Privredna delegacija BiH u posjeti Islamskoj Republici Iran

Privredna delegacija BiH u 

posjeti Islamskoj Republici Iran 

Od 07. do 13. oktobra bh. privredna delegacija posjetila je Islamsku Republiku Iran. 

Posjetu Iranu organizirali su Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Ambasada IR Iran 

u Sarajevu i Ambasada BiH u Teheranu, a na poziv Iranske organizacije za promociju trgovine. 

U sastavu na{e delegacije bili su Avdo Rapa, potpredsjednik P/GFBiH, te direktori i vlasnici 

kompanija: [ipad komerc d.d. Sarajevo, Tehnograd d.d. Tuzla, Bosna d.d. Sarajevo, Hidrogradnja 

d.d. Sarajevo, Vispak d.d. Visoko, Ugarak produkt d.o.o.Visoko, Likval d.o.o. Sarajevo, 

BH Bau d.o.o. Sarajevo, Cimos-NT FORGING d.o.o. Novi Travnik, te Investicionog fonda Bosfin 

d.d. Sarajevo 

Cilj ove posjete je bio da 

se ostvari neposredan 

kontakt sa iranskim firmama 

i investitorima, te 

razgovora o konkretnim 

projektima u kojima bi 

mogle u~estvovati i firme 

iz BiH. Konkretno, radi 

se o realizaciji najve}eg 

projekta stambene izgradnje 

Maskan E Mehr u 

Iranu, izgradnji stanova i 

poslovnih objekata koje 

finansira Penzioni fond 

Naftne industrije Irana, 

izgradnji turisti~kih objekata i hotela u organizaciji 

Persian Gulf International Company, 

izgradnji prera|iva~kih kapaciteta u oblasti 

proizvodnje hrane, uvozu i izvozu prehrambenih 

proizvoda i gra|evinskog materijala. 

U toku posjete obavljeni su razgovori u sjedi{tu 

Iranske organizacije za promociju trgovine 

(TPO), u Ministarstvu ekonomije i finansija 

vezano za na~in kori{tenja posebne kreditne linije 

za BiH, u Iranskoj komori za trgovinu, industriju 

i rudarstvo (I.C.C.I.M.) i u Upravi Grada 

Teherana. 

Bh. delegacija je posjetila i Ghadir Investment 

Company, Teheran, koja je peta najve}a investiciona 

grupacija u Iranu, u ~ijem sastavu se 

nalazi 70 kompanija, te Owje Ahrar Company 

Teheran veliku trgova~ku i investicionu grupu 

koja broji nekoliko hiljada kompanija. 

Sa ove dvije grupacije kompanija [ipad komerc 

d.d. Sarajevo je potpisala Memorandum o razumijevanju 

(M.O.U.) kojim su uspostavljene 

poslovne saradnje. 

Na{u delegaciju je ugostila i vode}a iranska kompanija 

u oblasti turizma Persian GulfCo. International, 

te Saba Naff Engieneering & Construction 

Co. Teheran kompanija koja je koordinator i sufinansijer 

izgradnje stambenih kompleksa i dr. 

Organiziran je i prijem u Ambasadi BiH u Teheranu 

kojom prilikom je Emir Hadìkaduni}, ambasador, 

informisao delegaciju o stanju i perspektivama 

politi~kih i ekonomskih odnosa izme|u IR Iran 

i BiH, kao i kori{tenju kreditne linije EBRD. 

Delegacija je posjetila i Internacionalni sajam 

industrije u Teheranu (Industrija, gra|enje, grijanje 

i hla|enje, ventilacija & Air conditioning, 

instalacije i dr). 

Tokom ove kratke posjete ostvareni su brojni 

poslovni kontakti sa iranskim firmama koji su 

rezultirali potpisivanjem i nekoliko sporazuma i 

konkretnim dogovorima o novim izvoznouvoznim 

poslovima i zajedni~kim ulaganjima u 

obje zemlje. 

Amela KEÔ, dipl. pravnik 

a.keco@kfbih.com 

2 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Komora Federacije i Udruènje 

poslodavaca FBiH potpisali 

Sporazum o poslovnoj saradnji 

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH i Udruènje poslodavaca FBiH zaklju~ili su krajem 

oktobra Sporazum o poslovnoj saradnji 

U prisustvu brojnih privrednika, Sporazum su 

potpisali predsjednik i potpredsjednik P/GKFBiH 

Jago Lasi} i Avdo Rapa, te predsjednik i direktor 

Udruènja poslodavaca FBiH Nihad Imamovi} i 

Mladen Pandurevi}. 

Sporazumom su konstatovani zajedni~ki interesi 

za saradnju, a odnose se na sve sektore privrede 

od zakonske regulative, poreske i carinske 

politike, unapre|enja izvoza, ure|enja oblasti 

rada i socijalne politike, saradnje sa doma}im i 

me|unarodnim institucijama, odnosno srodnim 

organizacijama. 

Sporazumom je, tako|e, predvi|ena konkretna 

saradnja u oblastima: kori{tenja stru~nih, kadrovskih 

i tehni~kih kapaciteta, obrade i razmjene 

informacija, razvoja informacionog sistema, 

te razmjene poslovnih informacija, izrade 

stru~nih podloga za izmjene i dopune postoje}ih 

zakona, obrada trì{ta za izradu studija, 

razvoja institucija i sli~no, mjera za poticaje u 

privredi, razvoj poduzetni{tva i dr. 

Potpisnice Sporazuma }e svojim programima 

aktivnosti utvrditi modalitete saradnje i afirmisati 

ovaj sporazum, te upoznati ~lanove o mogu}nostima 

kori{tenja potencijala Udruènja i Komore. 

Prema rije~ima Nihada Imamovi}a, predsjednika 

Udruènja poslodavaca, Sporazum je potpisan 

zbog organiziranijeg nastupa i ja~anja pozicija 

prema organima zakonodavne i izvr{ne vlasti, 

zatim prezentacije interesa poslovnih subjekata, 

ja~anja njihove konkurentnosti, kao i zbog 

zajedni~kih istupa u javnost, te zajedni~ke saradnje 

s obrazovnim i institucijama za zapo{ljavanje 

i organiziranje obuke za uposlenike. 

Predsjednik Privredne komore Jago Lasi} je kazao 

da je do potpisivanja Sporazuma do{lo nakon zajedni~kog 

prepoznavanja spremnosti da se doprinese 

kvalitetnijem ostvarivanju interesa ~lanova Komore 

i Udruènja, ali i poslovnog ambijenta, odnosno 

da bi se lak{e dospjelo do institucija vlasti. 

Sporazumom su decidno definisani i ciljevi saradnje: 

organizovaniji nastup i ja~anje pozicije prema 

organima zakonodavne i izvr{ne vlasti, usagla- 

{avanje i prezentacija interesa poslovnih subjekata, 

zajedni~kih i po sektorima privrede; ja~anje 

konkurentnosti poslovnih subjekata u zemlji i inostranstvu, 

saradnja sa obrazovnim i institucijama 

za zapo{ljavanje, usmjeravanje i organizovanje 

obuke (redovne, usmjerene, doobuke i sl), zajedni~ki 

medijski istupi, izgradnja povjerenja. 

A. KEÔ 

GLASNIK 

Privredna / Gospodarska komora 

Federacije Bosne i Hercegovine 

List izlazi mjese~no 

Godina XI 

Broj 98 

novembar/studeni 2010. 

GLASNIK ure|uje 

Redakcijski kolegij: 

@eljana Bevanda, 

glavni urednik, 

Amela Ke~o, 

odgovorni urednik, 

~lanovi: 

Mira Idrizovi}, 

[emsa Alimanovi}, 

Ljubo Dadi} 

i Meliha Veli}, 

sekretar Redakcije. 

Adresa: 

Privredna / Gospodarska 

komora FBiH 

- za Glasnik - 

71000 Sarajevo 

Branislava \ur|eva 10/IV 

Kontakt osoba: Meliha Veli} 

Telefon: 033/566-300 

E-mail: m.velic@kfbih.com 

Telefoni: 

033/566-222 (centrala) 

033/217-782 

Faks: 033/217-783 

www.kfbih.com 

Izdava~: 

"Privredna {tampa" d.o.o. 

Sarajevo 

Op}inski sud Sarajevo 

UF/1-2219/05, 

RB 1-3018 

Identifikacioni broj 

4200088140005 

Identifikacioni broj PDV 

200088140005 

DTP: "Privredna {tampa" 

[tampa: Suton d.o.o., Vara`dinska 2 

[iroki Brijeg 

Besplatan primjerak 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

Energoinvest Group 

Priznanje na sajmu 

Energetika 2010. u Beogradu 

U okviru programa realizacije sajamskih manifestacija me|u 

komorama BiH, P/GKFBiH pokriva sajam Energetike u 

Beogradu koji je odràn od 13. 10. do 15. 10. 2010. godine 

Ove godine predstavnici Energoinvest Group dobili 

su Specijalno priznanje od Beogradskog sajma i 

ekonomskih propagandista Beograda za najuspje{nije 

prezentiranje. 

Me|unarodni sajam Energetika 2010. je jedan od 

najve}ih iz ove oblasti u regiji koji okuplja kompanije 

koje se bave eksploatacijom, distribucijom i 

o~uvanjem energije. Prisustvovalo je 180 kompanija 

iz Srbije i regije. Svoje proizvode i usluge predstavile 

su najuglednije kompanije iz regije u oblasti 

proizvodnje i distribucije gasa, nafte, uglja, obnovljivih 

izvora energije, agencije, privredne komore, 

konzorciji, rudnici, istraìva~ki instituti i fakulteti. 

Sajam je otvorio Petar [kundri}, ministar rudarstva 

i energetike Srbije, naglasiv{i da je sada prioritet 

izrada strategije energetskog sektora regije. 

Ministar [kundri} posjetio je {tand bh. izlaga~a i 

zadrào se u kra}em razgovoru sa njima. 

Ove godine akcenat je bio na obnovljivim izvorima 

energije. Predstavili su se proizvo|a~i opreme 

za kori{tenje obnovljivih izvora energije i kompanije 

koje pruàju usluge iz ove oblasti. 

Dru{tvo se sve vi{e orijenti{e na o~uvanje okoli{a, 

pa su primjetna velika ulaganja u energetiku, posebno 

u kori{tenje obnovljivih izvora energije. 

Organiziran je niz stru~nih manifestacija vezano 

za energetiku i odrìvi razvoj i obnovljive izvore 

energije. 

Privrednici, ekolozi i vlade 15 dràva, me|u njima 

i BiH, teè najboljim rje{enjima u oblasti energetike 

i ekologije i prerade otpada {to su i potvrdili u Beogradu. 

Na konferenciji, stru~nim forumima i okruglim 

stolovima suo~ili su saznanja nauke i prakse u 

vezi s pove}anjem proizvodnje elektri~ne energije, 

iskori{tavanjem obnovljivih izvora energije i dono- 

{enjem novih zakona i pravila vezanih za odnos 

prema prirodi. 

U primjeni sistema upravljanja otpadom, dijalogu 

izme|u privrede i dràve, izazovima na putu ka EU 

predstavile su se lokalne zajednice kao najodgovornija 

komponenta za upravljanje otpadom. 

Na {tandu Komore razgovaralo se sa predstavnicima 

Sekcije obnovljivih izvora energije P/GKFBiH. 

Dopredsjednik Sekcije prezentirao je rad sekcije 

i njen rad, kao i JP EP HZHB Mostar. Razmijenjena 

su mi{ljenja sa prisutnim stru~njacima oko 

na{ih pogleda vezano za ovaj segment, i oko proizvo|a~a 

opreme i dijelova za kori{tenje energije 

vjetra, biomase i vode. 

Prezentiranje energetskog i sektora obnovljivih izvora 

energije BiH je od velikog zna~aja imaju}i u 

vidu da se u ovom regionu do 2020. godine u 

rehabilitaciju postoje}ih i izgradnju novih energetskih 

kapaciteta planira uloìti oko 16 milijardi eura, 

tako da na{e kompanije tu trebaju na}i svoje mjesto. 

Predstavljanje P/GKFBiH i Sekcije podràlo je 

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni{tva i 

obrta. 

Ovo predstavljanje sektora energetike na sajmu u 

Beogradu ukazuje na to da se kompanije i zemlje 

u regiji kao instituti i druge nau~ne organizacije trebaju 

uvezivati, jer jedino zajedno moèmo odgovoriti 

izazovima koji su u ovom sektoru pred nama. 

[emsa ALIMANOVI] 

Lejla SADIKOVI] 

4 


Projekat EUEXPRO 2 u Mostaru 

Prezentacija programa razvoja izvoza BiH 

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna/Gospodarska komora Federacije 

BiH, u suradnji s konzultantskom firmom WYG, realiziraju aktivnosti na promociji izvoza BiH u sklopu 

projekata Europske unije EXPRO 2 kojeg podràva Europska komisija 

Promocija projekta odràna je 12. 10. 2010. godine u 

Mostaru za predstavnike malih i srednjih tvrtki iz oblasti 

sekundarne prerade drveta, prerade metala i prehrambene 

industrije, koja ve} ostvaruju odre|eni izvoz svojih 

proizvoda ili posjeduju potencijale za izvoz. 

Program je osmi{ljen kako bi pomogao tvrtkama pri izgradnji 

rukovodnih sposobnosti potrebnih za izvoz, pruìo podr{ku 

pojedina~nim tvrtkama - izvoznicima, sukladno njihovim 

stvarnim potrebama; otklonio pojedina~ne izvozne 

barijere za svaku tvrtku sudionicu, pruìo tvrtki sistemati~ne 

pripreme za plasman proizvoda na izvoznim trì{tima, uz 

minimalan rizik pri ulasku na nova trì{ta, pomogao kreiranje 

dugoro~ne odrìve izvozne strategije za pojedine tvrtke. 

Ovaj program pruà direktnu podr{ku malim i srednjim 

tvrtkama sa ciljem da unaprijedi rast tvrtke kroz izvoz. Svaka 

tvrtka, sudionica u Programu, mora pro}i kroz pet faza procesa 

podr{ke: reviziju izvoznih kapaciteta; ocjenu izvoznih 

trì{ta - istraìvanje trì{ta; izvoznu marketin{ku strategiju i 

akcioni plan; pripremu za izvoz i implementaciju. 

Sudionici Programa imat }e pristup sredstvima za podr{ku 

izvoza - financijskom instrumentu za implementaciju 

izvozno-marketin{kog plana tvrtke kojim }e se pokriti 

dio tro{kova odobrenih izvoznih aktivnosti po na~elu 

sufinanciranja tro{kova tvrtke. 

Program je otvoren za male i srednje tvrtke iz BiH pod 

uvjetima da su: 

Prezentacija projekta 

”Pobolj{anje pristupa MSP 

finansijskim sredstvima” 

U organizaciji Privredne/Gospodarske komore Federacije 

BiH u Sarajevu je 21. 10. 2010. godine odràna 

prezentacija projekta ”Pobolj{anje pristupa malih i 

srednjih preduze}a (MSP) finansijskim sredstvima”. 

- proizvo|a~i koji rade u prioritetnim sektorima gospodarstva: 

prerade metala, sekundarne prerade drveta i prerade 

hrane; 

- tvrtke sa potencijalom i kapacitetom za izvoz ili namjeravaju 

pove}ati svoj izvoz ulaskom na nova trì{ta; 

- tvrtke koje su izravno odgovorne za pripremu i upravljanje 

svojim izvoznim aktivnostima; 

- tvrtke koje imaju stabilne i dovoljne izvore financiranja 

kojima bi doprinijeli u implementaciji svojih izvozno-marketin{kih 

planova; 

- tvrtke koje nisu dobile javnu podr{ku od drugih projekata za 

aktivnosti koje su predvi|ene ovim programom. 

Aplikacije za sudjelovanje u Programu razvoja izvoza 

mogu se na}i na www.bhepa.ba 

@eljana BEVANDA 

zeljana.bevanda@yahoo.com 

Ovaj projekat je kreiran u saradnji Fondacije za 

odrìvi razvoj OdRaz Sarajevo sa Vije}em ministara 

BiH, entitetskim vladama i Svjetskom bankom, s ciljem 

pobolj{anja pristupa MSP finansijskim sredstvima. 

Na raspravi su prisustvovali predstavnici privrednih 

subjekata iz reda malih i srednjih preduze}a i ministarstava 

u Vladi FBiH. 

Sredstva iz ovog zajma Me|unarodne banke za 

obnovu i razvitak - IBRD su ve} operativna i namijenjena, 

u prvom redu, izvozno orijentiranim poslovnim 

subjektima, za o~uvanje i ja~anje njihove trì{ne pozicije 

u uvjetima krize, te za pove}anje ekonomske 

mogu}nosti kroz stimulisanje brèg kreditnog finansiranja 

iz ovog Projekta. 

Razvojni cilj je da se pobolj{a dostupnost finansijskih 

sredstava malim i srednjim poduze}ima u BiH, kao i 

da pomogne bankarskom sektoru da izdrì globalni 

ekonomski pad, ~ime se postiè va`na uloga 

odràvanja stabilnosti i povoljne poslovne klime u 

BiH. Potpredsjednik P/GKFBiH Avdo Rapa smatra da 

je ovaj projekat zna~ajan za razvoj preduze}a posebno 

u situaciji kada bankarski sektor i mikrokreditne 

organizacije koriste situaciju preduze}a da potrebna 

finansijska sredstva mogu obezbijediti isklju~ivo u njihovim 

aran`manima, koji su, u principu, izuzetno 

nepovoljni, posebno u odnosu na ove koji se nude. 

A. K. 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 

5

1. kongres pilanara jugoisto~ne Evrope 

”Slaba tehnolo{ka ulaganja i 

nedostatak sirovine: mogu li 

lokalne pilane opstati?” 

Raspravljalo se o izlasku iz krize i opstanku prerade drva! 

U ~etvrtak 28. 10 .2010. odràn je 1. kongres pilanara jugoisto~ne 

Evrope u Slavonskom Brodu, na kome je prisustvovalo 

vi{e od 300 predstavnika pilanske industrije iz Srbije, 

Bosne i Hercegovine, Grne Gore, Hrvatske i Slovenije, te 

stru~njaci iz Evropske unije 

U~estvovali su i P/GKFBiH, Federalno ministarstvo 

poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, Privredna 

komora RS, kao i 10 predstavnika pilana 

iz BiH. 

Predstavnici iz BiH su aktivno u~estvovali i dali 

veliki doprinos u radu kongresa, na plenarnim 

sesijama vezano za nabavku sirovine i upotrebu 

novih tehnologija u pilanarstvu. Svi su se sloìli 

da je u regiji problem broj 1 nabavka i cijena 

sirovine. 

Na kongresu je izlagao i Filip de Jaeger, predsjednik 

Evropskog udruènja pilana (EOS) i 

Evropske konfederacije drvoprera|iva~ke industrije 

(CEI BOIS). Suorganizator kongresa je bio 

Institut - visoka {kola za preradu drvetaa (LHK) 

iz Rosenheima, a glavni partner tvrtka EWD - 

Na prostoru jugoisto~ne Evrope posluje vi{e 

od 2.500 pilana razli~ite veli~ine i tehnolo{kog 

stepena prerade. Primarna prerada 

zajedno sa {umarstvom zapo{ljava vi{e od 

130.00 radnika i preradi sedam miliona kubika 

pilanske oblovine. U zemljama regije se 

godi{nje posije~e vi{e od 20 miliona m 3 drveta 

pa stoga drvo moè biti dobra osnova za 

razvoj regionalne privrede, {to je bio slu~aj u 

pro{losti. Prema predvi|anjima EOS-a 

(Evropska organizacija pilanske industrije) i 

ETTF-a (Evropska federacija trgovaca drvetom), 

predvi|a se oporavak od krize pa }e u 

Evropi do 2011. godine proizvodnja piljene 

gra|e mekog drveta ostvariti rast u odnosu na 

pro{lu godinu (102 mil. m 3 u 2008. / 90,5 mil. 

u 2009. / 97,2 mil. u 2010. / 100,4 mil. u 

2011.). 

The SawLine Company iz Njema~ke. Svoje novitete 

predstavile su kompanije: Weinig, Kohlbach, 

Vollmer, AKE, Turboden, Holtec, 

Mühlböck, Hasslacher i Messe Klagenfurt, dok 

je austrijska kampanija ProHolz prezentirala 

rezultate pove}ane upotrebe drveta i aktivnosti 

u zemljama regije. Kongres se odrào pod 

naslovom ”Slaba tehnolo{ka ulaganja i 

nedostatak sirovine: mogu li lokalne pilane 

opstati?” Ve}ina pilana u ovom dijelu Evrope 

danas se nalazi pred velikim izazovima uzrokovanim 

sirovinskim problemima i zastarjelim 

tehnologijama. Dodatne te{ko}e proizlaze iz 

trì{ta, budu}i da cijene bukove piljene gra|e, 

koja dominira, proteklih godina ~esto osciliraju, 

a opskrba sirovinom nije redovna i pouzdana 

tokom cijele godine. Ukupni sje~ivi etat preko 

20 miliona kubnih metara drveta na ovim prostorima 

moè osigurati dobru budu}nost za 

{umarstvo, ali i za lokalne pilane kojima je 

danas namijenjeno oko sedam miliona kubika 

pilanske oblovine. Pilane se sve ~e{}e nalaze na 

udaru energetskog lobija koji na krilima 

izda{nih evropskih energetskih potpora pretendira 

prenamijeniti dio tehni~kog drveta iz 

regije za energetske potrebe, pa se posljednjih 

godina osje}a sve ve}a nesta{ica sirovine. Ve} 

decenijama drvo i {uma pokre}u i osiguravaju 

razvoj u mnogim ruralnim podru~jima zemalja 

regije, pa stoga moèmo re}i da se radi o 

strate{koj grani privrede. Proteklog desetlje}a, 

od uvo|enja trì{ne ekonomije u ovim zemljama, 

primarna prerada drveta je naglo porasla 

otvaranjem manjih pilana, jer su mnogi novi 

poduzetnici doìvjeli upravo pilanarstvo kao 

unosan i isplativ business, {to se s obzirom na 

trenutnu situaciju i uticaj krize, ipak, pokazalo 

neta~nim. Istovremeno, velika pilanska postrojenja 

u sastavu biv{ih dràvnih kombinata rade 

promjenjivim i naj~e{}e smanjenim kapacitetom, 

pa moèmo re}i da je pilanska prerada u 

zemljama jugoisto~ne Europe u strukturnoj i 

trì{noj krizi, a preko 30% manjih obiteljskih 

pilana je zatvoreno tokom pro{le godine. 

6 


Zaklju~eno je: 

* Nedostaju razvojne strategije, 

* Nema integracije u evropska udruènja, 

* Na trì{tu djeluje previ{e pilana s razli~itim i 

rascjepkanim interesima, 

* Trenutno se koristi tek 60% prera|iva~kog 

kapaciteta, a trì{te slobodne sirovine se smanjuje 

iz godine u godinu, 

* Uo~ava se nedostatak najnovijih trì{nih i 

tehnolo{kih informacija, 

* Ne postoji brend regionalnog drveta na svjetskom 

trì{tu, 

* Primjenjuju se zastarjele i neproduktivne 

tehnologije, 

* Potrebno je bolje iskoristiti drvnu biomasu, ali 

ne pretjerivati s izgradnjom velikih energetskih 

pogona po svaku cijenu, jer nema raspoloìve 

sirovine, 

* Sirovina je preskupa i nekvalitetno eksploatirana, 

pa se {umska bogatstva zemalja regije ne 

koriste dovoljno, 

* Potrebno je slijediti primjer Austrije koja izdvaja 

0,22 eura po svakom prodanom kubiku drveta 

za potrebe provo|enja kampanje za promociju 

upotrebe drveta, 

* Obrazovanje stru~nih kadrova nije dovoljno i 

potrebno je organizirati edukacijske cikluse za 

primjenu novih numeri~ki upravljanih tehnologija, 

* Ne postoji povoljna ulaga~ka klima koja bi poticala 

ulaganje u ovaj sektor, jer neki novoizgra|eni 

pogoni ne rade zbog nedostatka sirovine, 

* Sljede}i sastanak }e se odràti 2011. u oktobru 

ponovo u Slavonskom Brodu. 

Lokalne pilane osje}aju posljedice nerestrukturiranih 

{umarskih poduze}a u dràvnom vlasni{tvu 

koja su u 2/3 slu~ajeva glavni dobavlja~i 

sirovine budu}i da iz privtnih {uma zbog slabe 

mobilizacije dolazi samo manji dio trupaca. 

Problematika varira od zemlje do zemlje, no 

zajedni~ko je svima da pilana postaje sve 

nepopularnija djelatnost jer se dràvnim strategijama 

favorizira proizvodnja sloènih finalnih 

proizvoda od drva, a one dobivaju sna`niji poticaj 

dràvnih tijela, iako se ne vode ta~ne statistike 

o tome ko i koliko izvozi sirovinu, a ko je, 

zapravo, u potpunosti finalizira. Naàlost, teme 

unapre|ivanja primarne prerade nisu u fokusu 

slu`benih razvojnih dokumenata zemalja regije, 

pa vlasnici pilana ~esto samostalno pronalaze 

na~ine za osiguravanje investicijskih sredstava 

kojima moraju dràti priklju~ak sa svjetskom 

pilanskom elitom, jer je danas cjenska konkurentnost 

preduvjet opstanka na sve globaliziranijem 

trì{tu piljene gra|e. Organizatori kongresa 

Drvni klaster Hrvatske i ~asopis Drvo & 

Namje{taj smatraju da jo{ uvijek postoji dobra 

perspektiva za pilanarstvo u zemljama regije, 

unato~ svim spomenutim problemima. O tome 

su uz pilanare raspravljali i univerzitetski profesori, 

makroekonomisti, ali i lokalni politi~ari, jer 

upravo ovaj Prvi kongres treba da utvrdi pravo 

stanje stvari i odredi smjernice razvoja primarne 

prerade drveta u zemljama regije, sve u skladu s 

razvojem pilanarstva u EU. Bilo je rije~i i o 

primjeni EU normi, te prilago|avanju EU standardima 

za{tite okoli{a. 

[emsa ALIMANOVI] 

s.alimanovic@kfbih.com 

ProCredit Bank pomaè 

drvnoj industriji 

U Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH 11. 

10. 2010. godine odràn je radni sastanak predstavnika 

radne grupe Udruènja {umarstva i drvne industrije 

FBiH sa predstavnicama ProCredit Banke vezano za 

potporu preduze}ima iz oblasti {umasrtva i drvne 

industrije. Sastanku su prisustvovali i predstavnici 

USAD Firma projekta i Drvnog klastera u BiH. 

Tema je bila mogu}nost povoljnijeg finansiranja teku}eg 

poslovanja, finansiranje i unapre|enje tehnologija 

i obrazovanja u {umarstvu i drvnoj industriji. 

Uslijedio je i drugi sastanak Radne grupe na kome su 

predstavnici ProCredit Bank prezentirali svoj paket 

pomo}i preduze}ima koja se bave preradom drveta. 

Ponuda za drvni sektor: krediti za obrtna sredstva, 

krediti za investicije u osnovna sredstva, krediti za 

izvoznike, krediti za rastere}enje, okvirni krediti, kao i 

dokumentarno poslovanje i edukacione radionice. 

Sa ovim na~inom povezivanja proizvodnje i finansijskih 

organizacija nastojimo pomo}i ovim granama 

privrede na prevazilaènju problema u dosada{njem 

na~inu nabavke sirovine. 

Nakon obostrano iskazanog interesovanja za budu}i 

rad, dogovoreno je da }e ProCredit Banka, u saradnji 

sa P/GKFBiH i Drvnim klasterom, organizirati u 

najkra}em roku prezentaciju svoje ponude proizvoda / 

usluga namijenjenih preduze}ima iz {umarstva i drvoprerade 

u BiH kao jednom od strate{ki najva`nijih sektora 

BiH ekonomije. 

[. A. 


Odràna nacionalna BELLS konferencija 

„EU vrijednosti i standardi u oblasti 

za{tite okoli{a/ìvotne sredine” 

Izvod iz materijala: „Zaklju~ci nacionalne konferencije BELLS pokreta BiH” 

Centra za ekologiju i energiju Tuzla 

U Sarajevu je, 20. 10. 2010. godine, odràna 

konferencija „EU vrijednosti i standardi u oblasti 

za{tite okoli{a/ìvotne sredine”, u organizaciji 

BELLS pokreta BiH, ~iji je nacionalni koordinator 

Centar za ekologiju i energiju Tuzla. Ova 

konferencija je predstavljala zavr{nu fazu i 

prezentiranje dostignu}a projekta „Regional 

Environmental Advocacy (REA) Action and 

Cohesion in Western Balkans” kojeg implementira 

BELLS pokret u BiH pod pokroviteljstvom 

Vlade Kraljevine Holandije. 

Cilj Konferencije je bio da se ukaè donosiocima 

odluka na va`nost oblasti okoli{a/ìvotne sredine u 

procesu evropskih integracija, te da im se ponude 

smjernice u kreiranju i podràvanju zelenih politika, 

kao vrijednosti u odrìvom razvoju. 

Konferenciji je prisustvovalo 68 predstavnika 

nadle`nih institucija, dràvnih i entitetskih, 

NVO, biznis sektora, privrede i medija. 

U informativno-uvodnom dijelu konferencije 

prisutnima se obratila nacionalna koordinatorica 

BELLS-a Sabina Jukan, regionalna koordinatorica 

za zapadni Balkan Aleksandra Knez - Milojkovi}, 

te Nj.E. Sweder van Voorst tot Voorst, Ambasador 

Kraljevine Holandije, Johann Hesse, predstavnik 

Delegacije EU, Lazar Prodanovi}, koordinator 

Zelene Parlamentarne Grupe u BiH i Reuf 

Hadìbegi}, pomo}nik ministra u Ministarstvu 

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. 

Ambasador Kraljevine Holandije finansijsku 

podr{ku Vlade Holandije ovom projektu obrazloìo 

je ~injenicom da BiH ima prirodno bogatstvo 

koje mora sa~uvati, vi{e zbog ekonomskih 

nego ekolo{kih razloga. 

Nakon uvodnog dijela prikazan je dokumentarni 

film o realiziranim aktivnostima BELLS-a 

BiH u proteklom periodu, zatim su dodijeljena 

dva specijalna priznanja za podr{ku BELLS 

pokretu u BiH: Nj.E. Swederu van Voorst tot Voorstu, 

ambasadoru Kraljevine Holandije, i An- 

|elki Mihajlov, UN i EU ekspertu u oblasti za- 

{tite okoli{a/ìvotne sredine. 

Progla{eni su i ambasadori okoli{a/ìvotne sredine 

iz: 

- dràvnih i entitetskih institucija; op}ina; 

- nevladinih organizacija; 

- biznis sektora i medija. 

U panel diskusiji o temi „Proces EU integracija i 

za{tita okoli{a/ìvotne sredine”, An|elka Mihajlov, 

UN i EU ekspert u oblasti za{tite okoli- 

{a/ìvotne sredine, ukazala je na va`nost regionalne 

saradnje zapadnog Balkana u oblasti 

okoli{a za proces EU integracija. [ef Odjela za 

za{titu okoli{a u Ministarstvu vanjske trgovine i 

8 


ekonomskih odnosa BiH Senad Opra{i} je 

prezentirao aktivnosti MVTEO-a u 2010. koje su 

u skladu sa zahtjevima EU, a savjetnik ministra 

u Federalnom ministarstvu okoli{a i turizma 

Ivica Udovi~i} usagla{enost federalnih propisa u 

oblasti okoli{a u skladu sa EU standardima. 

Vi{i stru~ni saradnik u Ministarstvu za prostorno 

ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju Republike 

Srpske Ljiljana Stani{ljevi} je govorila o usagla- 

{enosti propisa RS u oblasti ìvotne sredine u 

skladu sa EU standardima. Nada Ljubojevi}, vi{i 

stru~ni saradnik za za{titu okoline u Vladi Br~ko 

Distrikta, prisutne je upoznala sa stepenom usagla{enosti 

propisa Br~ko Distrikta u oblasti ìvotne 

sredine sa EU standardima. 

Panel diskusija II tretirala je BELLS standarde u 

oblasti za{tite okoli{a/ìvotne sredine i uvodni~ar 

drugog tematskog dijela bila je regionalna 

koordinatorica za zapadni Balkan Aleksandra 

Knez - Milojkovi}. 

Panelisti ovog dijela su bili predstavnici op}ina/op{tina: 

Lukavac - Bugojno - Zvornik - Bu- 

ìm, koji su prezentirali realizirane ekolo{ke 

projekte u svojim op}inama, ali i probleme s kojima 

se susre}u prilikom implementiranja 

odre|enih propisa iz oblasti okoli{a. 

U ovom dijelu potpisan je i Memorandum o razumijevanju 

BELLS pokreta sa Op}inom Buìm. 

Na Konferenciji su, nakon svih izlaganja i diskusije, 

prezentirani i prihva}eni zaklju~ci: 

1. Usaglasiti dràvno i entitetsko zakonodavstvo 

sa EU zakonodavstvom i stvoriti uvjete za njegovu 

implementaciju, permanentno uskla|ivati 

nacionalnu politiku za{tite okoli{a i odrìvog 

razvoja sa politikama EU, te prioritetno uzeti u 

obzir {to hitnije dono{enje Zakona o za{titi 

okoli{a/ìvotne sredine BiH. 

2. Ja~ati saradnju vladinog, biznis i civilnog sektora, 

te nastaviti ekolo{ku koheziju zapadnog Balkana 

kroz budu}a kreiranja zelenih okoli{nih politika. 

3. Za finansiranje okoli{nih projekata pored budèta 

institucija i kompanija koristiti i sredstva iz 

doma}ih i me|unarodnih fondova za okoli{/ìvotnu 

sredinu. 

4. Prilikom dono{enja propisa u oblasti okoli- 

{a/ìvotne sredine na vi{im razinama vlasti neophodno 

je vi{e uklju~ivati bazu, tj. izvr{ioce u 

lokalnim zajednicama. 

5. Da sve ~lanice BELLS pokreta za narednu godinu 

predvide sredstva za educiranje svojih ~lanova 

na BELLS Akademiji za lidere odrìvog razvoja. 

6. Obaveza ~lanova BELLS pokreta je da nastave 

dalju promociju pokreta i standarda kroz 

svoje budu}e aktivnosti. 

Standardi za lidere poslovnog 

sektora zapadnog Balkana 

* Po{tovanje zakona iz oblasti okoli{a i EU 

ekolo{kih vrijednosti; 

* Uvo|enje pitanja o okoli{u i njegovoj za{titi 

kao sastavnog dijela procesa kreiranja i provo|enja 

razvojnih politika i planova; 

* Uvo|enje i primjena ISO standarda koje se 

ti~u okoli{a; 

* Formiranje posebnog fonda za okoli{; 

* Uvo|enje i provo|enje principa odrìve proizvodnje 

i potro{nje ({tednja energije i smanjenje 

zaga|enja kroz nabavku ekolo{ki prijateljskih 

roba i usluga); 

* Provo|enje plana smanjenja i recikliranja otpada; 

* Provo|enje plana prevencije zaga|enja; 

* Po{tovanje principa dru{tvene odgovornosti; 

* Uklju~ivanje u aktivnosti koje sprovodi grad/- 

op}ina kada su u pitanju Lokalni ekolo{ki akcioni 

plan, Lokalna strategija odrìvog razvoja, Lokalna 

ekolo{ka bezbjednost i Lokalni plan za spre~avanje 

i adaptaciju na klimatske promjene; 

* Blagovremeno i efikasno uklju~ivanje javnosti 

u procese dono{enja odluka koje mogu da 

imaju uticaja na okoli{ (izgradnja novih postrojenja, 

objekata i sl); 

* Investiranje u zelene poslove; 1 

* Uspostavljanje ~vr{}e saradnje i partnerstva 

sa civilnim sektorom i ostalim zainteresiranim 

stranama; 

* Podr{ka nevladinim organizacijama koje se 

primarno bave pitanjima okoli{a. 

1 Zeleni poslovi su po definiciji oni poslovi koji doprinose 

za{titi i o~uvanju okoli{a i imaju kontroliran uticaj 

na klimatske promjene (npr. poslovi reciklaè, sektor 

obnovljivih energija, zeleno graditeljstvo...). 

BELLS standardi za odrìvi razvoj pred kompanije 

postavljaju nove ciljeve koji proizlaze iz 

po{tivanja okoli{nih odredbi EU, a odnose se na 

uvo|enje i primjenu ISO Standarda, prevenciju 

protiv zaga|enja, smanjenje i recikliranje otpada 

i sl. U provo|enju navedenih aktivnosti i 

Komore na svim nivoima mogu imati zna~ajnu 

ulogu. Stoga je i ova Komora, preko svog predstavnika, 

~lanica BELLS pokreta. 

Prilog ovom tekstu ~ine i Standardi za lidere 

poslovnog sektora zapadnog Balkana. 

Priredila: Nafija [EHI] - MU[I] 

n.sehic@kfbih.com 


EU projekti 

Pomo} preduze}ima u sektoru metala 

Projekat „Podr{ka konkurentnosti malih i srednjih preduze}a 

u metalskoj industriji kroz uvo|enje novih 

tehnologija i zanimanja, implementaciju EU standarda i 

ja~anje izvoznih sposobnosti - EUMETAL” - informacija 

privrednim subjektima 

U Sarajevu je 21. 10. 2010. godine, u prostorijama 

SERDA-e, uprili~ena prezentacija Projekta 

i potpisivanje Sporazuma o partnerstvu na projektu 

„Podr{ka konkurentnosti malih i srednjih 

preduze}a u metalskoj industriji kroz uvo|enje 

novih tehnologija i zanimanja, implementaciju 

EU standarda i ja~anje izvoznih sposobnosti - 

EUMETAL” izme|u SERDA-e, Ministarstva obrazovanja 

i nauke KS i Ministarstva privrede KS. 

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA 

je po~etkom septembra ove godine potpisala 

Ugovor sa Evropskom unijom kojim je dodijeljen 

grant za implementaciju Projekta „Podr{ka 

konkurentnosti malih i srednjih preduze}a u 

metalskoj industriji kroz uvo|enje novih teh-nologija 

i zanimanja, implementaciju EU standarda 

i ja~anje izvoznih sposobnosti - EUMETAL”. 

Ukupna vrijednost ovog granta iznosi 458.460 

eura od ~ega EU finansira 85% u iznosu od 

389.599,31 eur, a preostalih 15%, tj. 68.860,69 

eura osigurava SERDA. 

Projekat }e se implementirati u naredna 24 mjeseca, 

a partneri u implementaciji su Ministarstvo 

obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Ministarstvo 

privrede Kantona Sarajevo. 

Ciljevi projekta su ja~anje konkurentnosti metalskog 

sektora kroz podr{ku malim i srednjim 

preduze}ima i {kolama metalskih zanimanja, te 

promociju karijere i mogu}nosti zapo{ljavanja u 

metalskoj industriji. 

Predvi|ene projektne aktivnosti zna~ajne za 

mnoge privredne subjekte, izme|u ostalog, su: 

- Edukacija za nezaposlene i radnike u metalskom 

sektoru o temi „Nove tehnologije u metalskom 

sektoru”, 

- Sufinansiranje programa staìranja za radnike/nezaposlene 

u metalskom sektoru, 

- Trening za preduze}a o temama „CE znak”, 

„Predstavljanje na EU trì{tu”, 

- Sufinansiranje uvo|enja EU standarda u mala 

i srednja preduze}a, 

- Sufinansiranje u~e{}a preduze}a na me|unarodnim 

sajmovima metalske industrije, 

- Uspostava nastavnih programa za deficitarna 

zanimanja u metalskom sektoru, 

- Trening ”CNC tehnologije” za profesore 

ma{inskih {kola, 

- Izrada studije ”Pretpostavke za uspostavu 

Nau~no-istraìva~kog centra pri Univerzitetu u 

Sarajevu”. 

Projekt koji finansira EU prezentirala je Aida 

Dàmalija Duran, projekt menadèr SERDA-e, 

navode}i u konciznoj formi: 

* Vrijednost i trajanje projekta, partnere, 

* Analizu stanja u metalskoj industriji, 

* Ciljeve projekta, 

* Ciljane grupe i krajnje korisnike projekta, 

* Projektne aktivnosti i o~ekivane rezultate - u 

pet grupa. 

Privredna/Gospodarska komora FBiH je institucija 

koja, kao partner u privredi, u~estvuje u 

razrje{enju problematike privrede preko svojih 

udruènja, sekcija, grupacija i sli~no, kandidiraju}i 

odre|ena pitanja prema odgovornim institucijama 

sistema. Aktivnosti na realizaciji ovog projekta 

Komora ocjenjuje korisnim i potrebnim kao 

pomo} privrednim subjektima. Budu}i da, na izvjestan 

na~in, predstavlja i krajnjeg korisnika ovog 

projekta, smatra da moè meritorno u~estvovati 

kako u realizaciji tako i u njegovoj implementaciji, 

te o~ekuje aktivno uklju~enje i ove komore u 

realizaciju Projekta od potpisnika Sporazuma. 

Kontakt informacije: 

Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA 

Hamdije êmerli}a 2/XI, Sarajevo 

Telefon: 033/652-935 

Faks: 033/663-923 

Web: www.serda.ba 

Priredila: N. [EHI] - MU[I] 

10 


Sekcija obnovljivih izvora energije 

Zaklju~ci sa 8. sjednice 

Na Odboru Sekcije OIE, od 8. 11. 2010 godine, u 

Sarajevu se raspravljalo o pitanjima implementacije 

Uredbe o OIEiK, prednacrtu zakona o OIEiK, komunikaciji 

izme|u Sekcije i Ministarstva za energiju, 

rudarstvo i industriju FBiH, za{titi interesa ~lanica Sekcije 

i budu}im planovima. 

Konstatovano je da nadle`no Federalno ministarstvo 

nije pristupilo implementaciji Uredbe za obnovljive 

izvore energije, koja je stupila na snagu 23. 6. 2010. 

godine, za {to nema objektivnih razloga. Zbog toga je 

potrebno uputiti informaciju Vladi FBiH o opstrukcijama 

u implementaciji Uredbe, a, isto tako, i o 

uskra}ivanju prava na u~e{}e Sekcije u izradi Zakona 

o obnovljivim izvorima energije ~iji je prednacrt Vlada 

(21. 9. 2010.) ve} usvojila. 

Zauzeti su stavovi vezani za blokadu procesa rje{avanja 

zahtjeva za priklju~ak vjetroelektrana na mreù od 

Elektroprenosa BiH. Na bazi argumenata od Elektroprenosa 

se zahtijeva da deblokira ovaj proces, te na taj 

Azra Musi} - jedan dan 

predsjednica P/GKFBiH 

U organizaciji asocijacije za unapre|enje 

informacijskih nauka INFOHOUSE odràna 

je manifestacija „Volontiraj - kreditiraj”. 

U okviru aktivnosti ove asocijacije 9. oktobar 

je obiljeèn kao socijalni dan 

na~in prestane ka`njavati realne investicije i ozbiljne 

istraìva~e, developere i investitore. 

Data je podr{ka organizaciji foruma RESBIH 2011, koji 

bi se trebao odràti u junu 2011. pod pokroviteljstvom 

UNESCO-a, ANUBiH i Univerziteta Ljubljana, u organizaciji 

~lanice Impro Impex - Centar za obnovljive 

izvore energije u Mostaru. Tema II me|unarodnog 

foruma Obnovljivi izvori energije u BiH je: Perspektive 

razvoja novih tehnologija. 

Iniciran je i prijedlog programa djelovanja Sekcije u 

okviru P/GKFBiH prema Vladi Federaciji BiH u cilju 

aktivnosti baziranih na provo|enju EU Direktiva (20 + 

20 + 20%) do 2020. godine. Komora je, posredstvom 

Sekcije kao partner izvr{noj vlasti, spremna staviti 

svoje stru~ne i kapacitete Vladi FBiH u cilju izrade 

nedostaju}e regulative u ovom sektoru energije. 

Dogovoreno je da Sekcija OIE na primjeren na~in 

uputi poziv svim organizacijama koje se bave 

istraìvanjem energetskih potencijala obnovljive 

energije i razvojem projekata u BiH radi uklju~ivanja u 

njihov rad. Poziv i formular za prijavu bi}e objavljeni 

u narednom broju Glasnika. 

Lejla SADIKOVI] 

Na ovaj dan najbolji srednjo{kolci iz BiH, u institucijama, 

organima, organizacijama i preduze}ima koji su po-dràli 

projekat, zauzeli su rukovode}a mjesta zvani~nika. 

U~enica tre}eg razreda Bo{nja~ke gimnazije iz Sa-rajeva 

Azra Musi} jedan je dan bila predsjednica Privredne/Gospodarske 

komore Federacije BiH. 

Jedan od projekata organizacije INFOHOUSE, „Volontiraj 

- kreditiraj” koji podràvaju brojne institucije, 

organizacije i preduze}a, imao je zna~ajan odjek u javnosti, 

ali i me|u srednjo{kolcima koji su glavni nosioci 

ovih aktivnosti. 

U 2010. godini projekat je implementiran u 55 gradova 

na teritoriji cijele BiH, {to zna~i da je u~estvovalo 

209 srednjih {kola ili oko 4.000 u~enika. 

Cilj je da u~enici vide kako izgleda jedan radni dan u 

ulozi rukovodioca, da upoznaju na~in rada institucije 

i, naravno, da se pomogne opredjeljenju za odabir 

poziva kojim se èle baviti u budu}nosti. Podr{ku projektu 

dala je i Privredna/Gospodarska 

komora Federacije BiH. 

U~enica tre}eg razreda Bo{nja~ke gimnazije 

Musi} Azra bila je jedan dan predsjednica 

federalne Komore. Azra je ro- 

|ena 11. 12. 1993. godine u Sarajevu. 

Bavi se sportom, ~lan je odbojka{ke ekipe 

Bo{nja~ke gimnazije „Sme~”, voli fiziku 

i èli studirati elektrotehniku. Osim 

{kole i sportskih aktivnosti, u slobodno 

vrijeme se bavi humanitarnim radom, a 

do sada je u okviru {kolskih projekata 

u~estvovala u akcijama, edukacija djece u domu „Ljubica 

Ivezi}”, te pomo} povratnicima u Srebrenicu. 

- Susret s Komorom nisam ovako zami{ljala, jer nisam 

znala ~ime se, u stvari, Komora bavi. Od svih djelatnosti 

u kojima su formirana Udruènja najvi{e mi se 

svi|a oblast obnovljivih izvora energije koju vodi Lejla 

Sadikovi}. Dojmila me i Meliha Veli}, sekretarica predsjednika, 

koja me upoznala sa kolektivom. Zadovo-ljstvo 

mi je {to sam imala priliku upoznati i Jagu Lasi}a, 

predsjednika - kaè Azra. 

S obzirom na to da }e po zavr{etku ove manifestacije 

biti uprili~en Sajam kreditiranja na kojem }e u~enici 

prezentirati svoje utiske iz organizacija gdje su boravili, 

Azra nam je kazala da }e „s ponosom prezentirati 

Komoru, koja sigurno moè odgovoriti i najzahtjevnijim 

potrebama privrede”. 

Zahvalila se na gostoprimstvu i prilici da upozna kolektiv. 

Amela KEÔ 


Predstavljamo 

[IPAD-KOMERC d.d. Sarajevo 

Razgovarala: 

Amela KEÔ 

[IPAD-KOMERC d.d. Sarajevo je jedna od 

najve}ih trgova~kih i inìnjering kompanija u 

Bosni i Hercegovini i jugoisto~noj Evropi sa 

tradicijom od 115 godina, kvalitetnim 

proizvodima, stru~nim kadrom i dugogodi{njim 

iskustvom na svjetskom trì{tu. Ve} 

30 godina, ime ”[IPAD” je prepoznatljivo u 

inìnjering poslovanju, gra|evinarstvu i 

opremanju objekata i prostora razli~itih 

namjena u BiH i biv{oj Jugoslaviji. 

Razgovaramo sa Hamzom Kazazi}em, 

generalnim direktorom. 

[IPAD-KOMERC je na trì{tu BiH, kao i trì{tu 

zemalja regiona, prisutan vi{e od deset decenija. 

îni se da ne treba posebno predstavljati 

kompaniju kao {to je ova. Kao prvi ~ovjek 

Kompanije, kaìte nam kako danas gledate na 

[IPAD-KOMERC? 

- [IPAD-KOMERC je moderno organizovana 

kompanija za trgovinu i inìnjering usluge i spada 

u red najve}ih kompanija u regionu u oblasti 

proizvodnje i trgovine drvetom, inìnjering 

poslovima u BiH i jugoisto~noj Evropi. Ona je 

lider i brend koji je prisutan na svjetskom trì{tu s 

tradicijom od preko 120 godina. Vode}i smo i 

nosilac razvoja drvne industrije, proizvodnje 

namje{taja, te proizvodnje, ugradnje gra|evinskih 

stolarija i materijala, a zauzimamo zna~ajno 

trì{te u pruànju inìnjering usluga. 

[IPAD-KOMERC je brend i prepoznatljiv je na 

svim trì{tima i pruà zadovoljstvo, sigurnost i 

visoki kvalitet kupcu. Nosioci smo razvojnih projekata 

ne samo u BiH privredi ve} i u privredi u 

zemljama regiona. U posljednjih 40 godina ova 

korporacija je poznata i u inìnjering poslovima, 

izgradnje i opremanja objekata i prostora razli~itih 

namjena u BiH i inostranstvu. Duga je referenc 

lista koja govori o kvalitetu o uspje{no izgra|enim 

projektima izgradnje i opremanja objekata. 

Prva smo firma u regionu koja je konceptualno 

napravila projekat opremanja hotelsko-turisti~kih 

kompleksa i u svojim objektima na preko 600 

kvadratnih metara izloìli smo i pokazali sve {to je 

potrebno za hotelijerstvo. 

[IPAD-KOMERC je firma s vizijom i osnovni je 

pokreta~ i predstavnik bh. privrede na svjetskom 

trì{tu, pogotovo trì{tima takozvanih tre}ih 

zemalja. Pokreta~ je i nosilac vi{e konzorcija koji 

zajedni~ki nastupaju u prezentaciji bosanskohercegova~ke 

privrede na trì{tima Libije, 

Azerbejdàna, Irana, Arapskih Emirata, Turske itd. 

Da li ste zadovoljni sada{anjim pozicioniranjem 

na trì{tu, s obzirom na konkurenciju, ~esto 

nelojalnu? 

- On je lider na trì{tu, ali je dosta optere}en nelojalnom 

konkurencijom, te neure|enim ekonomskim 

trì{tem u BiH. Me|utim, na{ rad ne optere- 

}uje toliko nelojalna konkurencija koliko neefikasan 

sudski sistem u BiH. Naime, u posljednjem 

periodu imamo slu~ajeve da se pojedine firme 

nelegalno legitimi{u i predstavljaju kao [IPAD- 

KOMERC. To ide do te mjere da pokre}u sudske 

sporove u kojim od suda traè blokiranje imovine 

na{e firme ~ime ugroàvaju nesmetan rad. Zaprepa{teni 

smo ~injenicom da sud dozvoljava 

takve uknji`be. Ovakave probleme, osim na{e firme, 

imaju sva preduze}a iz sastava sistema [I- 

PAD-a, te pozivam nadle`ne sudske i pravosudne 

organe da nas za{tite od ovakvih me{etara. 

Da li, po va{em mi{ljenju, dràva moè objektivno 

pruìti kvalitetniju potporu doma}im 

proizvo|a~ima? 

- Do sada u poslijeratnom periodu nismo imali 

pomo}i od dràvnih organa. Dràva se mora 

zna~ajnije uklju~iti u pomo} bh. privrednicima. 

Tu pomo} mora pruìti pogotovo sada kada 

ekonomska recesija uzima svoj danak na trì{tu. 

Dràva mora pruìti ja~u potporu preduze}ima 

orijentisanim prema izvozu i dati im podr{ku u 

njihovim izvoznim programima kroz razna subvencioniranja, 

te uvo|enjem povoljnijih kreditnih 

linija za ovakva preduze}a. [ansa bh. privrednika 

je u izvoznim potencijalima i objedinjavanju i udruìvanju 

za zajedni~ki nastup gdje veliki doprinos 

moè da da dràva kroz svoje aparate zajed- 

12 


no sa privrednim komorama u BiH. Dràva mora 

dati odre|ene porezne olak{ice ovim preduze}ima, 

podsti~u}i ih na izvozne programe. [IPAD- 

KOMERC u posljednje vrijeme vodi konstantnu 

brigu za o~uvanje svoje imovine na podru~jima 

biv{e Jugoslavije. Dràva ne daje potporu i nije 

nam partner u ovom procesu. Podr{ka dràvnih 

organa je potrebna kako bi u potpunosti sa~uvali 

brojne objekte i imovinu koju imamo u Republici 

Srbiji, a koju su u par navrata dràvni organi poku{ali 

da prodaju preko Agencije za privatizaciju. 

Osvrnuo bih se na rad sudskih organa koji su 

neefikasni. Rad nam prili~no optere}uju procesi 

kod nadle`nih sudova u kojima svaki me{etar tuì 

i poku{ava da blokira rad i poslovanje na{e firme. 

Naàlost, neizbje`no pitanje u posljednje vrijeme 

jeste ekonomska kriza. Da li se ona osje}a u 

[IPAD-KOMERC-u? 

- Da, naàlost, osjeti se ekonomska kriza, te pomanjkanje 

kupovne mo}i bh. gra|ana. Ujedno, 

ekonomska kriza je dala smjernice radu [IPAD- 

KOMERC-a, to je pronalaènje novih trì{ta i 

plasman robe i usluga na tim trì{tima. 

Sigurno ne nedostaje optimizma za budu}e 

planove? 

- Dobrom osmi{ljenom strategijom poslovanja 

koju provodimo ve} niz godina stvaraju se preduslovi 

za pojedine razvojne projekte. U ovoj 

ekonomskoj krizi prepoznali smo {anse i kroz 

analize uvida u svoje slabe strane, te uradili odre|ene 

poteze koji su rezultirali dobrim poslovnim 

rezultatima, pogotovo u izvoznom programu i 

osvajanjima inotrì{ta. 

Spoj tradicije uz pravilan izbor stru~nih i 

motivisanih saradnika, naravno, uz upornost, 

rad i zalaganje je prava formula. Koliko je, po 

va{em mi{ljenju, pravilan odabir saradnika vaàn 

za uspjeh? 

- Pa`nja prema ljudskim resursima kod nas je kontinuirana 

politika koja se provodi i daje rezultate. 

Samo pravilnim odabirom kadrova mogu se 

posti}i rezultati. [IPAD-KOMERC ima 

nepovoljnu starosnu strukturu, ali nikad 

nije i pored ekonomske recesije pristupio 

otpu{tanju uposlenih. Nastoji da kroz 

razli~ite aspekte socijalnih programa 

zbrine svoje radnike, imaju}i u vidu da 

su mnogi od njih svoj ìvotni vijek proveli 

u ovom kolektivu, ali paralelno sa 

ovim procesom bira mlade i perspektivne 

kadrove daju}i im {ansu za individualne 

kreacije i mogu}nosti da se u 

ovoj kompleksnoj sredini dokaù i ostvare 

rezultate. Napominjem da su za 

dobar poslovni rezultat potrebni i dobri 

kadrovi, tu politiku smo prepoznali i poku{avamo 

je dosljedno primijeniti. 

[IPAD-KOMERC je ~lan Skup{tine Privredne/Gospodarske 

komore Federacije BiH. 

Smatrate li da su dovoljno iskori{tene mogu}nosti i 

nadle`nosti Komore, posebno kada je rije~ o promovisanju 

i za{titi interesa? 

- Moramo ista}i jako dobru saradnju sa privrednim 

komorama u BiH. Privredne komore moraju biti 

servis bh. privredi daju}i joj kroz razli~ite programe 

za{titu interesa i mogu}nosti za unapre|enje poslovnih 

odnosa kako na bh. tako i na inotrì{tima. 

[IPAD-KOMERC je zajedno sa privrednim komorama 

prepoznao tu ideju i u niz navrata bio organizator 

privrednih delegacija koje su imale mogu- 

}nost da u zajedni~kom nastupu prezentuju svoje 

proizvode na trì{tima na kojim bi mogli ostvariti 

dobre rezultate. Takve dvije posjete ostvarili smo 

prezentiraju}i bh. privrednike na Kosovu i trì{tu Republike 

Irana. Pogotovo sam zadovoljan {to smo 

napravili i ostvarili dobru poslovnu prezentaciju 

mogu}nosti bh. privrede i bosanskih firmi na trì- 

{tima Irana. 

Praksa je da se na predstavljanje pojedinca ili 

kolektiva ~eka na temu koja bi zavrijedila predstavljanje. 

Na{a namjera je da predstavimo kompaniju 

koja je desetlje}ima prisutna na privrednoj 

sceni BiH. Imate li ne{to dodati? 

- Mora postojati sprega izme|u bh. privrede i 

privrednih komora u prezentaciji i predstavljaju 

firmi kako na doma}em trì{tu tako i u inostranstvu. 

Nama je dosta lak{e u prezentaciji svojih 

proizvoda, jer, kao {to ste ve} rekli, na{ brend je 

prisutan na trì{tu i prepoznatljiv je. Pogotovo se 

iznena|ujemo u kontaktima sa inopartnerima 

koliko je brend [IPAD-KOMERC-a prepoznatljiv iz 

prethodnih poslovnih aktivnosti. Nastoja}emo da 

{to bolje prezentiramo i o~uvamo ne samo brend 

[IPAD-KOMERC-a ve} i bh. privrede u cjelini. 

Nadam se da }emo u va{oj privrednoj komori 

imati partnera koji }e nam pomo}i u tome. 

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 

13

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE 

Registrovana nezaposlenost 

U avgustu 2010. broj nezaposlenih u BiH iznosio je 

517.565. Broj nezaposlenih u avgustu 2010. pove}ao 

se za 0,3%, dok se broj nezaposlenih èna pove}ao 

za 0,5% u odnosu na juli 2010. 

Ako kao baznu godinu uzmemo 2008. (2008 = 100) 

i uporedimo avgust 2010. sa istim mjesecem 2009. 

godine, uo~i}emo rast nezaposlenosti od 3,5 indeksnih 

poena ili u apsolutnom iznosu broj osoba koje se 

vode kao nezaposlene pove}ao se za 16.882. 

Ako poredimo nezaposlene po kvalifikacionoj strukturi, 

uo~ava se da je najve}i broj nezaposlenih osoba 

sa VKV i KV kvalifikacijom 187.385, slijede osobe sa 

NK - 159.953 i sa srednjom stru~nom spremom 

124.699 osoba. Kao nezaposleni vodi se najmanji 

broj osoba vi{eg obrazovanja, tj. VSS - 7.673, slijede 

ih osobe sa visokom {kolskom spremom 21.849 

(uklju~uju}i doktore nauka i magistre), {to je znak da 

oni lak{e dolaze do posla. Udio ènske populacije u 

nezaposlenima iznosi 50,5 procenata ili u apsolutnom 

iznosu 261.197 osoba ènskoga spola. U 

ènskoj populaciji ve}ina nezaposlenih osoba je nekvalifikovanih 

ènskih osoba NK 83.074, sa srednjom 

stru~nom spremom 76.761, a sa VKV i KV kvalifikacijom 

75.240 osoba. 

Zaposleni po djelatnostima 

U avgustu 2010. broj zaposlenih u pravnim osobama 

BiH iznosio je 675.999, a od toga 273.570 èna. U 

odnosu na juli 2010. broj ukupno zaposlenih u 

pravnim osobama smanjio se za 0,2%, dok se broj 

zaposlenih èna smanjio za 0,5%. 

U pore|enju sa avgustom 2009. godine najve}i 

indeks zaposlenja imao je sektor finansijsko posredovanje 

(J) sa 9,3 indeksnih poena, slijedi ga sektor 

prijevoz, skladi{tenje i veze (I) sa 8,6 indeksnih 

poena, te sektor obrazovanja (M) sa pove}anjem od 

2,2 indeksna poena. 

Kod ènske radne snage na prvom mjestu je sektor 

prijevoz, skladi{tenje i veze (I) sa pove}anjem od 

14,4 indeksna poena, slijede ga sektor finansijsko 

posredovanje (J) sa 7,7 indeksnih poena i ribarstva (B) 

sa pove}anjem od 7,6 indeksnih poena. 

istom periodu 2009. godine iznosi 0,8%. 

U odnosu na avgust 2010. stopa promjene obima 

proizvodnje iznosi 0,3%. 

U podru~ju C Va|enje ruda i kamena stopa promjene 

industrijske proizvodnje u BiH u odnosu na 

prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2009. godine 

iznosi 7,8%. 

Stopa promjene proizvodnje u odnosu na septembar 

2009. godine je negativna i iznosi -3,8%. Stopa 

promjene ukupne proizvodnje (od januara do septembra 

2010.) prema istom periodu 2009. godine je 

negativna i iznosi -7,2%. 

U podru~ju D Prera|iva~ka industrija stopa promjene 


prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2009. godine 

iznosi 13,7%. 


2009. godine iznosi -0,8%. Stopa promjene ukupne 

proizvodnje (od januara do septembra 2010.) prema 

istom periodu 2009. godine iznosi 2,5%. 

U podru~ju E Proizvodnja i snabdijevanje 

elektri~nom energijom, plinom i vodom stopa promjene 


prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2009. godine je 

negativna i iznosi -14,2%. 


2009. godine je negativna i iznosi -0,7%. Stopa 

promjene ukupne proizvodnje (od januara do septembra 

2010.) prema istom periodu 2009. godine 

iznosi 0,1%. 

Me|u indeksima po glavnim industrijskim grupama, 

najve}u pozitivnu stopu promjene obima proizvodnje, 

tj. stopu rasta prema istom mjesecu prethodne 

godine, u iznosu od 23,9%, ima grupa Trajni proizvodi 

za {iroku potro{nju. 

Najve}u stopu pada prema istom mjesecu prethodne 

godine, u iznosu od -38,9%, ima grupa Kapitalni 

proizvodi. Ista grupa Kapitalni proizvodi ima i 

najve}u stopu pada kumulativne proizvodnje prema 

istom periodu 2009. godine, u iznosu od -38,6%. 

Indeks obima industrijske proizvodnje 

u septembru 

U septembru 2010. godine stopa promjene ukupne 


prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2009. godine je 

pozitivna i iznosi 6,1%. 

U odnosu na septembar 2009. stopa promjene 

proizvodnje iznosi -1,2%. Stopa promjene ukupne 

proizvodnje (od januara do septembra 2010.) prema 

14 


FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU 

Indeksi industrijske proizvodnje 

Industrijska proizvodnja u FBiH u oktobru 2010. 

godine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju 

iz 2009. godine ve}a je za 14,5%, u odnosu na 

proizvodnju iz istog mjeseca pro{le godine ve}a je za 

8,6%, dok je u odnosu na septembar ove godine ve}a 

za 8,4%. 

Ukupna industrijska proizvodnja za januar - oktobar 

2010. godine u odnosu na isti period 2009. godine 

ve}a je za 2,5%, u podru~ju Va|enje ruda i kamena 

manja je za 6,4%, u podru~ju Prera|iva}ka industrija 

ve}a je za 5,5%, i u podru~ju Snabdijevanja elektri~nom 

energijom, gasom i vodom ve}a je za 0,1%. 

Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskih 

proizvoda za januar - oktobar 2010. godine u odnosu 

na isti period 2009. godine, proizvodnja biljeì 

pove}anje intermedijarnih proizvoda, osim energije 

za 6,5%, trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 

39,2% i netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 

0,5%, dok je zabiljeèno smanjenje energije za 1,9% 

i kapitalnih proizvoda za 12,5%. 

Prosje~na neto pla}a 

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po 

zaposlenom za septembar 2010. godine, u Federaciji 

BiH, iznosila je 802,10 KM, {to je nominalno manje za 

0,3% u odnosu na august 2010. godine. Prosje~na 

mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenom za septembar 

2010. godine je realno manja za 0,8% u odnosu 

na august 2010. godine. Prosje~na mjese~na 

ispla}ena neto pla}a po zaposlenom za septembar 

2010. godine vi{a je nominalno za 2,5%, a realno vi{a 

za 0,5% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. 

Zaposlenost 

U septembru 2010. godine ukupan broj zaposlenih u 

Federaciji BiH iznosio je 425.279, {to predstavlja 

pove}anje broja zaposlenih za 0,6% u odnosu na august 

2010. godine. U odnosu na godi{nji prosjek broja 

zaposlenih u 2009. godini do{lo je do smanjenja za 0,3%. 

Indeks potro{a~kih cijena 

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u oktobru 2010. godine 

u Federaciji BiH vi{i je za 0,6% u odnosu na prethodni 

mjesec. Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije, 

rast cijena registrovan je u odjeljku Stanovanje, voda, elektri~na 

energija, plin i drugi energenti za 6,4%, u odjeljcima 

Obrazovanje i Restorani i hoteli za 0,3%, u odjeljku 

Prevoz za 0,2% i u odjeljcima Hrana i bezalkoholna pi}a, 

Alkoholna pi}a i duhan i Namje{taj, ku}anski ure|aji i 

redovno odràvanje ku}e za 0,1%. U odjeljku Odje}a i 

obu}a cijene su niè za 3,1%, a u odjeljcima Zdravstvo, 

Rekreacija i kultura i Ostala dobra i usluge za 0,1%. 

U odjeljku Komunikacije cijene se nisu mijenjale u 

ovom mjesecu. 

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u oktobru 2010. 

godine je vi{i za 2,0% u odnosu na isti mjesec prethodne 

godine i za 1,8% u odnosu na decembar 2009. godine. 

Za deset mjeseci ove u odnosu na isti period prethodne 

godine ukupan indeks potro{a~kih cijena je vi{i za 

1,6%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na prethodnih 

dvanaest mjeseci za 1,2%. 

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u oktobru 2010. 

godine je vi{i za 2,2% u odnosu na prosjek 2009. godine. 

Indeksi cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda 

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda 

u oktobru 2010. godine u FBiH vi{i je za 3,1% u 

odnosu na prethodni mjesec. 

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, 

indeks cijena energije vi{i je za 12%, a trajnih proizvoda 

za {iroku potro{nju za 0,2%. Pad indeksa cijena registriran 

je kod intermedijarnih proizvoda osim energije za 0,6%, a 

netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,1%.U grupaciji 

kapitalni proizvodi indeks cijena se nije mijenjao u 

ovom mjesecu. Posmatrano prema podru~jima KD-a, 

indeks cijena je vi{i u podru~ju Proizvodnje i snabdijevanja 

elektri~nom energijom, gasom i vodom za 22,4%, a 

u podru~ju Va|enja ruda i kamena za 0,1%. 

Pad indeksa cijene registriran je u podru~ju Prera|iva- 

~ke industrije za 0,3%. 

Posmatrano po oblastima, rast indeksa cijena je registriran 

kod Proizvodnje i snabdijevanja elektri~nom energijom, 

gasom, parom i toplom vodom za 22,4% (primjena 

vi{eg sezonskog tarifnog stava), Proizvodnje elektri~nih 

ma{ina i aparata, d.n. za 4,0%, Proizvodnje proizvoda 

od gume i plasti~nih masa za 2,7%, Va|enja uglja i lignita; 

va|enja treseta i Proizvodnje celuloze, papira i 

proizvoda od papira za 0,3%, Prerade drveta i proizvoda 

od drveta i plute osim namje{taja; proizvodnje predmeta 

od slame i pletarskih materijala i Proizvodnje 

namje{taja, ostala prera|iva~ka industrija, d.n. za 0,2%. 

Pad indeksa cijena je registriran kod Proizvodnje baznih 

metala za 3,3%, Proizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog 

goriva za 3,0%, Proizvodnje metalnih proizvoda, 

osim ma{ina i opreme za 1,0%, Va|enja ostalih ruda 

i kamena za 0,3%, Proizvodnje hemikalija i hemijskih 

proizvoda za 0,2% i Proizvodnje prehrambenih 

proizvoda i pi}a za 0,1%. 

U ostalim oblastima indeksi cijena se nisu mijenjali u 

ovom mjesecu. 

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda 

u oktobru 2010. godine vi{i je za 1,3% u odnosu na 

isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na decembar 

2009. godine vi{ije za 1,7%. Za deset mjeseci ove u 

odnosu na isti period prethodne godine ukupan indeks 

cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda je niì za 

0,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na prethodnih 

dvanaest mjeseci je niì za 0,8%. Ukupan indeks cijena 

proizvo|a~a industrijskih proizvoda u oktobru 2010. 

godine vi{i je za 2,3% u odnosu na prosje~an indeks iz 

2009. godine. 


ZAKONI I PROPISI 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona 

o postupku prinudne naplate indirektnih poreza 

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o 

izmjenama i dopunama Zakona o postupku prinudne 

naplate indirektnih poreza, koji je predloìo Upravni 

odbor Uprave za indirektno oporezivanje s ciljem osiguranja 

kvalitetnije naplate dugovanja po osnovu indirektnih 

prihoda. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona bit }e dostavljen Parlamentarnoj 

skup{tini na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj 

proceduri. 

Strategije razvoja malih i srednjih preduze}a (MSP) u 

BiH za period 2009. - 2011. godine 

Vije}e ministara BiH usvojilo je Informaciju 

Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 

BiH o implementaciji Strategije razvoja malih i srednjih 

preduze}a (MSP) u BiH za period 2009. - 2011. 

godine. Vije}e je prihvatilo prijedlog Ministarstva vanjske 

trgovine i ekonomskih odnosa BiH da se Sektor za 

promociju preduzetni{tva, ~ije je osnivanje 

predvi|eno Strategijom za razvoj malih i srednjih preduze}a 

u BiH, od 2009. do 2011. godine institucionalno 

organizira u okviru Agencije za promociju stranih 

investicija u BiH. 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini 


izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa 

informacijama u Bosni i Hercegovini koji }e 

Ministarstvo pravde dostaviti Parlamentarnoj skup{tini 

BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj proceduri. 

Cilj izmjena i dopuna Zakona je unapre|enje 

postoje}ih procedura, te prevazilaènje pojedinih 

nedore~enosti u postoje}im odredbama, koje su identificirane 

u postupku primjene zakona, a kojima bi se 

omogu}ila njegova dosljednija provedba. 


registraciji pravnih osoba koje osnivaju institucije 

Bosne i Hercegovine 


izmjenama i dopunama Zakona o registraciji pravnih 

osoba koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine s 

ciljem jasnijeg preciziranja nadle`nosti u postupku 

primjene procedura po zahtjevu stranaka. Ministarstvo 

pravde dostavit }e Prijedlog zakona Parlamentarnoj 

skup{tini BiH na razmatranje po osnovnoj zakonodavnoj 

proceduri. 


dràvljanstvu Bosne i Hercegovine 


izmjenama i dopunama Zakona o dràvljanstvu Bosne 

i Hercegovine kojim se u odre|enim slu~ajevima 

olak{avaju uvjeti za stjecanje bh. dràvljanstva u 

skladu s Europskom konvencijom o dràvljanstvu. 

Ministarstvo civilnih poslova BiH dostavit }e ovaj prijedlog 

zakona Parlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje 

po osnovnoj zakonodavnoj proceduri. 

Prema izmjenama, boravak u BiH, kao uvjet za stjecanje 

dràvljanstva BiH, naturalizacijom s dosada{njih 

13 godina smanjuje se na 10 godina. Tako|er je sa 

osam na pet godina smanjen ukupni boravak bra~nog 

druga za olak{anu naturalizaciju, s tim da podnositelj 

zahtjeva ne predstavlja prijetnje za sigurnost ljudi. 

Istodobno se osobama kojima je dràvljanstvo BiH 

prestalo odricanjem, otpustom ili po sili zakona 

omogu}uje dobivanje dràvljanstva BiH ako imaju 

odobreni privremeni boravak na teritoriju BiH najmanje 

posljednje dvije godine ili stalni boravak. Ova izmjena 

va`na je posebno zbog ~injenice da BiH, zbog 

odbijanja drugih dràva, nikada nije zaklju~ila ugovore 

o dvojnom dràvljanstvu sa zna~ajnim brojem 

dràva gdje ìve brojni na{i gra|ani. 

Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme 

vjerskih blagdana 

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o neradnim 

danima u vrijeme vjerskih blagdana s 

ugra|enim sugestijama Me|ureligijskog vije}a BiH. 

Ministarstvo civilnih poslova dostavit }e Prijedlog 

zakona Parlamentarnoj skup{tini BiH na razmatranje 

po osnovnoj zakonodavnoj proceduri. 

Prijedlogom zakona za pripadnike islamske, 

pravoslavne, katoli~ke i ìdovske vjere utvr|eno je 

ukupno po pet neradnih dana za obiljeàvanje to~no 

odre|enih vjerskih blagdana tijekom godine. 

Tako je za pripadnike islamske vjere odre|en po jedan 

dan za Novu hid`retsku/muslimansku godinu, Dan 

ro|enja Muhameda, Ramazanski bajram i dva dana za 

Kurbanski bajram. 

Za pripadnike pravoslavne vjere odre|en je po jedan 

dan za Boì}, Svetog prvomu~enika i arhi|akona 

Stefana, Duhove, Veliki petak i za Vaskrs, a za pripadnike 

katoli~ke vjere po jedan dan za Bogojavljenje, 

Tijelovo, Uznesenje Blaène Djevice Marije (Velika 

Gospa), blagdan Svih svetih i za Boì}. 

Za pripadnike ìdovske vjere odre|en je po jedan dan 

za Sukot, [avuot, Pesah, Ro{ Ha{anu (Nova godina) i 

za Jom Kipur (Dan pomirenja). 

16 


ZAKONI I PROPISI 

Prijedlog osnova za zaklju~ivanje Memoranduma o 

razumijevanju izme|u Europske unije i Bosne i 

Hercegovine 

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za 

zaklju~ivanje Memoranduma o razumijevanju izme|u 

Europske unije i Bosne i Hercegovine o pristupanju 

programu Kultura 2007 - 2013. koji }e Ministarstvo 

civilnih poslova dostavit Predsjedni{tvu BiH u daljnju 

proceduru. 

Program pod nazivom Kultura 2007 - 2013. uspostavljen 

je radi unapre|enja zajedni~kog europskog kulturnog 

prostora i suradnje kulturnih radnika iz zemalja 

~lanica programa. Cilj programa jeste unapre|enje 

prekograni~ne mobilnosti kulturnih radnika, potpora 

transnacionalnoj mobilnosti kulturno-umjetni~kih 

djela, te pobolj{anje me|ukulturnog dijaloga. 

Evropski standardi 

Vije}e ministara BiH utvrdilo je i Prijedlog osnova za 

zaklju~ivanje Sporazuma o finansiranju izme|u Bosne 

i Hercegovine i Komisije Evropskih zajednica u pogledu 

dràvnog programa saradnje (Dio I) za 2010. godinu 

u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomo}. 

Prijedlog osnova bit }e dostavljen Predsjedni{tvu BiH. 

U finansiranju Dràvnog programa (Dio I) za 2010. 

godinu Komisija }e u~estvovati sredstvima bespovratne 

pomo}i u ukupnom iznosu od 92.288.099,00 eura. 

Ovim sredstvima bit }e finansirani projekti u vezi s 

politi~kim i ekonomskim zahtjevima, ispunjavanjem 

evropskih standarda i programa podr{ke. 

Podr{ka od 2.400.000,00 eura namijenjena je aktivnostima 

u oblasti obrazovanja u okviru Tempus programa, 

koji }e se koordinirati i implementirati pod IPA 

vi{ekorisni~kim programom. Pojedina~ni ugovori za 

realizaciju projekata bit }e zaklju~eni najkasnije u 

roku od dvije godine od potpisivanja ovog sporazuma. 

koja se dodjeljuju u iznosima od 50.000,00 KM do 

300.000,00 KM. 

Tri ugovora o izravnim grantovima izme|u 

Delegacije Europske unije i Direkcije za europske 

integracije BiH 

Vije}e ministara BiH usvojilo je informaciju o tri ugovora 

o izravnim grantovima izme|u Delegacije 

Europske unije i Direkcije za europske integracije BiH 

za tri bilateralna programa prekograni~ne suradnje iz 

sredstava za 2007. godinu: „Potpora administraciji, 

implementaciji, informiranju, promid`bi i evaluaciji 

programa prekograni~ne suradnje Hrvatska - Bosna i 

Hercegovina”; „Potpora administraciji, implementaciji, 

informiranju, promid`bi i evaluaciji programa 

prekograni~ne suradnje Srbija - Bosna i Hercegovina” 

i „Potpora administraciji, implementaciji, informiranju, 

promid`bi i evaluaciji programa prekograni~ne 

suradnje Bosna i Hercegovina - Crna Gora”. 

Za ova tri bilateralna programa IPA-e - tehni~ka pomo} 

sredstava odobrenog granta iznose 220.000,00 eura, s 

tim da su osigurana dodatna sredstva iz prora~una 

institucija BiH i me|unarodnih obveza za 2010. godinu 

za sufinanciranje projekata u ukupnom iznosu od 

38.823,60 eura. 

Usvojena Strategija upravljanja vodama 

Zastupni~ki dom Federalnog parlamenta usvojio je 

Strategiju upravljanja vodama Federacije BiH (2010 - 

2022.). 

Ciljevi dono{enja ovoga dokumenta su, izme|u ostalih: 

smanjenje zaga|enja voda i postizanje njihova 

odrìvoga kori{tenja, osiguranje pravi~noga pristupa 

vodama, poticanje dru{tvenog i gospodarskog razvoja 

i za{tita eko-sustava, te smanjenje rizika od poplava i 

drugih negativnih utjecaja voda. 

Pravilnik o na~inu dodjele sredstava za potporu 

stranim ulaga~ima u Bosni i Hercegovini 

Vije}e ministara BiH usvojilo je Pravilnik o na~inu 

dodjele sredstava za potporu stranim ulaga~ima u 

Bosni i Hercegovini kojim su utvr|eni kriteriji, uvjeti i 

na~in za dodjelu sredstava koja se osiguravaju iz 

Fonda za potporu stranim ulaga~ima. 

Kriteriji se definiraju u odnosu na broj novouposlenih, 

podru~je instaliranosti ulaganja, vrijednost ulaganja, 

sudjelovanje izvoza u ukupnoj proizvodnji/uslugama i 

ekolo{ki utjecaj, te se vrednuju od dva do 20 bodova, 

tako da je najmanje mogu}e skupiti pet, a najvi{e 50 

bodova. Ostvarene bodove prate nov~ana sredstva 

Pobolj{ati eksproprijaciju 

Zastupni~ki dom Federalnog parlamenta donio je i 

Odluku kojom je odre|eno da Federacija BiH inovira 

svoje propise o eksproprijaciji, jer se u praksi pokazalo 

da se eksproprijacija na pojedinim trasama budu}e 

autoceste na kordoru Vc odvija mnogo sporije nego {to 

traì sada{nje zakonodavstvo i planirana dinamika 

izgradnje. 

Sugerirano je i da {to prije zakon definira trì{nu 

cijenu, odnosno precizira termin ”pravi~na naknada”. 

Pripremila: M. IDRIZOVI] 


EVROPSKA UNIJA 

Evrointegracije 

Ljudska prava 

Evropska unija smatra ljudska prava univerzalnima i nedjeljivima. 

Stoga ih aktivno promovi{e i {titi kako unutar 

vlastitih granica tako i u odnosima s ostalim zemljama. 

Istovremeno, EU na tim podru~jima ne nastoji uzurpirati 

ovla{tenja koja pripadaju vladama svojih zemalja ~lanica 

Politika ljudskih prava EU usmjerena je na politi~ki, 

ekonomski, socijalni i kulturni segment. 

Jednako tako, Unija nastoji promovisati prava èna 

i djece, kao i prava manjina i prognanika. Borba 

protiv terorizma predstavlja jo{ jedan prioritet. 

Pravna osnova 

Evopska konvencija za za{titu ljudskih prava glavni 

je pravni instrument za za{titu ljudskih prava u 

Evropi. Iako EZ slu`beno nije potpisnica Konvencije, 

sve su dràve ~lanice EU stranke Konvencije. 

Evropski sud, koji pruà za{titu ljudskih prava smatraju}i 

to jednim od op}ih na~ela prava EZ-a, crpi 

inspiraciju kako iz Evropske konvencije tako i iz 

zajedni~kih ustavnih tradicija dràva ~lanica. Od 

1974. godine Evropski sud je donio niz presuda o 

slu~ajevima u kojima se prepoznaje kako su osnovna 

ljudska prava sastavni dio op{tih na~ela koja Sud 

mora {tititi. 

Preambula Jedinstvenoga evropskog akta (1986.) i 

poslije ~l. 6. Ugovora iz Maastrichta formalno uvode 

obvezu EU da po{tuje prava definisana u Evropskoj 

konvenciji o za{titi ljudskih prava. Ugovor iz 

Amsterdama ja~a postoje}e odredbe o za{titi ljudskih 

prava u Ugovoru o EU uvode}i niz na~ela na 

kojima se Unija zasniva (”sloboda, demokracija, 

po{tovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i vladavina 

prava”), daju}i Evropskom sudu ovla{tenja 

da garantuje po{tovanje tih na~ela od evropskih 

institucija, te predvi|aju}i sankcije u slu~aju kr{enja 

osnovnih na~ela od dràve ~lanice. 

Ugovorom iz Nice dopunjuje se ~l. 7. Ugovora o EU 

uvo|enjem mehanizma prevencije kr{enja ljudskih 

prava prema kojemu Komisija, Parlament i tre}ina 

dràva ~lanica mogu zatraìti od Vije}a da utvrdi 

postojanje opasnosti ozbiljnog kr{enja ljudskih prava 

u nekoj dràvi ~lanici i da, uz suglasnost Parlamenta, 

uputi doti~noj dràvi odgovaraju}e preporuke. 

Na sastanku Evropskoga vije}a u Nici prihva}ena je 

i Povelja EU o temeljnim pravima, koja prvi put u 

istoriji Unije u jedinstvenom tekstu utvr|uje niz gra- 

|anskih, politi~kih, ekonomskih i socijalnih prava 

svih gra|ana i osoba s prebivali{tem u EU. Va`no je 

spomenuti i trajna nastojanja da se Povelji o temeljnim 

pravima dodijelio karakter pravno obvezuju}eg 

dokumenta u sklopu nacrta Reformskog ugovora 

EU ( Draft Treaty amending the Treaty on European 

Union and the Treaty establishing the European 

Community). 

Po~ev{i od ku}e 

Iako je u EU, u cjelini, stanje ljudskih prava na dobrom 

nivou, EU nije s postoje}im stanjem u cijelosti 

zadovoljna. Posebno je zabrinuta zbog ljudskih 

prava na podru~ju azila i migracije, a bori se i protiv 

rasizma, ksenofobije i drugih oblika diskriminacije 

protiv manjina. Unija ima dugogodi{nju tradiciju 

prihva}anja ljudi iz drugih zemalja - onih koji u 

Uniju dolaze radi posla, kao i onih koji su napustili 

svoje domove zbog rata ili progona. 

EU je ve} definisala prava pet milijuna radnika - 

migranata koji dolaze iz zemalja izvan EU zone, 

koji zakonito rade u EU, uklju~uju}i prava ~lanova 

obitelji da im se priklju~e. U pro{losti, ta se prava 

nisu uvijek primjenjivala u svim zemljama ~lanicama 

na isti na~in. 

Dosta je u~injeno po pitanju uspostavljanja Zajedni~kog 

evropskog sistema azila, uz dogovorene procedure 

za odobravanje i ukidanje statusa izbjeglica 

i uspostavljanje uslova za prihva}anje azilanata. 

Ujedno je uspostavljen Evropski fond za izbjeglice 

kako bi se osigurala pomo} za prihva}anje, integraciju, 

te dobrovoljni povratak izbjeglica u domovinu. 

EU je usvojila i mjere za pruànje privremene za- 

{tite u slu~aju masovnog priliva izbjeglica, {to se, 

na primjer, dogodilo za vrijeme balkanskih sukoba 

tokom 1990-tih godina. Ove odredbe, koje su na 

snazi od rata na Kosovu 1999. godine, izbjeglice {tite 

do maksimalno tri godine, osiguravaju}i im boravak 

i dozvolu za rad, smje{taj, pristup javnim i 

medicinskim uslugama, te {kolovanje djece. Takve 

osobe mogu ujedno podnijeti zahtjev za azil. 

Borba protiv diskriminacije 

U okviru Novog programa za zapo{ljavanje i socijalnu 

solidarnost (PROGRESS), EU financira {iroki 

raspon aktivnosti kojima je cilj borba protiv rasizma 

i ksenofobije unutar vlastitih granica, uklju~uju}i saradnju 

izme|u nacionalnih vlasti i stvaranje mreè 

nevladinih organizacija (NGO) koje su se specijalizovale 

na podru~ju ljudskih prava. PROGRESS, koji 

}e djelovati od 2007. do 2013., s ukupnim budètom 

od 743 milijuna eura, ujedno finansira pra}enje 

ljudskih prava u EU, te vrednuje aktivnosti koje su 

poduzele zemlje ~lanice. Unija je ujedno osnovala 

i Agenciju za osnovna prava (Fundamental Rights 

Agency - FRA). 

Napori za zaustavljanje trgovine ljudima, posebno 

ènama i djecom, postali su politi~ki prioritet Unije. 

Zemlje ~lanice EU, kao i zemlje kandidati za ~lanstvo, 

me|usobno sara|uju kako bi se pomoglo `rtva- 

18 


EVROPSKA UNIJA 

ma, te organiziraju kampanje radi spre~avanja trgovine 

ljudima. 

Unija je pokrenula niz prekograni~nih programa 

radi borbe protiv trgovine ljudima i seksulnog iskori{tavanja 

djece. Od 2003. do 2006. te su se aktivnosti 

provodile u sklopu ”Agis” okvirnog programa 

saradnje izme|u pravosu|a, policije i pravnih stru- 

~njaka u razli~itim zemljama EU. Od 2007. do 

2013. te se aktivnosti uklju~uju u novi program u 

podru~ju unutra{nje sigurnosti i kaznenog prava. 

Globalna sila za ljudska prava 

EU je postepeno stavila pitanje ljudskih prava na 

sam vrh svojih odnosa s ostalim zemljama i regijama. 

Od 1992. svi sporazumi o trgovini ili saradnji s 

tre}im zemljama sadrè klauzulu kojom se odre- 

|uje da ljudska prava predstavljaju osnovni element 

u odnosima me|u stranama. Trenutno postoji vi{e 

od 120 takvih sporazuma. 

Centralna uloga ljudskih prava posebno dolazi do 

izraàja u Sporazumu iz Cotonoua - trgovinskom 

paktu i paktu o pomo}i koji povezuje Uniju sa 78 

zemalja u razvoju u Africi, na Karibima i na Pacifiku 

(ACP grupa). Ako bilo koja od tih zemalja ne po{tuje 

ljudska prava, suspendirat }e joj se trgovinske olak{ice, 

dok }e se programi pomo}i smanjiti ili ograni~iti. 

EU vjeruje da se smanjenje siroma{tva, {to je 

glavni cilj njene prekomorske razvojne politike, 

moè ostvariti jedino u demokratskim strukturama. 

Sli~ne odredbe postoje i po pitanju ostalih programa 

pomo}i EU, uklju~uju}i one koji se odnose na: 

* postoje}e i potencijalne zemlje kandidate na Balkanu 

i Tursku, 

* Rusiju i republike Kavkaza i sredi{nje Azije, 

* njihove susjede u ju`nom i isto~nom Sredozemlju. 

Programi hitne humanitarne pomo}i EU diljem svijeta 

obi~no ne podlijeù ograni~enjima zbog kr{enja 

ljudskih prava. Pomo} u gotovini, naturi, ili tehni~ka 

pomo} dodjeljuju se radi smanjenja ljudskih 

patnji, bilo da su takve patnje prouzro~ene prirodnim 

katastrofama ili zlopotrebama, u slu~aju opresivnih 

reìma. 

Zadnjih godina EU vodi dijalog o ljudskim pravima 

sa zemljama poput Rusije, Kine i Irana. Sankcije 

zbog kr{enja ljudskih prava Unija je nametnula 

Srbiji, Burmi (Mianmaru) i Zimbabveu. 

Preuzimanje inicijative 

Kako bi se dala va`nost podr{ci ljudskim pravima 

{irom svijeta, EU finansira Evropsku inicijativu za 

demokraciju i ljudska prava. Njen je budèt postepeno 

porastao od vremena kada je inicijativa pokrenuta 

u 1994., te }e prema{iti 1,1 milijardu eura od 

2007. do 2013. Inicijativa promovi{e ljudska prava 

i ja~anje demokratije u dugoro~nom razdoblju, te se 

usredoto~uje na sljede}a ~etiri podru~ja: 

* Ja~anje demokratije, dobro upravljanje i vladavinu 

zakona (saradnja s civilnim dru{tvom u promovisanju 

politi~kog pluralizma, slobode medija i 

zdravog pravosudnog sistema); 

* Ukidanje smrtne kazne u zemljama u kojima ona 

i dalje postoji; 

* Borba protiv mu~enja kroz preventivne mjere 

(poput policijskog treninga i edukacije) i represivne 

mjere (poput formiranja me|unarodnih tribunala i 

kaznenih sudova); 

* Borba protiv rasizma i diskriminacije kroz osiguranje 

po{tivanja politi~kih i gra|anskih prava. 

Inicijativa finansira i projekte rodne jednakosti i za- 

{tite djece. Ujedno, inicijativa podràva zajedni~ku 

akciju izme|u EU i drugih organizacija uklju~enih u 

odbranu ljudskih prava - kao {to su Ujedinjeni narodi, 

Me|unarodni odbor Crvenog krià, Vije}e Evrope 

i Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi. 

Ljudska prava u BiH 

Prava svakog pojedinca u Bosni i Hercegovini propisana 

su Ustavom BiH, me|unarodnim ugovorima 

ili konvencijama koje je BiH potpisala, kao i zakonima. 

Nacionalni programi za unapre|enje ljudskih prava: 

* BiH je usvojila Akcioni plan za suzbijanje trgovine 

ljudima, a na snazi je i Privremena instrukcija za 

postupanje sa `rtvama trgovine ljudima; 

* tako|er, postoji i Sporazum o saradnji sa nevladinim 

organizacijama u podru~ju za{tite `rtava 

trgovine ljudima; 

* u primjeni je i Akcioni plan za djecu 2002 - 2010., 

~iju provedbu prati Vije}e za djecu; 

* 2005. godine usvojena je Nacionalna strategija za 

pitanja Roma, kao najugroènije i najbrojnije 

nacionalne manjine u BiH; 

* usvojen je Akcioni plan za jednakost spolova; 

* Vije}e ministara BiH ustanovilo je Ured agenta za zastupanje 

BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. 

Vanjska politika BiH u podru~ju ljudskih prava 

Ministarstvo vanjskih poslova BiH u svom vanjskopoliti~kom 

djelovanju podsti~e politiku za{tite 

ljudskih prava svih osoba i svim dràvama u skladu 

sa me|unarodno priznatim standardima za za{titu 

ljudskih prava. 

U svojoj vanjskoj politici BiH se zalaè za ja~anje 

demokratije i promociju ljudskih prava, polaze}i 

od na~ela da za{tita ljudskih prava svakog 

pojedinca i vladavina prava u cjelini pruàju dobru 

osnovu za sigurnost i mir u svijetu. 

BiH je ratifikovala me|unarodne instrumente u oblasti 

ljudskih prava, uklju~uju}i konvencije UN, VE 

i pripadaju}e protokole, prema kojima postoji obaveza 

izvje{tavanja, a zalaè se za dosljednu saradnju 

sa ugovornim tijelima UN osnovanim prema tim 

konvencijama. 

Pripremila: Mira IDRIZOVI] 

m.idrizovic@kfbih.com

Privredna delegacija BiH u posjeti Islamskoj Republici Iran

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?