

je u sektoru “mineralne tvari”, sa ukupnom vrijedno{}u 

od 2,65 milijardi KM, {to iznosi 17,6 odsto od ukupnog 

uvoza. 

Zna~ajan obim uvoza ostvaren je i u sektoru “ma{ine, 

elektrotehni~ka oprema”, sa ukupnom vrijedno{}u od 2,4 

milijarde KM, {to iznosi 15,9 odsto od ukupnog uvoza. 

Jeftiniji hljeb, ulje i odje}a 

Prema podacima Agencije za statistiku 

BiH, cijene proizvoda i usluga 

za li~nu potro{nju, mjerene indeksom 

potroša~kih cijena, su u novembru 

2008. godine, u odnosu na 

oktobar, u prosjeku, niè za 0,6 

odsto. 

Posmatrano po odjeljcima prema 

namjeni potro{nje, u novembru su, u 

odnosu na oktobar, najvi{e porasle 

cijene komunikacija (1,5 odsto), 

stanovanja, vode, elektri~ne energije, 

plina i drugih energenata (1,0 

odsto), restorana i hotela (0,7 odsto), 

obrazovanja (0,3 odsto), namje{taja, 

ku}anskih ure|aja i redovnog odr- 

àvanja ku}e (0,2 odsto) i zdravstva 

(0,1 odsto). U odjeljku komunikacija 

evidentiran je porast cijena telefonskih 

i telefaks-usluga, dok su u 

odjeljku stanovanja, vode, elektri~ne 

energije, plina i drugih energenata 

porasle cijene plina i ~vrstih goriva. 

Rast cijena u okviru odjeljka restorani 

i hoteli uzrokovan je porastom cijena 

usluga ishrane, te usluga preno}išta i 

smje{taja. U odjeljku obrazovanja 

porasle su cijene pred{kolskog i 

osnovnog obrazovanja, u odjeljku 

namještaj, ku}anski ure|aji i redovno 

odràvanje ku}e vi{e su cijene 

pojedinih vrsta namje{taja, ku}anskih 

ure|aja, posu|a, sredstava i 

usluga za odràvanje ku}e, dok je u 

odjeljku zdravstva rast cijena uzrokovan 

vi{im cijenama pojedinih vrsta 

lijekova i medicinskih usluga. 

U novembru je u odnosu na oktobar 

do{lo do sniènja cijena u odjeljcima 

prijevoza (5,4 odsto), hrane i bezalkoholnih 

piæa (0,3 odsto) i odje}e i 

obu}e (0,2 odsto). 

Pad cijena u odjeljku prijevoza 

uzrokovan je sniènjima cijena goriva 

i maziva. 

U odjeljku hrane i bezalkoholnih 

pi}a evidentirano je sniènje cijena 

hljeba i ìtarica, ulja i masno}a i 

vo}a, dok su u odjeljku odje}a i 

obu}a sniène cijene sezonske 

odje}e i obu}e. 

Vanjskotrgovinski 

deficit za 11 mjeseci 

8,8 milijardi KM 

U novembru ove godine BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom 

u vrijednosti 1,76 milijardi KM, od ~ega se na izvoz odnosi 

538,3 miliona KM ili 30,4 odsto, na uvoz 1,22 milijarde KM ili 69,6 odsto. 

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u posmatranom 

mjesecu, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 43,8 odsto. 

U periodu januar - novembar 2008. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti 

6,2 milijarde KM, {to je za 14,5 odsto vi{e u odnosu na isti period lani. 

Za 11 mjeseci ove godine vrijednost uvoza iznosi 15,1 milijardu KM, 

{to je za 19,2 odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok je 

u istom periodu pokrivenost uvoza izvozom iznosila 41,5 odsto. 

U periodu januar - novembar 2008.godine, BiH je u robnom prometu 

sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti 8,8 milijardi 

KM. 


Federalni zavod za statistiku 

Indeksi industrijskih 

proizvoda 

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u novembru 

2008. godine niì je za 1,5 odsto u odnosu na prethodni mjesec. 

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama indeks cijena 

netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju vi{i je za 0,8 odsto, energije za 0,7 

odsto, te trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,2 odsto. 

Pad indeksa cijena je registriran kod intermedijarnih proizvoda, osim 

energije za 6,2 odsto. 

U ostalim grupacijama indeksi cijena nisu se mijenjali u ovom mjesecu. 

Posmatrano prema podru~jima klasifikacije djelatnosti u podru~ju 

snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom indeks cijena je vi{i 

za 1,2 odsto, dok je u prera|iva~koj industriji niì za 2,5 odsto, te u 

rudarstvu za 0,5 odsto. 

Posmatrano po odjeljcima, rast indeksa cijena je registriran kod 

proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda za dva odsto, snabdijevanja 

elektri~nom energijom, plinom, parom i toplom vodom za 1,2 odsto, 

proizvodnje proizvoda od gume i plastike za 0,8 odsto, namje{taja za 0,3 

odsto, koè, izrade galanterije i obu}e za 0,2 odsto i proizvodnje celuloze, 

papira i proizvoda od papira za 0,1 odsto. 

Pad indeksa cijena je registrovan kod proizvodnje metala za 19 odsto, 

proizvoda od metala, osim ma{ina i opreme za 14,1 odsto, koksa, naftnih 

derivata i nuklearnog goriva za 0,9 odsto, va|enja ugljena i treseta za 0,6 

odsto, hrane i pi}a za 0,5 odsto i proizvodnje odje}e, dorade i bojenja 

krzna za 0,2 odsto. U ostalim odjeljcima indeksi cijena nisu se mijenjali. 

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda u novembru 

2008. vi{i je za 7,3 odsto u odnosu na prosje~an indeks iz pro{le godine, 

za 4,1 odsto u odnosu na decembar 2007., dok je u odnosu na isti mjesec 

prethodne godine vi{i za ~etiri odsto. 

Za 11 mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne godine indeks 

cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda vi{i je za 6,9 odsto. 

Proizvodnja 

ve}a nego lani 

Industrijska proizvodnja u FBiH u novembru ve}a je za 10,5 odsto u odnosu 

na proizvodnju iz novembra pro{le godine, dok je u odnosu na oktobar ove 

godine manja za 7,6 odsto. 

Ukupna industrijska proizvodnja od januara do novembra 2008. godine u 

odnosu na isti period lani ve}a je za 7,8, u rudarstvu za 3,7, u prera|iva~koj 

industriji za 7,9 i u snabdijevanju elektri~nom energijom, plinom i vodom za 

10,2 odsto. 

Prema glavnim grupacijama industrijskih proizvoda, u 11 mjeseci ove u 

odnosu na isti period pro{le godine, proizvodnja biljeì pove}anje energije za 

9,7, kapitalnih proizvoda za 9,1, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 

18,7 odsto, dok je zabiljeèno smanjenje intermedijarnih proizvoda, osim 

energije za 0,2 i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 11,4 odsto. 

Cijene i 

dalje rastu 

Od novembra 2007. do 

istog mjeseca 2008. godine 

ukupan indeks potro{a~kih cijena 

vi{i je za 5,95 odsto. U 

odjeljku hrane i bezalkoholnih 

pi}a, u prosjeku, cijene su 

porasle za 9,38 odsto. Najvi{e 

su porasle cijene riè za 47,93, 

biljnog masla za 32,46, polubijelog 

hljeba za 30,90, bijelog 

hljeba za 30,14, tjestenine za 

26,66, peciva (kifla) za 20,46, 

bijelog sira za 16,75, kukuruznog 

bra{na za 16,66, 

topljenog sira za 16,51 odsto, 

mesa za 14,10, mlijeka za 

12,77 odsto, piletine za 10,68, 

jaja za 15,14 odsto. 

U odjeljku stanovanje, 

voda, struja, gas i drugi energenti 

ukupan rast cijena iznosio 

je 12,14 odsto. Porasle su 

cijene zemnog gasa (plin) za 

50,87, vode za 21,63, butan 

gasa za 19,11, lo`-ulja za 

14,11 odsto. U odjeljku prevoza 

cijene su, u prosjeku, 

porasle za 1,72 odsto. U okviru 

ovog odjeljka najve}i rast cijena 

je imao taksi prevoz, za 30,50, 

akumulator za 6,16 odsto, dok 

su cijene pogonskih goriva 

ne{to niè u odnosu na isti 

mjesec prethodne godine. 

U odjeljku restorani i hoteli 

ukupan rast cijena je iznosio 

7,75 odsto. 

U okviru rekreacije i kulture 

cijene su, u prosjeku, porasle za 

6,47 odsto, u odjeljku komunikacija 

za 4,80, ostala dobra i 

usluge za 4,38, namje{taj, 

ku}anski aparati i redovno 

odràvanje ku}e za 3,33, i u 

odjeljku alkoholna pi}a i duhan 

za 1,40 odsto. 

U odjeljku odje}e i obu}e 

cijene su niè za 3,53, u obrazovanju 

za 2,04 i odjeljku 

zdravstva za 0,55 odsto. 


19

Ciljevi i temeljna na~ela 

Osnovni ciljevi i na~ela politike 

zapo{ljavanja sadràni su u Glavi 

VIII Ugovora o EZ-u. Pitanja socijalne 

politike ure|uje Glava XI Ugovora. 

Zajedni~ki su ciljevi uskla|enih politika: 

{to ve}a zaposlenost uz istovremeno 

pobolj{anje uslova ìvota i rada, 

ja~anje trì{ta rada i obrazovane 

radne snage, koja se moè prilagoditi 

ekonomskim promjenama i 

pobolj{anje kvalitete socijalne politike 

i socijalne za{tite. 

Postupak odlu~ivanja 

Politike zapo{ljavanja i trì{ta 

rada u Evropi desetlje}ima je obiljeàvala 

tradicionalna saradnja nacionalnih 

vlada, koje su bile isklju- 

~ivo nadle`ne za ta pitanja. Prekretnica 

u razvoju uskla|enoga evropskog 

pristupa zapo{ljavanju i socijalnim 

pitanjima bio je Ugovor iz Amsterdama, 

koji je institucijama Zajednice 

povjerio nove zadatke i efikasnija 

sredstva. Jednako, kao ni kasniji 

Ugovor iz Nice, nije promijenio 

osnovno na~elo isklju~ive nadle`nosti 

dràva ~lanica za politiku zapo{ljavanja. 

Mjere koje usvaja Vije}e samostalno 

ili zajedno s Evropskim parlamentom 

ne ure|uju pitanje zapo- 

{ljavanja, ve} se njima daju upute 

dràvama ~lanicama, ili se podupiru 

njihova djelovanja na podru~ju zapo{ljavanja. 

U skladu sa ~l. 128. st. 

2. Ugovora, Vije}e kvalifikovanom 

ve}inom, uz konsultovanje Parlamenta, 

Evropskog ekonomskog i socijalnog 

odbora i Odbora za zapo{ljavanje, 

daje prijedloge dràvama 

~lanicama za odre|ivanje nacionalnih 

politika zapo{ljavanja. Nadalje, 

Evropska unija 

Zapo{ljavanje i socijalna politika 

Socijalna politika na evropskom nivou od osnivanja Evropske 

zajednice 1958. godine bila je usmjerena, prije svega, na 

ekonomska pitanja, da bi se kasnije, posebno nakon stupanja 

na snagu ugovora o EU 1993. godine, pa`nja posvetila izgradnji 

Evrope na socijalnom planu 

u skladu sa ~l. 129., Vije}e kvalifikovanom 

ve}inom u postupku suodlu~ivanja 

s Parlamentom odlu~uje o 

uskla|ivanju nacionalnih djelovanja 

na nivou Unije. U odnosu na podru- 

~je zapo{ljavanja izri~ito je isklju~ena 

mogu}nost harmonizacije prava (~l. 

129. st. 2.). 

Podru~je socijalne politike, kao i 

obrazovanja, usavr{avanja i mladih, 

tako|er, je uglavnom regulisano 

nacionalnim pravilima. Odluke koje 

se donose na nivou Unije, donose se 

suodlu~ivanjem Vije}a i Evropskoga 

parlamenta, uz konsultovanje Evropskog 

ekonomskog i socijalnog odbora 

i Odbora regija. U odre|enim 

pitanjima, u skladu sa ~l. 137. st. 2. 

Ugovora o EZ-u, Vije}e donosi odluke 

jednoglasno: socijalna sigurnost 

i socijalna za{tita radnika, za{tita 

radnika u slu~aju otkaza ugovora o 

radu, zastupanje i obrana interesa 

radnika i poslodavaca, uslovi zapo- 

{ljavanja dràvljana tre}ih zemalja 

koji zakonito borave na podru~ju Zajednice, 

te financijski doprinosi za 

zapo{ljavanje i stvaranje radnih mjesta. 

Mjere usvojene na nivou EZ-a ne 

uti~u na pravo dràva ~lanica da same 

odrede osnovna na~ela svojih sistema 

socijalne sigurnosti, posebno 

ne smiju uslovljavati znatne financijske 

posljedice (~l. 137. st. 4.). 

Strategija razvoja 

Zapo{ljavanje i socijalna pitanja 

postali su prioritetom evropskih institucija 

po~etkom 1990-ih godina. Prvi 

je pravi pomak ostvaren 1993. godine 

Bijelom knjigom o rastu, konkurentnosti 

i zapo{ljavanju, kojom su 

predloèna rje{enja zasnovana na 

pove}anju konkurentnosti u Uniji, 

ostvarenju stalnog rasta koji bi vodio 

sigurnim poslovima, te poticanju 

fleksibilnosti trì{ta rada. Evropsko 

vije}e je na samitu u Essenu 1994. 

godine definisalo pet prioriteta nacionalnih 

vlasti: razvoj ljudskih potencijala, 

promovisanje produktivnih 

ulaganja, pobolj{anje efikasnosti 

institucija na trì{tu rada, otvaranje 

novih radnih mjesta, te omogu}avanje 

pristupa radu, posebno za mlade 

ili duge nezaposlene osobe. Iste je 

godine Komisija objavila Bijelu knjigu 

o evropskoj socijalnoj politici, u 

kojoj se o~itovala inicijativa za stvaranjem 

i provo|enjem novoga spoja 

ekonomske i socijalne politike, te je 

istaknuto da se trì{no natjecanje i 

socijalni napredak mogu odvijati 

istovremeno. 

Na samitu u Luksemburgu 1997. 

godine pokrenuta je Evropska strategija 

zapo{ljavanja, potaknuta novim 

odredbama Ugovora iz Amsterdama. 

Cilj je usmjeravati i uskla|ivati 

prioritete politike na nivou Unije. To 

se postiè smjernicama za zapo{ljavanje, 

nacionalnim akcijskim planovima, 

zajedni~kim izvje{tajima o zapo{ljavanju, 

te preporukama. êtiri 

su “stupa” te strategije: poduzetni- 

{tvo, odnosno nastojanje za razvijanjem 

aktivnijeg poslovnog okruènja i 

stvaranjem novih i boljih radnih mjesta; 

osiguranje mogu}nosti zapo{ljavanja, 

{to se postiè borbom protiv 

dugoro~ne nezaposlenosti i nezaposlenosti 

mladih, olak{avanjem prelaza 

iz {kole na posao, te razvijanjem 

saradnje izme|u preduze}a i socijalnih 

partnera; omogu}avanje prilago|avanja, 

tj. olak{avanje preduze- 

}ima i radnoj snazi prihvatanja novih 

tehnologija i novih trì{nih uslova, 

osavremenjivanjem organizacije rada 

i promovisanja prilagodljivosti u 

preduze}ima; osavremenjivanjem 

dru{tava, odnosno razvoj dru{tava u 

kojima bi mu{karci i ène radili pod 

jednakim uslovima i s jednakim 

odgovornostima, a taj }e se cilj nastojati 

posti}i otklanjanjem diskriminacije 

me|u polovima te pomirenjem 

porodi~nog i poslovnog ìvota. 


Tempus projekat 

Industrijska ekologija i odrìvi razvoj u visokom 

obrazovanju 

Dvodnevna zavr{na konferencija u okviru Tempus projekta 

„Razvoj magistarskog programa iz industrijske ekologije 

u BiH” odràna je u Sarajevu, krajem decembra. Sumirani 

su rezultati projekta sa aspekta nove uloge i odgovornosti 

modernih univerziteta u saradnji sa privredom u postizanju 

odrìvog razvoja. Prezentirano je i nekoliko nau~no-stru~nih 

radova. Prisustvovali su predstavnici univerziteta, vladinih 

institucija, privrednih komora, konsultantskih kompanija, 

nevladinih organizacija iz BiH i susjednih zemalja. 

Projekat je trajao dvije godine. Razvijen je s glavnim 

ciljem da se unaprijedi okolinsko obrazovanje inènjera u 

BiH uvo|enjem novog programa postdiplomskog studija 

kroz ekonomsko i okolinsko obrazovanje klju~nog osoblja 

u industrijskom sektoru. Posebno onog koje se bavi 

proizvodnjom i kori{tenjem energije i hemijskom industrijom. 

Da bi bili osposobljeni da prate procese tranzicije, 

ovim kadrovima treba dodatno obrazovanje. Za postizanje 

tog cilja va`na je priprema visokokvalificiranih i stru~nih 

profesionalaca, {to }e se posti}i programom postdiplomskog 

studija iz industrijske ekologije. Obrazovanje ovog 

Na lisabonskom sastanku na 

vrhu 2000. godine odlu~eno je o 

usvajanju strategije kojom bi se 

olak{alo postizanje pune zaposlenosti 

i ja~e kohezije do 2010. godine, 

strategije koja bi obuhvatala i postoje}e 

inicijative u ovome podru~ju. 

Osnovni je cilj evropskih institucija 

razvoj Unije kao najkonkurentnije i 

najdinami~nije svjetske ekonomije 

zasnovane na znanju, koje ostvaruje 

odrìvi ekonomski rast uz osiguranje 

ve}eg broja boljih radnih mjesta, te 

ve}e socijalne kohezije. Na~elna 

odluka samita konkretizovana je u 

brojnim dokumentima, a najprije 

Evropskom socijalnom agendom. Evropska 

socijalna agenda je obnovljena 

2008. godine s osnovnim zada- 

}ama razvoja novih prilika za zapo- 

{ljavanje, pobolj{anja dostupnosti 

socijalnih usluga i ostvarenja na~ela 

solidarnosti za one grupe stanovni- 

{tva na koje globalizacijske promjene 

uti~u najnegativnije. Planirano 

je osnovne zada}e obnovljene Evropske 

socijalne agende ostvariti kroz 

sedam prioritetnih podru~ja (mladi i 

djeca, razvoj novih radnih mjesta i 

stru~no usavr{avanje, mobilnost radne 

snage, produènje ìvotnog vijeka 

i pobolj{anje zdravstvene za{tite, 

borba protiv siroma{tva i isklju~enja 

odre|enih dru{tvenih skupina, borba 

protiv diskriminacije i promovisanje 

ravnopravnosti polova, pristup uslugama 

i solidarnost). 

Institucije 

Unutar Evropske komisije za ovu 

politiku zaduèna je Op{ta uprava 

za zapo{ljavanje i socijalna pitanja, 

~iji su prioriteti sljede}a podru~ja: 

zapo{ljavanje, usavr{avanje trì{ta 

rada, socijalna kohezija i socijalna 

za{tita, te ravnopravnost polova. 

Ekonomski i socijalni odbor kao savjetodavno 

tijelo Unije zastupa interese 

poslodavaca, sindikata zaposlenika, 

interesnih grupa koje se bave tim podru~jem, 

te daje mi{ljenje pri dono{enju 

propisa koji ga reguli{u. Va`nu ulogu, 

tako|er, ima Odbor za zapo{ljavanje i 

socijalna pitanja Evropskog parlamenta. 

Evropska komisija osnovala je i 

Evropsku radnu grupu za zapo{ljavanje 

koja provodi neovisne analize 

klju~nih pitanja, te defini{e prakti~ne 

mjere u skladu sa kojima dràve 

~lanice Unije mogu provoditi revidiranu 

Evropsku strategiju. Odbor za 

zapo{ljavanje, osnovan odlukom 

Vije}a 2000. godine na osnovu ~l. 

130. Ugovora o EZ-u, ostvaruje va`nu 

ulogu u provo|enju Evropske strategije 

zapo{ljavanja i u promovisanju 

uskla|enosti izme|u dràva ~lanica. 

Iste je godine osnovan Odbor za socijalnu 

za{titu kao poticaj saradnji 

Evropske komisije i dràva ~lanica u 

osavremenjivanju i usavr{avanju sistema 

socijalne za{tite. 

U podru~ju socijalnih pitanja va`na 

je uloga strukturnih fondova, prije 

svega Evropskog socijalnog fonda, koji 

se smatra najva`nijim finansijskim 

instrumentom potpore socijalnoj politici 

na nivou Unije. Dugoro~ni su ciljevi 

Fonda potpora Evropskoj strategiji 

zapo{ljavanja, pojednostavljenje administracije, 

te poticanje djelovanja i 

saradnje na lokalnom nivou. Primjer je 

inicijativa EQUAL, usmjerena ka borbi 

protiv diskriminacije i neravnopravnosti 

zaposlenika i osoba koje tek traè 

posao. Valja spomenuti i vrijednost socijalnog 

dijaloga, koji se smatra najboljim 

na~inom osavremenjivanja ugovornih 

odnosa, prilago|avanja organizacije 

rada i razvijanja ravnoteè 

izme|u fleksibilnosti i sigurnosti. 

Pripremila: Mira IDRIZOVI] 

profila dosad nije postojalo u BiH, pa je uvo|enje programa 

ovakvog postdiplomskog studija rezultat stvarnih zahtjeva 

za specijalistima u toj oblasti. 

Projekat je razvijen kao rezultat saradnje ~lanova 

Konzorcija (Kraljevski tehnolo{ki institut - KTH [tokholm, 

Univerzitet Sarajevo, Univerzitet Tuzla, Sveu~ili{te Mostar, 

Politehni~ki univerzitet Katalonija - UPC Barselona, 

P/GKFBiH). Osnivanje ovog programa pomogao je EU 

Tempus Program. 

Cilj projekta postignut je ispunjavanjem sljede}ih glavnih 

djelatnosti: razvoj postdiplomskog magistarskog studija iz 

industrijske ekologije, koji je usagla{en sa Bolonjskim procesom 

i ugra|en u takav koncept studija na Ma{inskom 

fakultetu Sarajevo; kreiranje centara okolinskih studija na 

partnerskim univerzitetima; usavr{avanje nastavnika iz BiH; 

diseminacija ({irenje) rezultata projekta kroz seminar koji je 

organizirala Komora; aktivnostima Referentnog tima projekta 

koji je sudjelovao u kreiranju postdiplomskog studija. 

Jedan od zaklju~aka jeste da perspektiva industrijske 

ekologije donosi va`ne uvide i metode u proces izgradnje 

“odrìvije” dru{tvene zajednice. Savremeni specijalisti iz 

ove oblasti treba da razumiju interakcije izme|u tehnolo{kih, 

ekonomskih, dru{tvenih i ekolo{kih sistema i procesa. 

Koliko je bila ozbiljna ideja za ovakav postdiplomski 

studij pokazuje cifra od 22 prijavljena studenta. 

Lejla SADIKOVI] 


21

U~estvovali su predstavnici bh. 

institucija nadle`ni za pripremu nacrta 

i provedbu vanjskotrgovinske politike, 

privatnog sektora, me|unarodnih 

organizacija i akademije. 

U uvodnom izlaganju Johan Hesse, 

prvi savjetnik Delegacije Evropske 

komisije u BiH i {ef Odjela operacija 

za ekonomske reforme i 

prirodne resurse, nazna~io je da je 

va`nost projekta u ~injenici da BiH 

sada ima vi{e od godine iskustva u 

primjeni Centralno-evropskog sporazuma 

o slobodnoj trgovini (CEFTA) 

sa susjednim zemljama. Istovremeno, 

na po~etku je primjene prijelaznog 

Sporazuma o stabilizaciji i 

pridruìvanju. 

- Reforme promovirane prijelaznim 

sporazumom i SSP-om doprinijet 

}e rastu bh. ekonomije. Neophodni 

Evropska unija 

Provo|enje adekvatnih 

trgovinskih politika 

Konferencija “Vanjskotrgovinska politika u BiH - u susret 

ulasku u EU i svjetski trgovinski sistem” organizirana je u 

okviru projekta Evropske unije “Pruànje podr{ke razvoju 

trgovinske politike i ja~anju kapaciteta u BiH”, u saradnji sa 

Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH 

preduvjet da BiH unaprijedi svoj 

trgovinski u~inak i kapacitete za 

efikasno u~estvovanje u regionalnoj i 

multilateralnoj trgovini jeste osiguranje 

definiranja i provo|enja adekvatnih 

trgovinskih politika. 

Uvjeren sam da je EU trgovinski 

projekt Ministarstvo vanjske trgovine 

i ekonomskih odnosa podràlo u 

napredovanju prema ispunjenju ovih 

preduvjeta, kazao je Hesse. 

Evropska unija }e dodijeliti vi{e 

od pet miliona eura pomo}i u ovoj 

oblasti kao “snaàn indikator spremnosti 

da i dalje ja~a integraciju bh. 

trgovine u EU”. 

- Na{ cilj je da svim kapacitetima 

za{titimo doma}e proizvo|a~e od 

sve ja~e konkurencije. Intenzivno 

smo radili na ja~anju svojih kapaciteta 

vezanih za za{titu trgovinskih 

mjera u okviru ovog projekta - rekao 

je Vilim Primorac, zamjenik ministra 

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 

BiH. 

Istakao je da je EU TPP projekt 

pomogao gotovo svim sektorima u 

Ministarstvu u izazovima u pregovorima 

sa EU i Svjetskom trgovinskom 

organizacijom, kao i u primjeni 

CEFTA-e. 

Prezentacija Osmana Top~agi}a, 

direktora Direkcije za evropske integracije 

BiH, odnosila se na razvoj bh. 

vanjskotrgovinske politike u kontekstu 

SSP-a i Prijelaznog sporazuma. 

Informirao je o mjerama koje je 

poduzelo Vije}e ministara BiH kako bi 

ispunilo zacrtana tri prioriteta proiza{la 

iz SSP-a i Prijelaznog sporazuma. 

Prvi prioritet je uspostava zone 

slobodne trgovine najkasnije do 01. 

jula 2013. godine. Drugi je osnivanje 

Prijelaznog komiteta zaduènog za 

nadzor i pra}enje primjene Prijelaznog 

sporazuma, dok je tre}i postepeno 

uskla|ivanje postoje}e i budu- 

}e legislative sa evropskom pravnom 

ste~evinom. 

Analizu procesa pristupanja 

predstavio je Istvan Major, predsjednik 

Radne grupe za pristupanje BiH 

Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. 

Pozdravio je napredak koji je BiH ostvarila, 

pogotovo u multilateralnom 

segmentu pregovora. Iako u nekim 

oblastima, poput vanjske trgovine, 

novih carinskih zakona, provo|enja 

za{tite prava intelektualne svojine, 

ima jo{ prostora za napredovanje. 

Pozvao je bh. vlasti da iskoriste 

otvorenu mogu}nost i ubrzaju proces 

bilateralnih pregovora kako bi se 

dovr{io cijeli proces pristupanja. 

- Uz dobre napore i adekvatnu 

odlu~nost, do kraja 2009. godine 

va{a zemlja mogla bi postati ~lanicom 

Svjetske trgovinske organizacije 

- zaklju~io je Major. 

EU je za provedbu ovog projekta 

osigurala 1.457.653 eura. 


[efovi dràva i vlada Evropske 

unije odobrili su plan Evropske 

komisije o izdvajanju 200 milijardi 

eura za spre~avanje 

posljedica te{ke ekonomske 

krize koja se iz SAD 

pro{irila i na Evropu. 

Prihva}eno je da finansijska 

podr{ka bude 

1,5 odsto bruto doma}eg 

proizvoda EU. 

Rije~ je o planu utvr|ivanja 

zajedni~kih 

smjernica za sve ~lanice 

Unije, koje }e potom provo|enje 

plana prilagoditi 

sopstvenim potrebama. 

Iz budèta EU bi}e izdvojeno 

30, a 170 milijardi eura }e 

sopstvenim sredstvima, uklju~uju}i 

smanjenje poreza na dodatu vrijednost, 

~lanice Unije uloìti u oporavak 

privrede i stabilizaciju blokiranih 

finansijsko-bankarskih transakcija i 

kreditiranja, pogotovo malih i srednjih 

preduze}a i potro{nje. 

Njema~ka se dosad protivila 

tome da se planom predvidi pove}anje 

budètskog deficita i smanjenje 

poreza na dodatu vrijednost, na 

~emu su insistirale Velika Britanija i 

Francuska. 

Vlada u Berlinu je poslije dugogodi{njih 

strukturnih reformi i socijalnih 

mjera “stezanja kai{a” vratila 

budètsku ravnoteù i nije bila 

spremna ni na plan sa “zajedni~kom 

blagajnom” EU. Niti za probijanje 

budètskih rashoda, uz pad poreskih 

prihoda. 

Kompromis je na|en jer su ostale 

~lanice Unije donekle popustile u 

zahtjevima da se, bez obzira, na 

privremeno popu{tanje budètskofinansijskih 

stega, hitno primijene 

mjere za spre~avanje daljeg uru{avanja 

ekonomskog rasta. 

Smjernice ~lanicama Unije 

Ulaganja u oporavak privrede 

Iz budèta EU bi}e izdvojeno 30, dok }e 170 milijardi eura sopstvenim 

sredstvima, uklju~uju}i smanjenje poreza na dodatu vrijednost, 

~lanice Unije uloìti u oporavak privrede i stabilizaciju 

blokiranih finansijsko-bankarskih transakcija i kreditiranja 

Usvojen evropski budèt 

Evropska komisija je predloènim 

planom dopustila da se “privremeno”, 

s ciljemu sre|ivanja finansijskih 

tokova, spre~avanja pada 

ekonomskog rasta i prijetnje socijalnim 

nemirima, dopusti i “probijanje” 

strogih ograni~enja za budètski 

deficit, javni dug i nivo inflacije, 

naro~ito za zemlje u zoni eura. 

Donesena je i odluka da se zemljama 

koje zapadnu u teè finansijske 

te{ko}e pove}a mogu}a 

podr{ka iz budèta EU, pojedina~no, 

sa 12,5 na 25 milijardi 

eura. 

Naporima za stabilizaciju 

je doprinijela i Evropska 

centralna banka prepoloviv{i 

u kratkom roku referentnu 

kamatnu stopu. 

Pad potro{nje u Evropi 

izazvao je i vidljivo smanjivanje 

inflacije. 

Evropska centralna banka, 

koja je odlu~na u borbi protiv 

inflacije, smanjila je osnovne kamate, 

~ime je dala svoj doprinos 

jeftino}i kapitala i investicijama. 

116 milijardi eura rashoda 

Evropski parlament usvojio je budèt za 2009. koji predvi|a 116,09 

milijardi eura rashoda, uklju~uju}i i izdatak za pomo} poljoprivrednicima 

zemalja u razvoju. 

Predvi|eno je da 45 odsto rashoda, odnosno 52,5 milijardi eura ode 

na zajedni~ku poljoprivrednu politiku, razvoj sela i za{titu ìvotne sredine. 

Prihodi su 133,7 milijardi eura, koliko }e se zemlje ~lanice obavezati da 

priloè u budèt. To je na nivou 1,03 odsto bruto doma}eg proizvoda 

Evropske unije. 

Budètski prihodi za 2008. godinu bili su oko 129 milijardi eura, rashodi 

oko 120 milijardi eura. 

Ministri 27 zemalja ~lanica su se dogovorili o deblokiranju oko milijardu 

eura pomo}i za poljoprivrednike siroma{nih zemalja. Taj iznos }e biti 

ispla}en tokom tri godine. 

Prva isplata je 2008. u iznosu od 262 miliona eura, druga }e od 568 

miliona eura bit ispla}ena u 2009. godini. Za 2010. godinu predvi|ena je 

isplata 180 miliona eura. 

Tim sredstvima EU èli da pomogne zemljama u razvoju da pove}aju 

poljoprivrednu proizvodnju, jer }e im omogu}iti da kupuju sjeme i |ubrivo. 


23

Metalski i gra|evinski sektor prvi na udaru

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?