ISSN-2233-0917
J - Saff.ba
J - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Uvodnik: Bošnjačko uzdizanje i “hadžemovska’’ (samo)mržnja<br />
<strong>ISSN</strong>-<strong>2233</strong>-<strong>0917</strong><br />
www.saff.ba<br />
Broj 331<br />
4. januar 2013.<br />
22. safer 1434.<br />
cijena godišnje<br />
pretplate 65KM<br />
Kolumna<br />
Ideologija genocida<br />
nad Bošnjacima<br />
Šta nam donosi 2013.?<br />
Nek’ nam je Bog<br />
na pomoći!<br />
Znakovi na putu: Ubistvo Husejna,<br />
radijallahu ‘anhu, 14 stoljeća<br />
poslije, historijske činjenice i<br />
ideološke zloupotrebe (II)<br />
Oni su srcem uz tebe,<br />
a sablje su im uz Benu<br />
Umejje<br />
Inicijativa Udruženja “Mladi muslimani’’<br />
Dan RS-a proglasiti<br />
Danom početka genocida<br />
nad Bošnjacima<br />
Isnam Taljić po drugi put u Livnu:<br />
predstavljen roman “Opet ćemo<br />
se vidjeti ispod crvene jabuke…”<br />
Sultan Fatih je otvorio<br />
Bosnu i Bošnjake spasio<br />
genocida<br />
Feljton: Tako se<br />
pobjeđuje očaj<br />
Osmijeh je bio uzrok<br />
njegovog primanja<br />
islama<br />
Glas islamskih<br />
učenjaka<br />
Šejh ‘Adnan Ar’ur:<br />
Sirijski narod<br />
ići će do kraja
Poštovani čitatelji!<br />
Ovim putem vas obavještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”,<br />
autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić.<br />
Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu.<br />
Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao života<br />
na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom i<br />
postizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu.<br />
Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!<br />
Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651
SAFF broj 331<br />
Sadržaj<br />
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
El-Mesdžidu-l-haram<br />
Dr. Usama Hajjat: Pošast smutnje<br />
8<br />
Polumjesec<br />
Oružane snage BiH<br />
Nakon odlaska bh. vojnika u Afganistan: Zar smo zaboravili kako su<br />
nas ubijali razni plaćenici iz Rusije, Rumunije, Bugarske, Grčke i<br />
drugih zemalja?<br />
10<br />
Društvo<br />
Promovirana knjiga Huseina Tokića<br />
Jugoslovenstvo kao sh agresija<br />
19<br />
Komentar polumjeseca<br />
Shvatanja koja trebamo ispraviti<br />
Radim davu ahi!<br />
26<br />
Islamske teme<br />
Upravljanje emocijama kod muslimana<br />
Duboko zadiranje u sebe, u dušu, u srce, u karakter<br />
32<br />
Islambosna<br />
Sejfuddinova hronika<br />
Fikh poguziluka<br />
49<br />
Islamnet<br />
Velika Britanija<br />
Za deset godina Britanija dobila milion i po novih muslimana<br />
56<br />
Kutak za mlade<br />
Nahla<br />
Arapski jezik kroz Kur’an<br />
60<br />
3
Uvodnik<br />
Bošnjačko uzdizanje<br />
i “hadžemovska’’ (samo)mržnja<br />
Nema nikakve potrebe da se<br />
dešifrira namjera dejtonskog<br />
sistema da se Bošnjaci<br />
razbaštine od svoje vjere i identiteta.<br />
To je potpuno javni posao. A ne<br />
zaboravimo da se genocidom smatra<br />
i onemogućavanje jednom narodu da<br />
bude slobodan u ispoljavanju svoga<br />
identiteta. To što radi dejtonski režim<br />
sa režanjem na svaki oblik bošnjačkog<br />
uspravljanja, nije ništa drugo do<br />
li kontinuitet one politike<br />
koja je dovela do genocida<br />
u Srebrenici. I taj genocid<br />
u Srebrenici, kao i opsada<br />
Sarajeva, bila je javni posao.<br />
Svi su putem tv ekrana<br />
pratili, zapadne vlade<br />
su šutnjom i mešetarenjem<br />
podržavale, to ubijanje<br />
j<br />
Bošnjaka. Štaviše, zapadne<br />
vlade su vođe genocida nad<br />
Bošnjacima uzdigle na nivo<br />
legaliteta, kada su ih dovele<br />
za pregovarački sto, pretvorivši te barbare<br />
u “stranu u sukobu”, kao i samu<br />
žrtvu. To je isto kao kad bi neko za<br />
Jevreje u Aušvicu rekao da su “strana<br />
u sukobu”. Mogu li pobijeni Srebreničani<br />
biti “strana u sukobu”? A bili<br />
su, u ime namjere da se genocidna<br />
politika uzdigne na nivo legaliteta.<br />
Dejtonski poredak je tako legalizirao<br />
genocidne politike Beograda i Zagreba,<br />
pa danas imamo poredak koji na<br />
druge načine nastavlja genocid nad<br />
Bošnjacima. A jedan od načina je da<br />
se satanizira sve što u Bošnjaka vrijedi.<br />
Dokaz za ovo je medijska hajka<br />
koja je povedena u povodu osnivanja<br />
Svjetskog bošnjačkog kongresa,<br />
29. decembra 2012. u Sarajevu. U<br />
posljednjih desetak godina Bošnjaci<br />
nisu imali značajnijeg događaja. Prvi<br />
put se umrežavaju bošnjački potencijali,<br />
u domovini i dijaspori. Dakle,<br />
riječ je o historijskom događaju. Dejtonski<br />
mediji su događaj ili prešutjeli<br />
ili napali. U Dnevnom avazu je ovom<br />
događaju data tek minorna crtica, iz<br />
čega se čita jeftina namjera minimiziranja<br />
ovoga što je za Bošnjake egzistencijalno<br />
bitno. Dejtonske televizije<br />
su na dugme aktivirale SDP-ovog<br />
potrčka Hadžema Hajdarevića da<br />
napadne SBK i doktora Mustafu Cerića.<br />
Pojavljivali su se razni ublehaši<br />
koji već godinama sprovode genocidnu<br />
ideju raspamećivanja Bošnjaka, s<br />
ciljem istjerivanja iz identiteta. To je<br />
najbolji znak da je SBK pravi projekat<br />
za odbranu Bošnjaka od daljeg urušavanja.<br />
A to urušavanje ima svoju<br />
unutarnju i vanjsku genezu. Svejedno,<br />
dejtonski sistem nikada nije prestao<br />
težiti da Bošnjaci budu što manje<br />
Bošnjaci i muslimani, a što više da<br />
postanu samoprogonitelji,<br />
samomrzitelji, odnosno, da<br />
budu bivši narod. To makar<br />
treba priznati, obznaniti,<br />
znati, jer je suludo graditi<br />
iluzije da poredak koji je<br />
izrastao na genocidu, bude<br />
išta drugo osim genocidan.<br />
Kada to znamo, da živimo<br />
u poretku koji želi naš nestanak,<br />
onda je lakše tražiti<br />
lijek i boriti se. Problem je<br />
ako pristanemo da u sebi<br />
stalno tražimo grešku, kako bismo<br />
opravdali te srpske, hrvatske i ove<br />
“hadžemovske” mržnje prema nama,<br />
a upravo se to od naše javnosti traži.<br />
Nije mali broj indoktriniranih<br />
Bošnjaka koji su povjerovali kako je<br />
grandizoni Svjetski bošnjački kongres<br />
nešto što Bošnjacima donosi<br />
štetu, a kako je jedan od najvažnijih<br />
svjetskih muslimana dr. Mustafa Cerić<br />
neko ko preko Kongresa hoće, bejagi,<br />
da vlada. Pa potrebniji je dr. Cerić<br />
Bošnjacima, nego Bošnjaci njemu<br />
– shvatimo to već jednom! – jer je dr.<br />
Cerić svukud prispio i bez nas. Nama<br />
je čast da nas vodi dr. Cerić, to javno<br />
i glasno govorimo, ma šta o tome mislili<br />
razni Hadžemi Hajdarevići. Ali<br />
zbog takvih kompleksaša, koji nam<br />
truju narod, mi smo dužni dodatno<br />
objašnjavati šta se dešava, bez mnogo<br />
riječi, direktno i otvoreno. Za nas je<br />
napad na Svjetski bošnjački kongres<br />
sastavni dio dejtonskog genocida nad<br />
Bošnjacima. Za nas je svaki napad na<br />
bošnjačko uzdizanje, življenje, djelovanje<br />
– nastavak genocida u Srebrenici.<br />
Mi više ne mislimo takve javne<br />
napade zvati ikako drugačije osim genocidom.<br />
Jer ti napadi imaju cilj da<br />
nas ne bude. A nas ima. I bit će nas.<br />
Inšallah!<br />
Impressum<br />
Izdavač<br />
GID SAFF<br />
Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />
mob: +387 61 255 322<br />
distribucija: +387 62 287 412<br />
Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />
Filijala Bugojno<br />
part br: 6764162000885351;<br />
transakcijski: 1613000022234395<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Semir Imamović<br />
Redakcija<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />
Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />
Hodžić<br />
DTP<br />
Semir Šišić<br />
Lektor<br />
Abdulmedžid Nezo<br />
Stalni saradnici:<br />
Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />
Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />
Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />
Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />
Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />
Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />
Ostali saradnici:<br />
Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />
Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />
Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber<br />
Direktor<br />
Semir Mujić<br />
Direktor marketinga<br />
Semin Rizvić<br />
+387 62 343 635<br />
Koordinator za dijasporu<br />
Ramadan Rušid<br />
+386 41 255 239<br />
Štampa<br />
EMANET d.o.o., Zenica<br />
Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />
Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />
vraćaju.<br />
<strong>ISSN</strong> 1512-651X<br />
redakcija@saff.ba<br />
saffmagazin@yahoo.com<br />
www.saff.ba<br />
Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />
4. januar - 22. safer<br />
5
Hutba<br />
Iman korisnog traga<br />
Koliko sam musliman<br />
u mislima, govoru,<br />
razmišljanjima, ciljevima,<br />
poslovima, u svom odnosu<br />
prema drugima, roditeljima,<br />
supruzi, djeci, komšijama,<br />
rodbini, muslimanima,<br />
džematu, poslovnim<br />
poznanicima.... ? Koliko<br />
sam dobra vidio, čuo za<br />
njega, prošao pored, ali ga<br />
nisam podržao? Da li sam<br />
osjetio dragost ka tome,<br />
da li sam viđena dobra<br />
dovom pospiješio i potakao,<br />
podržao? Da li sam riječima<br />
izrekao podršku dobru, ...<br />
svojim mislima, da li sam<br />
kazao da sam u stanju i ja<br />
bih to dobro učinio?<br />
Piše: Ismet Purdić<br />
Zahvalu<br />
Z<br />
iskreno i ponizno iska-<br />
Zzujemo Allahu Uzvišenom i<br />
Zspas i mir Božiji u dovi, srcem<br />
i jezikom, molimo za našeg predvodnika,<br />
iskrenog i istinoljubivog poslanika<br />
Muhammeda, porodicu njegovu, ashabe<br />
i sve vjernike.<br />
Draga braćo, vjernici, musliman je<br />
mu’min, vjernik koji živi islam, koristi<br />
sebi i drugima, koji mijenja stanje i okolinu,<br />
na bolje, naravno, i za opću korist.<br />
Naše stanje to ne dokazuje, ili bar ne<br />
tako uvjerljivo. Zašto i kako da to popravimo?<br />
Evo jednog Poslanikovog savjeta,<br />
poslušajmo ga: “Iman ima sedamdeset<br />
i nešto ogranaka: najveći je svjedočenje<br />
da nema boga osim Allaha, a najmanji je<br />
uklanjanje neprijatnosti s puta!”<br />
Hadis je jasan, veoma konkretan<br />
i poziva na akciju i dobronamjernost.<br />
Pitanje nam se nameće: ako nema<br />
promjene u našim životima i okolini,<br />
gdje je onda iman? Nismo li zapali u<br />
zamku slijepe nade i samoobmane da<br />
smo dobri muslimani i mu’mini, i da<br />
se ne može biti bolji i u radu kvalitetniji<br />
i konkretniji, a u predanju se kaže<br />
“Iman nije pusta nada.”?<br />
Allahu Milostivi, sačuvaj nas pustih<br />
nada, ružnih misli, loših djela, bezbrižnog<br />
prijatelja i zla duše moje i loših postupaka<br />
koje učinih, ja i braća moja po vjeri.<br />
Zato odlučno trebamo kazati, jasno<br />
i glasno: ja sam musliman, ja sam<br />
vjernik, nisam od onih koji iman u<br />
nadi gaje, moj iman ima svoj trag, a uz<br />
pomoć Allahovu bit će još veći i prepoznatljiviji,<br />
jer ja želim i radim<br />
na tome.<br />
Odakle početi<br />
Samo moram da se presaberem<br />
i priberem, da pronađem<br />
prve niti imana svoga i<br />
da krenem dalje.<br />
Odakle da počnem? Od<br />
početka naravno, od sebe i<br />
svojih navika.<br />
Koliko sam musliman u<br />
mislima, govoru, razmišljanjima,<br />
ciljevima, poslovima,<br />
u svom odnosu prema drugima,<br />
roditeljima, supruzi,<br />
djeci, komšijama, rodbini,<br />
muslimanima, džematu,<br />
poslovnim poznanicima.... ?<br />
Koliko sam dobra vidio,<br />
čuo za njega, prošao pored,<br />
ali ga nisam podržao? Da li<br />
sam osjetio dragost ka tome,<br />
da li sam viđena dobra dovom<br />
pospješio i potakao,<br />
podržao? Da li sam riječima<br />
izrekao podršku dobru, ...<br />
svojim mislima, da li sam<br />
kazao da sam u stanju i ja<br />
bih to dobro učinio?<br />
Koliko sam puta zgriješio,<br />
svjesno, a da li sam se iskreno pokajao?<br />
Da li sam iskren prema sebi, bračnom<br />
drugu svome, prema prijateljima, i ono<br />
najvažnije, prema Gospodaru svome?<br />
Koliko mi puta naumpadne smrt,<br />
kabur, ispit, proživljenje, Božiji sud, Džehennem?<br />
Susret s Poslanikom, sa Allahom,<br />
šta će biti s mene na Sudnjem danu?<br />
Zašto živim, zašto sve radim ovo<br />
što radim?<br />
Koliko je to samo pitanja, a odgovora<br />
malo, a i ono malo, nesigurno,<br />
nepotpuno, neuvjerljivo?<br />
4. januar - 22. safer<br />
6<br />
Ovog časa,<br />
brate, možemo<br />
pomoći jedan<br />
drugome i to<br />
će nam obojici<br />
iman povećati i<br />
učvrstiti, a sutra<br />
ću ja tebi reći<br />
ili ti meni: pusti<br />
me, ostavi me<br />
na miru, moram<br />
pregledati svoj<br />
iman, za sebe<br />
se borim, danas<br />
ti nisam od<br />
pomoći.<br />
Koliko boravim u džamiji i koliko<br />
vremena provedem u namazu?<br />
Koliko sam u društvu s Kur’anom?<br />
Kako se odnosim prema Kur’anu?<br />
Nisam li od onih za koje Poslanik,<br />
s.a.v.s., vapi Upravitelju svemira: “I<br />
narod moj Kur’an ovaj odbacuje.”<br />
Kako se odnosim prema sunetu<br />
Poslanika, šta znam o Poslaniku<br />
svome, da li bi me on uzeo za<br />
druga, da li bi se nečega postidio u<br />
društvu s njim, da li bi ga doveo u<br />
svoju kuću, da li bi on sjeo za sofru<br />
moju?<br />
Mnogo pitanja, odgovora malo.<br />
Velika su to i teška pitanja, na njih<br />
treba smjelo i odvažno odgovoriti.<br />
Moram razaviti svoje srce, pogledatI<br />
u njega, očistitI ga djelima, i<br />
onda ga brižno čuvati do časa smrti<br />
nepoznatog, do namaza kojeg neću<br />
klanjati, već će se meni<br />
klanjati, do kabura u koji<br />
će me spustiti, a onda mi<br />
leđa okrenuti, a mene ostaviti<br />
samo sa djelima mojim,<br />
sa imanom kojeg sam<br />
za života sabirao i gradio.<br />
I tada ću da brojim koliko<br />
sam njegovih ogranaka<br />
sakupio, a ovaj put se<br />
neću ni pitati koliko su<br />
oni vrijedni, valjani i ispravni<br />
da se iznesu pred<br />
Onoga koji samo najbolje<br />
i iskreno prima od robova<br />
Svojih.<br />
Ovog časa, brate,<br />
možemo pomoći jedan<br />
drugome i to će nam<br />
obojici iman povećati i<br />
učvrstiti, a sutra ću ja tebi<br />
reći ili ti meni: pusti me,<br />
ostavi me na miru, moram<br />
pregledati svoj iman,<br />
za sebe se borim, danas ti<br />
nisam od pomoći.<br />
Poslanik, s.a.v.s., nam<br />
išareti da je iman nešto<br />
najvrjednije, da se počinje<br />
graditi na temelju izgovaranja<br />
La ilahe illlellah, a<br />
da je njegov krov, njegova<br />
kruna, vrhunac, opet, La ilahe illlellah,<br />
ali sada potpuno drugačije od<br />
onog prvoga. Sada je to osjećajno,<br />
proživljeno, srcem izrečeno La ilahe<br />
illellah.<br />
I ne samo to, nego nam Poslanik,<br />
s.a.v.s., govori da iman gradimo od<br />
malih stvari, od onih iz naše blizine,<br />
od poslova koje svakodnevno radimo.<br />
Iman nije oaza u pustinji koju<br />
treba tražiti, iman je u tebi i meni,<br />
samo ga treba oživjeti. On je u<br />
mom i tvom ponašanju, samo treba<br />
ponašanje dotjerati pred ogledalom<br />
šehadeta.
Da li sam<br />
iskren prema<br />
sebi, bračnom<br />
drugu svome,<br />
Građevina imana<br />
prema<br />
prijateljima, i<br />
I vidi, Poslanik, s.a.v.s., ono najvažnije,<br />
nam otkriva još jednu tajnu<br />
imana, da za iman ne Gospodaru<br />
prema<br />
treba posebno vrijeme, već svome?<br />
da idući putem radi potrebe<br />
svoje dunjalučke, možeš naumpadne<br />
Koliko mi puta<br />
da gradiš i učvršćuješ svoju smrt,<br />
tvrđavu imana koja će te kabur, ispit,<br />
štititi od šejtanske najezde, proživljenje,<br />
ljudske zavisti i mržnje, od Božiji sud,<br />
džehnemskih vatrenih jezika.<br />
Kako to iman praviti i<br />
Džehennem?<br />
izdizati na putu, tako što ćeš<br />
uklonuti ono što smeta ljudima<br />
na putu.<br />
A kad iman poraste, preraste naše<br />
ovodunjalučke ciljeve, kad sve bude za<br />
Allaha i radi Njega, kad ahiret zasjeni<br />
dunjaluk, onda ne samo da ćemo<br />
sklanjati s puta ono što smeta, već<br />
ćemo i drugima to preporučivati.<br />
I u oba slučaja imana, kad ga zidamo<br />
i temeljimo, i kad on preraste u<br />
ideal i vodilju, vjernik ne smije biti od<br />
onih koji po putu prepreke stavljaju, i<br />
to bukvalno, ne rasipaju smeće i nekorisno<br />
po putu, niti metaforički ometaju<br />
put dobra i ciljeva koje muslimanske<br />
zajednice stavljaju sebi u obavezu.<br />
Zato, braćo u vjeri, počnimo ozbiljno<br />
da gradimo i temeljimo svoje vjerovanje<br />
– iman, jer s malim stvarima,<br />
predstavljajući islam, možemo zaslužiti<br />
veliku nagradu. A uz to, ne dopustimo<br />
sebi da budemo od onih koji koče puteve<br />
i staze imana, dobra, dobročinstva<br />
i projekata koji su od koristi<br />
islamu, muslimanima, imanu<br />
i nama samima.<br />
Put imana je dug, on traje<br />
od rođenja do smrti, i neko<br />
na njemu pruža prve korake<br />
danas, a neko sutra, neko po<br />
njemu kroči od rane mladosti,<br />
a neko se staračkim koracima<br />
uputi ka njemu. Sve su<br />
to opcije, prilike, a odluka je<br />
uvijek samo naša.<br />
Stanimo zajedno i<br />
odlučno na stazu imana, pa<br />
će Allah Uzvišeni otkloniti<br />
prepreke s tog puta, jer u džematu<br />
put imana postaje kraći, manje je prepreka,<br />
a rezultat i nagrada su mnogo<br />
veći.<br />
Mogu pretpostaviti tvoj odgovor<br />
brate, a moj glasi: pružam ti ruku imana<br />
i krećem stazom vjerovanja, budi<br />
uz mene, ja ću biti uz tebe, jer zajedno<br />
smo tu, u ovom vremenu i zajedno<br />
možemo izgraditi tvrđavu imana, a na<br />
kraju nas čeka Poslanik, s.a.v.s., ozarena<br />
lica, s peharom kevser vode da napoji<br />
žedne trudbenike koji srcima, tijelima,<br />
mislima i djelima hrle ka njemu<br />
– imamu imana.<br />
4. januar - 22. safer<br />
7
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
Mekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />
Pošast smutnje<br />
Hatib: Dr. Usama Hajjat<br />
Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />
Hvala Allahu, Svetome<br />
i Onome<br />
koji je čist od<br />
svakog nedostaka. Zahvaljujemo<br />
Mu se na nebrojenim<br />
blagodatima i svjedočimo da<br />
je samo On Bog, Koji druga<br />
nema, i da je naš velikan i<br />
vjerovjesnik, Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, Allahov<br />
rob i poslanik, vječiti<br />
uzor bogobojaznih i predvodnik<br />
čovječanstva. Bojte se<br />
Allaha i često se sjećajte dana<br />
kada će te pred Njega stati i<br />
kada vam neće nikakvo blago,<br />
a ni sinovi od koristi biti,<br />
samo će onaj koji Allahu srca<br />
čista dođe spašen biti. (Prijevod<br />
značenja, Eš-Šu’ara,<br />
88., 89.). Osnovna karakteristika<br />
razumom obdarenih,<br />
onih čija su srca ispunjena<br />
strahom od Allaha, i koji se<br />
u onome što rade rukovode<br />
jasnim uputama od Allaha,<br />
jeste da su maksimalno suzdržani<br />
i oprezni prema smutnjama<br />
(spletkama) svake vrste,<br />
a posebno smutnjama u<br />
vjeri. U tome im, prije svega,<br />
pomaže njihovo nepokolebljivo<br />
ubjeđenje i bezrezervno<br />
prihvatanje kur’anskih<br />
ajeta i Poslanikovih hadisa u<br />
kojima nas Uzvišeni Allah i Njegov Poslanik,<br />
jasno i nedvosmileno, upozoravaju<br />
na opasnosti smutnji, pojašnjavaju<br />
puteve i načine njihovog izbjegavanja i<br />
upućuju na ispravan stav u vremenima<br />
smutnje. Svojom eksplicitnošću i sveobuhvatnom<br />
porukom, u tom smislu,<br />
posebno se izdvajaju riječi Uzvišenog<br />
Allaha: I izbjegavajte ono što će dovesti do<br />
smutnje koja neće pogoditi samo one među<br />
vama koji su krivi, i znajte da Allah strašno<br />
kažnjava. (Prijevod značenja, 25.), a<br />
od hadisa, riječi Poslanika, sallallahu<br />
alejhi ve sellem: “Doći će vrijeme smutnji<br />
u kojima će onaj koji sjedi biti bolji<br />
od onoga koji stoji, onaj koji stoji od<br />
onoga koji ide, onaj koji ide od onoga<br />
koji žuri. Ko im se prepusti, upropastit<br />
će ga, a spasit će se samo onaj ko<br />
potraži sklonište (utočište).’’ (Buharija,<br />
3601., Muslim, 2886.). U drugom ha-<br />
Osnovna<br />
karakteristika<br />
razumom<br />
obdarenih,<br />
onih čija su<br />
srca ispunjena<br />
strahom od<br />
Allaha, i koji<br />
se u onome što<br />
rade rukovode<br />
jasnim uputama<br />
od Allaha,<br />
jeste da su<br />
maksimalno<br />
suzdržani i<br />
oprezni prema<br />
smutnjama<br />
(spletkama)<br />
svake vrste.<br />
disu Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, kaže: “Požurite<br />
sa dobrim djelima prije nego<br />
nastupe smutnje, koje će navirati<br />
kao tmine mrkle noći i<br />
u kojima će čovjek osvanuti<br />
kao vjernik, a omrknuti kao<br />
nevjernik, omrknuti kao<br />
vjernik, a osvanuti kao nevjernik,<br />
prodajući vjeru za<br />
prolazni dunjalučki užitak.’’<br />
(Muslim). Smutnja se, prema<br />
rječima Ibnul Kajjima,<br />
dijeli u dvije vrste: smutnja<br />
sumnje (finetu-š-šubuhat<br />
t),<br />
koja je opasnija, i smutnja<br />
strasti (prohtjeva, fitnetu-ššehevat).<br />
Mogu se, u isto vri-<br />
jeme, naći kod jedne osobe, a<br />
mogu biti odvojene. Sumnju<br />
uzrokuje nedovoljno poznavanje istine<br />
i pomanjkanje ispravnog znanja, a<br />
kada je, uz to, čovjekova namjera pokvarena<br />
i slijepo slijedi svoju strast, sve<br />
to će rezultirati velikom smutnjom i<br />
nesrećom. Ne pitaj šta bi se moglo desiti<br />
onome koji ima pokvarenu namjeru,<br />
i kojim gospodari njegova strast, a<br />
uz to je još i nedovoljno upućen i posjeduje<br />
skromno znanje o uputi s kojom<br />
je došao Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, on sigurno spada među one<br />
za koje je Uzvišeni Allah rekao: Reci ti<br />
Meni ko će uputiti onoga koji je strast<br />
svoju za boga svoga uzeo, onoga koga je<br />
Allah, znajući ga, u zabudi ostavio i sluh<br />
njegov i srce njegovo zapečatio, a pred oči<br />
njegove koprenu stavio? Ko će mu, ako<br />
neće Allah, na Pravi put ukazati? Zašto<br />
se ne urazumite? (Prijevod značenja, El-<br />
Džasije, 23.).<br />
Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj<br />
(Poslanikov mesdžid u Medini)<br />
Preporučeni način<br />
ukazivanja na mahane<br />
i nedostatke<br />
Hatib: dr. Abdul-Bari es-Subejti<br />
Preveo i sažeo: Amir Durmić<br />
Alah<br />
A<br />
se smilovao čovjeku koji mi<br />
Aukaže na moje nedostatke’’, ve-<br />
Aličanstvena je izreka koja u sebi<br />
nosi mnoge koristi i pouke, međutim, te<br />
poruke ne mogu dokučiti osim skromne i<br />
širokogrudne osobe koje se hrabro suočavaju<br />
sa ličnim manjkavostima i nastoje ih<br />
eliminirati. Bez obzira koliko pojedinac bio<br />
učen, plemenit ili ugledan, on pri sebi mora<br />
imati neke mahane: ‘’Ja ne pravdam sebe, ta<br />
duša je sklona zlu, osim one kojoj se Gospodar<br />
moj smiluje. Gospodar moj zaista prašta<br />
i samilostan je.” (Jusuf, 53.). Jedan od naših<br />
ispravnih prethodnika je kazao: “Kada kod<br />
svog brata muslimana primijetiš neku mahanu<br />
pa mu je prećutiš, prevario si ga, ako<br />
je kažeš nekom drugom, ogovorio si ga, a<br />
ako mu je kažeš direktno, ražalostiti ćeš ga.”<br />
“Kako onda da postupim?”, upita neko.<br />
“Upozori ga indirektno i spomeni mu to<br />
nenapadno u toku razgovora’’, odgovori on.<br />
Rekao je Uzvišeni: Od Gospodara vašeg dolaze<br />
vam dokazi, pa onaj ko ih usvaja - u svoju<br />
korist to čini, a onaj ko je slijep - na svoju štetu<br />
je slijep... (El-En’am, 104.). Kome Uzvišeni<br />
Allah želi dobro On mu ukaže na njegove<br />
mahane a onaj ko uoči svoje mahane takav<br />
je, uz Allahovu pomoć, na dobrom putu da<br />
ih se otarasi i za njih pronađe lijek. Svjesno<br />
zanemarivanje ličnih nedostataka i nemarnost<br />
u pokušajima da se oni eliminiraju,<br />
najbolji je pokazatelj da se radi o slaboj i<br />
labilnoj ličnosti pa i vrsti umišljenosti kod<br />
nje jer takva osoba sebe smatra potpunom<br />
i savršenom, što je stepen kojeg obični ljudi<br />
nikada ne mogu postići. Ukazivanje drugima<br />
na manjkavosti koje imaju pri sebi naša<br />
je obaveza, međutim, taj postupak ima svoja<br />
pravila i propise tako da onaj ko drugoga<br />
upozorava na određenu mahanu mora biti<br />
učtiv i pristojan, koristiti najljepše riječi i<br />
fraze, biti blag i izbjegavati bilo kakav vid<br />
grubosti u govoru i postupcima, uputiti<br />
savjet nasamo a ne u javnosti, indirektno<br />
upozoriti na problem jer je u tom slučaju<br />
šansa da se dotična osoba popravi daleko<br />
veća. S druge strane, opominjanje nekoga<br />
u javnosti pred drugim ljudima, gotovo<br />
sigurno biva shvaćeno kao uvreda i provociranje<br />
te vodi ka svađi i zahladnjenju<br />
odnosa. Međutim, na veliku žalost, veliki<br />
4. januar - 22. safer<br />
8
Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa<br />
Okretanje leđa islamu<br />
Ukazivanje<br />
drugima na<br />
manjkavosti<br />
koje imaju<br />
pri sebi naša<br />
je obaveza,<br />
međutim, taj<br />
postupak ima<br />
svoja pravila i<br />
propise tako da<br />
onaj ko drugoga<br />
upozorava<br />
na određenu<br />
mahanu mora<br />
biti učtiv i<br />
pristojan,<br />
koristiti<br />
najljepše riječi i<br />
fraze.<br />
broj nas odbija prihvatiti<br />
savjet i korigirati<br />
svoje nedolične<br />
postupke čak<br />
i onda kada na njih<br />
budemo upozoreni<br />
na najljepši i najprimjerniji<br />
način, i<br />
to od strane osoba<br />
koje nas iskreno vole<br />
i uvažavaju što ukazuje<br />
na našu slabost<br />
i nedostatak želje<br />
za priznavanjem<br />
vlastitih propusta.<br />
Musliman se prema<br />
svojim i tuđim mahanama<br />
mora odnositi<br />
na način kojeg jg<br />
je propisao Šerijat.<br />
Jedna od vrlo bitnih<br />
stvari o kojoj obavezno treba voditi računa<br />
jeste skrivanje svojih i tuđih mahana, uz<br />
veliku želju i trud za eliminiranjem istih i<br />
upućivanje Allahu dova da oprosti i nama<br />
i drugima. Rekao je Muhammed, s.a.v.s.:<br />
“Svima iz moga ummeta će biti oprošteno<br />
osim onima koji (svoje grijehe) javno iznose.<br />
U to spada i to da čovjek učini grijeh<br />
po noći kojeg je Uzvišeni Allah sakrio od<br />
drugih pa oni za njega nisu ni saznali, međutim,<br />
on se njime počne dičiti govoreći:<br />
‘Hej ti! Sinoć sam uradio to i to...’ Njegov<br />
Gospodar mu je (dotični grijeh) sakrio, a<br />
on otkriva ono što je Allah od drugih zaklonio.’’<br />
(Muslim). Fudajl b. Ijad je govorio:<br />
“Vjernik skriva tuđe mahane i (tu osobu)<br />
savjetuje, a munafik i grješnik grde i razglašavaju<br />
(tuđe mahane)’’. Rekao je jedan<br />
od naših ispravnih prethodnika: “Ponekad<br />
kod drugih uvidim nešto što prezirem, međutim<br />
o tome nikome ništa ne govorim jer<br />
se bojim da ću i ja time biti iskušan.’’ Rekao<br />
je drugi: “Govorili smo da je najgrješniji<br />
čovjek onaj koji najviše spominje grijehe i<br />
nedostatke drugih.’’ Također, jedan od njih<br />
je rekao: “Susreo sam ljude koji nisu imali<br />
(mnogo) mahana pa su počeli spominjati i<br />
prepričavati tuđe mahane a nakon toga su<br />
i drugi počeli spominjati njihove. Susreo<br />
sam i ljude koji su imali mnogo mahana,<br />
međutim, suzdržavali su se od toga da spominju<br />
i prepričavaju nedostatke drugih pa<br />
su i njihove mahane zaboravljene.’’<br />
Hatib: Muhammed Selim<br />
Preveo i sažeo: Esad Mahovac<br />
Allahov<br />
A<br />
Poslanik,<br />
Asallallahu alejhi ve<br />
Asellem, je rekao:<br />
“Islam ce nestajati jedan po<br />
jedan dio, kad se god koji dio<br />
izgubi, ljudi će se hvatati za<br />
sljedeći. Prvo što će nestati<br />
od islama je islamska vlast, a<br />
zadnje što će ostati od vjere je<br />
namaz.” Nema sumnje da ćemo se svi<br />
složiti da je, nažalost, mnogo toga od<br />
islama napušteno i zaboravljeno, ali je<br />
još žalosnije da ljudi ne žele zadržati te<br />
stvari, već se okreću od njih i slijede ono<br />
što dolazi iza toga. Nakon Osmanske države<br />
nestalo je i zadnjeg oblika suđenja<br />
po Allahovom zakonu, a do današnjih<br />
dana nestalo je još mnogo toga. Štaviše,<br />
poznajem čovjeka iz naše okolice koji<br />
uprkos svojih četrdesetak godina života<br />
nije ušao u Mesdžidu-l-aksa, izuzev jedanput<br />
kada je klanjao dženazu svome<br />
ocu, ali opet bez ijedne sedžde. Naravno,<br />
ovakvo stanje proizveli smo sami mi kako<br />
o tome govore mnogi kur’anski ajeti. U<br />
Bici na Uhudu Sa’d b. er-Rebi’a oporučio<br />
je ashabima da neće imati opravdanje<br />
ukoliko bude ugrožena sigurnost Poslanika,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, a među<br />
njima ima živo oko koje trepti. Ovoliki<br />
“Arapsko<br />
proljeće”<br />
nije odraz<br />
nečije gladi<br />
i neimaštine,<br />
nego želje da<br />
se uspostavi<br />
vjera i da se<br />
ljudima sudi po<br />
onome što je<br />
Allah objavio.<br />
strah i briga za islamskim vladarem<br />
bila je razumljiva jer su<br />
poznavali šta će se desiti ukoliko<br />
nestane onog ko će suditi<br />
po pravdi i istini. Njihova primjena<br />
islama bila je potpuna,<br />
pridržavali su se svakog djelića<br />
vjere svojim očnjacima i dosljedno<br />
su izvršavali sve što je<br />
od njih zahtijevano kao što su<br />
pokazali u pogledu zabrane<br />
alkohola. I njihove žene, ashabijke,<br />
nisu bile ništa manje<br />
primjerni muslimani od svojih muževa.<br />
Međutim, danas imamo muslimane koji<br />
klanjaju i poste, ali rade sa kamatom ili<br />
ne vode brigu o svojoj djeci i mnogo toga<br />
drugog.<br />
“Arapsko proljeće” nije odraz nečije<br />
gladi i neimaštine, nego želje da se uspostavi<br />
vjera i da se ljudima sudi po onome<br />
što je Allah objavio. Ljudi danas traže<br />
vladara poput dva Omera, radijallahu<br />
anhuma, ili Salahuddina, jer bez islamske<br />
vlasti nema blagostanja ma koliko se ljudi<br />
lijepo osjećali. Nažalost, mnogi su se zadovoljili<br />
samo plačem nad zemljom koju<br />
su naslijedili od ashaba i tabiina.<br />
Najvažnije što oporučujem sebi i<br />
ostalim muslimanima jeste namaz, jer on<br />
nas razdvaja od kufra i širka. Nakon toga<br />
oporučujem nam ostale stubove islama, a<br />
nakon toga Allah će nas pomoći kao što<br />
je pomogao muslimane prije nas.<br />
4. januar - 22. safer<br />
9
Bihać<br />
Humanitarna akcija “Konvoj za Siriju” u velikom zamahu<br />
Udruženje “Solidarnost” kao nosioc projekta<br />
“Humanitarni konvoj za Siriju”<br />
Uu suradnji sa partnerskim udruženjima poduzelo<br />
je niz aktivnosti sa ciljem afirmiranja<br />
i upoznavanja naše javnosti sa ovim projektom<br />
kao i sa stanjem sirijskih izbjeglica.<br />
U tom smislu za nepunih mjesec dana od<br />
pokretanja akcije realizirane su sljedeće aktivnosti:<br />
“Pored objavljivanja vijesti o pokretanju<br />
humanitarne akcije na našoj internestkoj<br />
stranici i stranicama naših partnerskih<br />
organizacija kao i drugih internet portala i<br />
pojedinih radio i TV kuća održane su dvije<br />
tribine u Zenici, te sastanci sa volonterima<br />
učesnicima u akciji. Prva tribina održana je<br />
22. decembra u subotu navečer na sijelu s<br />
video prezentacijom u džematu Poljice gdje<br />
su ciljano pozvani predstavnici: Udruženja<br />
“Knjiga izvor”, Asocijacije za afirmaciju humanih<br />
ideja AHI, Facebook grupe “Sadaka”,<br />
Udruženja “Selam” iz Zenice, džemata<br />
“Kočeva”, džemata “Poljice” i predstavnici<br />
dvije halke koje okuplja pj hafiz Husejinefendija<br />
Čajlaković. Ova tribina je<br />
pokazala velik interes prisutnih te<br />
je tražena druga tribina u organizaciji<br />
UG: AHI i domaćina IPF-a<br />
u Zenici. Druga tribina čiji je organizator<br />
Udruženje za afirmaciju<br />
humanih ideja AHI iz Zenice,<br />
moderator Midhat Kasap, učesnici<br />
Sirijac dr. Muhamed Kattae i<br />
prof. dr. Safvet Halilović te ispred<br />
Solidarnosti Ammara Šabić Langić<br />
bila je 28. decembra u Zenici”.<br />
Spomenuta tribina je emocionalno<br />
utjecala na sve prisutne a posebno izlaganje<br />
dr. Kattae koji je kao doktor mjesec<br />
dana boravio u izbjegličkim kampovima<br />
Sirijaca u Turskoj. Spomenute tribine rezultat<br />
su animacije velikog broja pojedinaca na<br />
zeničkom području. “Ogroman uspjeh ove<br />
akcije već sada jeste zainteresiranost građana<br />
i spremnost da sudjeluju u njoj te ovim<br />
putem izdvajamo neke od njih kao što su<br />
Mirsad Bajramović, Midhat Kasap, hafiz<br />
Halil Mehtić i Safvet Halilović, dr. Nihad<br />
Ribić. Dr. Nihad Ribić je jedan od izuzetno<br />
požrtvovanih volontera u ovoj akciji koji je<br />
pored odjela na kome radi animirao putem<br />
sindikata i prikupljanje donacija od svih<br />
zaposlenih u Kantonalnoj bolnici Zenica.<br />
Hafizi Mehtić i prof.dr. Halilović, te mnoge<br />
efendije u džematima Zenice dali su velik doprinos<br />
animaciji građana i podrške ovoj akciji.<br />
Mirsad Bajramović izrazio je spremnost da<br />
kao volonter Solidarnosti učestvuje u ovom<br />
projektu, nesebičnom požrtvovanošću prikupio<br />
je dosad preko 3.300 KM novčanih<br />
priloga i pored toga mnoge firme upoznao<br />
sa spomenutom akcijom i uputio ih da donacije<br />
uplate direktno na račun Solidarnosti.<br />
Spomenuti je obezbijedio skladišni prostor<br />
za slučaj prelaska na drugu fazu ove akcije, tj.<br />
sakupljanje pj j humanitarne pomoći. Poseban<br />
primjer je učitelj u Osnovnoj školi “Ćamil<br />
Sijarić” - Orahovica, Enes Lužić koji je uz<br />
pomoć učenika, mještana sela i dva imama<br />
obezbijedio kombi humanitarne pomoći –<br />
sve novo te novčane priloge od preko 1.000<br />
KM a od novogodišnjih paketića koji su iz<br />
Britanije stigli učenicima, djeca su donirala<br />
svako ponešto za djecu Sirije.<br />
Ciljevi akcije:<br />
1. Prikupiti i dostaviti humanitarnu pomoć<br />
za sirijske izbjeglice u Turskoj – Hataj, gdje<br />
se nalazi krizni štab IHH-a organizacije i veliki<br />
izbjeglički kamp.<br />
2. Pored toga da Bosna i Hercegovina<br />
bude dio konvoja koji 20. januara kreće iz<br />
Londona za Gazu (Palestina) i na taj način<br />
direktno odnijeti stanovnicima Gaze humanitarnu<br />
pomoć i novčana sredstva.<br />
3. Kako možeš pomoći i biti dio konvoja?<br />
Doniraj nešto od dole navedenog:<br />
1. novčana sredstva<br />
2. kamion, kombi, na 7- 8 dana – u obzir<br />
dolazi što veća nosivost<br />
3. gorivo<br />
4. budi vozač<br />
5. dole spomenute artikle<br />
-Šatore, deke, električne grijalice,<br />
žensko i muško donje rublje, dječije<br />
donje rublje, ženska odjeća,<br />
kapute, cipele, čizme, kape, rukavice,<br />
čarape, školski pribor, igračke,<br />
prehrambene artikle, higijenske<br />
potrepštine, sve za male bebe<br />
(Obavezno sve mora biti novo<br />
uvjet IHH-a organizacije kao primaoca<br />
pomoći). Rok za prijem<br />
donacija 15 januar.<br />
Novčani prilozi se prikupljaju na<br />
razne načine:<br />
Putem uplata građana na žiro račun<br />
Udruženja “Solidarnost” (ŽIRO RAČUN<br />
UDRUŽENJA “SOLIDARNOST”<br />
TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA d.d<br />
/ U KM. VALUTI: 186-000-1053170055<br />
transakcijski za Republiku Srpsku:<br />
186- 000-1096186063<br />
DEVIZNI: SWIFT code :TZBBBA22<br />
IBAN: BA391860001653170151<br />
sa naznakom “za konvoj Sirija” ili “za konvoj<br />
Gaza”)<br />
Novčani prilozi se skupljaju i putem humanitarnih<br />
štandova ispred trgovačkih centara<br />
koje su organizirali aktivisti “Solidarnosti”<br />
u Bihaću i Cazinu. Uskoro na ovaj način<br />
počinje prikupljanje donacija u Travniku,<br />
Tuzli i Sarajevu. Dosad prikupljena novčana<br />
sredstva kako na žiro račun Udruženja<br />
“Solidarnost” kao i kod naših partnerskih<br />
oganizacija i volontera orijentaciono iznose<br />
oko 20.400 KM i 1.080 €.<br />
Više informacija o humanitarnoj akciji<br />
Konvoj za Siriju “Razumijemo vašu patnju<br />
i bol” te volonterima kojima se možete javiti<br />
u slučaju da odlučite pomoći možete naći na<br />
linku<br />
http://www.solidarnost-bosnia.com/<br />
index.php?option=com_content&<br />
view=articl e&id =602:humanitar<br />
ni-konvoj-za-siriju-razumijemo-vaupatnju-i-bol&catid=50:trenutniprojekti&Itemid=136<br />
SBK<br />
Svjetski bošnjački kongres<br />
Sa<br />
odlaskom<br />
2012. godine<br />
Bošnjaci su<br />
dobili još jednu<br />
važnu organizaciju.<br />
Naime,<br />
29. decembra,<br />
u Sarajevu je u<br />
svečanom ambijentu<br />
održana Izborna skupština i<br />
prvo zasjedanje Svjetskog bošnjačkog<br />
kongresa. Time su Bošnjaci cijelog<br />
svijeta dobili krovnu organizaciju,<br />
koja će obuhvatiti svu bošnjačku<br />
energiju radi očuvanja i afirmacije<br />
bošnjačkog nacionalnog identiteta.<br />
Za prvog predsjednika izabran je<br />
Mustafa Cerić, predsjednik Skupštine<br />
SBK-a Muamer ef. Zukorlić, sekretar<br />
Skupštine Ekrem Tucaković, potpredsjednici<br />
SBK-a Haris Hromić, Mirza<br />
Šabić, Mevlida Serdarević, predsjednik<br />
Izvršnog vijeća SBK-a Mirsad<br />
Čaušević, te 30 članova Senata<br />
SBK-a. Kongresu je prisustvovalo 275<br />
učesnika iz svih dijelova svijeta i svih<br />
sfera života. Osnivanje Svjetskog bošnjačkog<br />
kongresa proteklo je svečano<br />
i uz velika obećanja i očekivanja. U<br />
svom prvom obraćanju predsjednik<br />
Mustafa Cerić je rekao: “Ovo je naša<br />
zemlja, mi smo Bošnjaci, govorimo<br />
svoj jezik i ne bojimo se nikoga osim<br />
Boga. Od danas, mi Bošnjaci, hoćemo<br />
da pokažemo svoju odanost naciji<br />
čuvajući kroz to svoju vjeru. Bošnjaci<br />
moraju biti nedvosmisleni u zahtjevu<br />
da imaju sve što imaju i druge nacije<br />
na Balkanu i u Evropi. Umjesto lažne<br />
priče da nema BiH bez ovih ili onih,<br />
Bošnjaci moraju shvatiti da nema<br />
BiH bez Bošnjaka niti Bošnjaka bez<br />
BiH. Ova zemlja pripada onima koji<br />
istinski vole njene ljude, narode, vjere,<br />
kulture, rijeke i planine”. Na svečanoj<br />
ceremoniji osnivanja Svjetskog bošnjačkog<br />
kongresa, na licima prisutnih<br />
delegata moglo se vidjeti zadovoljstvo<br />
jer su svjedočili jednom tako važnom<br />
procesu bošnjačkog samoorganiziranja.<br />
U razgovoru sa mnogim učesnicima<br />
ove svečanosti stekli smo utisak<br />
da svi očekuju da će Svjetski bošnjački<br />
kongres uraditi mnogo na zaštiti i<br />
promociji naših nacionalnih interesa.<br />
Čestitamo osnivačima i članovima<br />
osnivanje Svjetskog bošnjačkog kongresa<br />
i nadamo se da će ova organizacija<br />
i njeni lideri ispuniti očekivanja<br />
svih dobronamjernih Bošnjaka i<br />
Bošnjakinja.<br />
4. januar - 22. safer<br />
11
Busovača<br />
Federalni mediji ne vole<br />
izvještavati o zločinima<br />
nad Bošnjacima u srednjoj<br />
Bosni<br />
prisutvu velikog broja prijatelja,<br />
rodbine i građana iz doline<br />
U<br />
Lašve, nakon 19 godina od stravičnog<br />
ubistva, 15.11.2012. godine<br />
dostojanstveno, uz vjerski obred,<br />
pokopani su posmrtni ostaci Pezer<br />
Abdulaha (55 god.), Zatagić Amela<br />
(18 god.) i Pezer Sabahudina (17<br />
god.) Dženaza je klanjana u mjesnom<br />
haremu Lončari, dijelu džemata<br />
Putiš nadomak Busovače.<br />
Abdulaha, Amela i Sabahudina<br />
pripadnici HVO-a su 16. 4. 1993.<br />
g. u selu Nadioci (općina Vitez)<br />
zvjerski mučili i ubili. Nakon toga<br />
zapalili su njihova tijela, a potom i<br />
zakopali blizu mjesta ubistva. U želji<br />
da ovu tužnu i (ne)svakidašnju<br />
bošnjačku dženazu u svojim programima<br />
barem kao vijest prenesu i<br />
vodeće medijske kuće u BiH lokalni<br />
imam Nedim ef. Klisura pozvao<br />
je njih 7, međutim… O tome nam<br />
Nedim ef. kaže: “U zadnja dva dana<br />
sam kontaktirao sedam domaćih tv<br />
kuća (FTV, BHT1, FACE TV, TV1,<br />
HAYAT, RTV ZENICA, NTV IC<br />
KAKANJ) od kojih niti jedna nije<br />
našla za shodno da napravi prilog<br />
o ovome užasnom zločinu nad<br />
Bošnjacima srednje Bosne, jedino<br />
se dan kasnije odazvao IC Kakanj<br />
kako bi tu priču zabilježio, barem<br />
kao vijest.” Nažalost, ovaj slučaj vjerodostojno<br />
oslikava stanje u našim<br />
medijima. Izvještavanje o zločinima<br />
nad Bošnjacima nije popularna<br />
tema, a da je riječ o, ne daj Bože, zločinima<br />
koje su počinili Bošnjaci ili<br />
da je neko pobio tri psa u Busovači<br />
pobrojani mediji bi sigurno poslali<br />
svoje novinarske ekipe na teren.<br />
SAD<br />
Širenje islamofobije<br />
neminovno vodi ka činjenju<br />
zločina nad muslimanima<br />
Širenje islamofobije neminovno vodi<br />
ka zločinu. Mi u Bosni i Hercegovini<br />
smo se uvjerili u istinitost ove teze kroz<br />
slučaj Magdija Dizdarevića. Magdi<br />
Dizdarević je bio žrtva islamofoba i raširene<br />
islamofobije u Mostaru i Bosni<br />
i Hercegovini. Sličan zločin dogodio<br />
se ovih dana u Americi, tačnije u New<br />
Yorku, gdje je jedan tridesetjednogodišnja<br />
žena u podzemnoj željeznici gurnula<br />
muškarca i izazvala njegovu jg trenutačnu<br />
smrt. Žena ubica se zove Erika<br />
Menendez. Nakon što je uhapšena rekla<br />
je da je gurnula muslimana i da se<br />
ne kaje jer mrzi muslimane i Indijce.<br />
Beograd<br />
Crvena zvezda bi u 2013. godini mogla<br />
Cda dobije jakog sponzora, jačeg čak i<br />
Cod “Gasproma”. U pitanju je “Al Dahra”,<br />
uspešna kompanija iz Abu Dabija, koja se<br />
bavi proizvodnjom i distribucijom poljoprivrednih<br />
proizvoda, pišu beogradski mediji<br />
pozivajući se na izvore iz Crvene zvezde.<br />
“Kontakt sa Arapima ostvarili su prvi<br />
potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar<br />
Vučić i ministar finansija Mlađan Dinkić<br />
tokom posjete Emiratima u oktobru. Tada<br />
su sa šeikom Mohamedom bin Zajedom<br />
el- Nahjanom, koji je poznat kao veliki<br />
zaljubljenik u sport, dogovorili posjetu<br />
Beogradu”. Kompanija “El Dahra” bavi se<br />
agrikulturom, a zainteresirana je za ulaganje<br />
i investicije u Srbiji. Ova moćna firma<br />
“Gurnula sam muslimana pod voz jer<br />
mrzim Indijce i muslimane od napada<br />
na Blizance 2001.”, kazala je Erika<br />
Menendez policiji. Erika Menendez je<br />
proizvod islamofoba kao što je američka<br />
jevrejka Pamela Geller, koja je<br />
finansirala postavljanje islamofobičnih<br />
reklama u podzemnim željeznicma u<br />
New Yorku. Koliko luđaka dnevno<br />
čita Pameline islamofobične poruke i<br />
tako se pune mržnjom prema islamu i<br />
muslimanima? Širenje islamofobije se<br />
mora zaustaviti. Prvi korak ka zločinu<br />
nad muslimanima je širenje mržnje<br />
prema islamu.<br />
Hoće li Arapi postati gospodari četničkog fudbalskog<br />
bastiona Crvene zvezde<br />
već godinama uspješno posluje u Egiptu, gp<br />
Namibiji, Pakistanu, Španiji, Sudanu i<br />
SAD. Srbiju su izabrali kao idealno područje<br />
za ovaj dio Evrope. Arapi bi za ulaganje<br />
u Crvenu zvezdu trebali u vlasništvo<br />
da dobiju 10 poljoprivrednih kombinata<br />
u Srbiji i postanu većinski vlasnici u<br />
korporaciji PKB, koja raspolaže sa preko<br />
20.000 hektara zemlje i 27.000 grla stoke.<br />
Beogradski mediji navode da će, u slučaju<br />
definitivnog uspostavljanja saradnje, stadion<br />
Crvene zvezde sasvim sigurno promijeniti<br />
ime u “Al Dahra stadion”. “Još samo<br />
parking za kamilu da obezbijedimo“,<br />
našalio se potpredsjednik p<br />
Crvene zvezde<br />
Nebojša Čović u kratkom obraćanju be-<br />
ogradskim medijima.<br />
4. januar - 22. safer<br />
12
Dodikov politički mentor otkriva šta je Zlatko Lagumdžija dogovorio sa Miloradom Dodikom<br />
Nenad Kecmanović otkrio da je Zlatko Lagumdžija pristao na tiho<br />
vraćanje značajnih nadležnosti sa državnog na nivo Republike Srpske<br />
Nakon sklapanja političkog dogo-<br />
Nvora između Zlatka Lagumdžije i<br />
NMilorada Dodika u javnosti je nastupila<br />
žustra rasprava o tome šta je to Lagumdžija<br />
toliko važno dao Miloradu Dodiku da je<br />
ovaj odbacio ponudu SDA. Ovih dana je<br />
konačno došao pravi, istiniti odgovor na<br />
navedene dileme. Nenad Kecmanović,<br />
politički mentor Milorada Dodika, čovjek<br />
koji efikasno usmjerava<br />
Dodika, otkrio je ovih<br />
dana kakav je to politički<br />
poklon dao Zlatko<br />
Lagumdžija Miloradu<br />
Dodiku i Republici<br />
Srpskoj. Razrađujući<br />
Zenica<br />
Pas koji voli gristi gume<br />
edan neimenovani zeničanin proteklih<br />
Jdana J poslao je pismo redakciji portala<br />
Jwww.zenicablog.com. Ovo zanimljivo pismo<br />
prenosimo u cjelosti. “Iako naslov liči<br />
onom poznatom: “Pas koji je volio vozove”,<br />
priča je potpuno drugačija. Svako jutro između<br />
6.30 i 7 sati ovaj pas koji je stalno<br />
nastanjen u Radakovu skupa sa još dva<br />
psa (jednim bež boje i jednim crnim nešto<br />
debljim) kreće prema centru<br />
grada. Kao da idu na plaćeni<br />
posao tako se uredno pojavljuju<br />
na nekoliko mjesta u gradu.<br />
Nerijetko im je prva stanica<br />
uključenje na magistralni put<br />
u pravcu Sarajeva. Tu presreću<br />
teze o onome šta čeka Republiku Srpsku u<br />
2013. godini Nenad Kecmanović je upozorio<br />
na brojne opasnosti, na one opasnosti<br />
koje bi mogle anulirati postignute značajne<br />
političke uspjehe. “U takvoj atmosferi<br />
i politički uspesi, kao što su aranžmani sa<br />
Lagumdžijom i Čovićem, kojim su tiho<br />
vraćene značajne nadležnosti RS, tumače<br />
se kao neuspesi”, zaključuje Kecmanović.<br />
Dakle, Dodik je našao<br />
pravog čovjeka za sprovođenje<br />
svoje velikosrpske<br />
politike čija glavna<br />
parola je “manje Bosne<br />
i Hercegovine više<br />
Republike Srpske”.<br />
auta koja usporavaju na uključenju j i love<br />
njihove gume i blatobrane. Često se već<br />
na prvom proširenju na magistrali mogu<br />
vidjeti zaustavljena vozila sa probušenim<br />
gumama. Sljedeća omiljena “čeka” im je<br />
na Kamberovića polju na uključenju preko<br />
puta tržnog centra Džananović. Tu su i<br />
moja desna guma i desni blatobran nastradali<br />
prije dvadesetak dana. Šteta oko 400<br />
KM. Prema kasnijim saznanjima šteta koju<br />
su u posljednjih godinu dana napravili se<br />
mjeri desetinama hiljada maraka. Siguran<br />
sam da policija, udruženje<br />
“Šapa” i odgovorni iz Općine<br />
znaju za problem ali ga ne rješavaju.<br />
Ako ne mogu ukloniti<br />
sve pse sa ulica, red bi bio da se<br />
pobrinu bar za ove koji napadaju<br />
ljude i imovinu”.<br />
Foto polumjeseca<br />
Večer Kur’ana, Kakanj 31.12.2012.: Kakanjci su Novu godinu<br />
dočekali učenjem Kurana<br />
Ludi polumjesec<br />
Zoran Ašanin: Hamdija<br />
Pozderac i Džemal Bijedić na<br />
Golom otoku angažirali 350<br />
ustaša i 50 mladomuslimana<br />
za stražare<br />
Zoran Ašanin, predsjednik<br />
Udruženja Golootočana Srbije<br />
izjavio je za beogradski list Press da<br />
su nekadašnji komunistički funkcioneri<br />
iz BiH za čuvare na Golom<br />
otoku angažirali bivše ustaše i mlade<br />
muslimane! On je ustvrdio da<br />
je Hamdija Pozderac bio jedan od<br />
glavnih u toj priči, a da je za dovođenje<br />
ustaša na Goli otok bio zadužen<br />
Džemal Bijedić! U intervjuu za<br />
Press RS, Ašanin otkriva da je upravo<br />
Bijedić, zajedno sa Vladimirom<br />
Rolovićem, crnogorskim komunistom<br />
koji je kasnije postao ambasador<br />
SFRJ u Švedskoj, 350 notornih<br />
ustaških zlikovaca i 50 tzv.<br />
Mladomuslimana odveo u manastir<br />
Dobrićevo kod Trebinja, gde<br />
su ih natjerali da umjesto smrtne<br />
kazne ili odlaska na doživotnu robiju<br />
prihvate “dil” da budu čuvari<br />
na Golom otoku. U zamjenu,<br />
dobili su najviše do deset godina<br />
robije. “Ti rehabilitovani zločinci<br />
su učestvovali u prvom masovnom<br />
ubistvu logoraša. Kad je organizovan<br />
prvi “topli zec”, odnosno prinudni<br />
prolazak zatvorenika kroz<br />
špalir batinaša, ubili su 17 ljudi!<br />
Tom masakru su lično svedočili<br />
komunistički generali i funkcioneri<br />
Jovo Kapičić, Džemal Bijedić i<br />
Vladimir Rolović”, kaže Ašanin.<br />
4. januar - 22. safer<br />
13
Analiza<br />
Šta nam donosi 2013.?<br />
Nek’ nam je Bog na pomoći!<br />
Prema ranijim najavama u<br />
2013. godini dogodit će<br />
se brojni važni društvenopolitički<br />
procesi i nekoliko<br />
kriza. Rekonstrukcija<br />
Federacije Bosne i<br />
Hercegovine i popis<br />
stanovništva izdvajaju se<br />
kao najbitniji procesi koji će<br />
se dogoditi u ovoj godini.<br />
A kada su u pitanju krize,<br />
tu smo potpuno sigurni da<br />
će Bosna i Hercegovina u<br />
ovoj godini biti suočena<br />
sa velikom ekonomskom<br />
krizom (Federacija Bosne i<br />
Hercegovine nalazi se pred<br />
možda jednom od najtežih<br />
godina u ekonomskim<br />
smislu, jer se u 2013. godinu<br />
već ušlo sa budžetskim<br />
deficitom od čak 418<br />
milijuna maraka.). Nažalost,<br />
neće nas zaobići ni brojne<br />
političke krize u kojima se<br />
naša država konstantno<br />
nalazi od proteklih općih<br />
izbora koji su održani 2010.<br />
godine<br />
i Hercegovini svake godine se događa<br />
i previše važnih političkih procesa.).<br />
Rekonstrukcija Federacije Bosne i Hercegovine<br />
i popis stanovništva izdvajaju<br />
se kao najbitniji procesi koji će se dogoditi<br />
u ovoj godini. A kada su u pitanju<br />
krize, tu smo potpuno sigurni da<br />
će Bosna i Hercegovina u ovoj godini<br />
biti suočena sa velikom ekonomskom<br />
krizom (Federacija Bosne i Hercegovine<br />
nalazi se pred možda jednom od<br />
najtežih godina u ekonomskim smislu,<br />
jer se u 2013. godinu već ušlo sa<br />
budžetskim deficitom od čak 418 milijona<br />
maraka. Ništa nije bolja situacija<br />
u manjem BiH entitetu i državi BiH.).<br />
Nažalost, neće nas zaobići<br />
ni brojne političke krize u<br />
kojima se naša država konstantno<br />
nalazi od proteklih<br />
općih izbora koji su održani<br />
2010. godine.<br />
Rekonstrukcija Federacije<br />
BiH<br />
S druge strane,<br />
bošnjačka<br />
intelektualna<br />
elita, osim<br />
časnih<br />
pojedinaca,<br />
se ponaša<br />
kao “kameni<br />
spavač”.<br />
Bošnjačke<br />
pametne glave<br />
mudro šute<br />
i drže se po<br />
strani i na taj<br />
način ostavljaju<br />
prostor raznim<br />
špekulantima.<br />
Popis stanovništva je za<br />
nas Bošnjake historijska šansa<br />
da potvrdimo svoj identiet<br />
i da na to pitanje konačno<br />
stavimo tačku. Iako ima<br />
mnogo problema po ovom<br />
pitanju, nadamo se da će<br />
Bošnjaci pozitivno odgovoriti<br />
na ovaj izazov. Međutim,<br />
kada je u pitanju najava početka<br />
rekonstrukcije Federacije Bosne i Hercegovine,<br />
pa i nekih dijelova Republike<br />
Srpske, tu je situacija potpuno p drukčija<br />
i sa puno opasnih neizvjesnosti. Što se<br />
tiče nas Bošnjaka rješenje ovog važnog<br />
pitanja nije moglo doći u gore vrijeme.<br />
Bošnjačko društveno-političko biće<br />
potpuno je slomljeno i razbijeno na paramparčad<br />
tako da se nemamo čemu<br />
nadati, odnosno zbog našeg isuviše<br />
slabog stanja možemo očekivati samo<br />
ono najgore.<br />
Taj proces već je uveliko počeo i<br />
to od onog trenutka kada je američki<br />
ambasador u Bosni i Hercegovini Patrik<br />
Mun krajem prošle godine<br />
javno obznanio da su<br />
Amerika i Europa spremile<br />
akciju rekonstrukcije Federacije<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
“Ambasador SAD-a u BiH<br />
Patrick Moon, kao gost panela<br />
na Univerzitetu u Washingtonu,<br />
najavio je da će<br />
početkom naredne godine<br />
sa nevladinim sektorom i lokalnim<br />
partnerima započeti<br />
razgovor o rekonstrukciji<br />
Federacije Bosne i Hercegovine<br />
s ciljem da bude što efikasnija,<br />
manje birokratska i<br />
u svrsi razvoja i prosperiteta<br />
svojih građana”. Konkretna<br />
implementacija najave<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Ništa nije tako loše, da ne bi<br />
moglo biti i gore! Ova mudra<br />
izreka mogla bi se upotrijebiti<br />
kao najbolji komentar kako<br />
smo prošli u protekloj, 2012. godini i<br />
šta nas očekuje u već tekućoj 2013. godini.<br />
Prema ranijim najavama u 2013.<br />
godini dogodit će se brojni važni društveno-politički<br />
procesi i nekoliko kriza<br />
(U ovoj našoj čudnoj zemlji Bosni<br />
4. januar - 22. safer<br />
14
ambasadora Patrika Muna izražena je<br />
kroz objavljivanje u domaćim medijima<br />
raznih mapa sa ucrtanim novim<br />
linijama teritorijalne rekostrukcije Federacije<br />
Bosne i Hercegovine i jednog<br />
dijela Republike Srpske. Jednostavno<br />
rečeno, ova tema postaje sve prisutnija<br />
u domaćoj javnosti. Međutim, najjači<br />
znak početka implementacije onoga<br />
što je najavio ambasador Patrik Mun,<br />
odnosno početka procesa rekonstrukcije<br />
Federacije Bosne i Hercegovine i<br />
dijela Republike Srpske jeste panika<br />
koju trenutno pokazuje Milorad Dodik<br />
i njegovi politički saradnici i mentori.<br />
Milorad Dodik je sve do jučer ponosno<br />
govorio kako je sredio strance<br />
i kako mu danas ne može niko ništa.<br />
Na tu temu je čak pričao i viceve. Međutim,<br />
ovih dana Milorad Dodik pokazuje<br />
sve znake panike i straha. Jasno<br />
je da on zna šta se iza bosanskih brda<br />
valja. Prije nekoliko dana izjavio je da<br />
su stranci upumpali ogromne novce<br />
u Republiku Srpsku namijenjene za<br />
njegovo uklanjanje sa političke scene<br />
Bosne i Hercegovine. “Raspolažem<br />
informacijama da je ovdje ušlo 10 miliona<br />
dolara da bi se podržale razne<br />
nevladine organizacije. Govori se o<br />
nekom ‘proljeću’ i ovdje”, naveo je Dodik.<br />
Predsjednik je za Večernje novosti<br />
rekao da zna veoma precizno ko distribuira<br />
pare, kome i sa kojim ciljem, te<br />
napomenuo da se vrše pritisci na medije,<br />
pokušava da se napravi atmosfera<br />
ulice, nemira. “Naravno, cilj je jedan:<br />
skloniti Dodika. Dovesti marionete.<br />
Isprazniti Srpsku. Oduzeti<br />
joj sve nadležnosti”, naveo<br />
je Dodik.<br />
I dok Milorad Dodik<br />
pokreće svu svoju mašineriju<br />
u zaštitu svoje Republike<br />
Srpske i zauzima povoljne<br />
startne pozicije pred početak<br />
tako važnog političkog procesa<br />
kao što je rekonstrukcija<br />
Federacije Bosne i Hercegovine,<br />
bošnjački političari i intelektualci<br />
uopće se ne bave<br />
ovom važnom temom. Kao<br />
da se ništa ne događa. Mogao<br />
bi se steći pogrešan dojam da<br />
su Bošnjaci već odavno spremni<br />
na sve izazove. Nažalost,<br />
istina je potpuno drukčija.<br />
Bošnjaci kameni spavači<br />
Kao što smo već istaknuli,<br />
početak procesa rekonstrukcije<br />
Federacije Bosne i<br />
Hercegovine i dijela Republike<br />
Srpske, za nas Bošnjake,<br />
dolazi u najgore moguće<br />
vrijeme. Bošnjačku politiku<br />
danas predstavljaju komunisti<br />
Zlatka Lagumdžije i graditelj<br />
tornjeva po Bosni i Hercegovini<br />
Fahrudin Radončić. Njih dvojica su<br />
nam do sada prezentirali sav svoj izdajnički<br />
arsenal. Ako se oni budu pitali<br />
Federacija Bosne i Hercegovine će se<br />
rekonstruirati isključivo na štetu Bošnjaka.<br />
Nažalost, Bošnjaci danas nema-<br />
Bošnjačku<br />
politiku danas<br />
predstavljaju<br />
komunisti<br />
Zlatka<br />
Lagumdžije<br />
i graditelj<br />
tornjeva<br />
po Bosni i<br />
Hercegovini<br />
Fahrudin<br />
Radončić. Njih<br />
dvojica su<br />
nam do sada<br />
prezentirali sav<br />
svoj izdajnički<br />
arsenal.<br />
Stranka<br />
demokratske<br />
akcije bi<br />
mogla biti ta<br />
vjerodostojna<br />
politička<br />
opcija, ali<br />
nažalost na<br />
čelu ove<br />
stranke nalazi<br />
se čovjek koji<br />
guši svaki<br />
mogući hajr<br />
koji pokreću<br />
manje rangirani<br />
vrijedni<br />
politički<br />
predstavnici<br />
SDA.<br />
ju vjerodostojnu političku<br />
opciju, opciju koja bi se mogla<br />
suprotstaviti neželjenim<br />
scenarijima rekonstrukcije<br />
Federacije BiH. Stranka demokratske<br />
akcije bi mogla<br />
biti ta vjerodostojna politička<br />
opcija, ali nažalost na<br />
čelu ove stranke nalazi se<br />
čovjek koji guši svaki mogući<br />
hajr koji pokreću manje<br />
rangirani vrijedni politički<br />
predstavnici SDA. Zaključak<br />
se sam nameće. Ako budemo<br />
zavisili od bošnjačkih<br />
političara teško nam se piše.<br />
S druge strane, bošnjačka<br />
intelektualna elita, osim časnih<br />
pojedinaca, se ponaša<br />
kao “kameni spavač”. Bošnjačke<br />
pametne glave mudro<br />
šute i drže se po strani<br />
i na taj način ostavljaju prostor<br />
raznim špekulantima.<br />
Ozbiljnost i odlučnost<br />
međunarodne zajednice da<br />
ove godine implementira<br />
svoj model teritorijalno-političke<br />
rekonstrukcije Bosne<br />
i Hercegovine, ekonomska<br />
kriza u koju smo već odavno<br />
upali i koja će, po procjeni stručnjaka,<br />
ove godine tek pokazati svoje zube, sve<br />
naše slabosti i brojni drugi izazovi koji<br />
nas neočekivano vrebaju nameću zabrinjavajući<br />
odgovor na pitanje šta nas<br />
čeka u 2013. godini. Nek’ nam je Bog<br />
na pomoći!<br />
4. januar - 22. safer<br />
15
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Ideologij deologija genocida nad Bošnjacim<br />
ošnjacima<br />
Iza velikodržavnih projekata Srbije<br />
i Hrvatske stoji ideja genocida<br />
nad Bošnjacima, a iza opstanka<br />
Bošnjaka stoji ljudsko pravo na<br />
život i dostojanstvo<br />
Piše: Fatmir Alispahić<br />
Svaki genocid, pa tako i genocid<br />
Snad Bošnjacima, temeljen je na<br />
ideološkim konstruktima mržnje<br />
i uvjerenja da određeni narod treba pobiti,<br />
raseliti ili raznaroditi. A kako je činjenje<br />
genocida uvijek čin kolektivnog zločina,<br />
kojeg izvode organizirane vojne snage, to<br />
podrazumijeva i mehanizme pripremep<br />
kolektivne svijesti za činjenje zločina. Šta<br />
je to što je pripremilo kolektivno srpstvo<br />
za činjenje i toleriranje genocida nad<br />
Bošnjacima? Koji su to mehanizmi putem<br />
kojih je genocidizam prema Bošnjacima<br />
izdignut na nivo svesrpskog nacionalnog<br />
interesa?<br />
Koliko god se u slučaju velikosrpske<br />
genocidne agresije nastojao zločin<br />
individualizirati – a što nije bio slučaj sa<br />
odgovornošću njemačke države i društva<br />
za holokaust - mi nemamo pravo previdjeti<br />
činjenice koje svjedoče da je srpsko<br />
društvo, oličeno u srpskim institucijama<br />
(a ne srpskim pojedincima!), projektovalo<br />
genocid nad Bošnjacima. U djelovanju<br />
Udruženja književnika Srbije, Srpske pravoslavne<br />
crkve, napose, Srpske akademije<br />
nauka i umjetnosti, nema nikakvog individualizma,<br />
već se radi o institucionalnoj<br />
projekciji genocida. A ta projekcija je<br />
putem medija dolazila do kritične mase<br />
Srba koji su postali spremni da čine ili<br />
podržavaju genocid nad Bošnjacima, ili da<br />
o njemu šute.<br />
Odgajanje genocida<br />
Velikosrpska ideja genocida nad Bošnjacima<br />
ima desetine hiljade pisanih tragova,<br />
i ne radi se o nečemu što je nacionalistički<br />
košmar u glavi nekog primitivnog<br />
zločinca, već jer riječ o dokumentima iza<br />
kojih već gotovo 170 godina stoje najumniji<br />
Srbi i najvažnije srpske institucije.<br />
Ideološka maternica ovih pisanih tragova<br />
bila je u “Načertaniju” Ilije Garašanina<br />
iz 1844. i u “Srbi svi i svuda” Vuka Karadžića<br />
iz 1849., potom “Homogena Srbija”<br />
Stevana Moljevića iz 1941., napose, u<br />
Memorandumu Srpske akademije nauka<br />
i umjetnosti iz 1986. godine. Ovi dokumenti<br />
su obrazovali i nadgrađivali ideološku<br />
mrežu plana za “sve Srbe u jednoj<br />
državi”, koji podrazumijeva negaciju Bosne<br />
i Hercegovine i njenog najbrojnijeg<br />
naroda. Ovi politički tekstovi imali su<br />
književnu, doživljajnu podršku, naročito<br />
u Njegoševom “Gorskom vijencu” i<br />
u djelima Ive Andrića. A ta<br />
fascinacija Andrića Njegošem<br />
najbolje se očituje u Andrićevom<br />
eseju “Njegoš kao tragični<br />
junak kosovske misli”, o kome<br />
je znameniti Muhsin Rizvić zapisao<br />
sljedeće: “(...) A izostanak<br />
razlikovanja i izuzimanja<br />
slavenskih muslimana iz toga<br />
historijskog kompleksa Turaka<br />
kao porobljivača i neprijatelja,<br />
i njihovo podrazumijevanje pod<br />
turskim nacionalnim imenom,<br />
značilo je nametanje ‘turske<br />
kosovske krivice’ i na njihova<br />
leđa i političku prijetnju prema<br />
savremenim Bošnjacima, njihovo<br />
izuzimanje iz srpskojugoslovenske<br />
zajednice, i stavljanje<br />
izvan ljudskih prava i zakona.”<br />
Kao što su časopisi poput<br />
crnorukaškog “Piemonta” iz<br />
1915. pripremili javnost za<br />
zločine nad Bošnjacima nakon<br />
Prvog svjetskog rata, tako<br />
su i časopisi poput “Srpskog<br />
glasa”, koji je od 1938. izdavao<br />
Srpski kulturni krug,<br />
trasirali ideologiju Četničkog ravnogor-<br />
skog pokreta, a time i genocid nad Bošnjacima.<br />
Te tragove ideologije genocida<br />
moguće je pratiti i u četničkim listovima<br />
“Vidovdan” i “Ravna Gora”.<br />
Ako prikrivanje zločina znači njegovo<br />
toleriranje, a time i podstrekavanje, onda<br />
je odnos komunista prema genocidu nad<br />
Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu u<br />
cijelosti bio neka vrsta odgajanja zločinca,<br />
ali i odgajanja žrtve. Znamo da je ubijeno<br />
103.000 Bošnjaka, ili 8,1 odsto od ukupne<br />
populacije, čime su Bošnjaci narod<br />
koji je, nakon Jevreja, procentualno najviše<br />
stradao u Drugom svjetskom ratu.<br />
Ali, izuzev usmenih predanja, Bošnjaci<br />
nisu mogli ništa saznati o svome stradanju,<br />
jer genocid nad Bošnjacima ne samo<br />
da nije tekstualiziran u vladajućoj historiji,<br />
već se budno vodilo računa da bude<br />
prekriven šutnjom i zaboravom. A jedan<br />
od načina da se zatre bošnjačko sjećanje<br />
Valja primijetiti<br />
da su i<br />
velikosrpska i<br />
velikohrvatska<br />
propaganda,<br />
uz naklonost<br />
međunarodnog<br />
faktora, dugo<br />
uspijevali<br />
projicirati<br />
krivu sliku<br />
o karakteru<br />
rata u Bosni i<br />
Hercegovini.<br />
i osjećanje identiteta bio je progon bošnjačkih<br />
intelektualaca. Progoni Bošnjaka<br />
u komunističkom periodu će se nastaviti<br />
specijalnom vrstom rata, tako što će bošnjački<br />
komunisti, za račun velikosrpske<br />
ideologije, progoniti bošnjačku inteligenciju,<br />
kao što je slučaj sa procesom 1983.<br />
godine. U cijelom toku jugoslovenskog<br />
vremena mogu se čitati oblici<br />
negacije bošnjačke, a time i<br />
bosanske posebnosti, koji su<br />
praćeni represivnim pritiscima.<br />
Sjećamo se afere oko eseja Muhameda<br />
Filipovića “Bosanski<br />
duh u književnosti – šta je to”<br />
iz 1967. godine. Čini se da su<br />
pripreme za najtragičniju etapu<br />
genocida nad Bošnjacima<br />
od 1992. do 1995. počele sa<br />
ustanovljavanjem onih propagandnih<br />
konstrukcija koje će<br />
koristiti velikosrpski sistem 90-<br />
tih godina.<br />
Sa objavljivanjem antimuslimanske<br />
knjige “Parergon”,<br />
u nastavcima, u Oslobođenju,<br />
počev od 6. avgusta 1979.,<br />
komunističkog književnika<br />
Derviša Sušića, u kojoj on i<br />
po vjerskim i historijskim osnovama<br />
stigmatizira Islamsku<br />
zajednicu, bit će promovirana<br />
ona velikosrpska politika<br />
problematiziranja svega muslimanskog,<br />
a na kojoj će se u<br />
narednoj deceniji pripremati<br />
ambijent za genocid nad Bošnjacima.<br />
Sušić to, naravno, nije mogao znati, ali<br />
kada sa historijske distance posmatramo<br />
kontinuitet velikosrpske antimuslimanske<br />
propagande, onda uočavamo da je taj proces<br />
započet sa “Parergonom”. Kako piše<br />
Smail Balić, u “Parergonu” je - “globalno<br />
uloga hodža (muslimanskih duhovnika)<br />
prikazana opasnom i protudržavnom”, a<br />
upravo je to onaj obrazac oko kojeg će velikosrpska<br />
propaganda ubjeđivati domaću<br />
i međunarodnu javnost u nužnost srpske<br />
odbrane od “panislamista”.<br />
Bilo je to vrijeme kada su se bošnjački<br />
autori oprezno upuštali u polemike sa<br />
eksponentima komunističkog režima, pa<br />
u tom svjetlu treba cijeniti reakciju Hilme<br />
Neimarlije na pojavljivanje “Parergona”,<br />
koju je objavio već u septembru 1979., u<br />
glasilu Islamske zajednice Preporod. Evo<br />
jednog znakovitog citata: “Samo objavljivanje<br />
‘Parergona’, međutim, prethodno je<br />
4. januar - 22. safer<br />
16
najavljeno kao što nikada valjda nije najavljen<br />
neki prilog u ‘Oslobođenju’. Pored<br />
više krupnih i udarnih najava u samom<br />
‘Oslobođenju’, Sušićev feljton je izreklamiran<br />
na TV, Radio-Sarajevu, te drugim<br />
listovima. (...) Tako po slovu ‘Parergona’<br />
ispada da su vjerske vođe i uglednici muslimana<br />
u ovim krajevima još od turskog<br />
vremena bili budale, pljačkaši i izdajnici<br />
muslimanskog naroda, a naša islamska<br />
prošlost ništa drugo do carstvo mraka i gluposti.<br />
A po logici takve ocjene i ne može<br />
slijediti drugo nego da ti vjerski ljudi nisu<br />
uopće sposobni za djela pozitivnog moralnog<br />
i ljudskog važenja i za Sušića je stoga,<br />
pridavanja značaja rezoluciji El-Hidaje, u<br />
kojoj su predstavnici Ilmije digli svoj glas<br />
protiv ustaških zločina, obični šovinizam.”<br />
U to vrijeme Tito se zatekao u Bugojnu<br />
i na televiziji izjavio – “da mu je<br />
rečeno da postoji jedna grupa koja radi<br />
na razbijanju bratstva i jedinstva i da se<br />
sa njom treba energično obračunati”. Slijede<br />
godine izmišljanja “panislamizma” i<br />
“fundamentalizma” u Bošnja ka, a s ciljem<br />
da se pokaže kako je to ideologija oko<br />
koje se nastoji stvoriti “etnički čista” Bosna<br />
i Hercegovina. U Beogradu je objavljena<br />
knjiga Miroljuba Jevtića pod naslovom<br />
“Džihad kao moderni rat” u kojoj<br />
se islam prikazuje kao opasnost za Evropu.<br />
U beogradskim, ali i zagrebačkim<br />
novinama, objavljuju se nevjerovatne<br />
konstrukcije, o tzv. zelenoj transferzali<br />
koja treba da ide od Slavonskog Broda<br />
do Teherana. Valja reći da je jedan dio<br />
bošnjačkih intelektualaca raskrinkavao<br />
ovo bezumlje, poput Mustafe Imamovića<br />
koji u svom eseju o panislamizmu, objavljenom<br />
u “Odijeku” 1982., superiorno<br />
ismijao ove optužbe. Već iduće godine,<br />
kada je otvoren montirani tzv. sarajevski<br />
proces protiv Alije Izetbegovića i ostalih,<br />
vidjelo se da će medijske izmišljotine o<br />
“panislamizmu” odnositi i konkretne<br />
žrtve. Uslijedit će 1987. afera “Agrokomerc”,<br />
kao povod za rušenje najistaknutijeg<br />
bošnjačkog političara tog vremena<br />
Hamdije Pozderca, koji je nakon podnesene<br />
ostavke na funkciju predsjednika<br />
Komisije za promjene Ustava SFRJ (koja<br />
je branila avnojevske granice) i funkciju<br />
podpredsjednika Predsjedništva SFRJ<br />
(sljedeći predsjednik Jugoslavije bio bi<br />
Pozderac) - pod nejasnim okolnostima<br />
umro u aprilu 1988. godine<br />
Dok su optuženi u tzv. sarajevskom<br />
procesu još bili u zatvoru, a na poziciji<br />
ideološke istine živjela konstrukcija<br />
o “zelenoj transferzali”, u Srbiji su se<br />
počele buditi njegoševske i andrićevske<br />
projekcije prošlosti. A u toj prošlosti<br />
bosanski muslimani, tako oklevetani<br />
za “fundamentalizam”, za ambiciju da<br />
stvore etnički čistu Bosnu i Hercegovinu,<br />
automatski su percipirani kao Turci<br />
iz srpske mitologije, oni koji hoće da<br />
ponovo podjarme Srbe i srpstvo.<br />
Genocidno srpstvo<br />
U narednih nekoliko godina,<br />
nakon Memoranduma<br />
SANU, struktuirat će se, u<br />
politici i u JNA, na medijima<br />
i u kulturi, vladajući sloj<br />
ideoloških istomišljenika koji<br />
agresivno kadrovski čiste i velikosrpskom<br />
projektu prilagođavaju<br />
sistem moći. Demonstracija<br />
moći te velikosrpske<br />
transformacije dogodit će se<br />
28. juna 1989. na Gazimestanu,<br />
na obilježavanju 600.<br />
godišnjice Kosovske bitke,<br />
odakle je Slobodan Milošević<br />
poručio: “Šest vekova posle<br />
Kosovske bitke, ponovo smo<br />
u bitkama. One nisu oružane,<br />
mada ni takve nisu isključene”. U kontekstu<br />
oživljavanja kosovskog mita, i guranja<br />
Bošnjaka u panislamistički kontekst, iz<br />
kojeg će da ugnjetavaju “srpske starosjedioce”,<br />
ova prijetnja oružanim bitkama<br />
odzvonila je kao prijetnja Bošnjacima.<br />
Tih godina događaju se osvećenja crkava,<br />
otkopavanja masovnih grobnica iz<br />
Drugog svjetskog rata po Bosni i Hrvatskoj,<br />
sve je u znaku agresivnog insistiranja<br />
da su Srbi u svakom momentu žrtve, i u<br />
ratu, i u miru, i u Jugoslaviji, gdje ne žive<br />
na jedinstvenom prostoru, pa su ugnjetavani<br />
od hrvatskog ustaštva i bošnjačkog<br />
Hrvatski<br />
predsjednik<br />
Tuđman je u<br />
više navrata<br />
ponovio da<br />
je Hrvatska<br />
“predziđe<br />
kršćanstva”,<br />
čime je<br />
nastojao da<br />
hrvatsku<br />
agresiju<br />
opravda<br />
navodnom<br />
odbranom<br />
Evrope od tzv.<br />
militantnog<br />
islama.<br />
“panislamizma”. U organizaciji<br />
Srpske pravoslavne crkve, uz<br />
prisustvo državnih tv kanala,<br />
u jesen i zimu 1990., iz sedmice<br />
u sedmicu otvarane su<br />
nove jame (Žitomislići, Prebilovci,<br />
Pandurica, Jagodnjača, i<br />
dr.), vađene i šlafuom sapirane<br />
kosti, a javnost je sve to pratila<br />
kao centralnu vijest državnih<br />
tv kanala. Vrhunac neukusa<br />
bio je kada se vladika Filaret<br />
s lobanjom u ruci pojavio na<br />
televiziji i ispričao kako je to<br />
lobanja jedne srpske djevojčice<br />
kojoj su muslimani pred<br />
majkom odsjekli glavu. Da se<br />
radilo o velikosrpskom marketingu<br />
govori i podatak da su se<br />
u jednu od jama, u jamu Golubnik,<br />
u decembru 1990., spustili čelnici<br />
SDS-a Radovan Karadžić, Nikola Koljević<br />
i nacionalisitčki slikar Milić od Mačve.<br />
Kao poseban događaj u nastavcima<br />
organizirano je nosanje kostiju kneza Lazara<br />
po Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ivan<br />
Stambolić piše da je “bilo je jasno da te<br />
procesije izazivaju i uznemiravaju sve one<br />
koji nisu Srbi, pa i one Srbe koji su svesni<br />
kuda sve to vodi, ali koji su ostajali nemi”,<br />
te dodaje:<br />
“Ta kampanja protiv Bošnjaka kulminaciju<br />
je doživjela u drugoj polovini 80-<br />
tih, posebno u istupima srbijanskih pisaca<br />
4. januar - 22. safer<br />
17
i orijentalista. Vuk Drašković, koji je svojim<br />
romanom “Nož” zazivao osvetu nad<br />
“Turcima”, u predvečerje genocida govorio<br />
je o “bjesomučnoj ofanzivi netolerantnog<br />
islama u Bosni, Kosovu, Sandžaku i<br />
Hercegovini”, o “militantnom islamskom<br />
fundamentalizmu”, o “povampirenju<br />
šerijatske tradicije”, o “strategiji džihada”,<br />
čiji je cilj “formiranje islamske države na<br />
Balkanu”. Predstavljao je Bošnjake kao<br />
“nenarod”, kao “Srbe koji su prešli na islam”,<br />
te se otvoreno zalagao za stvaranje<br />
tzv. velike Srbije. A kako je u velikosrpskom<br />
pojmovniku trebala da izgleda ta<br />
tzv. velika Srbija najbolje ilustrira izjava<br />
Mirka Jovića, vođe paravojne organizacije<br />
“Beli orlovi”, koji je rekao da su oni –<br />
“zainteresovani za kršćansku, pravoslavnu<br />
Srbiju, bez džamija i nevernika”. Nije li u<br />
ovakvim propagandnim preporukama odgovor<br />
na masovno i organizirano rušenje<br />
džamija i objekata Islamske zajednice na<br />
teritoriji pod kontrolom Vojske Republike<br />
Srpske?!<br />
Jedan od prominentnijih velikosrpskih<br />
intelektualaca tog vremena Dragoš<br />
Kalajić, izjavio je da Bošnjaci “ne pripadaju<br />
porodici naroda”, jer su “pustinjskog<br />
porijekla”. Pri tome s bošnjačke<br />
strane nije postojao nikakav konkretan<br />
povod da bi se ovakve masmedijske<br />
uvrede mogle tumačiti kao neka reakcija,<br />
izuzev ako to nije bila reakcija na spoznaju<br />
da se ta tzv. velika Srbija mora suočiti<br />
sa bosanskom državnošću i bošnjačkom<br />
samobitnošću. Kalajić je poslije izjavljivao,<br />
poput hrvatskog predsjednika<br />
Franje Tuđmana, “da srpski narod u<br />
Bosni i Hercegovini, braneći svoju slobodu<br />
od islamske opasnosti, brani takođe<br />
Evropu i Evropljane”. U beogradskim<br />
medijima su se pojavljivale konstrukcije<br />
da Njemačka pomaže formiranje “islamske<br />
tvrđave usred Evrope”, u kojoj će<br />
biti “zbrisani Srbi”, a čime se nastojala<br />
uspostaviti populistička emotivna paralela<br />
prema nacističkim zločinima nad<br />
Srbima u Drugom svjetskom ratu. No,<br />
ove propagandne konstrukcije nisu bile<br />
nekotrolisani izljev ludosti i ekstremizma,<br />
već rezultat sistema, a o čemu svjedoči i<br />
podrška vodećeg glasila JNA “Narodne<br />
armije”, koja je u jednoj analizi tvrdila<br />
da “Muslimani namjeravaju formirati<br />
islamsku državu, koja bi navodno obuhvatala<br />
Bosnu i Hercegovinu, južnu Srbiju<br />
(Kosovo), Makedoniju, Grčku, Bugarsku<br />
i Albaniju”.<br />
Kao što su srpski književnici (Dobrića<br />
Ćosić, Vuk Drašković, Antonije Isaković,<br />
Vojislav Lubarda, Matija Bećković,<br />
Brana Crnčević i drugi), okupljeni oko<br />
Udruženja književnika u Francuskoj 7 i<br />
SANU, imali svoju ulogu u podstrekavanju<br />
genocida nad Bošnjacima, tako su i<br />
srpski orijentalisti bili zaduženi da objasne<br />
kako su muslimani u u Bosni ostaci jedne<br />
strane civilizacije. Darko Tanasković kaže<br />
da postoji “ekonomski, diplomatski<br />
i posebno demografski<br />
džihad”, uperen i protiv Balkana<br />
i protiv zapadne Evrope,<br />
a iz čega proizilazi da je genocid<br />
način da se zaustavi taj “demografski<br />
džihad”. Miroljub<br />
Jevtić ide još dalje pa predviđa<br />
da će “Muslimani formirati<br />
srednjovjekovnu državu”, jer<br />
su po njemu “nesposobni za<br />
koegzistenciju”.<br />
Srpska pravoslavna crkva je<br />
bila glavno duhovno uporište<br />
platformi koja je kreirana na<br />
relaciji SANU – Udruženje<br />
književnika Srbije. Nije tu bilo<br />
nikakve mimikrije ili prenesenih značenja,<br />
jer se otvoreno govorilo da su Bošnjaci<br />
strano tijelo u Bosni, a “Srbi starosjedioci”.<br />
Konkretno, patrijarh Pavle je propovijedao<br />
da su Bošnjaci “stigli sa otomanskim<br />
osvajačima”, te da sada žele obespraviti<br />
kršćane. Ustvrdio je da “Kur’an propovijeda<br />
sveti rat kao sredstvo za proširenje<br />
vjere”. Zvorničko-tuzlanski episkop Vasilije<br />
je prepoznao opasnost: “Mi Srbi vrlo<br />
dobro znamo da za jedan određeni dio<br />
Muslimana vrijedi pravilo: što više ubiju<br />
nevjernika, bliži su nebesima”. Dragan<br />
Terzić, glavni i odgovorni urednik “Pravoslavlja”,<br />
je pisao da bosanski Srbi “ne žele<br />
da žive u džamahiriji i da bi oni pod vlašću<br />
mudžahedina imali isti status koji imaju<br />
hrišćani u islamskim zemljama, tj. bili bi<br />
robovi, što su već iskusili tokom petovekovne<br />
islamske okupacije”.<br />
Već 15. oktobra 1991, lider bosanskih<br />
Srba Radovan Karadžić je najavio<br />
mogući nestanak jednog naroda, kao<br />
ishod navodne antisrpske bošnjačke politike,<br />
a što je genocid nad Bošnjacima<br />
legitimiralo kao svršen čin, bez krivice.<br />
Dotad je dominantna većina Srba bila<br />
inficirana velikosrpskom propagandom<br />
i vjerovanjem kako je suverenitet Republike<br />
Bosne i Hercegovine okvir za “panislamsku<br />
državu”, zbog čega Srbi imaju<br />
U djelovanju<br />
Udruženja<br />
književnika<br />
Srbije, Srpske<br />
pravoslavne<br />
crkve, napose,<br />
Srpske<br />
akademije<br />
nauka i<br />
umjetnosti,<br />
nema nikakvog<br />
individualizma,<br />
već se radi o<br />
institucionalnoj<br />
projekciji<br />
genocida.<br />
pravo da se brane od Bošnjaka<br />
kao “pustinjskog naroda”, koji<br />
su svakako u Bosnu “stigli sa<br />
otomanskim osvajačima”.<br />
Za razliku od velikosrpske<br />
genocidne agresije, velikohrvatska<br />
agresija na Bosnu i Bošnjake<br />
nije imala historijsku genezu,<br />
već se izrodila kao plan<br />
prvog hrvatskog predsjednika<br />
Franje Tuđmana, koji je sa<br />
srbijanskim predsjednikom<br />
Slobodanom Miloševićem, u<br />
Karađorđevu, marta 1991.,<br />
dogovorio podjelu Bosne i<br />
Hercegovine. No, velikohrvatska<br />
agresija je iz Beograda<br />
preuzela one islamofobijske propagandne<br />
obrasce, u kojima su Bošnjaci, zbog svoje<br />
islamske vjeroispovijesti, predstavljani kao<br />
strano tijelo i opasnost za Evropu. Hrvatski<br />
predsjednik Tuđman je u više navrata<br />
ponovio da je Hrvatska “predziđe kršćanstva”,<br />
čime je nastojao da hrvatsku agresiju<br />
opravda navodnom odbranom Evrope od<br />
tzv. militantnog islama. Valja primijetiti<br />
da su i velikosrpska i velikohrvatska propaganda,<br />
uz naklonost međunarodnog<br />
faktora, dugo uspijevali projicirati krivu<br />
sliku o karakteru rata u Bosni i Hercegovini.<br />
U osnovi ovog problema je nespremnost<br />
prevashodno srpske elite, a djelomično<br />
i hrvatske, da prihvate nacionalnu i<br />
vjersku posebnost bošnjačkog naroda, čiji<br />
je opstanak uslovljen opstankom Bosne i<br />
Hercegovine, jednako kao što je opstanak<br />
Bosne i Hercegovine uslovljen opstankom<br />
Bošnjaka. Taj prostor uzajamnosti je apsolutno<br />
tijesan za velikosrpsku i velikohrvatsku<br />
ideju, i za ekstremističko nastojanje<br />
da se u bošnjačkom vjerskom identitetu<br />
nađe opravdanje za negaciju bosanske<br />
državne i bošnjačke narodne posebnosti.<br />
Jedno isključuje drugo, s tim što iza velikodržavnih<br />
projekata Srbije i Hrvatske<br />
stoji ideja genocida nad Bošnjacima, a iza<br />
opstanka Bošnjaka stoji ljudsko pravo na<br />
život i dostojanstvo.<br />
4. januar - 22. safer<br />
18
Društvo<br />
Promovirana knjiga Huseina Tokića<br />
Jugoslovenstv<br />
ugoslovenstvo kao sh agresija<br />
Ako Au Bosni i Hercegovini<br />
Apostoji posljednje mjesto<br />
Au kome bi se moglo o jugoslovenstvu<br />
govoriti kao o agresiji,<br />
onda je to Tuzla, u kojoj od 1944. pa<br />
do danas nije došlo do demokratskih<br />
promjena, jer jedna partija ovim “bosanskim<br />
Staljingradom” vlada bezmalo<br />
70 godina u kontinuitetu, i ta partija<br />
sije smutnju u pogledu poistovjećivanja<br />
jugoslovenstva i bosanstva, a što<br />
je velikosrpska teza po kojoj bi se Bosna<br />
i Hercegovina trebala raspasti kao<br />
i Jugoslavija. Upravo u toj cr(k)venoj<br />
Tuzli priređena je promocija knjige<br />
pjesnika i publiciste Huseina Tokića,<br />
pod naslovom “Jugoslovenstvo kao sh<br />
agresija”. Tokić je inače povremeni saradnik<br />
glasila Islamske zajednice Preporod,<br />
dgdje je i objavio nekoliko eseja<br />
koje donosi u ovoj knjizi. Promotori su<br />
bili književnici Mirsad Mustafić i mr.<br />
Fatmir Alispahić. Mustafić se osvrnuo<br />
na genocidnu ideju u djelima Njegoša<br />
i Ive Andrića, a Alispahić je predstavio<br />
najvažnije akcente iz svoje recenzije.<br />
Knjiga o odbrani bosanskog duha<br />
U Evropi ne postoji narod, poput<br />
Bošnjaka, koji je toliko sudbinski ovisan<br />
od političkih tokova i znakova, a da<br />
je toliko politički obespismenjen, mlohav<br />
i trohav. Otud se politička publicistika<br />
u Bošnjaka doima kao subverzija<br />
u kulturalnim tokovima, gdje je odveć<br />
nametnuta zakonomjernost po kojoj je<br />
stupanj političke i svake druge izgubljenosti<br />
Bošnjaka ovisan od stupnja njihove<br />
političke nepismenosti. Za političku<br />
publicistiku Huseina Tokića niko nije<br />
zainteresiran, pa ni sam bošnjački narod,<br />
koji je (pre)odgojen da vjeruje kako<br />
je imanje stava konflikt za rogatim, pa<br />
je mudrije ići krajem i gledati pridase.<br />
Husein Tokić se upravo bavi analizom<br />
sistema koji je proizveo bošnjačku autodestrukciju,<br />
kao krajnji produkt tog<br />
stoljetnog velikosrpskog genocidnog<br />
nastojanja da se zatre trag bošnjačkom<br />
postojanju. To nestajanje jednog naroda<br />
i jedne zemlje danas se realizira principom<br />
samosagorijevanja, a što podrazumijeva<br />
ignoriranje ili stigmatiziranje autora,<br />
poput Huseina Tokića, koji ukazuju<br />
kako je genocid nad Bošnjacima složen<br />
i ustrajan sistem velikosrpskog, ali i<br />
velikohrvatskog, zločinačkog pothvata.<br />
Husein Tokić je jedan od onih autora<br />
koji se u periodici pojavljuju povremeno,<br />
sa radovima čija se smisaona<br />
struktura toložila, zrila, tesala, da bi<br />
u jednom momentu bila pretočena u<br />
tekst. Zbog toga se Tokićevi politički<br />
eseji doimaju zgusnuti, uprkos širini<br />
znakova i uglova iz kojeg se određena<br />
tema promatra. Husein Tokić nije<br />
poslom vezan za pisanu riječ, ali je već<br />
dvadesetak godina publicistički aktivan,<br />
u onoj mjeri koja njemu pogoduje<br />
da se s vremena na vrijeme oglasi i zabilježi<br />
svoja istraživanja i promišljanja.<br />
Takav ritam ostavlja mu mogućnosti<br />
da mnoge pojave vidi temljitije,<br />
i drukčije, a što njegove<br />
tekstove čini posebnim.<br />
U rukopisu pod naslovom<br />
“Jugoslovenstvo kao<br />
sh agresija” Husein Tokić<br />
objavljuje deset srodnih političkih<br />
i kulturalnih eseja,<br />
koji nastupaju kao cjelina u<br />
odnosu na mehanizam jugoslovenskog<br />
odgajanja genocida<br />
nad Bošnjacima. Za<br />
Tokića je “jugoslovenstvo”<br />
tek kamuflaža srboslavenske<br />
genocidne suštine, koja se<br />
muslimanskoj merhametli<br />
svijesti prikazuje kao utočište<br />
i zaštita.<br />
U eseju “Njegoš, jugoslovenstvo<br />
i krv”, Tokić u širokom historijskom<br />
luku, od agrarnih reformi putem kojih<br />
je otimana bošnjačka zemlja, do genocida<br />
u Drugom svjetskog ratu u kojem<br />
je pobijeno između osam i deset posto<br />
bošnjačkog naroda, razmatra Njegoševu<br />
genocidnu poetiku, involviranu u<br />
tri jugoslovenske etape, od kojih ona<br />
posljednja nastupa bez maski i ograda.<br />
Tekst koji je objavljen u periodici 1992.<br />
Tokić dopisuje kroz formu “bilješki i<br />
dopuna”, kritički razmatrajući činjenicu<br />
da se “Bošnjaci ni do danas nisu naučno<br />
odredili spram Njegoševe fašističke<br />
platforme”.<br />
U eseju markesovskog naslova “Batal<br />
u bosanskom sahatu”, Husein To-<br />
Upravo u toj<br />
cr(k)venoj<br />
Tuzli priređena<br />
je promocija<br />
knjige pjesnika<br />
i publiciste<br />
Huseina Tokića,<br />
pod naslovom<br />
“Jugoslovenstvo<br />
kao sh<br />
agresija”.<br />
kić piše potaknut licemjerjem j ratnih<br />
pregovora u Ženevi, i uočava obrazac<br />
koji će bosansku stvarnost pratiti bezmalo<br />
dvije decenije poslije, a to je onaj<br />
šablon o “tri zaraćene strane”, gdje je<br />
“najveći krivac onaj tko se bije sa dvije”.<br />
Tekst je pisan u februaru 1993. i zanimljivo<br />
je pratiti sa koliko je lucidnosti<br />
autor još tada uočio dvoličnost hrvatske<br />
politike prema BiH i Bošnjacima.<br />
On navodi čitav niz ilustracija koje pokazuju<br />
ružan odnos prema bošnjačkoj<br />
žrtvi i bosanskoj tragediji, što u cjelini<br />
ima dimenziju “političkog prostituisanja<br />
oko pomoći BiH”. I u ovom tekstu<br />
se uočava Tokićevo umijeće organizacije<br />
materijala - da o jednoj temi<br />
piše iz različitih uglova, sa mnoštvom<br />
ilustracija i malih digresija, što tekstu<br />
daje ekspresionistički ritam, u skladu<br />
sa neizvjesnim ratnim vremenom.<br />
U tekstu sa nadnaslovom “Nad<br />
odrom jugoslovenstva”, i<br />
pod naslovom “Kraj ubijanja<br />
Bosne”, dolazi do izražaja<br />
autorova eruditivnost,<br />
poznavanje mnoštva historijskih<br />
činjenica, odakle proizilazi<br />
taj slojevit i dubinski<br />
pogled na problem koji se<br />
obrađuje. Tokić piše o državotvnornoj<br />
genezi Bosne<br />
i Hercegovine, o preplitanju<br />
historijskog kontinuiteta sa<br />
različitim interesima koji su<br />
podupirali opstojnost bh.<br />
državnosti, te razobličava<br />
tezu o “ničijoj BiH (koja je)<br />
trebala opstojati u političkom<br />
smislu kao ideološka potvrda jugoslovenskog<br />
internacionalizma”.<br />
U četvrtom eseju pod naslovom<br />
“Tito i Bošnjaci”, Husein Tokić se bavi<br />
fenomenom bošnjačke opsjednutosti<br />
kultom ličnosti jugoslovenskog predsjednika<br />
Tita, i to kroz jednu suptilnu<br />
ironiju (“Da nije bilo Jože bošnjački<br />
narod ne bi znao šta je fašizam ni antifašizam”<br />
i “da nije bilo njega ne bi bilo<br />
ni Bosne ni Muslimana”, niti bi Muslimani<br />
eto završili škole...). On se zalaže<br />
za nepristrasnu valorizaciju Titove uloge<br />
spram Bosne i Bošnjaka, te otvara<br />
nekoliko pitanja koja bacaju drukčije<br />
svjetlo ne samo na kompletan period<br />
Titove vladavine, već i na tu bošnjačku<br />
opsjednutost iluzijom jednakopravnosti,<br />
koja se u doticaju sa realnošću i<br />
činjenicama očitava, u najmanju ruku,<br />
kao mentalni problem.<br />
Naredna dva eseja, pod naslovom<br />
“Tito i bošnjačka šizofrenija”, odnosno,<br />
“Bošnjački pogled unazad: Odgovor<br />
bratu A. Kos-ovcu”, djeluju kao razrada<br />
ili nastavak prethodnog. U prvom<br />
4. januar - 22. safer<br />
19
tekstu se čak ponavljaju i kompletne<br />
rečenice iz prethodnog (“Da je Tito<br />
priznao Bošnjačku-Bosansku naciju sa<br />
historijskim faktima ove bi ekspoziture<br />
vjerovatno i nestale za perioda njegove<br />
apsolutističke vladavine.”). Tokićeva<br />
poruka je ista – da je Tito na račun Bosne<br />
i Bošnjaka mirio, a zapravo držao u<br />
mirovanju, dva velikodržavna projekta.<br />
Drugi tekst je polemički odgovor<br />
na reakciju koja je u savremenim titoističkim<br />
krugovima u Sarajevu izazvana<br />
tekstom “Tito i bošnjačka šizofrenija”<br />
(2005.). Autor nam se predstavlja kao<br />
osebujan polemičar, koji vješto aludira<br />
na “kosovsko” (kontraobavještajna<br />
služba JNA) porijeklo odbijanja da se<br />
titoizam i jugoslovenizam uoče kao negativni<br />
faktori u bosanskom razvoju i<br />
bošnjačkoj opstojnosti. Tokić analizira<br />
jugoslovenstvo kao sredstvo za anacionalizaciju<br />
BiH, koja je zahvatila samo<br />
Bošnjake, kod kojih su – “danas prisutni<br />
recidivi jugoslovenstva u formi<br />
bošnjačke nacionalne šiozofrenije”. Tokić<br />
inspostira jednu novu tezu - da je<br />
Titovo jugoslovenstvo sve jugoslovenske<br />
narode vratilo sebi, i ojačalo unutar<br />
svojih okvira (npr. “Jugoslovenstvo je<br />
vratilo crnogorskom Crnogorce.”), a<br />
da je Bošnjake raspršilo u anacionalna<br />
i ateistička bespuća. Autor kritički posmatra<br />
insistiranje na zakonomjernosti<br />
između jugoslovenstva i bosanstva, te<br />
nedvosmisleno poručuje da su – “bosansko<br />
društvo, Bošnjaci i Bosanska<br />
Država stariji od svih formi jugoslovenstva,<br />
pa i Titinog”. Ujedno, Tokić<br />
razmatra te zamjene teza i poturanja<br />
optužbi da je - biti protiv jugoslovenstva,<br />
ili komunizma, isto što<br />
i biti protiv antifašizma. Za<br />
njega su “komunizam i fašizam<br />
i ideološki antifašizam<br />
ortodoksne forme vladavine<br />
bizantizma”. Tokićeva poenta<br />
je u diferencijaciji “ideološkog<br />
antifašizma”, onoga<br />
koji je korišten za tovljenje<br />
titoističkog, jugoslovenskog<br />
režima, u odnosu na izvorni<br />
antifašizam u Bošnjaka i u<br />
bosanskog društva.<br />
I u narednom tekstu,<br />
ponajdužem u ovoj knjizi,<br />
u kome se bavi Ivom Andrićem,<br />
Tokić piše o odnosu<br />
između jugoslovenstva<br />
i bosanstva. On veli da se<br />
“jugoslovenstvo uvijek pokazalo kao<br />
prikrivena agresija na bosansko društvo”,<br />
a u kontekstu te teze kritički<br />
razmatra stavove po kojima je Andrić<br />
kulturološko vezivo bosanskog društva.<br />
Autor se osvrće na nekoliko vladajućih<br />
mišljenja o Andriću, iza kojih se<br />
skriva srpski ili hrvatski nacionalizam,<br />
za račun kojeg se Bošnjacima potura<br />
andrićevska verzija lažnog zajedništva.<br />
Tokić zadire u genezu mržnje prema<br />
Bošnjacima, poziva se na Garašaninovo<br />
“Načertanije”, te na odslik tog<br />
genocidnog programa u utemeljavanju<br />
političkog hrvatstva u Bosni. Andrićevu<br />
programsku pojavnost Tokić<br />
razmatra u širokom historijskom luku,<br />
čime njegov esej dobija poststrukturalističke<br />
karateristike, jer književno<br />
djelo razmatra u historijskim uvjetima<br />
u kojima je nastalo, te usmjereno<br />
Promotori su<br />
bili književnici<br />
Mirsad<br />
Mustafić i<br />
mr. Fatmir<br />
Alispahić.<br />
Mustafić se<br />
osvrnuo na<br />
genocidnu<br />
ideju u djelima<br />
Njegoša i Ive<br />
Andrića, a<br />
Alispahić je<br />
predstavio<br />
najvažnije<br />
akcente iz<br />
svoje recenzije.<br />
ka historijskim ciljevima za<br />
koje djeluje. Nakon ilustrativnog<br />
prolaska kroz bosansku<br />
povijest i svekolike progone<br />
i pljačke bošnjačkog<br />
naroda, Tokić piše o umjetničkom<br />
profilu bosanskog<br />
nobelovca Ive Andrića, podrazumijevajući<br />
da istinska<br />
umjetnost ne može biti obuzeta<br />
mržnjom, jer je to onda<br />
negacija same umjetnosti.<br />
Tokić Andrićevo djelo definira<br />
kao – “ideološko jugoslovenstvo”.<br />
Pozivajući se<br />
na historijske činjenice, kao<br />
i na esej Muhameda Filipovića<br />
iz 1967. godine “Bosanski<br />
duh u književnosti – šta<br />
je to?”, Tokić replicira “ikonama ideološke<br />
književnosti” u dejtonskoj Bosni,<br />
odakle se djelo Ive Andrića nastoji<br />
izdići na pijedestal duhovne vertikale<br />
bosanske opstojnosti. Za njega su ovakvi<br />
kulturalni proizvodi, u koje spada<br />
niz epigona “ideološkog antifašizma”,<br />
u funkciji potiskivanja onog istinskog<br />
antifašističkog kredibiliteta bošnjačkog<br />
naroda, koji je - “kao žrtva na trećini<br />
Bosne preživio učinke ideološke<br />
književnosti i umjetnosti”. U ovom<br />
složenom eseju, prepliću se historijske<br />
činjenice i kulturalni utjecaji, i tvore<br />
slike izvorne, odnosno sintetičke Bosne.<br />
Esej je obogaćen bilješkama na<br />
kraju teksta, koje dodaju nove slojeve<br />
značenja na okvirni tekst o Ivi Andriću,<br />
kao najisturenijoj figuri u projektu<br />
jugoslovenizacije, a zapravo debosnizacije<br />
Bosne i bosanskog ideniteta.<br />
4. januar - 22. safer<br />
20
Husein Tokić<br />
je ovom<br />
knjigom otvorio<br />
važno pitanje<br />
uspostavljanja<br />
razlike i<br />
granice između<br />
nametanja<br />
jugoslovenskog<br />
multietničkog,<br />
a zapravo<br />
velikosrpskog i<br />
velikohrvatskog<br />
obrasca Bosni<br />
i Bošnjacima,<br />
i negiranja<br />
izvornog,<br />
stoljećima<br />
građenog,<br />
bosanskog<br />
multietničkog<br />
pravila,<br />
neovisnog od<br />
ma kakvog<br />
jugoslovenstva.<br />
Naslovni esej “Jugoslovenstvo kao<br />
agresija – sh manipulacija bosanskim<br />
društvom” sublimira teze koje su<br />
iznesene u prethodnim tekstovima,<br />
posebno u pogledu definicije “ideološkog<br />
antifašizma”, odnosno “Titovog<br />
jugoslovenstva”, koji u – “bosanskoj<br />
državi pothranjuju dva razarajuća<br />
projekta bosanske države”, budući da<br />
su “ustaštvo i četništvo u direktnom<br />
(fizičkom) srazu samo u državi Bosni i<br />
bosanskom društvu, a da kao unutarnji<br />
neprijatelji ne bi mogli egzistirati<br />
sami po sebi (...) bez ove prisutne treće<br />
ideologije”. Ispod ovog generalnog<br />
okvira, Tokić analizira nekolike procese<br />
usmjerene ka disoluciji bosanske<br />
države i njenih izvornih vrijednosti.<br />
U tom smislu zanimljiva je analiza<br />
lažnih bosanskih dušebrižnika koji u<br />
ime jugoideološke, velikosrpske-velikohrvatske<br />
vladavine Bosnom, falsificiraju<br />
srednjevjekovnu historiju Bosne,<br />
pa i ulogu franjevaca, te vrijeđaju<br />
i progone one rijetke bošnjačke intelektualce<br />
koji se još bore za očuvanje<br />
autentičnih historijskih istina (npr.<br />
napadi na M. Filipovića, Dž. Jahića,<br />
I. Pašića, Dž. Latića, i dr). Tokić i<br />
ovom prilikom svoje teze potkrjepljuje<br />
mnoštvom historijskih podataka, a<br />
na kraju ponovo donosi veoma zanimljive<br />
“bilješke i dopune”.<br />
U pretposljednjem tekstu u knjizi,<br />
pod naslovom “Esej-jada i kmetijada<br />
o Tunji Malom i Marku Velikom”,<br />
Husein Tokić na konkretnim primjerima,<br />
uz citate i britku logiku, u zanimljivoj<br />
formi teksta, razobličava Marka<br />
Vešovića, faraona dejtonske jugoideologije,<br />
koji je od režimskih medija<br />
nametan kao mjera multietničnosti,<br />
bosanstva i patriotizma, a zapravo je<br />
riječ o teškom nacionalisti i mrzitelju<br />
Bosne i Bošnjaka. Ovaj esej nedvosmisleno<br />
objašnjava porijeklo teških<br />
uvreda koje je Marko Vešović iznosio<br />
na obraz i čast akademika Filipovića,<br />
pokazavši da se ne radi o iracionalnoj<br />
mržnji, već o proračunatoj namjeri<br />
diskreditacije ovog velikog akademskog<br />
autoriteta u Bošnjaka. Pozicija<br />
sa koje nastupa Vešović (u istoznačnoj<br />
pratnji Ivankovića, para Lovrenovića<br />
i “ponekog iskompleksiranog<br />
bošnjačkog jugoideološkog kladića”)<br />
ide za logikom negiranja bosanske<br />
autohtonosti putem jugoideološkog<br />
formulara, a u drugom talasu, za blokadom<br />
bošnjačke pameti koja zbog<br />
svoje odanosti bosanskom duhu treba<br />
da po svaku cijenu prihvati jugoideološku<br />
verziju bosanstva. Ovu suštinu<br />
probema Tokić je definirao ovako:<br />
“Sarajevski multikulturalni intelektualni<br />
lonac instalira tezu o mogućnosti<br />
Bosne samo u okviru jugoslovenstva<br />
a posebno zadnje kao ideološkog antifašizma.<br />
Time se potire<br />
historijska istina da je<br />
svaki oblik jugoslovenstva<br />
agresija na Bosnu i bosansko<br />
društvo”. I ovaj tekst<br />
donosi veoma bogate bilješke,<br />
većinom historiografske,<br />
iz kojih se vidi<br />
širina Tokićevog analitičkog<br />
objektiva.<br />
Posljednji tekst u knjizi<br />
je prikaz knjige pripovjedaka<br />
srebreničkog pisca Mirsada<br />
Mustafića “Daleko<br />
je sine Srebrenica”, čija se<br />
zaključna funkcija u knjizi<br />
može tumačiti na simboličnoj<br />
razini, kao pomen<br />
srebreničkog genocida, te<br />
vječne uspomene, opomene<br />
i putokaza za bošnjački<br />
narod, a u odnosu na sve<br />
druge silnice koje nastoje<br />
odvratiti Bošnjake od jedinog<br />
mogućeg načina da<br />
se opstane – da se pamti i<br />
da se u tom pamćenju jugoslovenstvo<br />
prepoznaje kao pseudonim srpsko-hrvatske<br />
agresije, a da se s druge strane<br />
vjeruje u bosanstvo, kao civilizacijski<br />
izraz bošnjačke volje da se živi u toleranciji,<br />
antifašizmu i jednakopravnosti.<br />
Husein Tokić je ovom knjigom<br />
otvorio važno pitanje uspostavljanja<br />
razlike i granice između nametanja<br />
jugoslovenskog multietničkog, a zapravo<br />
velikosrpskog i velikohrvatskog<br />
obrasca Bosni i Bošnjacima, i negiranja<br />
izvornog, stoljećima građenog, bosanskog<br />
multietničkog pravila, neovisnog<br />
od ma kakvog jugoslovenstva,<br />
“ideološkog antifašizma”,<br />
“bratstva i jedinstva” i sličnih<br />
srpsko-hrvatskih derivata.<br />
Danas Bosnu razgrađuju u<br />
ime tog jugoslovenskog bosanstva,<br />
a zapravo srpsko-hrvatskog<br />
ovladavanja dejtonskom<br />
državom, u kojoj Bošnjaci<br />
treba da povjeruju kako<br />
nema Bosne ako njome neće<br />
vladati to lažno bosanstvo,<br />
koje ima zadatak da Srbe i<br />
Hrvate ustoliči kao vladare,<br />
a Bošnjake kao podanike i<br />
građane drugog reda. Upravo<br />
ovo pitanje, kojim se bavio<br />
Husein Tokić u nizu eseja, sa<br />
stotine živopisnih argumenata<br />
i ilustracija - prvorazredno<br />
je pitanje demokratskog<br />
i antifašističkog kredibiliteta<br />
dejtonske Bosne i Hercegovine.<br />
Zbog toga je njegova<br />
knjiga “Jugoslovenstvo kao<br />
sh agresija” važna za razumijevanje<br />
traumatiziranosti i<br />
izopačenosti dejtonskog društva i vladajućeg<br />
poretka, kao i za otpor prema<br />
silama koji teže hegemonističkom<br />
prisvajanju bh. teritorije, a po cijenu<br />
(samo)uništenja bošnjačkog naroda.<br />
Tokićeva knjiga jasno označava složen<br />
zločinački sistem koji putem kulturalnih<br />
proizvoda, političke strukture i<br />
karaktera svojih ciljeva, teži genocidnom<br />
preoblikovanju identiteta jedne<br />
zemlje i jednog naroda, i otud je ova<br />
knjiga istovremeno i dijagnoza i lijek<br />
protiv prijetećeg trijumfa zločina u<br />
Bosni i Hercegovini. (recenzija mr. sc.<br />
Fatmira Alispahića)<br />
4. januar - 22. safer<br />
21
Društvo<br />
Inicijativa Udruženja “Mladi muslimani”<br />
Dan RS-a proglasiti Danom<br />
početka genocida nad Bošnjacima<br />
“Sve od 9. januara 1992. do<br />
21. novembra 1995. godine<br />
Republika Srpska bila je nelegalna<br />
tvorevina unutar nezavisne,<br />
suverene i priznate države<br />
Republike BiH. Sve ono što je<br />
počinilo rukovodstvo RS-a za<br />
ovo vrijeme daje nam za pravo<br />
da 9. januar kada je formirana<br />
ova tvorevina nazovemo<br />
Danom početka genocida nad<br />
Bošnjacima, i da ga obilježimo<br />
kao takvog, te da pozovemo i sve<br />
druge slobodoumne pojedince,<br />
kao i institucije i organizacije da<br />
se pridruže nama i da na neki<br />
način obilježe ovaj dan. Neka<br />
to bude dostojanstvena šetnja,<br />
predavanje o genocidu ili tribina,<br />
okrugli sto, promocija knjige. Ali<br />
neka se u što više gradova u BiH i<br />
izvan nje obilježi ovaj dan”<br />
Piše: Ramiz Hodžić<br />
Udruženje “Mladi muslimani”<br />
pokrenulo je inicijativu<br />
da se 9. januar,<br />
kada se u RS-u obilježava dan ovog<br />
entiteta i njegova krsna slava Sveti<br />
arhiđakon Stefan, obilježava kao<br />
Dan početka genocida nad Bošnjacima.<br />
Inicijativa je pokrenuta početkom<br />
2012. godine i usmjerena je ka<br />
nevladinim organizacijama, raznim<br />
asocijacijama, institucijama kulture,<br />
intelektualnoj zajednici, univerzitetima,<br />
koji su u mogućnosti i koji<br />
imaju dovoljno slobode, da ovaj dan<br />
obilježe kroz tribine, predavanja, sesije,<br />
okrugle stolove, promocije knjiga<br />
koje govore o periodu agresije na<br />
BiH. Prošle, 2012. godine, inicijativa<br />
je podržana od nekoliko organizacija<br />
koje su u BiH, ali i u dijaspori<br />
obilježile 9. januar kao Dan početka<br />
genocida nad Bošnjacima. Održane<br />
su tribine u Brčkom, Bihaću, u Novom<br />
Pazaru, ali i u Luksemburgu i<br />
Vašingtonu. Udruženje “Mladi muslimani”<br />
prošle, dakle, 2012. godine<br />
9. januara je promoviralo u Kalesiji<br />
knjigu “Lanet olsun – Zločina nad<br />
Bošnjacima istočne Bosne”, čiji autor<br />
je Anes Džunuzović, koji je i sekretar<br />
Udruženja “Mladi muslimani”.<br />
RS je bila nelegalna tvorevina sve<br />
do Dejtona<br />
Bakira Hasečić; potom Ša-<br />
ćir Srebrenica, predsjednik<br />
“Saveza Logoraša BiH”; mr.<br />
Miharem Omerdić koji je<br />
govorio o stradanju objekata<br />
IZ-e i uposlenika IZ-e u BiH. Tu su<br />
bili i istaknuti publicisti: mr. Fatmir<br />
Alispahić, Nihad Halilbegović, Avdo<br />
Huseinović, Akif Agić, te doc. dr.<br />
Admir Muratović koji je govorio o<br />
reflekisijama agresije na BiH na Sandžak<br />
i stradanje sandžačkih Bošnjaka<br />
u periodu 1992. – 1995. Ova tema<br />
Na obilježavanje 9. januara<br />
kao Dana početka<br />
genocida nad Bošnjacima<br />
Udruženje “Mladi muslimani”<br />
ove godine pozvalo<br />
je nešto ranije, i to kroz organiziranje<br />
okruglog stola<br />
“Genocid nad Bošnjacima<br />
1992. – 1995.” koji je održan<br />
22. decembra 2012.<br />
godine u Sarajevu. Učesnici<br />
okruglog stola bili su predstavnici<br />
organizacija koje<br />
okupljaju žrtve agresije, kao<br />
što su predsjednica Udruženja<br />
“Žena-žrtva rata”<br />
potkrijepljena pj je i svedočenjem Ibrahima<br />
Čikića koji je bio žrtva torture<br />
u političkom procesu u Sandžaku<br />
1993./1994. godine. Jedan od motiva<br />
za organiziranje okruglog stola bio je<br />
da se uputi jasna poruka i poziv da se<br />
9. januar obilježi u što više mjesta i<br />
na što više načina kao Dan početka<br />
genocida nad Bošnjacima, rekao je za<br />
4. januar - 22. safer<br />
22<br />
U periodu<br />
nelegalnog<br />
postojanja RS-a<br />
od 9. januara<br />
1992. do 21.<br />
novembra<br />
1995. godine<br />
političko i vojno<br />
rukovodstvo<br />
ove tvorevine<br />
uz pomoć<br />
Srbije i Crne<br />
Gore počinilo je<br />
zločin genocida<br />
nad Bošnjacima<br />
i drugim<br />
nesrbima u BiH.<br />
Saff f sekretar Udruženja i moderator<br />
okruglog stola Anes Džunuzović i dodao:<br />
“Kao što je poznato 9. januar je<br />
dan koji se u RS-u slavi kao dan tog<br />
entiteta i krsna slava istog, a zapravo<br />
je to dan kada je u pogon puštena genocidna<br />
politika tadašnjeg rukovodstva<br />
srpskog naroda u BiH predvođenog<br />
Radovanom Karadžićem. Devetog<br />
januara 1992. godine samozvana<br />
‘Skupština srpskog naroda BiH’, koja<br />
je nelegalno formirana 24. oktobra<br />
1991. godine, donijela je odluku o<br />
formiranju tzv. ‘Srpske republike<br />
BiH’. To je vrijeme kada još uvijek<br />
formalno postoji SFRJ, a zanimljivo<br />
je da tadašnji savezni organi, ni politički<br />
ni vojni, ni Predsjedništvo SFRJ,<br />
a ni JNA, kao ni Savezni MUP nisu<br />
reagirali i spriječili ovaj atak na jednu<br />
svoju republiku. Naravno da nisu reagirali<br />
jer su ovim organima uveliko<br />
rukovodili Srbi, ili su imali brojčano<br />
dovoljnu nadmoć da preglasaju sve<br />
odluke koje su se kosile sa velikosrpskim<br />
ciljevima. I ne samo da nisu<br />
spriječili već su bili organizatori i direktni<br />
učesnici u planiranju<br />
genocida nad Bošnjacima i<br />
ostalim nesrbima u BiH, i<br />
šire. Tzv. ‘Srpska republika<br />
BiH’ preimenovana je<br />
12. avgusta 1992. godine<br />
u tzv. ‘Republiku ‘Srpsku’.<br />
Dvanaestog maja 1992. godine,<br />
na XVI sjednici tzv.<br />
‘Skupštine srpskog naroda<br />
u Bosni i Hercegovini’, Radovan<br />
Karadžić je objavio<br />
šest ‘strategijskih ciljeva’<br />
srpskog naroda u Bosni i<br />
Hercegovini: 1) Uspostaviti<br />
državne granice koje bi odvojili<br />
srpski narod od druga<br />
dva naroda; 2) Uspostaviti<br />
koridor između Semberije<br />
i Bosanske Krajine, jer<br />
nema ‘Saveza srpskih zemalja’<br />
bez toga; 3) Uspostaviti<br />
koridor u Podrinju, što<br />
znači ukinuti stanje Drine<br />
kao granicu srpskih država; 4)<br />
Uspostaviti granicu na Uni i Neretvi;<br />
5) Podijeliti Sarajevo u srpske i bošnjačke<br />
dijelove, te uspostaviti sposobne<br />
državne vlasti u oba djela; 6)<br />
Osigurati pristup Jadranskom moru.<br />
Tokom iste sjednice, tzv. ‘Skupština<br />
bosanskih Srba’ je uspostavila tzv.<br />
‘Vojsku Republike Srpske’ (VRS) i<br />
izabrala Ratka Mladića da bude zapovjednik<br />
drugog vojnog distrikta<br />
Jugoslovenske armije, kasnije glavnog<br />
štaba tzv. ‘Vojske Republike Srpske’.<br />
Na toj istoj sjednici general Ratko<br />
Mladić je rekao tzv. ‘Skupštini’ da<br />
neće biti moguće odvojiti Srbe od nesrba<br />
tako što će nesrbi sami otići sa te<br />
teritorije. Upozorio je da svaki pokušaj<br />
u tom smislu znači genocid.
Dakle, kada govorimo o Republici<br />
Srpskoj govorimo o nelegalnoj<br />
tvorevini koja je nastala na temelju<br />
državnog udara, i kao takva postojala<br />
je sve do Dejtonskog mirovnog<br />
sporazuma 21. novembra 1995. godine<br />
kada biva potpisan Mirovni sporazum,<br />
a ova tvorevina priznata kao<br />
manji bh. entitet. Sve od 9. januara<br />
1992. do 21. novembra 1995. godine<br />
Republika Srpska bila je nelegalna<br />
tvorevina unutar nezavisne, suverene<br />
i priznate države Republike BiH. Takav<br />
stav imala je kompletna relevantna<br />
međunarodna zajednica i organi<br />
koje je za prostor ex Jugoslavije imenovala<br />
međunarodna zajednica kao<br />
npr. Međunarodna arbitražna komisija<br />
za Jugoslaviju”, kaže Džunuzović<br />
i nastavlja:<br />
Genocid, urbicid, kulturocid<br />
“U periodu nelegalnog postojanja<br />
RS-a od 9. januara 1992. do 21.<br />
novembra 1995. godine političko i<br />
vojno rukovodstvo ove tvorevine uz<br />
pomoć Srbije i Crne Gore počinilo<br />
je zločin genocida nad Bošnjacima<br />
i drugim nesrbima u BiH. Za samo<br />
nekoliko mjeseci od početka agresije<br />
u aprilu 1992. pa do oktobra-novembra<br />
iste godine u istočnoj Bosni<br />
i istočnoj Hercegovini više nije bilo<br />
niti jednog živog, a slobodnog Bošnjaka.<br />
Slična sudbina bila je u Bosanskoj<br />
krajini, posebno u području<br />
Prijedora. U ovom periodu ubijeno je<br />
preko 100.000 nesrba, mahom Bošnjaka,<br />
više stotina hiljada je protjerano,<br />
56.000 je registriranih logoraša,<br />
a procjena je da još 30 do 40 posto<br />
nije registrirano. Silovanih Bošnjakinja<br />
registrirano je 25.000, a procjena<br />
je da je ovaj broj duplo veći. Rođeno<br />
je 61 dijete kao posljedica silovanja.<br />
Više od 1.200 islamskih objekata je<br />
srušeno, što od srpskog, što od hrvatskog<br />
agesora. Svih 16 džamija u Banja<br />
Luci srušeno je iako u Banja Luci<br />
nije ispaljen ni jedan metak usmjeren<br />
na Srbina ili srpskog vojnika. Dakle,<br />
počinjen je genocid, urbicid, kulturocid.<br />
Uništeno je sve što je podsjećalo<br />
na Bošnjake, na bošnjačku kulturu<br />
i tradiciju, na bošnjački folklor, na<br />
islam”, podsjeća Džunuzović.<br />
prekopavanja mezarja. Naprotiv,<br />
sve su to blagosiljali<br />
i podržavali, a to potvrdili<br />
i činjenicom da su odobrili<br />
da genocidna tvorevina<br />
Republika Srpska dobije i<br />
svoju slavu, Svetog arhiđakona<br />
Stefana. Sve ovo nam<br />
daje za pravo da 9. januar<br />
kada je formirana ova tvorevina,<br />
nazovemo Danom<br />
početka genocida nad Bošnjacima,<br />
i da ga obilježimo<br />
kao takvog, te da pozovemo<br />
i sve druge slobodoumne<br />
pojedince, kao i institucije<br />
i organizacije da se pridruže<br />
nama i da na neki način<br />
obilježe ovaj dan. Neka to<br />
bude dostojanstvena šetnja,<br />
predavanje o genocidu<br />
ili tribina, okrugli sto, promocija<br />
knjige. Ali neka se u što više<br />
gradova u BiH i izvan nje obilježi ovaj<br />
dan”, zaključuje Džunuzović.<br />
Političkoj<br />
i vojnoj<br />
sprovedbi<br />
genocida nad<br />
Bošnjacima<br />
pridružila<br />
se i Srpska<br />
pravoslavna<br />
crkva, koja se<br />
niti jednom<br />
nije usprotivila<br />
politici<br />
genocida,<br />
ubijanja,<br />
silovanja,<br />
protjerivanja,<br />
paljenja<br />
kuća, rušenja<br />
džamija,<br />
prekopavanja<br />
mezarja.<br />
Promocija knjige<br />
“Kulturocid na Drini”<br />
Šemso Tucaković, profe-<br />
sor na Fakultetu političkih<br />
nauka u Sarajevu. U planu<br />
su još neke aktivnosti, ali<br />
nismo mogli dobiti potvrdu<br />
da će biti i realizirane do 9.<br />
januara. Također, u Novom<br />
Pazaru će 9. januar biti obilježen<br />
promocijom knjige<br />
Nedžada Latića, a u organizaciji<br />
BKZ. U Udruženju<br />
“Mladi muslimani” očekuju<br />
da će se i druge organizacije oglasiti<br />
i da će na neki način obilježiti Dan<br />
početka genocida nad Bošnjacima.<br />
Inače, ove godine pored<br />
već održanog okruglog<br />
stola u Sarajevu, Udruženje<br />
“Mladi muslimani” će 9.<br />
januara u Konjicu promovirati<br />
knjigu “Kulturocid na<br />
Drini” čiji autor je prof. dr.<br />
Srpska pravoslavna crkva podržala<br />
genocid<br />
“Nažalost, političkoj i vojnoj sprovedbi<br />
genocida nad Bošnjacima pridružila<br />
se i Srpska pravoslavna crkva”,<br />
kaže Džunuzović i nastavlja, “koja se<br />
niti jednom nije usprotivila politici<br />
genocida, ubijanja, silovanja, protjerivanja,<br />
paljenja kuća, rušenja džamija,<br />
4. januar - 22. safer<br />
23
Društvo<br />
Isnam Taljić po drugi put u Livnu: Predstavljen roman “Opet<br />
ćemo se vidjeti ispod crvene jabuke…”<br />
Sultan Fatih je otvorio Bosnu<br />
i Bošnjake spasio genocida<br />
Ova promocija je itekako dobro<br />
došla za dobrano kroatizirane<br />
Bošnjake u Livnu, gdje još od<br />
početka rata, kad su prestali učenici<br />
učiti srpskohrvatski, a profesori<br />
govoriti srpskohrvatski, prešavši i<br />
jedni i drugi isključivo na hrvatski<br />
(uprkos višegodišnjem postojanju<br />
ustavnih mogućnosti da tako više ne<br />
bude), da se bar na kratko probude<br />
i vrate korijenima. Kroz Taljićeve<br />
romane i priče oni koji ga budu<br />
čitali neće upoznati samo ljepotu<br />
bosanskog jezika i bošnjačke pisane<br />
riječi već i vlastitu historiju koju ili ne<br />
uče, ili nakrivo uče<br />
23.12.2012.god<br />
Uprepunoj dvorani livanjskog<br />
Preporoda i u organizaciji<br />
MIZ Livno u<br />
nedjelju navečer, 23.12.2012. godine<br />
promoviran je najnoviji roman<br />
najplodnijeg, najčitanijeg,<br />
najprevođenijeg i po mnogima najboljeg<br />
živog bh. pisca Isnama Taljića.<br />
O romanu “Opet ćemo se vidjeti<br />
ispod crvene jabuke…” uz autora,<br />
govorili su profesor Dženan Handžić<br />
i autor ovog priloga, prof. Ale Kamber,<br />
dok je moderator bio prof. Edin<br />
ef. Jašarević. Kao i prije nepunih devet<br />
godina kad je Taljić Livnjacima<br />
predstavio “Roman o Srebrenici”,<br />
“Put iz Meke” i “Kuću na Drini” i<br />
4. januar - 22. safer<br />
24<br />
ovoga puta je interes Livnjaka bio<br />
veliki, a mnogi su i kupili, ne samo<br />
najnoviji roman, već i neka druga<br />
Taljićeva djela.<br />
“Sultan Muhamed-Mehmed Fatih<br />
nije osvajač Bosne niti je Bosna pred<br />
njim šaptom pala. On je Bosnu otvorio,<br />
otkrio i uzdigao. U njegovo<br />
vrijeme Bosna je bila mirna. U Bosni<br />
je zavladao mir 400 godina. Sultan<br />
Fatih je najavljen hadisom kao oslobodilac<br />
Istanbula što se desilo u<br />
njegovoj 22. godini, 29. maja 1453.<br />
godine, da bi deset godina kasnije,<br />
također 29. maja, da li slučajno?!,<br />
došao i u Bosnu gdje je zatekao muslimane<br />
i džamije, a on je to samo još<br />
unaprijedio i učvrstio donoseći 400<br />
godina mira, međuvjerske tolerancije<br />
i multietičnosti na ovim prosto-
ima kao i prethodno što je<br />
učinio u Istanbulu. On je<br />
najzaslužniji za opstanak i<br />
Bosne i Bošnjaka u njoj. Spasio<br />
ih je genocida. Bez njega<br />
bi bosanskohercegovački<br />
muslimani doživjeli sudbinu<br />
iberijskih. Na žalost,<br />
današnja Bosna po mnogo<br />
čemu podsjeća na onu uoči<br />
Fatihova dolaska u nju, ali<br />
mi nemamo osobe u liku<br />
nekog novog Fatiha, pa me<br />
pomalo i strah za Bosnu i<br />
Bošnjake, zbog čega je i napisan<br />
ovaj roman kao opomena”,<br />
istakao je, između<br />
ostalog, Taljić vezano za najnoviji<br />
svoj roman. Profesor<br />
“Na žalost,<br />
današnja Bosna<br />
po mnogo<br />
čemu podsjeća<br />
na onu uoči<br />
Fatihova<br />
dolaska u nju,<br />
ali mi nemamo<br />
osobe u liku<br />
nekog novog<br />
Fatiha, pa<br />
me pomalo i<br />
strah za Bosnu<br />
i Bošnjake,<br />
zbog čega je<br />
i napisan ovaj<br />
roman kao<br />
opomena”,<br />
istakao je,<br />
između ostalog,<br />
Taljić.<br />
Handžić se bazirao i na ostala<br />
Taljićeva djela, te odabrane<br />
fragmente najnovijeg<br />
romana. Tokom promocije<br />
iščitavani su i odabrani<br />
dijelovi najnovijeg romana<br />
koji su praćeni sa velikom<br />
zanimanjem prisutnih.<br />
Ova promocija je itekako<br />
dobro došla za dobrano<br />
kroatizirane Bošnjake u<br />
Livnu, gdje još od početka<br />
rata, kad su prestali učenici<br />
učiti srpskohrvatski, a<br />
profesori govoriti srpskohrvatski,<br />
prešavši i jedni<br />
i drugi isključivo na hrvats-<br />
Taljić i promotori<br />
ki (uprkos višegodišnjem postojanju<br />
ustavnih mogućnosti da tako više ne<br />
bude), da se bar na kratko probude i<br />
vrate korijenima. Kroz Taljićeve romane<br />
i priče oni koji ga budu čitali<br />
neće upoznati samo ljepotu bosanskog<br />
jezika i bošnjačke pisane riječi<br />
već i vlastitu historiju koju ili ne uče,<br />
ili nakrivo uče. Čitajući Taljića, pogo-<br />
tovo njegov najnoviji roman o sultanu<br />
Fatihu i “Roman o Srebrenici” barem<br />
će koliko-toliko biti kompenziran<br />
diskriminirajući nastavni plan i program<br />
za ovdašnje učenike Bošnjake.<br />
A dobar odziv na promociju svjedoči<br />
da i starijim livanjskim Bošnjacima<br />
ovakvih događaja zasigurno nedostaje.<br />
Autor Taljić potpisuje knjige<br />
Veliki interes Livnjaka za Taljićeve knjige<br />
4. januar - 22. safer<br />
25
Komentar polumjeseca<br />
Shvatanja koja trebamo ispraviti<br />
Radim dawu, ahi!<br />
Ovi ljudi vjersko znanje<br />
najčešće crpe od<br />
pojedinih studenata koji<br />
su studirali u arapskim<br />
zemljama i koji su stekli<br />
knjiško znanje, ali koji<br />
su zbog ličnih osobina<br />
i dugog odsustva često<br />
i sami nesposobni<br />
da stupe u zdravu i<br />
objektivnu interakciju sa<br />
bosanskohercegovačkom<br />
stvarnošću, pa takva<br />
situacija vodi stvaranju<br />
grupica koje su često<br />
mikrokozmos svaka za<br />
sebe. Ima tu i raznih<br />
samoprozvanih “šejhova“<br />
koji dodatno unose<br />
smutnju i stvaraju podjele<br />
nakaradnim učenjima i<br />
okupljanjem istomišljenika<br />
najčešće odgojenih na<br />
internetu i facebooku<br />
Piše: Nermin Spahić (nasevijesti.<br />
com)<br />
Poslijeratno vjersko buđenje<br />
bošnjačkog naroda je bilo<br />
naglo i impulsivno. Iz komunizma<br />
i sveopće afirmacije ateizma<br />
ušlo se u duhovnošću i vjerom<br />
ispunjene ratne godine, a zatim i<br />
poslijeratni period relativne slobode<br />
izbora i javne artikulacije svjetonazora.<br />
Dio tog buđenja je bila i takozvana<br />
selefijska dawa, potencijalni<br />
dah svježine u komunizmom osakaćeni<br />
bošnjački vjerski život. Bio je<br />
to primjer koji je rakijom i pršutom<br />
opijenom Bošnjaku trebao nakon<br />
1945. godine nanovo pokazati kako<br />
se vjera živi i prakticira. Ova dawa je<br />
ruku pod ruku sa Islamskom zajednicom<br />
mogla narodu vratiti povjerenje<br />
u islam, učiti ga i privući nazad<br />
u čvrste džamijske saffove. To je mogao<br />
biti neki idealni scenario, koji se<br />
nažalost nije u potpunosti desio. O<br />
indiferentnosti i kalkulantskom djelovanju<br />
(dobrog dijela) Islamske zajednice<br />
ćemo pričati drugi put, ovaj<br />
put ćemo o selefijskoj dawi, tačnije<br />
o njenim problemima reflektovanim<br />
kroz grupice i pojedince koji su ovim<br />
greškama privukli veliku pažnju i<br />
poslali jednu negativnu<br />
sliku ovom narodu. Naravno,<br />
uz svesrdnu pomoć<br />
povampirenih medija.<br />
Ekspresno ulaženje u<br />
vjeru bez sistematskog<br />
učenja je rezultiralo pojedincima<br />
totalno nesposobnim<br />
da se nose s onim<br />
što su naučili, pojedincima<br />
sklonim konfuznom i nelogičnom<br />
ponašanju, konfliktima<br />
i ponekad izolaciji.<br />
Razlog ovome je jedan<br />
veliki vakuum između na<br />
brzinu naučenog i često<br />
pogrešno prenesenog znanja<br />
i njegove primjene u<br />
stvarnosti gdje su se mnogi<br />
izgubili. Dalo je to mnoge<br />
vjerski neizgrađene ličnosti,<br />
vjeri odane i sklone ibadetu, ali<br />
suštinski nepromijenjene. Ostale su<br />
tu sve negativne osobine ophođenja<br />
prema ljudima, odsustva ahlaka, strpljivosti<br />
i mudrosti. Bukvalna shvatanja<br />
propisa ili, još gore, izvođenje<br />
propisa na svoju ruku iz vjerskih<br />
tekstova kroz idealiziranje stvarnosti<br />
i jedno romantičarsko poimanje su<br />
stajali nasuprot grubog otrežnjenja<br />
nakon zatvaranja korica knjige ili<br />
izlaska sa predavanja.<br />
On tebe kruhom, ti njega<br />
pendrekom<br />
4. januar - 22. safer<br />
26<br />
Nesposobnost<br />
ostvarivanja<br />
normalnog<br />
odnosa sa<br />
okolinom i<br />
osuda iste se<br />
doživljava kao<br />
iskušenje i<br />
musibet koje je<br />
povlastica samo<br />
odabranih, a ne<br />
kao posljedica<br />
vlastitog<br />
javašluka i<br />
arogancije.<br />
Zbog toga se pojavio i veliki<br />
nesklad u vrednovanju šerijatskih<br />
propisa. Tu dolazimo do famoznih<br />
brada i nogavica koji svakako imaju<br />
svoje mjesto, no zapostavljanje karakternih<br />
i intelektualnih odrednica<br />
i suštinskih promjena je za posljedicu<br />
imalo uzdizanje brade i nogavi-<br />
ca na pj pijedestal simbola identiteta i<br />
pripadnosti. p Okolina je naravno rea-<br />
govala još gore uzimajući spomenute<br />
detalje kao isključive i jedine oznake<br />
za stigmatizaciju jedne grupacije.<br />
Dosta tih ljudi se počelo baviti<br />
stvarima kojima nisu dorasli. Ne<br />
posjedujući osnovne temelje iz poznavanja<br />
vjere odali su se raspravama<br />
o kompleksnim temama i bespotrebnom<br />
forsiranju razlika i podjela<br />
umjesto konstruktivnog djelovanja.<br />
“Radim dawu, ahi” ili “pendrek<br />
dawa” je fenomen koji se pojavio<br />
zbog pogrešnog tumačenja hadisa<br />
o otklanjanju zla rukom, pa su pojedinci<br />
na terenu maltretirali ljude i<br />
pravili razne ekscese. Ova pojava je<br />
vremenom zbog sazrijevanja tih ljudi<br />
i izlaska iz vjerske adolescencije<br />
uglavnom iščezla, ali priče u narodu<br />
i gorak okus su ostali. Stvorio se mit<br />
o agresivnim bradonjama koji tjeraju<br />
ljude u vjeru.<br />
Na ovo se nadovezuje i<br />
princip “moram reći sve,<br />
svagdje i svakome” što je<br />
posljedica nepoznavanja<br />
metodologije pozivanja u<br />
vjeru. Presretanje ljudi na<br />
ulici, ubjeđivanje i borba<br />
protiv vjetrenjača zbog<br />
nekontrolisane demonstracije<br />
imana su takođe bili<br />
praksa ovih pojedinaca.<br />
Nesposobnost prihvatanja<br />
realnosti u kojoj žive i pravilnog<br />
postavljanja prema<br />
istoj je imala za posljedicu<br />
gomilanje frustriranosti i<br />
razočarenja.<br />
Zanimljiv je i psihološki<br />
momenat traženja<br />
opravdanja za vlastite greške<br />
i propuste u drugima. Nesposobnost<br />
ostvarivanja normalnog odnosa<br />
sa okolinom i osuda iste se doživljava<br />
kao iskušenje i musibet koje je povlastica<br />
samo odabranih, a ne kao<br />
posljedica vlastitog javašluka i arogancije.<br />
Ovo je dalje vodilo u sticanje<br />
osjećaja lažne ekskluzivnosti i posebnosti<br />
kao posljedica izolacije. U ekstremnim<br />
slučajevima završavalo je<br />
totalnim distanciranjem od okoline<br />
i sektaškim konceptom prakticiranja<br />
vjere.<br />
“Hardcore” vjernici<br />
Drugi pojedinci su pretovarivši<br />
se vjerom i učenjem integrala bez<br />
poznavanja tablice množenja nakon<br />
izvjesnog vremena popustili pod pri-
tiskom kojeg jgsu sami sebi stvorili i<br />
ponovo završili u birtijama ili s dru-<br />
ge strane utopijskim neprirodnim<br />
komunama što je samo razotkrilo<br />
neshvatanje temeljnih postulata u<br />
vjeri i pogubnost doživljavanja j oso-<br />
be koja je jučer ušla u vjeru apsolut-<br />
nim mjerilom vjerske podobnosti na<br />
osnovu nekoliko vanjskih detalja.<br />
Dali su time jedan veoma ružan<br />
primjer okolini o nedosljednosti i<br />
prevrtljivosti takozvanih “hardcore”<br />
vjernika.<br />
Ovi ljudi vjersko znanje najčešće<br />
crpe od pojedinih studenata koji su<br />
studirali u arapskim zemljama i koji<br />
su stekli knjiško znanje, ali koji su<br />
zbog ličnih osobina i dugog odsustva<br />
često i sami nesposobni da stupe u<br />
zdravu i objektivnu interakciju<br />
sa bosanskohercegovačkom<br />
stvarnošću, pa<br />
takva situacija vodi stvaranju<br />
grupica koje su često<br />
mikrokozmos svaka za<br />
sebe. Ima tu i raznih samoprozvanih<br />
“šejhova” koji<br />
dodatno unose smutnju i<br />
stvaraju podjele nakaradnim<br />
učenjima i okupljanjem<br />
istomišljenika najčešće<br />
odgojenih na internetu<br />
i facebooku.<br />
Posljednja stvar koju<br />
ću spomenuti je emotivno<br />
doživljavanje eventualne<br />
nepravde od strane pojedinih<br />
službenika Islamske<br />
zajednice ili džematlija u<br />
džamijama. Ti doživljaji<br />
su stvorili famu o Islamskoj<br />
zajednici kao neprijatelju<br />
islama, a ne braći muslimanima<br />
s kojima treba sarađivati i voditi dijalog.<br />
Umjesto šerijatski utemeljenih<br />
stavova, pojedinci su po svom nahođenju<br />
klasirali ljude i na osnovu toga<br />
izgrađivali ili rušili odnose.<br />
Za kraj treba reći da su velika većina<br />
takozvanih selefija ustvari čestiti<br />
vjernici, dobre komšije i lojalni<br />
građani, ali zbog neodgovornih pojedinaca<br />
i grupa o kojima ovaj tekst<br />
govori i islamofobične medijske klime<br />
trpe određenu nepravdu od strane<br />
društva, a često i Islamske zajednice.<br />
Mnogi od njih daju veliki doprinos<br />
afirmaciji vjerskih vrijednosti i međuljudske<br />
solidarnosti i zajedništva,<br />
ali zbog gore spomenutih faktora oni<br />
teško dolaze do izražaja. Ovo spominjem<br />
iz razloga da neko neupućen u<br />
tematiku ne stvori na osnovu ovog<br />
teksta pogrešnu sliku o ovim ljudima.<br />
Jedina svrha svega spomenutog<br />
je eventualno ukazivanje na dotične<br />
greške i nada da neko ko ovo pročita<br />
neće sutra ponoviti iste stvari.<br />
“Radim<br />
dawu, ahi”<br />
ili “pendrek<br />
dawa” je<br />
fenomen<br />
koji se<br />
pojavio zbog<br />
pogrešnog<br />
tumačenja<br />
hadisa o<br />
otklanjanju<br />
zla rukom, pa<br />
su pojedinci<br />
na terenu<br />
maltretirali<br />
ljude i pravili<br />
razne ekscese.<br />
4. januar - 22. safer<br />
27
Glas islamskih učenjaka<br />
Kolumna<br />
Maliki je samo pijun u rukama Washingtona i Teherana<br />
Dr. Nasir el-Umer rođen je 1952.<br />
godine u Burejdi, u pokrajini<br />
El-Kasim (Sudijska Arabija).<br />
Doktorirao je davne 1984. godine<br />
na Islamskom univerzitetu<br />
Muhammed ibn Su’ud, Odsjeku<br />
za Kur’an i kur’anske nauke,<br />
na temu ‘’Naučna obrada i<br />
valorizacija djela knjige ‘Lubabut-tefsir’,<br />
Mahmuda ibn Hamze<br />
el-Kermanija’’. Iste godine<br />
imenovan je za docenta na<br />
ovom Odsjeku, a pet godina<br />
kasnije za vanrednog profesora.<br />
Konačno, 1993. unaprijeđen je<br />
u zvanje redovnog profesora, i<br />
na ovoj funkciji se i danas nalazi.<br />
Dr. El-’Umer je aktivni član više<br />
svjetskih islamskih organizacija,<br />
od kojih je najvažnija Rabitatu<br />
‘ulemai-l-musliman (Asocijacija<br />
muslimanskih učenjaka), u kojoj<br />
obavlja funkciju generalnog<br />
sekretara. Asocijacija okuplja<br />
učenjake iz Egipta, Mauritanije,<br />
Jemena, Libanona, Saudijske<br />
Arabije, Kuvajta, Turske, Kosova,<br />
Sudana i Bahrejna. Autor je<br />
velikog broja knjiga, brošura i<br />
naučnih radova, a neke od njih su:<br />
El-Vesatijjetu fi-l-kur’ani-l-kerim<br />
(Kur’anska vizija ‘’srednjeg puta’’),<br />
Suretu-l-hudžurat dirasetun<br />
tahlilijje ve mevdu’ijje (Sura<br />
Hudžurat, analitička i tematska<br />
studija), Ru’jetun istratidžijje fi<br />
kadijjetin falastinijje (Strateško<br />
viđenje palestinskog pitanja),<br />
Ajatun li-s-sailin (Putokazi onima<br />
koji pitaju), Esbabu sukuti-lendelus<br />
(Uzroci pada muslimanske<br />
Španije) i dr. Urednik je islamskog<br />
portala www.almoslim.net,<br />
na kojem redovno objavljuje<br />
kolumne i analize o raznim<br />
vjerskim, političkim i društvenima<br />
temama<br />
Pripremio: Semir Imamović<br />
Piše: Dr. Nasir el-Umer<br />
Nakon što je irački<br />
premijer Nuri el-<br />
Maliki, koristeći<br />
se vještim političkim smicalicama<br />
i malverzacijama,<br />
uspio politički neutralizirati<br />
svog zamjenika Saliha el-<br />
Mutlaka i drugog čovjeka u<br />
državi Tarika el-Hašimija,<br />
na red za odstrel došao je i<br />
treći sunijski političar Rafi’<br />
el-Isavi, ministar finansija.<br />
Kao i u slučaju njegovih<br />
prethodnika, sve je urađeno<br />
po unaprijed osmišljenom scenariju:<br />
izdat je nalog za pretres njegovog ureda<br />
i hapšenje njegovih tjelohranitelja pod<br />
optužbom da su počinili teška teroristička<br />
djela. Ponavljanje jednog te istog<br />
scenarija u diskreditaciji političkih<br />
protivnika ne treba tumačiti kao nedostatak<br />
maštovitosti kod “bagdadskog<br />
tiranina” i njegovih iranskih mentora,<br />
nego prije svega kao ubjeđenje u vlastitu<br />
neograničenu moć i imunitet od<br />
bilo kakve zakonske i političke odgovornosti.<br />
I zato uopće ne treba čuditi<br />
da se ista sramna predstava ponavlja<br />
više puta. Tiranin je naučio da bez<br />
ikavog straha od bilo kojeg pojedinca<br />
ili institucije, radi šta hoće, a ustvari<br />
je tuđi (čitaj iranski) poslušnik, kojem<br />
se i od samog spomena gazde u<br />
Teheranu ledi krv u žilama. Okupljanje<br />
više stotina hiljada ljudi u pokrajini<br />
El-Enbar, iz koje dolazi El-Isavi,<br />
kako bi iskazali svoje ogorčenje zbog<br />
Krajnje je<br />
naivno gledati<br />
na Malikija<br />
kao nezavisnu<br />
političku<br />
ličnost koja<br />
radi samo<br />
za vlastite<br />
interese i ništa<br />
više, jer da je<br />
stvarno takav,<br />
stanje u Iraku<br />
bi se, za sve<br />
ove godine, bar<br />
malo pokrenulo<br />
naprijed.<br />
posljednjeg premijerovog<br />
poteza, sasvim je normalna<br />
reakcija na njegovu sektašku<br />
političku samovolju, koja je<br />
već odavno prevršila svaku<br />
mjeru i počela iritirati čak<br />
i one najumjerenije i najstrpljivije.<br />
Nezadovoljna masa<br />
nosila je transparante sa<br />
jasnim zahtjevom za Malikijevom<br />
ostavkom. Iako većina<br />
političkih i medijskih<br />
analitičara smatra da, uklanjanjem<br />
sunitskih političara<br />
koji uživaju značajan ugled<br />
u sunitskom korpusu i koje<br />
zbog toga nije bilo moguće<br />
staviti u službu ličnih interesa, Maliki<br />
ustvari želi pripremiti teren za predstojeće<br />
parlamentarne izbore koji bi se trebali<br />
održati u proljeće naredne godine,<br />
ipak mislim da njihov stav ne odražava<br />
pravo stanje na terenu, da cijelu priču<br />
previše pojednostavljuju i zamagljuju<br />
stvarne činjenice i pravu sliku o Malikiju<br />
i njegovim i namjerama njegovih<br />
mentora u Komu i Teheranu. Krajnje<br />
je naivno gledati na Malikija kao nezavisnu<br />
političku ličnost koja radi samo<br />
za vlastite interese i ništa više, jer da<br />
je stvarno takav, stanje u Iraku bi se,<br />
za sve ove godine, bar malo pokrenulo<br />
naprijed, s obzirom da svaki političar,<br />
koji se politikom bavi isključivo iz<br />
ličnih pobuda, nastoji ostvariti postignuća<br />
koja će dugo ostati u sjećanjima<br />
ljudi, svjestan da u demokratskom sistemu,<br />
makar on bio i formalne naravi,<br />
ne može beskonačno ostati na vlasti.<br />
Ljudi poput Malikija se, u svom djelo-<br />
4. januar - 22. safer<br />
28
vanju, ne rukovode prolaznim taktičkim<br />
motivima, kao što su izbori, bar<br />
ne u onoj mjeri u kojoj to pokušavaju<br />
predstaviti potpuno neobavješteni<br />
analitički krugovi, a nema boljeg dokaza<br />
za to od njegovog trenutnog apsolutističkog<br />
ponašanja i držanja svih<br />
konaca vlasti u svojim rukama i pored<br />
činjenice da su Ijad Alavi i njegova nezavisna<br />
Iračka lista stvarni pobjednici<br />
prošlih izbora. Sasvim je jasno da se u<br />
slučaju Iraka radi o provođenju okupatorske<br />
volje, one iz Washingtona i one<br />
iz Teherana, a ne provođenju izbornih<br />
rezultata, zakona i običaja koji važe<br />
svugdje u svijetu, i samo zahvaljući toj<br />
volji premijer Maliki se može ponašati<br />
onako kako se ponaša. U prethodnom<br />
razdoblju Maliki je, gazeći ustav i državne<br />
zakone, uspio pod svoju direktnu<br />
kontrolu staviti kompletnu vlast,<br />
političku, vojnu, bezbjedonosnu i ekonomsku,<br />
a od sudske vlasti je napravio<br />
farsu, u pravom smislu te riječi, koju<br />
vješto koristi protiv svih onih koji mu<br />
se, na bilo koji način, odluče suprotstaviti,<br />
i kojom disciplinira sve one koji se<br />
usude podići svoj glas protiv nepravde.<br />
Optužnica za terorizam unaprijed je<br />
pripremljena, a nakon toga, kao neizbježna<br />
kazna, ostaje samo pogubljenje,<br />
i usmjerena je prvenstveno prema<br />
sunitskim aktivistima i političarima,<br />
koji se bore za prava svog biračkog tijela.<br />
Stoga je neophodno da politički<br />
predstavnici sunija trenutno prestanu<br />
sa praksom parcijalnog rješavanja nagomilanih<br />
političkih problema, jer je<br />
to izdaja samog sebe, svoje vjere i domovine,<br />
ili čak nepažnja koja bi se vrlo<br />
lahko mogla pretvoriti u apatiju, ukoliko<br />
i dalje budu vjerovali da je suština<br />
problema u samom političkom procesu<br />
a ne u sredstvima, metodama i rezultatima.<br />
Problem je u biti političkog<br />
procesa, koji se odvija pod okriljem<br />
prikrivene američke hegemonije i javne<br />
šiitske dominacije, i zato su nerealna<br />
očekivanja onih političara koji još uvijek<br />
vjeruju u mogućnost “unutarnjeg<br />
rješenja i dogovora”. Takvi se obično<br />
probude kada već bude kasno, i kada<br />
se, iznenada, obrenu na optuženičkoj<br />
klupi, suočeni sa najtežim optužbama,<br />
nakon kojih nužno slijedi smrtna kazna,<br />
za koju se uvijek iznađe odgovarajuće<br />
obrazloženje shodno interesima<br />
tiranina i njegovih iranskih nalogodavaca.<br />
Donja granica ispod koje sunijski<br />
predstavnici u vlasti nikako ne bi<br />
smjeli ići jeste formiranje vlastite adminsitrativno-teritorijalne<br />
(upravne)<br />
jedinice unutar Iraka, što je u skladu<br />
sa krnjavim iračkim ustavom kojeg su,<br />
u osnovi, šiiti i Kurdi skrojili po svojoj<br />
mjeri, kao što je nužna kontinuirana<br />
borba protiv samovolje pojedinaca i<br />
njihove uzurpacije svih stubova vlasti.<br />
Libija: Konferencija na temu ‘’Period nakon ‘arapskog<br />
proljeća’, perspektive i izazovi’’<br />
“Arapsko proljeće” ne smije se<br />
pretvoriti u “arapsku jesen”<br />
UTripoliju je, u periodu od<br />
22. do 24. decembra 2012.<br />
/ 9.-11. safera 1434. h. g,<br />
održana međunarodna konferencija<br />
na temu “Period nakon ‘arapskog proljeća’,<br />
perspektive i izazovi’’ ’ ( Tehaddijatu<br />
ma ba’de-r-rebi’i-l-arabijji), na<br />
kojoj je učešće uzeo veliki broj eminentnih<br />
islamskih učenjaka i mislilaca<br />
iz cijelog svijeta, između ostalih:<br />
prof. dr. Nasir el-Umer (Saudijska<br />
Arabija), prof. Džihad Ajjaš (Palestina),<br />
prof. Hasan er-Rešidi (Egipat),<br />
prof. Amir Abdul Mun’im (Egipat),<br />
dr. Muhammed Muhtar et-Tabib<br />
(Libija), dr. Hasan el-Humejjid (Saudijska<br />
Arabija), dr. Abdurrahman<br />
el-Mahmud (Saudijska Arabija), dr.<br />
Adil el-Hamed (Bahrejn), dr. Bešir<br />
Zejnul’abidin (Sirija), dr. Selman<br />
ibn Hamed el-Avda (Saudijska Arabija),<br />
dr. Muhammed Abdulkerim<br />
(Sudan), dr. Muhammed Jusri (Egipat),<br />
šejh Muhammed Ismail el-Mukaddim<br />
(Egipat). Konferencija je<br />
održana pod pokroviteljstvom libijskog<br />
muftije prof. dr. Sadika ibn Abdurrahmana<br />
el-Garjanija i predsjednika<br />
libijskog Nacionalnog kongresa<br />
dr. Muhammeda Jusufa el-Mukrifa,<br />
a u organizaciji Libijskog komiteta<br />
za očuvanje tradicionalnih vrijednosti<br />
(Tedžemmu’-l-esaleti el-libijj), uredništva<br />
islamskog časopisa El-Bejan<br />
i Arapskog centra za humanističke<br />
studije iz Kaira (El-Merkezu-l-arabijj<br />
li-d-dirasati-l-insanijje). Nakon ko-<br />
risnih rasprava i razmjene mišljenja<br />
o nizu tema prezentiranih od strane<br />
uvaženih znanstvenika i profesora,<br />
koje su se bavile brojnim izazovima<br />
s kojima se suočava arapski svijet<br />
nakon “arapskog proljeća”, sudionici<br />
Konferencije usvojili su Završni<br />
dokument, koji sadrži sljedeće preporuke:<br />
1. Stavljanje j posebnog akcenta na<br />
rukovođenje principima Šerijata u<br />
zaštiti građanskih i vjerskih prava i<br />
interesa, poduzimanje potrebnih koraka<br />
za uvođenje islamskog sistema<br />
(Šerijata) u svim arapsko-musliman-<br />
skim državama, stavljanje van snage<br />
neislamskih zakona i odredbi i uspostavljanje<br />
principa šure (institucionalnog<br />
i političkog dogovaranja muslimana)<br />
kao temeljnog političkog<br />
principa i prava ummeta na sudjelovanje<br />
u političkom i javnom životu.<br />
2. Širenje svjesti o šerijatskoj<br />
odgovornosti svih članova društva<br />
i njegovih institucija, važnosti međusobnog<br />
pomaganja na principima<br />
bogobojaznosti i dobročinstva u<br />
izgradnji i razvoju društva te aktivnog<br />
sudjelovanja u svim pozitivnim<br />
procesima koji bi trebali dovesti do<br />
općeg napretka i poboljšanja uvjeta<br />
života, ali i cjelovite političke reforme<br />
korištenjem svih dostpunih političkih<br />
mehanizama.<br />
3. Provođenje individualne i kolektivne<br />
duhovne i moralne obnove,<br />
sukladno šerijatskim principima, i<br />
4. januar - 22. safer<br />
29
slijeđenje poslaničkog obrazca u pozivanju<br />
ljudi, političkoj, ekonomskoj<br />
i društvenoj reformi, osluškivanju<br />
tuđih potreba i zaštiti interesa običnog<br />
čovjeka, upostavi pravednog<br />
sistema koji neće praviti razliku između<br />
siromašnih i bogatih, slabih i<br />
jakih, i borbi protiv svih vidova nepravde<br />
prema bilo kome.<br />
4. Oživljavanje principa islamske<br />
solidarnosti i imanskog bratstva<br />
i njihovo usađivanje u svijest pojedinca<br />
i zajednice, i što je moguće<br />
više, sužavanje prostora negativnim<br />
plemenskim, partijskim, sektaškim,<br />
ideološkim i svih drugim vrstama<br />
uticaja.<br />
5. Provođenje programa i projekata<br />
koji će doprinijeti sveobuhvatnom<br />
razvoju na svim poljima, kako<br />
bi se osigurao pristojan život za svakog<br />
člana zajednice.<br />
6. Vraćanje vodeće uloge islamskim<br />
učenjacima u usmjeravanju<br />
muslimanskih društava, reformi sistema<br />
i kontroli institucija zaduženih<br />
za provedbu ljudskih prava, kao i<br />
potreba stvaranja ambijenta u kojem<br />
će islamski učenjaci moći djelovati<br />
potpuno nezavisno od bilo koje vrste<br />
političkog uticaja, koji bi ih onemogućio<br />
u vršenju svete dužosti.<br />
7. Upoznavanje širih muslimanskih<br />
masa sa suštinom ideja i shvatanja<br />
koja proturječe islamskom<br />
svjetonazoru, njihovo temeljito naučno<br />
opovrgavanje, objašnjenje ideoloških<br />
i konceptualnih razlika koje<br />
postoje između tih ideja i islamskog<br />
učenja u pogledu uspostave države i<br />
vlasti i razvijanje svijesti o vlastitom<br />
(islamskom) identitetu, koji se historijski,<br />
doktrinarno, kulturološki i<br />
sociološki razlikuje od drugih identiteta.<br />
8. Neophodnost aktiviranja<br />
da’vetskih organizacija i institucija<br />
na obrazovno-odgojnom planu, kao i<br />
na planu podizanja svijesti<br />
o važnosti šerijatskog znanja<br />
i njegovoj presudnoj<br />
ulozi u kreiranju ispravnih<br />
stavova i pogleda na život,<br />
intenziviranja naučnih aktivnosti,<br />
te razvoja obrazovnih<br />
programa u cilju jačanja<br />
identiteta zajednice.<br />
9. Mudrost u pozivanju<br />
na pravi put (da’vi) i moralnoj<br />
obnovi društva (islahu),<br />
uzimanje u obzir prioriteta,<br />
stvarnih životnih<br />
okolnosti i prirodu tranzicijske<br />
etape kroz koju prolaze<br />
muslimanska društva,<br />
primjena šerijatskog principa<br />
balansiranja između<br />
koristi i šteta, i uvažavanje<br />
stvarnih mogućnosti i realiteta.<br />
10. Potreba međusobnog<br />
razumijevanja i približavanja<br />
različitih islamskih partija i<br />
organizacija koje rade na promociji<br />
islamskih vrijednosti i uspostavi<br />
islamskog sistema u muslimanskim<br />
državama, te prevazilaženje razlika<br />
koje postoje među njima, u skladu<br />
sa islamskom etičkom metodologijom,<br />
koja se temelji na pravednosti,<br />
iskrenom savjetu, lijepom mišljenju i<br />
traženju isprike.<br />
11. Slijeđenje srednjeg puta i<br />
umjerenosti, a izbjegavanje svakog<br />
oblika ekstremizma i pretjerivanja u<br />
vjeri, suprotnih učenjima islama, i<br />
uspostavljanje komunikacijskih mostova<br />
između omladine i vjerskih i<br />
davetskih autoriteta.<br />
12. Uspostavljanje prisnije saradnje<br />
između islamskih političkih snaga<br />
s jedne i nacionalnih snaga odanih<br />
svom identitetu s druge strane,<br />
u cilju izgradnje jakih državnih i nacionalnih<br />
institucija kao osnovna garancija<br />
zaštite vjerskih i nacionalnih<br />
Potreba<br />
međusobnog<br />
razumijevanja<br />
i približavanja<br />
različitih<br />
islamskih<br />
partija i<br />
organizacija<br />
koje rade na<br />
promociji<br />
islamskih<br />
vrijednosti<br />
i uspostavi<br />
islamskog<br />
sistema u<br />
muslimanskim<br />
državama, te<br />
prevazilaženje<br />
razlika, koje<br />
postoje među<br />
njima.<br />
interesa, i izoliranje snaga<br />
koje su, idejno i financijski,<br />
povezane sa stranim<br />
(vanjskim) faktorima.<br />
13. Akcentiranje ženine<br />
pozitivne uloge u društvu,<br />
stvaranje uvjeta za njenu<br />
samoafirmaciju i duhovnu<br />
i moralnu samoizgradnju,<br />
unaprjeđenje njenog<br />
davetskog i odgojnog angažmana<br />
u dopuštenim<br />
šerijatskim okvirima i na<br />
način koji odgovara njenoj<br />
prirodi i psihofizičkim<br />
osobenostima.<br />
14. Razobličavanje<br />
antiislamske suštine tzv.<br />
pokreta za emancipaciju<br />
žena, njihovih ciljeva i<br />
metoda kojima se koriste<br />
u potkopavanju islamskog<br />
identiteta i suprotstavljanje<br />
aktivnostima koje imaju<br />
za cilj stvaranje pogrešne slike o<br />
hidžabu svim dozvoljenim pravnim,<br />
znanstvenim i medijskim sredstvima.<br />
15. Imenovanje posebnog tijela<br />
na čelu sa dr. Alijem es-Sibaijem,<br />
predsjednikom El-Esale, čiji će isključivi<br />
zadatak biti praćanje provedbe<br />
navedenih preporuka.<br />
Na samom kraju ove konferencije,<br />
upućujemo dovu Uzvišenom<br />
Allahu, da pomogne našu braću u<br />
Siriji, ubrza propast sirijskog tiranina<br />
Eseda, ujedini Slobodnu sirijsku<br />
vojsku na istini, jedinstvenoj riječi<br />
i postupanju u skladu sa islamskim<br />
načelima, udalji ih od podjela i razdora.<br />
Kao što molimo Uzvišenog<br />
Allaha da sačuva Libiju i njene stanovnike<br />
od svakog zla, vidljivih i<br />
nevidljivih spletki smutljivaca i zlih<br />
ljudi, i neka je vječiti mir i spas na<br />
našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, njegovu časnu porodicu i sve<br />
ashabe.<br />
4. januar - 22. safer<br />
30
Komentar sirijskog učenjaka,<br />
šejha Adnana el-Ar’ura na izjavu<br />
Ibrahima Lahdara, specijalnog<br />
izaslanika UN-a za Siriju, o trenutnoj<br />
situaciji u Siriji i mogućim<br />
rješenjima za sirijsku krizu<br />
Sirijski narod<br />
ići će do kraja<br />
Šejh Adnan el-Ar’ur rođen je u sirijskom<br />
gradu Hami 1948. godine. Svjetsku<br />
reputaciju stekao je svojim tv debatama<br />
sa istaknutim sufijskim i šiitskim<br />
autoritetima, u kojima se predstavio<br />
kao vrsni poznavalac ehlisunnetske<br />
doktrine, utemeljene na Kur’anu<br />
i Sunnetu, kao i doktrine različitih<br />
akaidskih pravaca unutar islama,<br />
ali i vještine naučnog raspravljanja.<br />
Posebno će ostati upamćena njegova<br />
debata sa Hasanom Alijem Sekkafom,<br />
autorom knjige “Selefizam/vehabizam,<br />
ideološka pozadina i historijski korijeni”,<br />
koja je imala snažan odjek u arapskomuslimanskoj<br />
javnosti. Od samog<br />
početka sirijske revolucije, stao je na<br />
stranu svog naroda i pokrenuo je široku<br />
medijsku kampanju sa ciljem pravilnog<br />
informiranja svjetske i muslimanske<br />
javnosti o događajima u Siriji i lobiranja<br />
kod svih relevantnih islamskih i<br />
međunarodnih faktora za pomoć<br />
sirijskom narodu. Kampanja nosi naslov:<br />
‘’Me’a surija hatta-n-nasri’’ (Sa Sirijom<br />
do konačne pobjede), u okviru koje<br />
redovno drži predavanja na islamskim<br />
kanalima Safā i Visal o raznim aspektima<br />
sirijske krize. Autor je nekoliko knjiga<br />
iz oblasti međuljudskih odnosa i<br />
komunikacije, u kojima se nalaze važne<br />
preporuke i savjeti za sve one koji se<br />
bave da’vom i islamskim aktivizmom,<br />
kao što su: El-Insaf me’anahu kva’iduhu<br />
ve suveruhu (Pravednost – značenje,<br />
pravila i forme), El-Ihtilaf enva’uhu<br />
ahkamuhu ve mevakifuhu (Razilaženje<br />
– vrste, propisi i stavovi), El-Mudžtemeat<br />
enva’uha ve ahkamuha (Društva –<br />
kategorije i propisi), Menhedžu-l-’itidal<br />
vekafatun fi-l-imani ve-t-tekfiri ve-ssijaseti<br />
ve-l-hukkam ve nakdi-l-džemaati<br />
ve-r-ridžal (Srednji put u vjerovanju,<br />
tekfiru – anatemiziranju ljudi, politici,<br />
odnosu prema vladarima i kritici<br />
pojedinaca i skupina)<br />
Izvor: Islamski kanali Safā i Visal<br />
Na jučer održanoj<br />
konferenciji za<br />
novinare, specijalni<br />
izaslanik UN-a za Siriju<br />
Lahdar Brahimi, nakon sastanka<br />
sa sirijskim predsjednikom<br />
Beššarom Esedom,<br />
izjavio je “da pred Sirijom<br />
stoje samo dvije opcije: prva<br />
je političko rješenje krize a<br />
druga je, doslovno rečeno, pakao’.’<br />
Na pitanje zna li da je u<br />
Siriji za dvije godine ubijeno<br />
više od 50.000 ljudi, odgovorio je: “Ako<br />
je za dvije godine stradalo 50.000 hiljada<br />
ljudi, u narednoj godini dana moglo bi<br />
stradati još stotinu hiljada!’’ A da uopće<br />
nije bilo razgovora o Esedovom odlasku,<br />
potvrđuje sljedeće Brahimijeve riječi: “Sa<br />
Beššarom Esedom nisam razgovarao o<br />
njegovoj eventualnoj ostavci, jer to u<br />
ovom momentu uopće nije nužno, štaviše,<br />
lično smatram da Esedu treba dati<br />
dodatnih godinu dana kako bi imao<br />
dovoljno vremena za prenos vlasti na nekoga<br />
drugog’’. Na ove Lahdarove izjave<br />
žestoko je reagirao sirijski učenjak dr. Adnan<br />
el-Ar’ur, koji je, gostujući u emisiji<br />
“Me’a Surija hatta-n-nasri’’ (Sa Sirijom do<br />
konačne pobjede), optužio Lahdara Brahimija<br />
i njegove međunarodne mentore za<br />
izdaju Sirije i sirijskog naroda. “Brahimi<br />
nije pojasnio ko je ubio 50.000 Sirijaca,<br />
iako je taj broj znatno veći i dostiže cifru<br />
od strašnih 80.000 ljudi. Njegova Međunarodna<br />
zajednica ne želi prstom pokazati<br />
na prave zločince, niti im suditi za počinjene<br />
zločine i nema namjeru zločince<br />
staviti na crnu listu osumnjičenih za terorizam,<br />
jer znaju da se radi o heretičkim<br />
skupinama koje sa islamom nemaju ništa<br />
zajedničko, a da imaju odavno bi bili<br />
uvršteni na tu listu, jer je ona rezervirana<br />
samo za muslimane. Vjerovatno su mislili<br />
da je sirijski narod kukavički narod i da<br />
će, nakon jednog ili dva masakra, jednog<br />
ili dva bombardiranja, podići bijelu zastavu<br />
i odustati od svojih zahtjeva. Budite<br />
ubijeđeni, da se sirijski narod neće povući<br />
i da će ići do kraja. I vi znate da će ići<br />
Vjerovatno su<br />
mislili da je<br />
sirijski narod<br />
kukavički<br />
narod i da će,<br />
nakon jednog ili<br />
dva masakra,<br />
jednog ili dva<br />
bombardovanja,<br />
podići bijelu<br />
zastavu i<br />
odustati od<br />
svojih zahtjeva.<br />
do kraja, ali želite da se prolije<br />
što više nedužne muslimanske<br />
krvi. Tražiti dodatnu godinu<br />
za dokazanog krvoloka Beššara<br />
Eseda, može samo onaj ko<br />
uopće nema savjesti, morala,<br />
vjere i ljudskosti. Štaviše, Brahimi<br />
bi se ovako ponašao da<br />
se radi i o njegovom vlastitom<br />
narodu i državi, Alžiru. Njemu<br />
nije važno hoće li Beššar<br />
otići s vlasti sada ili za godinu<br />
dana, hoće li ubiti deset, pedeset,<br />
sto ili petsto hiljada Sirijaca<br />
ili Alžiraca, jer je izdajnik i<br />
obični poltron, kojem su važni<br />
samo njegovi lični interesi. Nije tačno,<br />
izaslaniče Brahimi, da pred Sirijom stoje<br />
samo dvije opcije. Postoji treća opcija, za<br />
koju ti naravno ne znaš, jer ne vjeruješ<br />
u nju, kao ni u Onoga koji je tu opciju<br />
pojasnio u Svojoj časnoj Knjizi, a ona je<br />
“emrullah i va’dullah’’ (Allahova odredba<br />
i obećanje). Zašto od nekoga ko ne posjeduje<br />
elementarno znanje o svojoj vjeri i<br />
kulturi, uopće očekivati da zna za spomenutu<br />
opciju? Ali ni prve dvije opcije nisu<br />
“naše’’ opcije. Pred sirijskim narodom,<br />
izaslaniče, su ili časna pogibija na Allahovom<br />
putu i uživanje u džennetskim vrtovima,<br />
ili pobjeda na ovom svijetu i uživanje<br />
u blagodatima slobode. Za iskrenog<br />
vjernika, opcija “pakla’’ ne postoji, ni<br />
na ovom ni na budućem svijetu. Pakao<br />
ili Džehennem, nadam se i molim Allaha<br />
da tako bude, je tvoja i opcija tvojih<br />
međunarodnih mentora. Mi vjerujemo<br />
u Allahove riječi: O vjernici, hoćete li da<br />
vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti<br />
patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova<br />
vjerujte i imecima svojim i životima<br />
svojim na Allahovu putu se borite - to vam<br />
je, da znate, bolje – On će vam grijehe vaše<br />
oprostiti i u džennetske bašče vas, kroz koje<br />
će rijeke teći, uvesti, i u divne dvorove u<br />
edenskim vrtovima; to će biti uspjeh veliki,<br />
a dat će vam i drugu blagodat koju jedva<br />
čekate; Allahovu pomoć i skoru pobjedu!<br />
Zato obraduj radosnom viješću vjernike!<br />
(Prijevod značenja, Es-Saff, 10.-13.), rekao<br />
je ovaj istaknuti alim u svom nadahnutom<br />
obraćanju.<br />
4. januar - 22. safer<br />
31
Islamske teme<br />
Upravljanje emocijama kod muslimana<br />
Duboko zadiranje u sebe, u dušu, u srce, u karakter<br />
Da bi čovjek uopće imao motiv<br />
za upravljanjem emocijama,<br />
za uspostavljanjem reda u<br />
svom životu općenito, mora<br />
da postoji dobar razlog za<br />
to, razlog zbog kojeg bi se<br />
odrekao olakšica i išao nekada<br />
putem teškoće, a opet u<br />
tome vidio korist i vrijednost.<br />
Pa, koliko god savjeti<br />
psihologa, i drugih njima<br />
srodnih stručnjaka, pristizali o<br />
korisnosti savladavanja srdžbe,<br />
bježanja od tuge, usmjeravanju<br />
ka umjerenim pozitivnim<br />
osjećajima itd., za i najmanje<br />
pokretanje u tom smijeru<br />
potreban je održivi motiv<br />
Piše: Fatima Jašaravić, ing. biologije<br />
i bioinžnjeringa<br />
Emocionalna inteligencija<br />
(EQ) se kao termin pojavio<br />
početkom druge polovine<br />
dvadesetog stoljeća i danas je vrlo popularan.<br />
Nivo ove intelignecije nije povezan<br />
sa nivoom racionalne intelignecije<br />
(IQ). Emocionalna inteligencija se<br />
definiše kao skup emocionalnih vještina<br />
koji nam omogućava način upotrebe<br />
emocija i nesvjesnih mehanizama u<br />
interakciji sa drugim ljudima.<br />
Postoji pet osnovnih pravila na koje<br />
se odnosi emocionalna inteligencija:<br />
samosvjesnost emocija, pravilno nošenje<br />
s njima, samoinicijativa, empatija i<br />
socijalne vještine.<br />
Još od starih vremena kod različitih<br />
naroda, i njihovih filozofa, vrlinom se<br />
smatrala sklonost da se vlada sobom i<br />
uzdržava od emocionalnih ispada. Cilj<br />
tog uzdržavanja ne znači potiskivanje<br />
emocija, nego postizanje ravnoteže,<br />
pošto svako osjećanje ima posebnu vrijednost<br />
i značaj. Ako se emocije previše<br />
potiskuju, to dovodi do jednoličnosti i<br />
izolovanosti. Ako su neobuzdane, ekstremne<br />
i dugotrajne, tada postaju patološke.<br />
Postoje ljudi koji teže ka tome<br />
da osjećaju korisne emocije, čak i u<br />
momentima kada imaju i neugodno<br />
iskustvo, razumiju emocije i pokušavaju<br />
da ih riješe na strateški način.<br />
Takvi ljudi, moglo bi se reći, su više<br />
emocionalno inteligentni nego ljudi<br />
koji više vole da osjećaju emocije koje<br />
ne bi mogle biti korisne, čak iako su<br />
ti osjećaji ugodno iskustvo.<br />
Svaka snažna emocija potiče od<br />
nagona za reagovanjem. Ovladavanje<br />
nagonima je osnova emocionalne inteligencije.<br />
Empatija je vrsta samosvijesti;<br />
koliko dobro poznajemo svoje vlastite<br />
emocije, vještiji ćemo biti u<br />
iščitavanju tuđih emocija. Ta vještina<br />
se ispoljava i njome se postižu<br />
uspjesi u kontaktima u porodici, sa<br />
bliskim ljudima, u poslovnom<br />
okruženju, itd. Ljudi<br />
emocije teško izražavaju riječima,<br />
nego prije će ih pokazati<br />
nekim drugim znakovima.<br />
Sposobnost da se<br />
iščitaju neizgovoreni znakovi<br />
je ključ za predosjećanje<br />
tuđih emocija: pokret,<br />
ton u glasu, izraz lica i kroz<br />
druge neverbalne pokrete.<br />
Islam kao najbolji smijer<br />
Da bi čovjek uopće imao<br />
motiv za upravljanjem emocijama,<br />
za uspostavljanjem<br />
reda u svom životu općenito,<br />
mora da postoji dobar<br />
razlog za to, razlog zbog<br />
kojeg bi se odrekao olakšica<br />
i išao nekada putem teškoće, a opet<br />
u tome vidio korist i vrijednost. Pa,<br />
koliko god savjeti psihologa, i drugih<br />
njima srodnih stručnjaka, pristizali o<br />
korisnosti savladavanja srdžbe, bježanja<br />
od tuge, usmjeravanju ka umjerenim<br />
pozitivnim osjećajima itd., za<br />
i najmanje pokretanje u tom smijeru<br />
potreban je održivi motiv. Nije dovoljno<br />
samo postojanje ljudskog bića<br />
u ulozi stručnjaka, motivatora koji će<br />
iznova buditi u čovjeku, na vještački<br />
način, želju za pozitivnim promjenama,<br />
nego je potrebna viša filozofija<br />
života, vjera koja je pokretač. Islam<br />
je Allah poslao kao najbolju uputu za<br />
pravilan čovjekov život.<br />
Uzvišeni Stvoritelj, poznavajući<br />
najbolje prirodu čovjeka, mogao<br />
je dati jedino savršenu uputu kako<br />
najbolje proživjeti ovosvjetski život,<br />
Čovjek je sklon<br />
nepravdi.<br />
Često to čini<br />
iz neznanja,<br />
a povodeći se<br />
za vlastitim<br />
slabostima,<br />
ispuštajući iz<br />
kontrole emanet<br />
konstantnog<br />
nadgledanja<br />
sebe, a i često<br />
pored znanja i<br />
spoznaje koje<br />
ranije stekne.<br />
da što manje nanosi štetu sebi i drugima.<br />
Bez pravih uputa, bez pravih<br />
izvora mi smo vrlo ograničeni, ma<br />
koliko naša nastojanja da dođemo<br />
do spoznaja i saznanja bila velika i<br />
usredotočena na cilj. Trudom i naporom,<br />
može se nešto saznati, što je u<br />
okviru univerzalnog znanja vrlo neznatno,<br />
ali nikako dokučiti smisao i<br />
smjernice za život koji teži idealnom.<br />
Zato su Božije riječi nešto posebno,<br />
nešto što dušu nadvladava što donosi<br />
ushićenje, a istovremeno neku<br />
posebnu smirenost kada se čovjek s<br />
njima sretne. Nesumnjivo, to su riječi<br />
od Jednog Jedinog, iznad svega<br />
stvorenog, bez mahana, Stvoritelja<br />
svih svjetova. Te kur’anske<br />
riječi, govor Uzvišenog, ne<br />
samo što ne ostavljaju čovjeka<br />
ravnodušnim, što pobuđuju<br />
neke posebne emocije,<br />
nego i bude svijest,<br />
nego momentalno počinju<br />
čovjeka preodgajati, ostavljaju<br />
snažan efekat na srce<br />
i dušu: uzrokuju prepoznavanje,<br />
a onda liječenje ružnih<br />
navika i osobina.<br />
Vjernikovo srce je osjetljivo<br />
na spomen Allaha, na<br />
Njegove riječi kada ih izgovara<br />
ili sluša, postaje osjetljivije<br />
i podložije brzom<br />
buđenju. U biti, vjernik će<br />
sam sebe bolje spoznati, saznat<br />
će bolje koliko je srce<br />
željno dobročinstva, koliko<br />
teži vlastitoj čistoći, pa će tražiti puteve<br />
da joj se približi. Vidjet će koliko<br />
je sam griješan i koliko vlastitim<br />
greškama sam sebi pravi prepreke za<br />
tu emocionalnu ispunjenost. Iz tog<br />
razloga će željeti da se popravi, pa će<br />
se više preispitivati, tražit će razloge<br />
greškama u sebi, i tako će biti objektivniji<br />
i pravedniji prema sebi, te na<br />
taj način biti na putu pravog samodgajanja:<br />
uljepšavanja vlastitog života.<br />
Srce je pokretač<br />
Poslanik, alejhis-selam, kaže:<br />
“Zar ne? U tijelu ima jedan komad<br />
mesa koji kada je ispravan – povlači<br />
za sobom ispravnost cijelog tijela, a<br />
kada je pokvaren, povlači za sobom<br />
pokvarenost cijeloga tijela.” (Buhari<br />
1/126, Muslim 11/27,28).<br />
4. januar - 22. safer<br />
32
Dakle, srce je gospodar ostalim<br />
organima, što im ono naredi, oni<br />
izvršavaju. Pa pošto je Iblis uvi-<br />
dio da se sve vrti oko srca, prvo<br />
se svojim došaptavanjem na njega<br />
okomio, uljepšavajući j mu sve što<br />
ga zavodi s pravog puta, dajući mu<br />
motive za griješenje. j Čovjek će biti<br />
zaštićen od šejtanovih spletki, za-<br />
mki i lukavstava ako bude okrenut<br />
trajnom okretanju i obraćanju Allahu<br />
za pomoć, ako bude istraživao<br />
oboljenja j srca i njegovo liječenje.<br />
j<br />
Tada će njegovo jg srce biti usmjere-<br />
no ka Allahu i kod Njega će tražiti<br />
smiraj.<br />
Za održavanje budnosti srca,<br />
potrebno je ulagati trud. Neki od<br />
koraka ka tome putu su sjećanje na<br />
Uzvišenog Allaha i učenje Kur’ana,<br />
često traženje oprosta od Allaha,<br />
obraćanje Allahu dovom i donošenje<br />
salavata na Poslanika, alejhis-selam.<br />
Budno srce je srce koje istinski voli<br />
Allaha. Ta ljubav prema Allahu je<br />
najbolja, najkorisnija i najuzvišenija<br />
ljubav i ona je kao takva data za<br />
obožavanje. Robovanje je savršenstvo<br />
ljubavi uz potpunu pokornost<br />
i poniznost.<br />
Za upravljanje emocijama<br />
potrebno je strpljenje<br />
Upravljanje emocijama znači<br />
duboko zadiranje u sebe, u dušu, u<br />
srce, u karakter. Ono ne toleriše površnost.<br />
To analiziranje sebe može<br />
biti bolno, jer znači priznanje vlastitih<br />
grešaka i slabosti. Ali, vjernikovo<br />
višenamjensko oružje kroz dunjaluk<br />
je sabur, strpljenje. Ono mu<br />
je pomagač na tom putu, kao što mu<br />
je Allah osigurao Svoju pomoć bude<br />
li odabrao put strpljivosti.<br />
Budite strpljivi, jer Allah je uz one<br />
koji su strpljivi! (El-Enfal, 46.).<br />
Upravljanje emocijama je put za<br />
ostvarenje pravde<br />
Iman – vjera u Allaha predstavlja<br />
najvažniju stvar za duhvno i fizičko<br />
zdravlje i stabilnost. Bit vjerovanja<br />
je oslobađanje ropstva bilo kome i<br />
bilo čemu od lažnih bogova oko<br />
nas ili u nama i obožavanju jedino<br />
Allaha, Stvoritelja svega. Tek tada<br />
će naše duše biti duhovno zadovoljnije,<br />
opuštenije i stabilnije. To unutarnje<br />
stanje radosti i zadovoljstva,<br />
koje se teško može opisati riječima,<br />
odražava duboko u suštini karakter<br />
nečijeg života, sreću nečijeg uma, živost<br />
nečijeg srca, slobodu od stresa<br />
i zabrinutosti koji su glavni faktor<br />
pogoršanja kvalitete života današnjeg<br />
čovjeka.<br />
One koji vjeruju i čija<br />
se srca smire kad se Allah<br />
spomene – zaista, srca se<br />
smiruju kada se Allah spomene.<br />
(El-Ra’ad, 28.).<br />
On je Taj Koji u srca<br />
vjernika mir supsti da bi<br />
vjeru svoju ojačali; Allahove<br />
su vojske na nebesima i<br />
na Zemlji; Allah je Sveznajući<br />
i Premudri. (El-Feth,<br />
4.).<br />
Pravda je cilj islama.<br />
To je bio cilj svih ranijih<br />
poslanika.<br />
Zaista, poslanike Svoje<br />
se znamenjima smo poslali,<br />
i po njima smo knjigu spustili,<br />
te Mjerilo, da bi ljudi<br />
pravično postupali, i dali smo željezo u<br />
kome je sila golema i za ljude koristili,<br />
te da bi Allah pokazao one koji pomažu<br />
Njega i poslanike Njegove i kada<br />
ih ne vide oni; zaista je Allah Moćni i<br />
Silni. (El-Hadid, 25.).<br />
Kur’an obiluje referencama na<br />
pravdi. Njena vezanost je naglašena<br />
u cijelom nizu situacija čovjeka:<br />
međuljudskim odnosima, u porodici,<br />
zajednici, u interakciji među zajednicama<br />
i nacijama, te u odnosu<br />
između čovjeka i okoline (prirode).<br />
Tu su pravda prema rođaku, prijatelju,<br />
siročetu, siromašnome, robu,<br />
putniku, potrebnom.<br />
Na svakoj razini muslimani su obavezni<br />
da budu pošteni i pravedni.<br />
Pravovjernici, predani Allahu budite<br />
i pravedno svjedočite; nipošto ne<br />
dopustite da vas mržnja prema nekim<br />
ljudima navede da nepravedni budete<br />
– pravedni budite, jer to je najbliže<br />
bogobojaznosti, i Allaha se bojte,<br />
jer Allah dobro zna šta činite. (El-<br />
Ma’ida, 8.).<br />
Emocionalna<br />
inteligencija<br />
(EQ) se kao<br />
termin pojavio<br />
početkom<br />
druge polovine<br />
dvadesetog<br />
stoljeća i<br />
danas je vrlo<br />
popularan.<br />
Nivo ove<br />
inteligencije<br />
nije povezan<br />
sa nivoom<br />
racionalne<br />
intelignecije<br />
(IQ).<br />
Kur’an ne samo da nam<br />
daje naznake o tome šta je<br />
pravda, nego nam također<br />
iznosi i iznova naglašava<br />
naše odgovornosti kao<br />
ljudskih bića da težimo<br />
pravdi. Neko je dobro<br />
izjavio kada je rekao da su<br />
emocije dobre kada su sluge,<br />
a loši gospodari. Emocije<br />
su dar Allahov kojima<br />
se dobročinstvo olakšava<br />
ukoliko naša intervencija<br />
u njihovom usmjeravanju<br />
bude prisutna.<br />
Slijeđenje kur’anskih<br />
naredbi ujedno znači i slijeđenje<br />
Sunneta Allahovog<br />
poslanika Muhammeda,<br />
alejhis-selam, jer to Uzvišeni Allah<br />
naređuje Kur’anom. Enes ibn Malik<br />
prenosi da je Resulullah, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, rekao: “Nijedan<br />
od vas neće biti (pravi) vjernik<br />
sve dok ne bude volio svome bratu<br />
ono što voli samom sebi.” (Prenose<br />
Buharija i Muslim). Tako je u karakteru<br />
vjernika da voli muslimane i<br />
želi im isto što i sebi, pa kada se trudi,<br />
prije svega u srcu se riješiti loših<br />
vibracija prema vjernicima, sebi će<br />
olakšati put ka lijepom ophođenju<br />
prema njima.<br />
Hadisi kojima se potiče usmjeravanje<br />
emocija u pozitivnom smijeru<br />
su mnogobrojni. Ovdje ćemo navesti<br />
jednu Poslanikovu, alejhis-selam,<br />
dovu kojom je molio: “Allahu, utječem<br />
Ti se od brige i tuge, od nemoći<br />
i lijenosti, od škrtosti i kukavičluka,<br />
od tereta duga i da me ljudi nadvladaju.”<br />
(Buhari). Traženje pomoći od<br />
Allaha u svakome poslu, i oslanjanje<br />
na Njega, bitan je ključ i u uspjehu<br />
pri upravljanju emocijma.<br />
4. januar - 22. safer<br />
33
Upute iz Kur’ana<br />
Uzvišeni Allah nas kroz Kur’an potiče<br />
da pravilno usmjeravamo emocije,<br />
pa tako u suri El-Hadid kaže:<br />
Nikakav udes nije Zemlju zadesio,<br />
niti vas, a da ga nema u Knjizi prije nego<br />
što damo da se dogodi – Allahu je to jednostavno<br />
sasvim. To je stoga da ne biste<br />
za onim što je promaklo očajavali i da ne<br />
biste zbog onoga što vam je dato likovali;<br />
Allah nikakve razmetljivce i hvalisavce ne<br />
voli. (El-Hadid, 22.-23.).<br />
Ovim riječima Uzvišeni Allah podsjeća<br />
da sve ono što se dešava, što je bilo<br />
i što će se zbiti da je sve to već u Njegovom<br />
znanju, predočavajući mu veliku<br />
istinu o Gospodaru svega, što opet dovodi<br />
do objektivnog posmatranja stvari<br />
ma koje prirode bile kada zadese vjernika.<br />
Kada se uz spomen Allaha, spomene<br />
i Njegovo sveobuhvatno znanje, to<br />
kod vjernika proširuje vidike, njegovo<br />
poimanje vječnosti i viđenje događaja<br />
predodređenim u Allahovom znanju, i<br />
njegovu dušu čini razboritom i stabilnom<br />
prilikom susretanja sa životnim<br />
događajima.<br />
Sve to znači da je čovjek više sklon<br />
uznemirenosti i uzrujanosti zbog događaja<br />
što je udaljeniji od svijesti o Allahu.<br />
Stepen potpune smirenosti pri prihvatanju<br />
sudbine je ideal koji su rijetki<br />
postigli. Sama težnja ka njemu je ispravan<br />
put. Tako je Ikrime, neka je Allah<br />
zadovoljan njime, rekao: “Nema nikoga,<br />
a da se ne raduje i ne tuguje, međutim,<br />
učinite radost zadovoljstvom, a<br />
tugu strpljivošću.” Ovo je umjerenost<br />
islama, dostižna za prave ljude.<br />
I kada su psiholozi i srodni stručnjaci<br />
nemoćni da liječe ljudsku dušu,<br />
Kur’an to uspijeva. Riječi Allahove<br />
bile su i ostat će istinski lijek<br />
za ljudsku dušu ako se<br />
budu slijedile. Tako i gore<br />
navedeni ajeti, kada dopru<br />
do vjernikovog srca, povlače<br />
ga sa puta pretjerivanja<br />
i zadavanja sebi nepravde.<br />
Jer, nekontrolisani, nagli i<br />
pretjerani osjećaji iscrpljuju<br />
čovjeka, zadaju mu poslije<br />
boli i nemir. Iz takvih osjećaja,<br />
ako se duže zadrže kod<br />
osobe, potiču na nepravedne<br />
postupke p i sužavaju razmišljanje.<br />
j<br />
Čovjek je sklon nepravdi. Često to<br />
čini iz neznanja, a povodeći se za vlastitim<br />
slabostima, ispuštajući iz kontrole<br />
emanet konstantnog nadgledanja sebe,<br />
a i često pored znanja i spoznaje koje<br />
U biti, vjernik<br />
će sam sebe<br />
bolje spoznati,<br />
saznat će<br />
bolje koliko<br />
je srce željno<br />
dobročinstva,<br />
koliko teži<br />
valstitoj čistoći,<br />
pa će tražiti<br />
puteve da joj se<br />
približi.<br />
ranije stekne. Allahova milost<br />
je što je poslao Kur’an,<br />
što ga je vjerniku ostavio da<br />
ga kontinuirano uči i izučava<br />
i podsjeća sebe tako<br />
na širinu svijeta u kojem<br />
se nalazi, svoju malenkost,<br />
ahiret kao konačnu stanicu<br />
i Veličinu Allahovu, te tako<br />
sebe vraća u red nakon što<br />
slabosti krenu ograničavati<br />
vidike.<br />
U Kur›anu na tri mjesta<br />
stoji: ...Allah voli pravedne. (El-Ma’ide,<br />
42., El-Hudžurat, 9., i El-Mumtehine,<br />
8.). Molimo Allaha da nam pomogne<br />
u ovodunjalučkim zadacima i time što<br />
će nam olakšati i uljepšati put ka pravednosti<br />
- amin!<br />
Izvori:<br />
Ford, Brett Q., Tamir, Maya. (Aug 2012) When getting angry is<br />
smart: Emotional preferences and emotional intelligence. Emotion,<br />
Vol 12(4), 685-689.<br />
Cary Cherniss (2000) Emotional Intelligence: What it is and<br />
Why it Matters. Paper presented at the Annual Meeting of the Society<br />
for Industrial and Organizational Psychology, New Orleans,<br />
LA<br />
Ṡejjid Kutub, U okrilju Kur’ana, Sarajevo: Fakultet islamskih nauka,<br />
1999.<br />
Dr. Halid Faik el-› Ubejdi, Kur›an, nervni sistem i psihologija, Sarajevo<br />
(Bemust)<br />
Dr. Asim Abdelmoneim Hussein – MDBS, MPH, PCM, The art<br />
of health promotion i Islam and the contemporary public health challenges<br />
Danijel Godeman, Emocionalna Inteligencija, Beograd, 2005.<br />
Ahmed Ferid, Bistro more pobožnosti i suptilnosti, Zenica: Organizacija<br />
aktivne islamske omladine, 1999.<br />
Kratka biografija autora<br />
Fatima Jašarević rođena<br />
je 1984. Nakon završene<br />
Gazi Husrev-begove medrese,<br />
upisuje Fakultet bioloških nauka<br />
i bioinžinjeringa na Internacionalnom<br />
univerzitetu u Sarajevu<br />
kojeg uspješno završava<br />
2010. godine. Od stranih jezika<br />
koristi se engleskim jezikom<br />
(čitanje, pisanje i konverzacija).<br />
Posvećena je istraživanju i sticanju<br />
novih znanja koja su u<br />
dikretnoj ili indirektnoj vezi<br />
sa strukom, kao i informacijama<br />
koje nude rješenja za bolje<br />
i ljepše življenje. Živi i radi u<br />
Sarajevu<br />
4. januar - 22. safer<br />
34
Fotopriča<br />
Zapadni dupli standardi<br />
4. januar - 22. safer<br />
35
Islamske teme<br />
Feljton: TAKO SE POBJEĐUJE OČAJ – 19 DIO<br />
Osmijeh je bio uzrok<br />
njegovog primanja islama<br />
Razmisli o Poslanikovoj,<br />
sallallahu alejhi ve sellem,<br />
snazi volje, onda kada mu<br />
je njegov amidža prenio<br />
poruku Kurejšija, koji su mu<br />
nudili bogatstvo i moć samo<br />
ako prestane pozivati ljude u<br />
islam, na šta je on odgovorio:<br />
“Amidža, tako mi Allaha, kada<br />
bi mi dali sunce u desnu, a<br />
mjesec u lijevu ruku, ja ne bih<br />
odustao od onoga čime me je<br />
Allah zadužio.”<br />
Piše: Sevla el-Udejdan<br />
Preveo i prilagodio: Abdusamed<br />
Nasuf Bušatlić<br />
Jedan<br />
J<br />
vojskovođa vratio se<br />
poražen i tužan iz bitke. Nakon<br />
toga pokušavao je još nekoliko<br />
puta poraziti neprijatelja, ali mu to<br />
nije pošlo za rukom. Razmišljajući šta<br />
da uradi i koju taktiku da primijeni,<br />
ugledao je mrava koji je pokušavao da<br />
se popne na mali pješčani brežuljak,<br />
pa je odlučio da ga posmatra, da vidi<br />
šta će uraditi. Mrav se s velikim naporom<br />
penjao do određene visine,<br />
a onda bi pao i skotrljao se na dno, i<br />
opet se penjao iz početka. Poraženi<br />
vojskovođa nabrojao je 67 neuspjelih<br />
pokušaja malog mrava da se popne na<br />
vrh pješčanog brežuljka, i tek šezdeset<br />
osmi put je uspio. Vojskovođa je od<br />
malog mrava naučio veliku i korisnu<br />
lekciju, odlučno je krenuo u novu bitku<br />
i pobijedio.<br />
Budi i ti od onih koji ne odustaju<br />
i koji su uporni u pokušajima do uspjeha.<br />
Zar misliš da je Tomas Edison<br />
odjednom izumio žarulju sa ugljenom<br />
niti koja je desetljećima služila za rasvjetu<br />
prije izuma žarulje sa metalnom<br />
niti?! On je pokušavao više od 1.000<br />
puta, i na kraju uspio.<br />
Gledaj na problem sa optimizmom<br />
Poznati fizičar i nobelovac, Albert<br />
Ajnštajn, rekao je: “Prirodno je da<br />
svaki čovjek ima problema u životu,<br />
ali najveći problem je način na koji mi<br />
gledamo na problem. Kada,<br />
Ne gubi samopouzdanje,<br />
jer<br />
nema ništa<br />
štetnije za<br />
čovjeka od toga<br />
da nije siguran<br />
u sebe, a stvar<br />
koja najviše<br />
i najbrže ruši<br />
povjerenje<br />
u sebe jeste<br />
neznanje o<br />
sebi, a najveće<br />
neznanje o<br />
sebi je samoponižavanje<br />
i<br />
sprječavanje<br />
duše da se<br />
natječe s<br />
drugima u<br />
dobru.<br />
naprimjer, dođe do erupcije<br />
vulkana u određenom mjestu,<br />
neki to vide kao izvor<br />
katastrofe i uništenja života<br />
i životne sredine, dok drugi<br />
u tome vide oplodnju zemlje<br />
i mogućnost da se dođe do<br />
bogatih nalazišta rude i priliku<br />
za proučavanje zemljine<br />
utrobe.”<br />
Jedan od najpoznatijih<br />
svjetskih predavača o razvoju<br />
i napretku čovječanstva,<br />
Ibrahim Fekki, rekao je:<br />
“Otišao sam u Kanadu<br />
1978. godine, i svi ljudi koje<br />
sam sreo, ubjeđivali su me<br />
da je bolje za mene da se što<br />
prije vratim u svoju državu,<br />
jer u Kanadi se, što se posla<br />
tiče, nema šta tražiti. Nisam<br />
obraćao pažnju na njihove<br />
priče i u toku 24 sata, tražeći<br />
bilo kakav posao, ponuđeno<br />
mi je da perem posuđe u<br />
jednom resotranu, što sam<br />
odmah prihvatio. Nakon osam godina<br />
napornog rada, postao sam direktor<br />
jednog hotela, a nedugo zatim postao<br />
sam generalni direktor lanca hotela sa<br />
pet zvjezdica u Kanadi.”<br />
Danas je dr. Ibrahim el-Fekki predsjednik<br />
Upravnog odbora Američkog<br />
instituta za neuro-lingvističko programiranje.<br />
Zatim, osnivač i predsjednik<br />
kanadskog Centra za neurolingvističko<br />
programiranje, član Upravnog<br />
odbora svjetske organizacije<br />
CIOBS, doktor metafizičkih znanosti<br />
na Univerzitetu u Los Anđelesu, i ima<br />
23 diplome iz psihologije, upravljanja,<br />
prodaje i marketinga.<br />
Autor je mnogih knjiga koje su prevedene<br />
na engleski, francuski i arapski,<br />
i koje su prodate u milionskim tiražima<br />
diljem svijeta. Bio je trener i instruktor<br />
za više od 500.000 ljudi na svijetu.<br />
Zato, ne odustaj tako lahko<br />
i brzo, nakon što doživiš<br />
pad. Pokušaj ponovo i ne boj<br />
se poraza. Sigurno ćeš uspjeti,<br />
samo ako nastaviš sa intenzivnim<br />
pokušajima i ako<br />
ustraješ do cilja.<br />
Ubica, a džennetlija<br />
Ovo je priča o čovjeku<br />
koji se ogriješio prema sebi,<br />
toliko da se pretvorio u monstruma<br />
i zločinca koji je ubio<br />
stotinu ljudi. Pa, koji je to<br />
grijeh, nakon širka, odnosno<br />
pripisivanja Allahu sudruga,<br />
veći od ubistva nevinog<br />
čovjeka?! No, i pored svih<br />
zlodjela, u njegovom srcu<br />
je ostao trag dobra i tračak<br />
nade koji mu je govorio da<br />
treba da se pokaje i zatraži<br />
oprost od Allaha za svoje grijehe.<br />
S tim ciljem on je krenuo<br />
da traži učenjaka koji će<br />
mu objasniti njegovo stanje i<br />
otškrinuti vrata nade i pokajanja. Zbog<br />
silne želje da se očisti od grijeha, on<br />
nije pitao za bilo kakvog učenjaka, već<br />
za najučenijeg čovjeka u vjerskim pitanjima<br />
kako bi ga njegov odgovor smirio<br />
i obradovao. Ljudi su ga uputili na<br />
jednog pobožnjaka, koji je vrijeme provodio<br />
u ibadetu. Na žalost, često se desi<br />
da kod takvih isposnika i pobožnjaka<br />
ima mnogo formalne pobožnosti, a<br />
malo znanja. Griješni čovjek je našao<br />
4. januar - 22. safer<br />
36
pobožnjaka i izložio mu svoju situaciju.<br />
Pobožnjaku su se njegovi grijesi učinili<br />
toliko velikim da je konstatirao da za<br />
njega nema nade i da mu Allah neće<br />
oprostiti. Razočaran i ljut zbog takvog<br />
odgovora, grješnik je ubio i pobožnjaka,<br />
što je bilo njegovo stoto ubistvo.<br />
No, i pored toga što se razočarao u<br />
pobožnjakov odgovor, on nije izgubio<br />
nadu, već se nastavio raspitivati za najučenijeg<br />
čovjeka. Ljudi su ga uputili<br />
na čovjeka koji nije bio samo učenjak,<br />
već i istinski odgajatelj. Kada su se sreli,<br />
grješnik mu je objasnio svoj slučaj,<br />
a onda ga je upitao: “Reci mi, ima li<br />
za mene pokajanja, nakon svih grijeha<br />
koje sam počinio?” Mudri i pobožni<br />
učenjak mu je odgovorio: “A ko je taj<br />
koji se ispriječio između tebe i pokajanja?!”<br />
Kao da je želio reći: “Stvar je tako<br />
jednostavna da ne zahtijeva mnogo razmišljanja<br />
niti propitivanja. Vrata tevbe<br />
i pokajanja su otvorena do Sudnjega<br />
dana. Za Allaha nema velikog grijeha<br />
da ga neće oprostiti, nakon iskrenog<br />
pokajanja, jer Njegova milost je more<br />
bez obala i ona obuhvata svaku stvar.”<br />
I ovaj mudri učenjak nije stao samo na<br />
tome, već je griješniku ukazao i na put i<br />
način kako će se pokajati. Rekao mu je<br />
da mora promijeniti način svog života<br />
i pokvarenu sredinu u kojoj je živio, a<br />
koja ga je stalno podsjećala<br />
na grijehe koje je počinio<br />
i podsticala na nove, te da<br />
ode u drugo mjesto gdje ima<br />
mnogo dobrih i pobožnih<br />
ljudi i da se u takvom ambijentu<br />
odgaja. Grješnik je bio<br />
iskren u svojoj namjeri da se<br />
pokaje, i odmah je krenuo<br />
da izvrši to što mu je učenjak<br />
predložio. Međutim, kada je<br />
bio na pola puta do mjesta<br />
gdje su živjeli moralni i pobožni ljudi,<br />
zatekla ga je smrt. U trenutku smrti, a<br />
prije nego što je ispustio dušu, on se<br />
licem okrenuo prema mjestu u koje je<br />
pošao, toliko je žudio za pokajanjem i<br />
čišćenjem od grijeha. U vezi njegovog<br />
slučaja raspravljali su se meleki milosti<br />
i meleki kazne. Ovi drugi su kazali da<br />
je on bio bliži mjestu iz kojeg je pošao,<br />
da je ubica koji nikada nikakvo<br />
dobro nije učinio, te da su zbog toga<br />
oni zaduženi za njega. Meleki milosti<br />
su kazali da se on iskreno pokajao, da<br />
zbog toga zaslužuje Alalhovu milost<br />
i da su oni za njega zaduženi. Nakon<br />
toga, Allah je poslao još jednog meleka<br />
u ljudskom obliku koji im je naredio<br />
da izmjere udaljenost između umrlog<br />
čovjeka i mjesta iz kojeg je pošao, kao i<br />
između njega i mjesta u koje je pošao.<br />
Ne tuguj, jer<br />
tvoja tuga<br />
raduje tvog<br />
neprijatelja,<br />
ljuti prijatelja,<br />
veseli<br />
zavidnika i<br />
predstavlja<br />
ti stvarnost u<br />
ružnom svjetlu.<br />
Zatim je Allah, dž.š., naredio<br />
mjestu u koje je pošao da<br />
se približi, a mjestu iz kojeg<br />
je pošao da se udalji od mrtvog<br />
grješnika. Nakon toga,<br />
meleki su ustanovili da je on<br />
bliži mjestu u koje je pošao,<br />
i brigu o njemu preuzeli su<br />
meleki milosti i Alalh mu<br />
je oprostio sve grijehe koje<br />
je počinio. Ova priča otvara<br />
vrata nade svakom grješniku<br />
i objašnjava nam veličinu i širinu Allahove<br />
milosti i primanja iskrenog pokajanja,<br />
ma koliko grijeha čovjek počinio<br />
prije toga.<br />
Ko misli da Allahova milost ne<br />
može obuhavatiti sve grijehe, bez obzira<br />
na njihovo mnoštvo i veličinu, on<br />
o Allahu loše misli, a ko je siguran od<br />
Allahove kazne taj samim tim čini jedan<br />
od najvećih grijeha, kao i onaj koji<br />
gubi nadu u Allahovu milost.<br />
Čovjek koji je pojavnost gledao<br />
očima srca<br />
Optimizam je svjetiljka, pa budi<br />
prijatelj s optimistima i okoristi se<br />
njihovim svjetlom. Također, budi i ti<br />
uzor drugima u optimizmu, u vedrini<br />
duha i lijepom mišljenju o Allahu.<br />
4. januar - 22. safer<br />
37
kupiti njegove kese, a on sam planira<br />
rezultate svog znanstvenog otkrića iskoristiti<br />
u budućnosti ne samo u komercijalne<br />
svrhe. Očekivana zarada<br />
od kesa koje su se našle na više od 100<br />
velikih trgovačkih centara u Americi,<br />
kreće se i do dva miliona dolara.<br />
Dakle, moramo se složiti da postoje<br />
ljudi koji svoje životne poteškoće<br />
i poteškoće drugih ljudi, iskoriste za<br />
razmišljanje i planiranje, kako bi svijetu<br />
otvorili vrata uspjeha i sreće za kojom<br />
tragaju.<br />
Volja je moć i snaga<br />
Mnogi ljudi žele da<br />
imaju prijatelje i ništa više,<br />
ali je važnije od toga da sebi<br />
izabereš prijatelje optimiste<br />
koji će ti dati snagu da se<br />
hrabro suočiš sa životom i<br />
životnim iskušenjima.<br />
Prenosi se da je jedan čovjek<br />
dugo vremena boravio u<br />
bolnici, ležeći na leđima, jer je<br />
bio nepokretan. S njim u sobi<br />
bio je još jedan bolesnik koji<br />
je imao krevet pored prozora<br />
i koji je svom bolničkom drugu<br />
stalno pričao o ljepotama<br />
koje je gledao kroz prozor.<br />
Tako mu je jednog dana rekao:<br />
“Vani je vrijeme svježe,<br />
pada kiša, a ljudi veselo i razdragano<br />
trče da se sklonu od<br />
kiše.” Drugi dan je gledao u<br />
park i pričao mu o krošnjatim zelenim<br />
stablima i raznovrsnom cvijeću koje se u<br />
njemu nalazilo. Treći dan mu je pričao<br />
o susretu dvojice prijatelja koji se izgleda<br />
nisu dugo vidjeli, o njihovom smijehu i<br />
toplom, prijateljskom razgovoru. I tako<br />
je činio svaki dan. Međutim, jednog<br />
dana su tog čovjeka premjestili u drugu<br />
sobu, i odjednom je nestalo njegovog<br />
veselog glasa koji je svakodnevno pričao<br />
svome prijatelju o ljepotama pojavnog života<br />
koji je gledao kroz prozor. Kasnije je<br />
taj paraplegičar saznao da je čovjek koji<br />
mu je svaki dan pričao najljepše priče i<br />
budio mu optimizam, zapravo potpuno<br />
slijep, da on, od onoga što mu je ispričao,<br />
ništa nije vidio svojim očima, da je<br />
prozor pored kojeg je bio njegov krevet<br />
vrlo mali i krzo njega dopire vrlo slaba<br />
svjetlost, već je on životnu stvarnost čitao<br />
svojim srcem i gledao okom unutrašnje<br />
sreće i beskrajne nade.<br />
Ko misli da<br />
Allahova<br />
milost ne može<br />
obuhavatiti<br />
sve grijehe,<br />
bez obzira<br />
na njihovo<br />
mnoštvo i<br />
veličinu, on<br />
o Allahu loše<br />
misli, a ko je<br />
siguran od<br />
Allahove kazne<br />
taj samim<br />
tim čini jedan<br />
od najvećih<br />
grijeha, kao i<br />
onaj koji gubi<br />
nadu u Allahovu<br />
milost.<br />
Berićet i uspjeh su u<br />
ranom ustajanju<br />
Amerikanac Teryy Vineberg<br />
imao je običaj da svako<br />
jutro rano ustane da pokupi<br />
kese za smeće čiji sadržaj<br />
su na sve strane raznosile i<br />
jele životinje i razni kukci<br />
i insekti. To rano sakupljanje<br />
kesa smeća i pomaganje<br />
uličnim čistačima u njihovom<br />
poslu, podstaklo ga<br />
je na korjenito istraživanje<br />
tog problema. Nakon trogodišnjeg<br />
istraživanja on se<br />
pojavio sa svijetlocrvenim<br />
kesama iz kojih se širio miris<br />
metvice.<br />
Istraživanje Terriya i<br />
njegovog prijatelja hemičara<br />
otkrilo je da je uobičajena boja kesa za<br />
smeće bijela i crna, i njih vide životinje,<br />
insekti i kukci, i te boje ih privlače.<br />
Međutim, boja koja se ne vidi toliko jasno,<br />
je crvena boja. Njihovo istraživanje<br />
je također pokazalo da je debljina<br />
uobičajenih kesa za smeće takva da<br />
životinje i insekti lahko mogu namirisati<br />
sadržaj kesa. Zbog toga je on dizajnirao<br />
deblje kese koje su smanjivale<br />
sposobnost kod životinja i insekata da<br />
osjete miris sadržaja kesa.<br />
Početak 2003. godine bio je u znaku<br />
Terriyevog istraživanja i širenja ideje, a<br />
već početkom 2004. godine, on je, s<br />
kreditom od 50.000 dolara koji mu je<br />
trebao pokriti troškove, osnovao firmu<br />
za proizvodnju novih kesa za smeće.<br />
Prvi proizvodi njegove firme stigli su<br />
u toku te godine i oni su nagovijestili<br />
dobru zaradu i proširenje firme. Sve velike<br />
prodavnice u Americi pohrlile su<br />
Uspjeh je povezan sa snagom volje.<br />
Sve dok ne budeš posjedovao jaku volju<br />
bit ćeš neuspješan. Onaj ko posjeduje<br />
snažnu volji on upravlja i kontrolira<br />
svoje ponašanje i usmjerava i određuje<br />
svoje ciljeve.<br />
Razmisli o Poslanikovoj, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, snazi volje, onda kada<br />
mu je njegov amidža prenio poruku<br />
Kurejšija, koji su mu nudili bogatstvo i<br />
moć samo ako prestane pozivati ljude u<br />
islam, na šta je on odgovorio: “Amidža,<br />
tako mi Allaha, kada bi mi dali sunce<br />
u desnu, a mjesec u lijevu ruku, ja ne<br />
bih odustao od onoga čime me je Allah<br />
zadužio.”’<br />
Rasporedi svoje vrijeme kako bi ga što<br />
bolje i kvalitetnije iskoristio, a planiranje<br />
neka bude dokaz toga.<br />
Nada u životu vjernika<br />
Kada učenik ili student bude očajavao<br />
u pogledu uspjeha, on će pobjeći od<br />
knjiga i pera, postat će mu tijesna i kuća<br />
i škola, neće mu koristiti nikakva predavanja<br />
niti savjeti, niti pak položaj i ugled<br />
u društvu. On se neće smiriti sve dok mu<br />
se vrati jedan stvar koja je rješenje za ovaj<br />
problem, a to je nada. Kada se vrati nada,<br />
problem je riješen.<br />
Slično je i sa bolesnikom. Kada bolesnik<br />
postane očajan u pogledu izlječenja, on<br />
zamrzi doktore, lijekove i apoteke, stijesni<br />
mu se grudima i život mu postane besmislen<br />
i težak. I neće mu se povratiti vjera u<br />
izlječenje, sve dok mu se ne vrati nada.<br />
Tako je u cjelokupnom ljudskom životu,<br />
kada očaj savlada čovjeka njemu sve postane<br />
crno i on ima osjećaj da su pred njim<br />
sva vrata i svi izlazi zatvoreni. Očaj je tihi<br />
ubica ljudskog duha i kočničar ljudskih<br />
aktivnosti. U takvom ambijentu nema<br />
proizvodnje, nema truda, rada, planiranja,<br />
niti osjećaja i potrebe za pzotivnim<br />
djelovanjem. Očaj je saputnik nevjerstvu,<br />
kao što je nada saputnik vjerovanju na šta<br />
aludira i dio kur’anskog ajeta iz sure Jusuf:<br />
“Samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.”<br />
(Jusuf, 87.), kao i ajet: “Nadu u milost<br />
Gospodara svoga mogu gubiti samo oni koji<br />
su zabludjeli.” (El-Hidžr, 56.).<br />
4. januar - 22. safer<br />
38
Očaj posebno dolazi do izražaja<br />
prilikom većih iskušenja i udaraca sudbine,<br />
kao što stoji u sljedećem ajetu:<br />
Kad čovjeku kakvu blagodat darujemo,<br />
on se okreće i oholo udaljava, a kad ga<br />
zadesi zlo, onda očajava. (El-Isra’, 83.).<br />
Iz ovoga je izuzeta samo jedna skupina<br />
koja je spomenuta u sljedećim ajetima:<br />
Ako čovjeku milost Našu pružimo, pa mu<br />
je poslije uskratimo, on pada u očajanje<br />
i postaje nezahvalnik. A ako ga blagodatima<br />
obaspemo, poslije nevolje koja ga<br />
je zadesila, on će sigurno reći: “Nevolje<br />
su me doista napustile!” On je doista<br />
umišljen i razmetljiv, osim strpljivih<br />
i onih koji dobra djela čine. Njih čeka<br />
oprost i nagrada velika. (Hud, 9.-11.).<br />
Očajnik se zavjetovao na poslušnost<br />
šejtanu, koji mu došaptava i ubacuje<br />
ružne misli, podstiče na očaj i beznađe,<br />
tako da njegovim životom ne prestaje<br />
teći rijeka očaja.<br />
Preko osmijeha primio islam<br />
Šejh Nebil el-‘Ived, u svom predavanju<br />
“Priče iz naše stvarnosti”,<br />
spominje slučaj jednog Amerikanca<br />
koji je primio islam, a o kojem mu je<br />
pričao šejh Muhammed Hassan, koji<br />
je bio prisutan kada je taj Amerikanac<br />
izgovorio šehadet. Naime, Muhammed<br />
Hassan je držao predavanje<br />
u Americi i u toku predavanja ustao<br />
je jedan musliman i prekinuo šejha,<br />
rekavši mu da je s njim došao jedan<br />
Amerikanac koji želi primiti i javno<br />
izgovoriti šehadet. Šejh se tome obradovao<br />
i pozvao je Amerikanca da priđe.<br />
Zatim ga je upitao: “Šta te je privuklo<br />
islamu i zašto želiš primiti islam?”<br />
Odgovorio je: “Ja sam biznismen, vlasnik<br />
sam nekoliko velikih kompanija<br />
i posjedujem ogromno bogatstvo, ali<br />
i pored toga nikada u životu nisam<br />
osjetio sreću u svom srcu. Kod mene<br />
je radio jedan musliman iz Indije,<br />
imao je vrlo skromna primanja, ali i<br />
pored toga, nikada nisam ušao kod<br />
njega, a da ga nisam zatekao nasmijanog.<br />
U čudu sam samom sebi govorio:<br />
‘Ja sam vlasnik velikih kompanija<br />
i ogromnog bogatstva, a ovaj čovjek<br />
je, u odnosu na mene, pravi siromah,<br />
ali je i pored toga uvijek nasmijan i<br />
sretan.’ Jedanput sam došao kod njega<br />
i rekao sam mu da želim s njim razgovarati.<br />
Upitao sam ga šta je razlog pa<br />
je uvijek nasmijan, a on mi je odgovorio:<br />
‘Ja sam musliman, vjerujem da je<br />
samo Allah, Bog i da je Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, Njegov poslanik.’<br />
Ponovo sam ga upitao da li to<br />
znači da je musliman cijelog života<br />
sretan i nasmijan, a on mi je potvrdno<br />
odgovorio. Kada sam ga upitao, kako<br />
je to moguće, on mi je citirao hadis<br />
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
u kojem je rekao: ‘Čudna je stvar<br />
vjernika, njemu je uvijek dobro. Ako<br />
ga snađe neko iskušenje, on se strpi i<br />
bude mu dobro, a ako mu Allah podari<br />
neku blagodat, on zahvaljuje Allahu<br />
i bude mu dobro.’ Nakon toga, Amerikanac<br />
je pred prepunim mesdžidom<br />
izgovorio šehadet i počeo je plakati. Na<br />
šejhovo pitanje, zašto plače, odgovorio<br />
je: “Tako mi Allaha, osjetio sam radost<br />
u srcu kakvu nisam osjetio u toku cijelog<br />
života.”<br />
Zato, vjerniče, budi nasmijan,<br />
možda će tvoj osmijeh i drugima<br />
odagnati brigu i tugu.<br />
Ne tuguj!<br />
Jer, tuga će te vratiti u prošlost,<br />
plašit će te budućnošću i učinit će da<br />
zaboraviš na sadašnjost.<br />
Ne tuguj, jer tuga će ti zarobiti srce,<br />
ugasiti svjetlo na licu i uništiti svaku<br />
nadu.<br />
Ne tuguj, jer tvoja tuga raduje tvog<br />
neprijatelja, ljuti prijatelja, veseli zavidnika<br />
i predstavlja ti stvarnost u ružnom<br />
svjetlu.<br />
Ne tuguj, jer tuga neće vratiti izgubljeno,<br />
niti oživjeti mrtvog, niti će<br />
spriječiti odredbu, niti donijeti korist.<br />
Ne tuguj, jer tuga je od šejtana, ona<br />
je upropaštavajući očaj, stalno beznađe<br />
i sigurni neuspjeh.<br />
Ne tuguj, ako si učinio veliki grijeh,<br />
pokaj se, ako si nešto zgriješio zatraži<br />
oprost od Allaha i popravi svoje stanje,<br />
jer, Allahova milost je more bez obala,<br />
a vrata pokajanja su otvorena i pokojanje<br />
Allah prima.<br />
Ne tuguj sve dok činiš dobročinstvo<br />
ljudima, jer je dobročinstvo put<br />
do sreće.<br />
4. januar - 22. safer<br />
39<br />
Ne tuguj, jer se dobro djelo nagrađuje<br />
od deset do sedamdeset puta,<br />
a kazna za loše djelo je samo onoliko<br />
koliko je ono teško.<br />
Ne tuguj, ta ti imaš Kur’an, zikr,<br />
namaz, sadaku i mnoštvo drugih dobrih<br />
djela koja će te usrećiti.<br />
Ne predaji se brizi i očaju kroz besposličarenje<br />
i upropaštavanje vremena,<br />
već abdesti, klanjaj, uči, radi dobra djela<br />
i nadaj se!<br />
Mudri savjeti<br />
Počni od sebe, jer je glavni put do<br />
uspjeha u promjeni vlastitog stanja,<br />
kao što stoji u Kur’anu: Allah neće promijeniti<br />
stanje jednog naroda dok taj narod<br />
ne promijeni sam sebe.<br />
Ne gubi samopouzdanje, jer nema<br />
ništa štetnije za čovjeka od toga da nije<br />
siguran u sebe, a stvar koja najviše i<br />
najbrže ruši povjerenje u sebe jeste neznanje<br />
o sebi, a najveće neznanje o sebi<br />
je samoponižavanje i sprječavanje duše<br />
da se natječe s drugima u dobru.<br />
Izgrađuj sebe tako što ćeš odrediti<br />
svoje dobre i slabe tačke, i znaj da su<br />
Allahu najdraža djela ona na kojima<br />
čovjek ustrajava pa makar bila i mala.<br />
Pitali su mudraca: “Od koga si<br />
naučio mudrost?” Odgovorio je: “Od<br />
slijepca, on nikada ne spusti nogu na<br />
zemlju, a da prije toga štapom ne provjeri<br />
gdje će stati.”<br />
Upitali su Napoleona: “Kako uspijevaš<br />
uliti samopouzdanje u svoje vojnike?”<br />
Odgovorio je: “Tako što im na<br />
tri tvrdnje odgovorim sa tri prijedloga.<br />
Onome koji kaže: ‘Ne mogu!’, kažem:<br />
‘Pokušaj!’ Onome koji kaže: ‘Ne<br />
znam!’, kažem: ‘Nauči!’ Onome koji<br />
kaže: ‘Nemoguće je!’, kažem: ‘Probaj!’”
Islamske teme<br />
Ubistvo Husejna, 14 stoljeća poslije, historijske činjenice i<br />
ideološke zloupotrebe (II)<br />
Oni su srcem uz tebe, a sablje su im uz Benu Umejje<br />
Suština problema, na koju je<br />
Ibn ‘Abbas, radijallahu ‘anhu,<br />
pokušao ukazati Husejnu, nije<br />
bila u njegovom političkom stavu,<br />
niti u njegovom odlasku u Kufu,<br />
što se na prvi pogled moglo<br />
zaključiti, nego u činjenici da je<br />
Kufa imala svog namjesnika i da<br />
je u administrativnom i upravnom<br />
smislu pripadala emevijskoj<br />
državi, i bilo kakva politička<br />
inicijativa na tom području, bez<br />
obzira na sve ‘’olakšavajuće’’<br />
okolnosti (Husejnov autoritet,<br />
broj pristalica, Jezidova<br />
nekompetentnost), nosila je sa<br />
sobom rizik konfrontacije, pa<br />
i otvorenog vojnog sukoba sa<br />
tamošnjim vlastima, a obzirom<br />
da su stanovnici Kufe bili odranije<br />
poznati po svojoj izdajničkoj i<br />
prevrtljivoj naravi, ne bi uopće<br />
bilo teško predvidjeti kakav bi bio<br />
krajnji ishod tih sukoba.<br />
PRIPREMIO: Semir Imamović<br />
Kada<br />
K<br />
je Jezid saznao za tajnu<br />
Kmisiju Muslima ibn ‘Aki-<br />
Kla, smjesta je naredio svom<br />
namjesniku u Basri ‘Ubjedullahu ibn<br />
Zijadu da ga pronađe i pogubi. U pratnji<br />
nekolicine basranskih prvaka, Ibn<br />
Zijad se odmah uputio prema Kufi.<br />
Njegovi špijuni su vrlo brzo ušli u trag<br />
Ibn ‘Akilu i uhapsili ga. Dok su bili<br />
na putu prema Ibn Zijadu, Ibn’Akil je<br />
zaplakao, a na pitanje njegovih svodnika:<br />
‘’Zašto plačeš, zar ljudi poput<br />
tebe nisu spremni umrjeti za svoje<br />
ideale? on im je odgovorio: ‘’Tako mi<br />
Allaha, ne plačem zbog sebe, niti oplakujem<br />
svoju smrt, nego plačem zbog zle<br />
kobi koja bi mogla zadesiti moje rođake,<br />
koji uskoro dolaze u Kufu. Plačem zbog<br />
Husejna i njegove porodice.’’ ’ Svom pratiocu<br />
Omeru ibn Sei’du oporučio je<br />
da, umjesto njega, vrati dug u iznosu<br />
od 700 dirhema, koje je, po dolasku<br />
u Kufu, posudio; da od Ibn Zijada izmoli<br />
njegovo mrtvo tijelo i dostojanstveno<br />
ga ukopa, i, na kraju, da pošalje<br />
nekoga ko će obavjestiti Husejna o<br />
novonastalim okolnostima i pokuša ga<br />
nagovoriti da se vrati u Mekku. 1<br />
Ashabi pokušavaju odvratiti Husejna<br />
od njegovog nauma<br />
Koliko god je važno proniknuti u<br />
suštinu Husejnove političke filozofije,<br />
na kojoj se, kasnije, baziralo njegovo<br />
cjelokpuno djelovanje, isto toliko je<br />
važno znati u kakvom ambijentu se<br />
sve to dešavalo i kakvo su mišljenje, o<br />
njegovim političkim stajalištima, imali<br />
drugi ugledni ashabi i učenjaci.<br />
Samo ukoliko budemo<br />
raspolagali cjelovitim i<br />
kvalitenim informacijama i<br />
o jednom i o drugom, moći<br />
ćemo sklopiti kompletnu<br />
sliku o onome što se zaista<br />
desilo u tim tmurnim<br />
vremenima, a ako se još<br />
uz to oslobodimo ideoloških<br />
predrasuda, to će nas,<br />
bez sumnje odvesti potpuno<br />
ispravnim i činjenično<br />
utemeljenim zaključcima.<br />
Generalno gledajući, među<br />
ashabima i uglednim muslimanskim<br />
prvacima, vladalo<br />
je gotovo jedinstveno<br />
mišljenje da bi Husejnov<br />
odlazak u Irak i formiranje<br />
paralenog sistema vlasti mogao<br />
biti krajnje opasan i sa<br />
dalekosežnim posljedicama,<br />
kako po njega i njegovu porodicu,<br />
tako po cjelokupnu<br />
muslimansku zajednicu.<br />
Zato su, svim silama, nastojali<br />
kod Husejna probuditi<br />
osjećaj odgovornosti za<br />
vlastitim i životima drugih<br />
muslimana, vjerujući da je<br />
to upravo najjači adut kojeg<br />
su u tom momentu mogli upotrjebiti.<br />
Naredni historijski navodi će nam, na<br />
najutentičniji način, dočarati svu dramatičnost<br />
tog trenutka i silinu emocija<br />
koje su navirale iz iskrenih mu’minskih<br />
srca, i koje je teško bilo kontrolisati.<br />
Omer ibn Abdurrahaman ibn<br />
Haris ibn Hišam el-Mahzumi pripovijeda:<br />
‘’Kada je Husejn, radijallahu<br />
To nam također<br />
govori jednu<br />
drugu stvar, da<br />
je Ibn ‘Abbas,<br />
za razliku<br />
od Husejna,<br />
radijallahu<br />
‘anhuma, cjeli<br />
problem oko<br />
Jezidovog<br />
izbora za halifu<br />
i njegove<br />
negativne<br />
implikacije,<br />
pokušao<br />
sagledati<br />
iz različitih<br />
uglova, kako<br />
onog etičkomoralnog<br />
i<br />
šerijatskopravnog,<br />
tako i onog<br />
političkog,<br />
sociološkog i<br />
strateškog<br />
anhu, primio prva pisma iz Iraka, i<br />
spremio se za odlazak u Irak, ušao<br />
sam kod njega, i, nakon zahvale<br />
Allahu, dželle šenuhu, rekao mu:<br />
‘Sinko moj, došao sam ti uputiti savjet,<br />
naravno ukoliko si spreman da<br />
me saslušaš, u suprotnom, zadržat ću<br />
to za sebe, i ponašat ću se kao da se<br />
ništa nije dogodilo.’ ‘Reci slobodno<br />
ono što ti ne je na umu, jer, tako mi<br />
Allaha, ti nisi ti od onih koji stvari<br />
pogrešno razumijevaju i tumače,<br />
niti od onih koji bi me na loše naveli’<br />
– odgovorio je on. Rekao sam mu:<br />
‘Do mene su doprle vijesti o tvom<br />
putovanju u Irak. Ako je to istina,<br />
onda ti moram reći, da se<br />
iskreno pribojavam za tebe,<br />
jer ideš u zemlju koja ima<br />
svoje namjesnike i vladare,<br />
i u kojoj svaki vladar ima<br />
svoj vlastiti trezor, a ljudi<br />
obično robuju dinaru i direhmu,<br />
i nije isključeno da<br />
se protiv tebe okrene onaj<br />
ko ti je, dojučer, obećavao<br />
pomoć i podršku.’ Nakon<br />
što je pomno saslušao moje<br />
riječi, srdačno mi se zahvalio,<br />
zamolio Allaha da me,<br />
zbog svega toga, obilato nagradi,<br />
i još kazao kako mu<br />
je sasvim jasno da sam ja<br />
njegov iskreni savjetnik, da<br />
zborim mudro i pametno, i<br />
da kod njega uživam posebno<br />
mjesto, bez obzira šta se<br />
desilo, i kakvu odluku na<br />
kraju donio.’’ 2<br />
Prenosi se, također, da<br />
je Abdullah ibn Abbas, radijallahu<br />
‘anhu, rekao Husejnu,<br />
kada je saznao da se<br />
sprema za odlazak u Irak:<br />
‘’Ljudi pričaju da odlaziš u<br />
Irak. Volio bih, lično iz tvojih<br />
usta, čuti šta si naumio<br />
učiniti? ‘’ ‘’Naumio sam,<br />
ako Allah da, koliko je danas ili najdalje<br />
sutra, poći u Irak’’ – odgovorio<br />
je on. ‘’Molim Allaha da te zaštiti od<br />
svakog zla! – rekao mu je Ibn Abbas,<br />
a zatim ga je posavjetovao: ‘’Ako su te<br />
pozvali ljudi koji su prethodno svrgnuli<br />
svoga vođu, uspostavili novu<br />
vlast i porazili svoje protivnike, pođi<br />
kod njih, ali ako si dobio poziv od lju-<br />
4. januar - 22. safer<br />
40
di koji već imaju vladara, koji njima<br />
suvereno upravlja i čiji službenici od<br />
njih redovno ubiru zekat, onda znaj<br />
da te pozivaju u rat i borbu, i nisam<br />
siguran da te, u tom slučaju, neće<br />
prevariti, slagati, postupiti suprotno<br />
tvojim naređenjima, ostaviti te na<br />
cjedilu, nahuškati druge ljude protiv<br />
tebe i pretvoriti se u tvoje najljuće neprijatelje.’’<br />
‘’Zamolit ću Allaha da me<br />
uputi na ono što je dobro, pa ću još<br />
jednom, podrobnije razmisliti o svemu’’<br />
– bile su riječi Husejna, iz kojih<br />
se nazirala zabrinutost i neodlučnost.<br />
A onda je Ibn Abbas, još odlučnije, rekao:<br />
‘’Amidžiću moj, ne mogu a da ti<br />
ne kažem, da se ustinu bojim za tebe:<br />
odlazak u Irak bi te mogao koštati života.<br />
Irački narod je prevrtljiv i sklon<br />
prevari i malverzacijama, zato te još<br />
jednom molim da ne ideš kod njih.<br />
Bolje je da ostaneš u ovom gradu, u<br />
kojem uživaš ugled i poštovanje. Ako<br />
je onima koji te pozivaju, uistinu stalo<br />
do tebe, neka protjeraju svoje neprijatelje,<br />
i tek pošto to urade, prihvati<br />
njihov poziv. Ako već insistiraš na<br />
odlasku, onda idi u Jemen, jer tamo<br />
postoje utvrde i brežuljci, prostrano je<br />
i široko. To je, također, zemlja u kojoj<br />
je tvoj otac imao veliki broj pristalica.<br />
Tamo ćeš biti daleko od svakog<br />
zla. U isto vrijeme, moći ćeš se dopisivati<br />
s ljudima, slati im svoje izaslanike<br />
i primati delegacije.’’ Husejn<br />
ga je pažljivo saslušao, a zatim rekao:<br />
‘’Amidžiću moj, ja znam da si iskren i<br />
dobronamjeran prema meni, i da mi<br />
želiš dobro, ali ja sam donio čvrstu<br />
odluku koju ne namjeravam, niukom<br />
slučaju, mijenjati.’’ Nakon ovih jasnih<br />
rječi, Ibn ‘Abbas je shvatio, da bi<br />
svaka dalja rasprava, o ovom pitanju,<br />
bila bespredmetna i predstavljala bi<br />
gubitak dragocjenog vremena. S druge<br />
strane, bio je i više nego svjestan<br />
opasnosti koje su vrebale Husejna i<br />
njegovu porodicu na ovom, krajanje<br />
opasnom putovanju, i zato je još jednom<br />
pokušao apelovati na njegovu savjest<br />
‘’da, ako je već donio čvrstu odluku,<br />
koju ne želi mijenjati, bar ostavi<br />
u Mekki ženske članove porodice, jer<br />
bi mu se moglo desiti ono što se desilo<br />
Osmanu, radijallahu ‘anhu, nekoliko<br />
godina ranije, da bude ubijen na oči,<br />
njemu najbližih i najdražih, ljudi.’’ Još<br />
mu je rekao: ‘’Tako mi onoga, pored<br />
kojeg drugog Boga nema, kada bi znao<br />
da ćeš me poslušati, uzeo bih te za ruku<br />
i držao sve dok ti ljudi ne daju prisegu.’’<br />
’ 3 . Ni veliki autoritet kojeg je Ibn<br />
Abbas uživao kod Husejna, ni jaka<br />
rodbinska i emotivna veza kojom su<br />
bili vezani, ni sva ova silna upozorenja,<br />
nisu bili dovoljni da bi Husejna<br />
odvratili od njegovog nauma.<br />
Sabljom protiv srca<br />
Suština problema, na<br />
koju je Ibn ‘Abbas, radijallahu<br />
‘anhu, pokušao ukazati<br />
Husejnu, nije bila u njegovom<br />
političkom stavu, niti<br />
u njegovom odlasku u Kufu,<br />
što se na prvi pogled moglo<br />
zaključiti, nego u činjenici<br />
da je Kufa imala svog namjesnika<br />
i da je u administrativnom<br />
i upravnom smislu<br />
pripadala emevijskoj državi,<br />
i bilo kakva politička inicijativa<br />
na tom području, bez<br />
obzira na sve ‘’olakšavajuće’’<br />
okolnosti (Husejnov autoritet,<br />
broj pristalica, Jezidova<br />
nekompetentnost), nosila je<br />
sa sobom rizik konfrontacije,<br />
pa i otvorenog vojnog<br />
sukoba sa tamošnjim vlastima,<br />
a obzirom da su stanovnici<br />
Kufe bili odranije<br />
poznati po svojoj izdajničkoj<br />
i prevrtljivoj naravi, ne bi<br />
uopće bilo teško predvidjeti kakav bi<br />
bio krajnji ishod tih sukoba. To nam<br />
također govori jednu drugu stvar, da<br />
je Ibn ‘Abbas, za razliku od Husejna,<br />
radijallahu ‘anhuma, cjeli problem oko<br />
Jezidovog izbora za halifu i njegove negativne<br />
implikacije, pokušao sagledati<br />
iz različitih uglova, kako onog etičkomoralnog<br />
i šerijatskopravnog, tako i<br />
onog političkog, sociološkog i strateškog,<br />
jer je samo tako bilo moguće doći<br />
do jednog sveobuhvatnog i za aktuelni<br />
trenutak prikladnog rješenja, kojim bi<br />
rizik, političke akcije koju je pokrenuo<br />
Husejn, bio sveden na najmanju moguću<br />
mjeru.<br />
Generalno<br />
gledajući,<br />
među ashabima<br />
i uglednim<br />
muslimanskim<br />
prvacima,<br />
vladalo<br />
je gotovo<br />
jedinstveno<br />
mišljenje da<br />
bi Husejnov<br />
odlazak u Irak<br />
i formiranje<br />
paralenog<br />
sistema<br />
vlasti mogao<br />
biti krajnje<br />
opasan i sa<br />
dalekosežnim<br />
posljedicama,<br />
kako po njega<br />
i njegovu<br />
porodicu, tako<br />
po cjelokupnu<br />
muslimansku<br />
zajednicu.<br />
Jedan od onih, koji je<br />
Husejna pokušao, odvratiti<br />
od odlaska u Irak, bio je poznati<br />
arapski pjesnik El-Firezdek<br />
ibn Galib. Njih dvojica<br />
su se sreli u mjestu Seffah,<br />
na putu između Hunejna i<br />
Mekke 4 , i tom prilikom Firezdek<br />
mu je rekao: ‘’Ljudi<br />
su srcem uz tebe, a sabljama<br />
uz Benu Umejje. Allahova<br />
odredba, koju se događa na<br />
nebesima, provodi se na zemlji.<br />
Bit će ono što Allah hoće.<br />
Svaki dan On se nečim zanima.<br />
Ako ti se, Allahovom voljom<br />
i odredbom, desi ono što<br />
priželjkuješ, zahvali Mu se na<br />
blagodatima, On je taj koji<br />
čovjeku ukazuje put zahvale,<br />
a ako te zadesi ono čemu<br />
se nisi nadao, onda znaj da<br />
Allah nije nepravedan prema<br />
onome ko u srcu svome nosi<br />
istinu, i u čijoj nutrini se krije<br />
bogobojaznost.’’ ’<br />
5<br />
Nekako u isto vrijeme<br />
Husejnu je stiglo pismo od Abdullaha<br />
ibn Dž’afera ibn ebi Taliba, u kojem<br />
je pisalo: ‘’Kada ti dođe ovo pismo, ti<br />
ćeš vjerovatno već biti na putu za Irak.<br />
Molim te, da ga, radi Božijeg rizaluka,<br />
pročitaš i razmisliš o svemu. Bojim se<br />
da bi tamo gdje ideš, mogao nastradati<br />
i ti i tvoja porodica. Ako se tebi nešto<br />
desi, nestaće svjetlosti na zemlji, jer ti<br />
si putokaz upućenim i nada vjernika.<br />
Nemoj žuriti, uskoro dolazim do tebe.’’<br />
Nakon toga Abdullah je posjetio ‘Amra<br />
ibn Sei’da ibn el-’Āsa, Jezidovog namje-<br />
snika u Mekki, i zamolio ga da pošalje<br />
Husejnu dopis u kome će mu garantovati<br />
sigurnost i oporučiti dobročinstvo<br />
4. januar - 22. safer<br />
41
i održavanje rodbinskih veza,<br />
a kojeg će ovjeriti svojim<br />
pečatom, i zamoliti ga da se<br />
vrati. ‘Amr ibn Se’id mu je<br />
rekao da napiše šta god želi, i<br />
da će on, na kraju, dati službenu<br />
saglasnost na njegov<br />
dopis. Svjestan da je ograničen<br />
vremenom, Abdullah se<br />
odmah dao na posao. Ubrzo<br />
je dopis bio gotov. Ponudio<br />
ga je ‘Amru ibn Se’idu na<br />
službenu ovjeru i tom prilikom<br />
ga zamolio da dopusti<br />
Jahji ibn Se’idu, svome bratu,<br />
da pođe zajedno sa njim i<br />
pomogne mu u ovoj plemenitoj misiji.<br />
Efekat kojeg je Abdullah ovim putem<br />
želio postići jeste da cjeli slučaj digne na<br />
jedan ozbiljniji nivo, u čemu je i uspio.<br />
Njegovo pismo dobilo je službenu ovjeru,<br />
a dodijeljen mu je i pomoćnik. To je<br />
bio Jahja ibn ‘Seid, namjesnikov brat.<br />
Njih dvojica su, nedugo zatim, sustigli<br />
Husejna i pročitali mu dopis. Dâli su<br />
sve od sebe kako bi ga ubijedili da ne<br />
ide u Irak. Kao i sve svoje ranije sagovornike,<br />
Husejn, radijallahu ‘anhu, je<br />
učtivo saslušao, a potom im je saopćio<br />
da je njegova odluka konačna i da je<br />
nema namjeru mijenjati, naročito nakon<br />
što je usnio san, u kojem mu je,<br />
kako je naveo, Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, naredio da ustraje u svom naumu,<br />
bez obzira kakve bile posljedice. 6<br />
Boj se Allaha, ne okreći ljude jedne<br />
protiv drugih!<br />
Ibn Omer,<br />
radijallahu<br />
‘anhu, je poslije<br />
toga govorio:<br />
‘’Husejn ibn<br />
‘Ali nas je sve<br />
porazio svojim<br />
odlaskom.<br />
Tako mi Allaha,<br />
ono što se<br />
ranije desilo<br />
njegovom ocu<br />
i bratu, bila je<br />
prava lekcija za<br />
njega.’’<br />
Zanimljivo je, u ovom kontekstu,<br />
spomenuti da je jedan dio istaknutih<br />
ashaba, radijallahu ‘anhum, Husejnovu<br />
odluku da se politički suprostavi Jezidu,<br />
protumačio kao hurudž ‘alel imam<br />
(pobunu protiv islamskog vladara), ali i<br />
kao nagovještaj velikog zla koje će se desiti<br />
islamskom ummetu 7 . Svi<br />
oni su uputili dirketan savjet<br />
Husejnu, radijallahu ‘anhu,<br />
da ne čini ništa što bi predstavljalo<br />
nepokornost muslimanskom<br />
vladaru, narušilo<br />
jedinstvo islamskog ummeta<br />
i dodatno zakomplikovalo<br />
situaciju. U tom smislu, najznačajnima<br />
se čine preporuke<br />
trojice ashaba, Džabira<br />
ibn ‘Abdullaha, Ebu Seida<br />
el-Hudrija i ‘Abdullaha ibn<br />
Omera 8 , koje su oni, svako<br />
iz svog ugla, dali Husejnu,<br />
radijallahu ‘anhum. Džabir<br />
ibn ‘Abdullah, radijallahu ‘anhu, je, pošto<br />
je čuo za Husejnove političke planove,<br />
otišao njegovoj kući, i rekao mu,<br />
bez ikakvog okolišanja: ‘’Boj se Allaha, i<br />
ne okreći ljude jedne protiv drugih! I sam<br />
znaš, da to što radiš, neće donijeti nikakvo<br />
dobro.’’ ’ 9 Abdullah ibn Omer, radijallahu<br />
‘anhu, je u više navrata razgovarao<br />
sa njim o njegovim političkim stajalištima<br />
i pokušao ga razuvjeriti, ali svi<br />
ti pokušaji bili bezuspješni. Prvi takav<br />
razgovor desio se u Medini, u vrijeme<br />
kada je njegova ideja o suprostavljanju<br />
Jezidovoj vladavini bila još uvjek u<br />
povojima. Saznavši da su njih dvojica<br />
(Husejn i Ibn Zubejr) odbili dati prisegu<br />
Jezidovom namjesniku i da planiraju<br />
pobjeći u Mekku, i tamo nastaviti svoje<br />
političko djelovanje, Ibn ‘Omer ih je<br />
sustigao na izlazu iz Medine, stao pred<br />
njih i zavapio: ‘’Preklinjem vas Allahom<br />
da se vratite i pridružite drugim ljudima<br />
u dobru. Ako svi oni podrže Jezida, nema<br />
razloga da i vi to ne učinite (da budete<br />
iznimka), a ako njihova mišljenja budu<br />
oprečna, eto vam prilike da ostvarite svoje<br />
težnje.’’ ’ 10 Kada su se drugi put sreli,<br />
Husejn, radijallahu ‘anhu, je već bio na<br />
putu za Irak. Među njima se poveo sljedeći<br />
razgovor.<br />
Ibn Omer: ‘’Kuda si pošao?’’<br />
Husejn: ‘’U Irak.’’<br />
Ibn Omer: ‘’Savjetujem ti da ne<br />
ideš tamo.’’<br />
Husejn: ‘’A zašto? Evo ovdje su pisma<br />
i dokumenti koji dokazuju njihovu<br />
lojlanost i spremnost da me priznaju za<br />
svog vladara?’’<br />
Ibn Omer: ‘’Dobro znaš, da je<br />
Allah, dželle šenuhu, svom Poslaniku<br />
dao da bira između ovog i budućeg svijeta<br />
i da je on odabrao budući svijet. Vi<br />
(ti, tvoja djeca i tvoji rođaci) potičete od<br />
njega (njegovi biološki potomci) i sigurno<br />
je da, po uzoru na njega, nikada nećete<br />
prihvatiti ovaj svijet i vlast na njemu<br />
kao nešto svoje. To što vam je Allah<br />
uskratio vlast, radi vašeg je dobra, i zato<br />
očekujem da se vratite u Mekku.’’ 11 Na<br />
ove Ibn Omerove riječi, Husejn nije<br />
imao konkretnog odgovora, ali se jednostavno<br />
nije dao pokolebati. Ni sve<br />
riječi ovog svijeta nisu ga mogle zaustaviti<br />
u njegovom naumu. Ibn Omer,<br />
radijallahu ‘anhu, je poslije toga govorio:<br />
‘’Husejn ibn ‘Ali nas je sve porazio<br />
svojim odlaskom. Tako mi Allaha, ono<br />
što se ranije desilo njegovom ocu i bratu,<br />
bila je prava lekcija za njega. Izdaja<br />
i poniženje kojima su njih dvojica bili<br />
izloženi, a kojih je i sam bio svjedok,<br />
morali su kod njega stvoriti više senzibiliteta<br />
prema svemu onome što bi ga moglo<br />
dovesti u sličnu poziciju. Jednostvano<br />
je trebao stati na stranu zajednice i s<br />
njom djeliti dobro i zlo. Dobro je uvjek<br />
na strani džemata (zajednice).’’ 12<br />
Ebu-Seid el-Hudri, radijallahu<br />
anhu, kao jedan od nesumnjivih autoriteta<br />
tog vremena, i dobrih poznavalaca<br />
Kur’ana i poslanikove tradicije<br />
(Sunneta), nikako se nije mogao pomiriti<br />
sa načinom na koji je Husejn,<br />
radijallahu ‘anhu, pokušao iskazati<br />
svoje nezadovoljstvo i neslaganje Jezidovim<br />
izborom za halifu, a naročito<br />
njegovom odlukom o preseljenju u<br />
Irak (Kufu) radi uspostave paralelne<br />
(alternativne) vlasti, čiji će prvi i<br />
osnovni zadatak biti rušenje Jezida<br />
i izbor novog halife, jer je to nužno<br />
vodilo novim konfrontacijama, podjelama<br />
i proljevanju nedužne muslimanske<br />
krvi. Zato mu je jasno stavio<br />
do znanja ‘’da se njegovo djelovanje<br />
može okvalifi kovati kao pobuna protiv<br />
islamskog vladara (hurudž), te da bi,<br />
ako ništa a onda iz straha od Allaha,<br />
trebao odustati od svega i držati se zajednice.’’<br />
Kako je završio njihov razgovor,<br />
najbolje nam svjedoče riječi Ebu-<br />
Seida: ‘’I pored jasnog upozorenja da bi<br />
se njegov odlazak u Kufu i prihvatanje<br />
nominacije za novog muslimanskog<br />
vođu, moglo vrlo lahko protumačiti<br />
kao državni udar, Husejn se uopće nije<br />
osvrtao na moje rječi, i jednostavno je<br />
otišao.’’ 13<br />
4. januar - 22. safer<br />
42
Još jedan ugledni ashab, Ebu Vakid<br />
el-Lejsi, radijallahu ‘anhu, posjetio je<br />
Husejna u njegovoj kući i pokušao mu<br />
objasniti ‘’da je njegov odlazak u Irak<br />
šerijatski neopravdan i da ide u sigurnu<br />
smrt’’, ali ni njegova posjeta, kao ni<br />
posjeta njegovih pretohdnika, nije urodila<br />
konkretnim rezultatima, jer mu je<br />
Husejn jasno rekao: ‘’Sa puta na koji ja<br />
idem, nema povratka.’’ 14<br />
Da li je Husejnov postupak bio<br />
hurudž ili ne, dalo bi se još raspravljati,<br />
ali jedno je sigurno, i to sam već ranije<br />
akcentirao: iz Husejnove perspektive to<br />
sigurno nije izgledalo tako, kako zbog<br />
činjenice da on lično nije dao bej’u (zavjet,<br />
prisegu) Jezidu i nije ga priznao<br />
za svog vladara, pa tako nije moglo biti<br />
govora o ‘’građanskoj neposlušnosti’’,<br />
jer je neposlušnost zamisliva, samo<br />
ukoliko joj je prethodila poslušnost,<br />
tako i zbog činjenice da su emevije<br />
uvele jedan novi, dotada nepoznat,<br />
koncept vladanja koji nije počivao na<br />
dogovoru i uvažavanju kompetencija,<br />
nego na nepotizmu i porodičnoj samovolji.<br />
Neovisno o tome, kada se Husejnov<br />
postupak posmatra nepristrasno,<br />
iz ugla relevantih vjerskih načela, kao<br />
što su načela ‘’Otklanjanje štete ima<br />
prednost u odnosu na pribavaljanje<br />
koristi’’ (Izaletu-d-dareri mukademun<br />
‘ala tahsili-l-menfe’a) i ‘’Šteta se ne<br />
otklanja istom ili većom štetom’’ (Ed-<br />
Dareru la juzalu bi mislihi ev ešeddihi)<br />
ali i sa aspekta preovladavajućeg stava<br />
tadašnje akademske zajednice, odnosno<br />
vrhovnih vjerskih autoriteta, koji<br />
je bio i više nego jasan, možemo doći<br />
do zaključka da je Husejn, radijallahu<br />
‘anhu, ipak trebao poslušati glas iskusnijih,<br />
učenijih i i bez iakakve sumnje,<br />
iskrenih savjetnika, prije svega amidžića<br />
svoga oca ‘Abdullaha ibn ‘Abbasa,<br />
radijallahu’ anhu, koji mu je, u maniru<br />
vrsnog učenjaka i stručnjaka, dao najprecizniju<br />
dijagnozu cjelog problema<br />
i uputio ga na suštinske detalje, o kojima<br />
on možda u tom trenutku i nije<br />
vodio dovoljno računa, a trebali su biti<br />
odlučujući faktor u donošenju konačne<br />
odluke. Ništa manje ozbiljni nisu<br />
bili ni apeli Ibn Omera, Džabira i Ebu<br />
Seida el-Hudrija, radijallahu ‘anhum,<br />
koji su u prvi plan istakli negativnu refleksiju<br />
njegove odluke na međumuslimanske<br />
odnose i dovođenje u opasnost<br />
vlastitog i života drugih muslimana.<br />
No, bilo kako bilo, naša obaveza je<br />
da jednako poštujemo i volimo i jedne<br />
i druge, i vjerujemo da su svi oni<br />
imali pravo na vlastiti idžtihad (pravničko<br />
promišljanje) u ovom i sličnim<br />
Bilješke<br />
pitanjima i najmanje jednu nagradu, u<br />
slučaju da se njihov idžtihad pokazao<br />
pogrešnim. Kada govorimo o događajima<br />
ove vrste, niujednom momentu<br />
ne smijemo gubiti iz vida činjenicu,<br />
koju su autori akaidskih djela, poput<br />
imama Tahavije, Ibn Tejmije, uvrstili<br />
među najvažnije vjerske postulate, a<br />
koja kaže ‘’da smo dužni pokazivati ljubav<br />
prema svim poslanikovim ashabima<br />
(drugovima), ne zapostavljajući nikog<br />
od njih, da ih se ne smijemo odricati, a s<br />
druge strane dužni smo prezirati svakoga<br />
onoga ko ih mrzi i spominje ih po zlu.<br />
Ljubav prema ashabima je vjera, iman<br />
i dobročinstvo, a mržnja prema njima je<br />
nevjerstvo, licemjerstvo i nepravada.’’ 15<br />
1 - El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/488.<br />
2 - Tarihu-t-taberi, 5/382.<br />
3 - El-Kamilu fi-t-tarih, 2/546.<br />
4 - Firezdek se upravo vraćao iz Iraka kada je sreo Husejna u mjestu<br />
Seffah. Tim povodom kazao je sljedeće stihove: ‘’Sreo sam Husejna u mjestu<br />
Seffah, na njemu krzneni kaput i štit.’’ (Mu’džemul-buldan, 3/412.)<br />
5 - Tarihu-t-taberi, 5/383.<br />
6 - Tarihu-t-taberi, 5/384.<br />
7 - Ed-Devletu-l-emevijje, str. 362., Mevakifu-l-mu’aride fi hilafeti Jezid,<br />
str. 236.<br />
8 - Svatrojica spomenutih asahaba poznati su po velikom broju zapamćenih<br />
i prenesenih hadisa (el-muksirune f-l-hadis). Abdullah ibn Omer<br />
prenosi 2630, Džabir 1540 i Ebu Seid 1170 hadisa. Osim njih, Husejnovo<br />
djelovanje, kao hurudž ‘ale-l-imam okarakterisali su i sljedeći ashabi: Abdullah<br />
ibn Dža’fer ibn Ebi Talib, ‘Amra bint ‘Abdurrahman, ‘Abdullah ibn<br />
‘Muti’, i drugi. (Tarihu-t-taberi, 6/311., Muhtesaru tarihi dimešk, 7/139,<br />
140.).<br />
9 - Et-Tabekatu-l-kubra, 1/445.<br />
10 - Et-Tabekatu-l-kubra, 1/444.<br />
11 - Sijeru e’alami-n-nubela, 3/292.<br />
12 - Muhtesaru tarihi dimešk, 7/138.<br />
13 - Tehzibu-l-kemal, 6/461.<br />
14 - Muhtesaru tarihi-d-dimešk, 7/139.<br />
15 - Šerhu ‘akideti-t-tahavijje, 2/689.<br />
4. januar - 22. safer<br />
43
Islamske teme<br />
Razmišljanje<br />
Loš odnos prema namazu = težak život i slabost imana<br />
Redovno obavljanje molitve<br />
svakako rezultira pozitivnom<br />
promjenom života i<br />
ponašanja vjernika. U<br />
suprotnom, namaz se svodi<br />
samo na pokrete tijela – a<br />
srce i duša ostaju netaknuti.<br />
Ključna osobina namaza<br />
je upravo – zaštita od<br />
grijeha i popravljanje stanja:<br />
Kazuj Knjigu koja ti se<br />
objavljuje i obavljaj molitvu,<br />
molitva, zaista, odvraća od<br />
razvrata i od svega što je<br />
ružno; obavljanje molitve<br />
je najveća poslušnost! – A<br />
Allah zna šta radite. (El-<br />
Ankebut, 45.)<br />
Piše: Nedim Botić<br />
Nakon što Allah uputi<br />
insana na<br />
stazu islama i<br />
spasi ga života u tminama,<br />
ima li veće nesreće<br />
od povratka prijašnjem<br />
načinu života? Ne, na<br />
ovom svijetu zaista ne<br />
postoji veće iskušenje<br />
koje čovjeka može pogoditi<br />
od musibeta u njegovoj<br />
vjeri.<br />
Ponekad je to vjernica<br />
koja odluči da “skine”<br />
svoj hidžab i živi drugim<br />
stilom života; drugi put<br />
je u pitanju brat musliman<br />
koji je nekoć bio<br />
aktivan član zajednice,<br />
ali je potpao pod uticaj<br />
lošeg društva. I nažalost<br />
ovakve priče nisu više<br />
rijetkost. Ne možemo, a<br />
da se ne zapitamo: Kako i zašto?<br />
Da, opravdano se pitamo kako<br />
Mnogi se ljudi<br />
varaju misleći<br />
da prvo moraju<br />
da poprave<br />
sebe, prije nego<br />
odu u džamiju<br />
i obave namaz.<br />
Osoba koja<br />
ovako razmišlja<br />
je slična vozaču<br />
čiji je rezervoar<br />
prazan, ali on<br />
želi da završi<br />
putovanje prije<br />
nego što natoči<br />
gorivo.<br />
neko može tako daleko odlutati s<br />
Pravog puta. U svemu tome, niti<br />
ne primijetimo da razlozi<br />
uopće nisu komplikovani.<br />
Ljudi po svojoj<br />
prirodi čine razne vrste<br />
neposlušnosti Stvoritelju,<br />
ali postoji jedna vrsta<br />
grijeha koja ima naročito<br />
štetno dejstvo na iman.<br />
Bez obzira da li je ta osoba<br />
bila na putu islama i pala,<br />
ili nikad nije koračala<br />
tom stazom, postoji jedno<br />
(ne)djelo koje jasno vodi<br />
ka slabljenju imana u srcima.<br />
A to je nepažljiv<br />
odnos spram namaza.<br />
Redovno obavljanje<br />
molitve svakako rezultira<br />
pozitivnom promjenom<br />
života i ponašanja<br />
vjernika. U suprotnom,<br />
namaz se svodi samo na<br />
pokrete tijela – a srce i duša ostaju<br />
netaknuti. Ključna osobina<br />
4. januar - 22. safer<br />
44
namaza je upravo – zaštita od<br />
grijeha i popravljanje stanja: Kazuj<br />
Knjigu koja ti se objavljuje i<br />
obavljaj molitvu, molitva, zaista,<br />
odvraća od razvrata i od svega<br />
što je ružno; obavljanje molitve je<br />
najveća poslušnost! – A Allah zna<br />
šta radite. (El-Ankebut, 45.).<br />
Namaz je zaštita<br />
Kada neko “odluči” da napusti<br />
ili smanji obavljanje namaza, sebe<br />
lišava i zaštite koju mu molitva<br />
pruža. Bitno je napomenuti da se<br />
to ne desi preko noći, već korak<br />
po korak. Počinje s odgađanjem<br />
namaza do isteka namaskog vremena,<br />
i potom kasnijeg naklanjavanja.<br />
Uskoro to prerasta u<br />
propuštanje svih namaza, i na kraju<br />
– neklanjanje postaje redovnom<br />
navikom.<br />
Unutar insana se tad vodi i golom<br />
oku nevidljiv sukob. Sa svakim<br />
propuštenim ili odgođenim vaktom,<br />
šejtan napada dušu vjernika.<br />
Namaz je oklop koji je Uzvišeni<br />
podario Svojim robovima, i rob<br />
bez namaza na bojno polje stupa<br />
bez ikakve zaštite. Šta mislite, ko<br />
u toj bitki odnosi pobjedu?<br />
Onome ko se bude slijepim pravio<br />
da ne bi Milostivog veličao, Mi<br />
ćemo šejtana natovariti, pa će mu<br />
on nerazdvojni drug postati; oni će<br />
ih od Pravoga puta odvraćati, a ljudi<br />
će misliti da su na Pravome putu.<br />
(Ez-Zuhruf, 36.-37.).<br />
Zato nas ne treba čuditi da je<br />
loš odnos prema namazu i prvi<br />
korak ka lošijem životu. Dovoljno<br />
je da se insan osvrne na početak<br />
svojih problema; i vidjet će da je<br />
sve počelo s namazom. Ova istina<br />
vrijedi i u obrnutom smislu.<br />
Oni koji žele da poprave svoj<br />
život, neka se prvo orijentišu<br />
na popravak svog odnosa prema<br />
namazu. Onog momenta kad<br />
namaz ponovo postane prioritet u<br />
našim životima – preči i od zabave,<br />
interneta, TV-a, druženja, utakmica<br />
– tek tada možemo očekivati<br />
i napredak na svim poljima.<br />
“Kako ću ja ovakav klanjati,<br />
šta sve ne radim, Bože sačuvaj!?”<br />
Mnogi se ljudi varaju misleći<br />
da prvo moraju da poprave sebe,<br />
prije nego odu u džamiju i obave<br />
namaz. Osoba koja ovako razmišlja<br />
je slična vozaču čiji je rezervoar<br />
prazan, ali on želi da završi putovanje<br />
prije nego što natoči gorivo.<br />
Da li će ikada stići na svoje<br />
odredište? Baš tako i ovakvi ljudi<br />
godinama “stoje” u mjestu; ne<br />
klanjaju niti mijenjaju svoj život.<br />
Ovakvo razmišljanje je<br />
opasna šejtanova zamka,<br />
jer upravo namaz insanu<br />
pruža volju i snagu za<br />
obnovu svog života.<br />
U svemu tome,<br />
dopustili smo šejtanu da<br />
nam ukrade ono najvrjednije<br />
što posjedujemo.<br />
Naši su nam automobili<br />
i kuće dragocjeni,<br />
i ni na pamet nam ne<br />
bi palo da ih ostavimo<br />
nezaštićene. A našu<br />
vjeru – najveće naše<br />
Oni koji žele da<br />
poprave svoj<br />
život, neka se<br />
prvo orijentišu<br />
na popravak<br />
svog odnosa<br />
prema namazu.<br />
Onog momenta<br />
kad namaz<br />
ponovo postane<br />
prioritet u<br />
našim životima<br />
– preči i<br />
od zabave,<br />
interneta,<br />
TV-a, druženja,<br />
utakmica – tek<br />
tada možemo<br />
očekivati i<br />
napredak na<br />
svim poljima.<br />
blago – ostavljamo<br />
nezaštićeno, da nam ga<br />
ukrade najgori lopov koji<br />
se obavezao Milostivom<br />
na neprijateljstvo spram<br />
ljudskog roda do Sudnjeg<br />
dana. Ovaj nam lopov<br />
ne krade obični metal s<br />
ugraviranim simbolom<br />
Mercedesa, ili zidove<br />
naših domova. Kamo<br />
sreće da je tako!<br />
On nam oduzima<br />
vječnu sreću u Džennetu<br />
i Allahovo zadovoljstvo.<br />
4. januar - 22. safer<br />
45
Islamske teme<br />
Analiza kliničkih studija<br />
Efikasnost hidžame u liječenju različitih bolesti<br />
Od 1958. do 2012. godine<br />
objavljeno je oko 555 dosputnih<br />
naučnih radova koji govore o<br />
potencijalima hidžame u liječenju<br />
mnogih bolesti, kojih je više od<br />
pedeset. Neke od glavnih su: bol,<br />
herpes zoster, kašalj od astme,<br />
akne, prehlada, urtikrija, vratna<br />
spondiloza, isteznuće slabina,<br />
paraliza lica, glavobolja, artritis,<br />
neurodermatitis, dispneja (bolest<br />
teškog disanja), bronhitis, upala<br />
pluća, zatim kod opravka od<br />
moždanog udara i hipertenzije<br />
Piše: Fatima Jašarević<br />
Dovoljan razlog da na hidžamu,<br />
kao način liječenja i preventive<br />
od nastanka bolesti, gledamo<br />
sa posebnom pažnjom je hadis Allahovog<br />
Poslanika, alejhis-selam, kojeg bilježi<br />
Ibn Madže u svom Sunenu, u kojem stoji:<br />
“U noći u kojoj sam uzdignut na nebesa<br />
prolazio sam pored grupa meleka i svi<br />
su mi savjetovali da radim hidžamu.” To<br />
je noć Mir’adža, noć u kojoj je propisan<br />
namaz, noć kada nam Resulullah, alejhisselam,<br />
prenosi od Allaha propis obaveze<br />
klanjanja pet puta dnevno, i uz to dolazi<br />
sa preporukom meleka da se hidžama<br />
primjenjuje. Zar ne bi trebali da, zaista, s<br />
pažnjom razmislimo o ovome!?<br />
U vremenu i prostoru u kojem živimo,<br />
kada su prva stanica na koju se ide tražiti<br />
savjet za probleme u zdravlju i lijek bolnica,<br />
po logici stvari, slijediće se recepti i<br />
savjeti od strane medicinskog osoblja za<br />
uzimanje sintetičkih lijekova, koji su proizovdi<br />
farmaceutskih firmi, ili pak sami<br />
idemo direktno u apoteke i određujemo<br />
tretmane za bolest na svoju ruku. Ovaj<br />
naš način reagovanja na stanje tijela, kada<br />
alarmira bolom da nešto nije uredu s njim,<br />
postao je toliko uobičajen da nam je teško<br />
i zamisliti da postoji neki drugi način traženja<br />
rješenja. Jedan od razloga zašto smo<br />
ovakvi je i što smo zaboravili na kur’ansku<br />
preporuku razmišljanja, preispitivanja<br />
običaja koje slijedimo, zaboravili smo da<br />
tražimo znanje, kao što i zaostajemo u slijeđenju<br />
Sunneta i njegovom izučavanju.<br />
Ipak, nije nam toliko zamjeriti što<br />
nismo u stanju napraviti nagle promjene<br />
u nekim stavovima prema sebi i životu,<br />
te prihvatiti se novih lijepih navika, jer<br />
svakako da to sve zahtijeva jedan period<br />
upoznavanja sa onim što će se primijeniti,<br />
adekvatnu informisanost, naročito od<br />
strane stručnjaka, potreban je jedan period<br />
da se običaj raširi, te postane i sastavni dio<br />
tradicije liječenja, kao što je neophodna i<br />
sama želja i volja ljudi za pozitivnim promjenama.<br />
U današnje vrijeme nauka umnogome<br />
diktira način života, a i sama predstavlja<br />
svojevrsni izazov. Ljudskoj prirodi,<br />
naročito današnjem čovjeku koji ima<br />
uvijek mnogo pitanja, mnogo znači kada<br />
za preporuku za određeni način liječenja<br />
ima neki verifikovan dokaz, potvrdu od<br />
kompetentnih ljudi da je lijek<br />
validan i efikasan. U nastavku<br />
teksta su potvrde takve vrste o<br />
uspješnosti hidžame u liječenju<br />
različitih bolesti.<br />
Naučni tim kojeg su sačinjavali<br />
članovi iz Centra za<br />
komplementarnu medicinu<br />
sa Univerziteta Zapadnog<br />
Sidneja u Australiji, te Centra<br />
za kinesku medicinu - zasnovanu<br />
na dokazima na Beijing<br />
univerzitetu kineske medicine<br />
u Kini, radili su pregled dosadašnjih<br />
naučnih radova obavljenih<br />
u vezi tretmana puštanja<br />
krvi (eng. cupping), kupiranja<br />
ili hidžame. Najveći broj radova<br />
koji su uzeti u obzir je na kineskom<br />
jeziku, što znači da je<br />
u velikom broju slučajeva tretman rađen i<br />
klinički praćen na tim prostorima i sa specifičnostima<br />
koje su tamo vezane za hidžamu.<br />
Naučni rad koji iznosi analize studija<br />
objavljen je 2012. godine.<br />
Hidžama je sastavni dio kineske<br />
medicine<br />
Tradicionalna kineska medicina koristi<br />
hidžamu kao vid liječenja najmanje<br />
2.000 godina. Postoji nekoliko načina<br />
na koji se ona izvodi: ono što mi nazivamo<br />
“suha hidžama” (pravljenje vakuma<br />
pomoću čaše za hidžamu, a bez puštanja<br />
krvi), “vlažna” hidžama (prilikom koje se<br />
prvo uradi “suha” hidžama, a zatim reckanje,<br />
te ponovno pravljenje vakuma radi<br />
ispuštanja krvi), “sijevajuća” hidžama (gdje<br />
se čaša, nakon što se u njoj vatrom ili na<br />
drugi način napravi vakum, prisloni uz tijelo,<br />
a onda naglo poteže - ima efekat masaže),<br />
“pokretna” hidžama (gdje se čaša u<br />
kojoj se prethodno proizveo vakum blago<br />
pokreće preko određenog dijela tijela, bez<br />
Kroz navedenu<br />
studiju, jednom<br />
od najboljih<br />
naučnih metoda<br />
mjerenja,<br />
potvrđeno je<br />
da hidžama<br />
u skoro svim<br />
slučajevima<br />
bolesti<br />
donosi lijek i<br />
poboljšanje<br />
zdravstenog<br />
stanja.<br />
podizanja), medicinska hidžama (ili biljna<br />
hidžama gdje se koriste čaše napravljene<br />
od bambusa – obično se stave bambus i<br />
bilje u duboku posudu sa vodom i kuhaju<br />
u njoj zajedno), te hidžama sa upotrebom<br />
igala. Dakle, ovo su vrste hidžame koje su<br />
poznate u kineksoj medicini, za razliku od<br />
one nama najčešće poznate, a to je hidžama<br />
prilikom koje se pušta krv, tj. “vlažne”<br />
hidžame. Čaše koje su se koristile prilikom<br />
hidžame su od različitih materijala: bambusa,<br />
stakla ili su to bile zemljane čaše.<br />
Prilikom obavljanja hidžame posude su se<br />
postavljale na željene akupunkturne tačke<br />
na koži pacijenata, a s ciljem<br />
da se postigne protok krvi do<br />
različitih tkiva u tijelu (hiperemija)<br />
i hemostaza, tj. zaustavljanje<br />
krvarenja. Ove sve vrste<br />
hidžame navodimo iz razloga<br />
što nisu uvijek iste korištene<br />
prilikom liječenja različitih<br />
bolesti koje su primijenjene u<br />
dosadašnjim kliničkim studijama,<br />
a koje ćemo spomenuti<br />
dalje u tekstu.<br />
Više od pedeset vrsta<br />
različitih bolesti je liječeno<br />
hidžamom<br />
Od 1958. do 2012. godine<br />
objavljeno je oko 555 dosputnih<br />
naučnih radova koji govore<br />
o potencijalima hidžame u liječenju mnogih<br />
bolesti, kojih je više od pedeset. Neke<br />
od glavnih su: bol, herpes zoster, kašalj<br />
od astme, akne, prehlada, urtikrija, vratna<br />
spondiloza, isteznuće slabina, paraliza<br />
lica, glavobolja, artritis, neurodermatitis,<br />
dispneja (bolest teškog disanja), bronhitis,<br />
upala pluća, zatim kod oporavka od moždanog<br />
udara i hipertenzije. Svi ovi radovi<br />
su prošli određenu ocjenu kvalitete, prije<br />
nego su uzeti u obzir prilikom procjene<br />
efikasnosti hidžame u liječenju navedenih,<br />
kao i još nekih bolesti.<br />
Tim koji je radio analizu prethodnih<br />
radova o hidžami podijelio je radove prema<br />
načinu kako se primjena hidžame koristila:<br />
sama ili kao dodatni tretman. Neke<br />
od studija koristile su prilikom liječenja<br />
jednu ili više vrsta hidžame. Određeni<br />
slučajevi uključeni u sudije, liječeni hidžamom,<br />
poređeni su sa onima koji nisu<br />
primali nikakav tretman, placebo niti su<br />
liječeni konvencionalnom medicinom.<br />
Zatim, neke studije su imale kombinovanu<br />
hidžamu sa drugim kliničkim inter-<br />
21. decembar - 8. safer<br />
46
vencijama, te su uspoređeni sa sa onima<br />
gdje su korištene samo kliničke intervencije<br />
bez hidžame. I na kraju tu su studije<br />
gdje su pacijenti dobivali tretman hidžame<br />
uz neku dodatnu terapiju iz tradicionalne<br />
kineske medicine, dok je druga grupa<br />
imala samo tretman tradicionalne kineske<br />
medicine. Bitno je naglasiti da je naučni<br />
tim koji je radio ovu studiju napravio prvo<br />
procjenu kvalitete prethodnih studija, pa<br />
je isključio iz testiranja sve one koje nisu<br />
podlijegale određenim strogim kriterijima<br />
(gdje su falili određeni podaci i gdje nisu<br />
praćeni propisani standardi), nego su uvršteni<br />
samo oni na osnovu kojih se može<br />
donijeti tačan i konačan naučni zaključak.<br />
Od uključenih radova koji su objavili<br />
razultate liječenja hidžamom, u<br />
57,78% njih se koristila vlažna hidžama<br />
(ili hidž ama s puštanjem krvi),<br />
17,04% je koristilo suhu hidžamu,<br />
8,89% pokretnu hidžamu, 7,40% sijevajuću<br />
hidžamu, 4,4% medicinsku<br />
hidžamu i 0,74% je koristilo hidžamu<br />
sa iglama. U 3,7% slučajeva je korištena<br />
kombinacija dvije vrste hidžame.<br />
Efekti RCT-a sa hidžamom<br />
Od 135 studija koje su uzete u obzir<br />
133 je pokazalo da je hidžama, bilo sama<br />
bilo u kombijaciji sa drugim terapijama,<br />
imala prilično velik uticaj na poboljšanje<br />
zdravstvenog stanja pacijenata. Da<br />
bi i ostala individualna istraživanja o<br />
hidžami bila evaluirana, interpretacija<br />
njihovih pozitivnih rezultata mora biti<br />
usklađena sa kliničkim karakteristikama<br />
uključene studije i snagom dokaza.<br />
Stoga, koristan efekat tretmana, u ovom<br />
slučaju hidžame, treba biti potvrđen<br />
kroz velike i rigorozno dizajnirane RTC<br />
studije.<br />
RCT studija<br />
Jedna od najjednostavnijih i najboljih<br />
metoda u naučnom istraživanju je<br />
RCT (randomized control trial). RTC<br />
je studija u kojoj nasumično određeni<br />
ljudi primaju jednu od nekoliko kliničkih<br />
intervencija, najčešće radi tretmana<br />
liječenja. RTC je kvantitativni,<br />
komparativni, kontrolisani eksperiment<br />
u kojem grupa istraživača izučava dvije<br />
ili više grupa koje dobivaju različite<br />
kliničke intervencije, gdje su individue<br />
nasumično raspoređene u grupe. RTC<br />
se smatra najboljim istraživačkim dizajnom<br />
u modernoj medicini iz razloga<br />
što se pacijenti koji će biti podvrgnuti<br />
određenim različitim kliničkim intervencijama<br />
biraju nasumično, što znači<br />
da su svi ostali uzroci jednaki kod obje<br />
grupe. Dakle, svaka značajna promjena<br />
među grupama poslije tretmana bi se<br />
mogla pripisati intervenciji, u našem<br />
slučaju hidžami, a ne nekom<br />
drugom nedefinisanom faktoru.<br />
Bitno je još istaći da se<br />
ova studija radi na već ranije<br />
urađenim manjim eksperimentima,<br />
na osnovu kojih<br />
se tek može doći do bitnijeg<br />
zaključka.<br />
Rezultati<br />
Nakon urađene analize,<br />
pokazali su se sljedeći razul-<br />
tati. Tretiranje bolesti samo<br />
hidžamom pokazalo se boljim<br />
i efikasnijim nego tretiranje<br />
određenim farmaceutskim lijekovima<br />
(koji su u testiranjima<br />
uzeti u obzir). U slučajevima u<br />
kojima je korištena hidžama u<br />
kombinaciji sa farmaceutskim<br />
lijekovima, liječenje se pokazalo znatno<br />
boljim, nego kada su korišteni samo farmaceutski<br />
lijekovi, mada nije bilo razlike<br />
u simptomima i kod jednih i kod drugih.<br />
Zatim, tretiranje bolesti akupunkturom u<br />
kombinaciji sa hidžamom bilo je efikasnije<br />
u liječenju bolesti kao i u simptomima<br />
nego kada se koristila samo akupunktura.<br />
Kombinovanje hidžame sa drugim terapijama<br />
se pokazalo dosta uspješnijim u liječenju<br />
nego kada nije bilo kombinovanja sa<br />
hidžamom.<br />
U svih 135 uključenih studija nije zabilježen<br />
nijedan negativan efekat hidžame.<br />
Zaključak<br />
Kroz navedenu studiju, jednom od<br />
najboljih naučnih metoda mjerenja, potvrđeno<br />
je da hidžama u skoro svim slučajevima<br />
bolesti donosi lijek i poboljšanje zdravstvenog<br />
stanja. Hidžama kombinovana sa<br />
Jedna od<br />
najjednostavnijih<br />
i<br />
najboljih<br />
metoda u<br />
naučnom<br />
istraživanju<br />
je RCT<br />
(randomized<br />
control<br />
trial). RTC je<br />
studija u kojoj<br />
nasumično<br />
određeni ljudi<br />
primaju jednu<br />
od nekoliko<br />
kliničkih<br />
intervencija,<br />
najčešće<br />
radi tretmana<br />
liječenja.<br />
drugim tretmanima, kao što<br />
su akupunktura ili faramaceutski<br />
lijekovi, imala je značajnu<br />
prednost u odnosu na druge<br />
tretmane u kojima nije korištena.<br />
Također, primjena hidžame<br />
se općenito pokazala efikasnom<br />
za liječenje raznih bolesti, a naročito<br />
kada su u pitanju: herpes<br />
zoster, akne, paraliza lica i<br />
spondiloza vrata.<br />
Molimo Uzvišenog Allaha<br />
da nas pomogne u oživljavanju<br />
ovog sunneta, i time zaštiti<br />
od raznih pogrešnih tretiranja<br />
bolesti koje više štete nego što<br />
doprinose zdravlju; da nas ojača<br />
fizički, kao i duhovno, u pokoravanju<br />
Njemu i zaštiti od<br />
svakoga zla-amin!<br />
Izvori:<br />
Harald O. Stolberg, Geoffrey<br />
Norman, Isabelle Trop. Fundamentals<br />
of Clinical Research for Radiologists<br />
(December-2004). American<br />
Journal of Radilogy183:1539-1544<br />
Huijuan Cao, Xun Li, Jianping<br />
Liu. An Updated Review of the<br />
Efficacy of Cupping Therapy (February-2012).<br />
PloS one, Volume 7,<br />
Issue 2, e31793<br />
Huijuan Cao, Mei Han, Xun<br />
Li, Shangjuan Dong, Yongmei<br />
Shang, Qian Wang, Shu Xu, Jianping<br />
Liu. Clinical research evidence<br />
of cupping therapy in China: a<br />
systematic literature review (2010).<br />
BMC Complementary and Alternative<br />
Medicine 2010, 10:70<br />
21. decembar - 8. safer<br />
47
Razmišljanja<br />
U vihoru vremena<br />
Društveni aktivizam<br />
Svaki put kada se čovjek bori<br />
za ideal ili se trudi da poboljša<br />
sudbinu drugih, ili se bori<br />
protiv nepravde, on šalje mali<br />
zračak nade. Robert F. Kennedy<br />
Piše: Edin Kadrić, Student III<br />
godine Ekonomskog fakulteta,<br />
International Burch University,<br />
Sarajevo<br />
Svaka čovjekova aktivnost,<br />
rad i djelovanje odvija se u<br />
okvirima određene grupe,<br />
što je samo po sebi prirodno, ako<br />
znamo da je on ustvari grupocentrično<br />
biće koje ostvaruje ciljeve u<br />
okviru zajednice. Zavisno od njegove<br />
urođene posebnosti i vremena u kojem<br />
se nalazi, razvija se različit stepen<br />
potrebe za socijalizacijom koja se<br />
vremenom reflektuje u punopravno<br />
uključivanje u društvene aktivnosti.<br />
Iz ove konstatacije izranjaju dva momenta:<br />
socijalizacija i uključivanje<br />
u društvene aktivnosti. Socijalizacija<br />
je, ustvari, nivo do kojeg čovjek<br />
ostvaruje interakciju sa okolinom u<br />
kojoj ordinira, kroz zadovoljavanje<br />
općeprihvaćenih ljudskih potreba<br />
(razvijanje sistema komunikacije,<br />
društvenog statusa, ostavljanja potomstva<br />
i mnogih drugih.). Uključivanje<br />
u društvene aktivnosti je proces<br />
koji bi otprilike trebao podrazumijevati<br />
čovjekov doprinos zajednici kroz<br />
korištenje svih raspoloživih resursa<br />
(materijalnih, intelektualnih, fi zičkih,<br />
čak u krajnjoj instanci, resursa<br />
našeg dragocjenog vremena koje neumitno<br />
prolazi). Svijet u kojem danas<br />
živimo se navikao na zlo, koje smatramo<br />
uobičajenom pojavom manjeg<br />
ili većeg obima. Otrcana fraza o distorziji<br />
(poremećaju) sistema vrijednosti,<br />
ukazuje nam na bitnost društvenog<br />
aktivizma kojeg nam itekako<br />
nedostaje. Stavljajući čovjeka u ich<br />
formu, uviđamo ignorantski odnos<br />
prema stvarima koje nas okružuju.<br />
Ravnodušnost je toksična za tretman<br />
i ispravan odnos prema pošastima savremenog<br />
doba, jer gdje zlo preovladava<br />
gubitnik je Čovjek. Nemoguće<br />
je reći –Mene Se Ne Tiče – naročito<br />
ako smo svjesni uzročno-posljedične<br />
veze i povezanosti dešavanja oko nas<br />
samih. Savremeni mislioci današnjice<br />
zaključuju da je čovjek – Čovjek<br />
onoliko koliko ima osjećaj za druge<br />
ljude, a da je svrha postojanja čovjeka<br />
humaniji razvoj ljudskog duha. U<br />
društvu moralne hipokrizije svjesni<br />
smo da je ovo potisnuto i gurnuto u<br />
stranu, te da je naše učestvovanje u<br />
životu svojevrstan način promicanja<br />
vrijednosti Dobra. Svaka religija<br />
današnjice naučava preporučivanju<br />
dobra, a odvraćanju od zla koje nam<br />
se u celofanski umotanoj poklon-kutijici<br />
svakodnevno servira.<br />
Sloboda je odgovornost<br />
4. januar - 22. safer<br />
48<br />
Stoga, uska povezanost naše ravnodušnosti<br />
i ignorantskog odnosa<br />
prema zlu, nameće brigu za zajednicom<br />
kao obavezu koju svi, shodno<br />
našim kapacitetima i mogućnostima,<br />
preuzimamo. Moralne i pozitivne<br />
vrijednosti su neka vrsta imprintinga<br />
(utisnuća) u svakom čovjeku, ali<br />
je on taj koji ih kanališe, potiskuje,<br />
stimuliše ali i dozvoljava tim istim<br />
vrijednostima da zasijaju i izađu na<br />
površinu. Grupa ovakvih, samosvjesnih<br />
pojedinaca pozivajući tim vrijednostima<br />
formira sinergijsku cjelinu<br />
koja ima (u većini slučajeva) novi,<br />
bolji, kvalitetniji, trezveniji, pristup<br />
našim problemima sadašnjice, a to<br />
pojedinačne forme nemaju. Ovdje<br />
je riječ o Gestalt efektu koji kaže<br />
da doživljaj, opažanje cjeline znači<br />
nešto više ili je bar nešto drugo od<br />
pukog sabiranja dijelova. Bernard<br />
Shaw veli da “sloboda znači odgovornost,<br />
zato je se većina ljudi boji”. U<br />
istoj ravni djeluju čovjekova sloboda<br />
koja je najvrjedniji dar čovjeku i<br />
odgovornost data samim konceptom<br />
slobode. Tjera na razmišljanje, zar<br />
ne? Vratimo li se na početak razrade<br />
ovog diskursa, rekli smo da je socijalizacija<br />
u krajnjoj liniji stepen uključivanja<br />
u društvene procese, koji<br />
upravo djeluje po sistemu slobodne<br />
volje i stepena odgovornosti. Englezi<br />
bi empatiju definirali kao “putting<br />
yourself into the other’s shoes”, što je<br />
pohvalan, dušebrižnički općekoristan<br />
osjećaj prema drugim ljudima,<br />
tj. nastojanje zamisliti se u stanju<br />
druge osobe. U okvirima toga, treba<br />
da konstantno i trajno radimo<br />
na izgradnji osjećaja altruizma,<br />
empatije, međusobnog razumijevanja<br />
kao antipodima (protutežama)<br />
ovovremenim bolestima pohlepe,<br />
zavisti, egoizma. Nikad ne smijemo<br />
dozvoliti da zarad trenutačne koristi<br />
izgubimo ljudsko SVE (Solidarnost,<br />
Velikodušnost, Empatiju). Slušajući<br />
priče naših starijih nana i deda,<br />
zapamtili smo da se u “onaj vakat”<br />
puno višse muhabetilo, pričalo, razumijevalo<br />
i brinulo za potrebe drugih,<br />
svejedno o kakvoj se prirodi<br />
posla radilo. Nužnost međusobnog<br />
dijaloga, brige i uvažavanja drugog<br />
i drugačijeg, nikad kao dosad, nije<br />
bila veća i značajnija. Zapravo, u našoj<br />
zemlji (nacionalne, vjerske, kulturne<br />
raznolikosti) ovakav pristup se<br />
podrazumijeva. Treba samo da se hic<br />
et nunc (jer smo to već imali kao ranije<br />
iskustvo) vratimo izvorima i da<br />
se napajamo sa vrela ljudske dobrote.<br />
Svijetli su primjeri ljudi koji ponosno<br />
prihvataju logiku razumnog<br />
otpora svakom ljudski neprihvatljivom<br />
društvenom deformitetu i koji<br />
filigramski precizno znaju odvagati<br />
šta je Dobro a šta Zlo. Knjige, objašnjavajući<br />
pojam moći sadašnjeg trenutka,<br />
govore o načinima pravilnog<br />
razmišljanja a zatim i djelovanja koje<br />
će proizvesti dugoročno blagostanje<br />
i mir, a njemački mislilac Goethe<br />
kaže da “najbolje što jedan čovjek<br />
daje jesu njegove sretne misli, koje jednom<br />
rođene i izvršene utiču oplođavajući<br />
hiljadama i hiljadama godina<br />
od naraštaja do naraštaja”. Oni koji<br />
nas posmatraju pomažu oblikovanju<br />
društvenih reakcija, jer je njihova<br />
objektivnost direktno proporcionalna<br />
našem promovisanju važećih<br />
vrijednosti i normi, a naše naslijeđe<br />
budućim pokoljenjima trebalo bi da<br />
bude, ako ništa, onda moralna satisfakcija<br />
da im ostavljamo život dostojan<br />
i po mjeri Čovjeka!
Politika<br />
Obamine krokodilske suze<br />
IslamBosna.ba- U SAD-u je<br />
jedan naoružani luđak opet<br />
priredio pokolj. U jednoj<br />
školi je ubio 26 ljudi, uključujući<br />
20 djece. Cijeli svijet tuguje s Amerikancima,<br />
a američki predsjednik<br />
Barack Obama održao je emocionalni<br />
govor, zahtijevao posljedice i<br />
prolio lažne suze.<br />
Nije bitno gdje se masakri dogode,<br />
smrt nevinih uvijek je tužna. U<br />
ovom slučaju, masakr se dogodio u<br />
jednoj školi u Connecticutu. Žrtve<br />
su djeca i nastavnici. Ubojica je do<br />
sada važio kao “neupadljiv”. Mnoga<br />
pitanja su još uvijek otvorena. Nije<br />
jasno kako je ovaj čovjek uprkos<br />
strogom nadzoru u školi ikako mogao<br />
ući naoružan u školu. U medijima<br />
se ovaj čovjek još uvijek naziva<br />
“revolveraš”. Budući da nema muslimansku<br />
pozadinu pojam “terorist”<br />
je vjerojatno neprimjeren.<br />
Ubrzo nakon masakra, predsjednik<br />
Obama održao je govor upućen<br />
američkom narodu. U tom govoru,<br />
Obama je bio vrlo emotivan. Uvijek<br />
i nanovo bi zašutio nekoliko<br />
sekundi dok bi suze tekle niz lice.<br />
Predsjednik je izrazio žaljenje, jer<br />
su većina žrtava bila djeca. “Ta djeca<br />
su imala cijelu budućnost ispred<br />
sebe, rođendane, mature, vjenčanja<br />
i vlastitu djecu”, rekao je Obama.<br />
Kao otac, on je također osjetio bol<br />
roditelja.<br />
Širom svijeta ovi snimci su prika-<br />
zani i stvorio se dojam kako “emocionalan<br />
i ljudski” može biti ovaj<br />
predsjednik. U isto vrijeme, međutim,<br />
Obamini dronovi nastavljaju<br />
ubijati nevinu djecu u Afganistanu,<br />
Pakistanu i Jemenu. Je li to možda<br />
ova djeca nisu imala budućnost<br />
pred sobom? Ne bi li i oni željeli slaviti<br />
svoje rođendane ili jednog dana<br />
čak i imati vlastitu djecu? Hoće li<br />
se ta djeca ikada računati kao žrtve?<br />
Ili oni nisu jednako vrijedni jer oni<br />
nisu američki državljani? U stvari,<br />
među žrtvama ima i američkih građana,<br />
naime jedan čovjek i njegov<br />
šesnaestogodišnji sin.<br />
U međuvremenu, više od 3.000<br />
ljudi je ubijeno od strane napada<br />
dronovima. Osamdeset posto njih<br />
su nevini ljudi koji nisu imali nikakve<br />
veze s teroristima ili drugim<br />
CIA-inim izumima. Mnogi od<br />
njih su djeca. Nijednom predsjednik<br />
nije čak ni izrazio sućut zbog<br />
ovih civilnih žrtava. Nijednom nije<br />
predsjednik čak ni prolio jednu<br />
jedinu suzu i nijednom nije govorio<br />
u tom pogledu o “roditeljskim<br />
osjećajima”. Umjesto toga, on je i<br />
dalje nastavio sasvim lično potpisivati<br />
odobrenje za svaki dronski napad<br />
i to tolerira da njegova vlada i<br />
njegova obavještajna služba svakog<br />
mrtvog dječaka preko devetnaest<br />
godina starosti klasificiraju kao<br />
“naoružanog borca”.<br />
U tom smislu smo navikli na<br />
licemjerje Baracka Obame. Kada su<br />
izraelske snage prije nekoliko sedmica<br />
napale Pojas Gaze, Obama je<br />
opravdao izraelski odgovor i rekao<br />
da bilo koja država na svijetu ne bi<br />
tolerisala da bude neprestano raketirana.<br />
Očigledno da američki predsjednik<br />
nije računao zemlje koje su<br />
mete njegovih dronova. Možda on<br />
samo misli da spomenute zemlje u<br />
tom pogledu imaju “opušteni stav”<br />
i da će to sve “izkulirati”.<br />
Pokolj u SAD-u je treći takve vrste<br />
u ovoj godini. Uvijek i nanovo<br />
se obećavaju akcije i posljedice, ali<br />
do sada se ništa nije uradilo. Tu<br />
ni mnogi prosvjednici okupljeni<br />
4. januar - 22. safer<br />
49<br />
ispred Bijele kuće neće promijeniti<br />
ništa, jer lobiranje industrije<br />
oružja u SAD-u je jako i utjecajno.<br />
Udruženja poput National Rifle<br />
Association (NRA- Nacionalna<br />
puškovna asocijacija) je oduvijek<br />
bila od najvećih sponzora kampanje<br />
američkih izbora. Zbog toga im se<br />
uvijek nakon izbora prepušta da<br />
rade što hoće.<br />
NRA smatra pravo na posjedovanje<br />
oružja kao kulturno dobro<br />
Sjedinjenih Američkih Država i ne<br />
želi tu nikakvih promjena. Mnogi<br />
Amerikanci podržavaju ovaj stav i<br />
time doprinose da se 30.000 ljudi<br />
godišnje u SAD-u ubije streljačkim<br />
oružjem. Time, dakle, svake godine<br />
više američkih građana bude ubijeno<br />
u vlastitoj zemlji, nego u vojnim<br />
akcijama van zemlje.<br />
Od 1964. se desio 31 ovakav<br />
pokolj u Sjedinjenim Američkim<br />
Državama. Svaki put neposredno<br />
nakon njih se govorilo o<br />
predstojećoj reformi politike posjedovanja<br />
oružja. Te reforme su se<br />
još davno trebale desiti, ali nisu.<br />
Tako će zasigurno i dalje ostati.<br />
Obamine krokodilske suze također<br />
tu ništa neće moći.<br />
Izvor: Emran Feroz’s Blog
Islamske teme<br />
El-Kardavi: Globalni muftija muslimana<br />
IslamBosna.ba - Islam ističe<br />
veliki značaj stjecanja znanja iz<br />
čistih izvora. U svoja dva glavna<br />
izvora propisa, Kur‘an i Sunnet, može<br />
se jednostavno naći do koje mjere je<br />
ovo duboko ukorijenjeno.<br />
Prvi ajet koji je objavljen poslaniku<br />
Muhamedu, s.a.v.s, je univerzalni<br />
poziv na čitanje. Drugim riječima,<br />
to je vječni poziv na stjecanje znanja,<br />
zajedničke napore da se maksimalno<br />
stekne znanje korisno za ljude u eri sofisticirane<br />
tehnologije. Uzvišeni Allah<br />
je rekao:<br />
Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji<br />
stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj,<br />
plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava<br />
peru, koji čovjeka poučava o nome što ne<br />
zna. (El-Alak, 1.-5.).<br />
Poslanik Muhamed, s.a.v.s, je rekao:<br />
“Traženje znanja je obaveza svakog<br />
muslimana.” (Ibn Madže i El-Albani).<br />
Muslimani, koji čine jednu petinu<br />
svjetske populacije danas, treba da čitaju<br />
i da primijenjuju ajete navedene<br />
gore i hadise i mnoge druge s namjerom<br />
spašavanja sebe i svojih zajednica<br />
od ambisa neznanja, nazadovanja i<br />
apatije koja je, nažalost, uzela svoj danak<br />
na mnogima. U procesu stjecanja<br />
znanja, muslimani su obavezni po<br />
islamu da prate istinske učenjake koji<br />
se boje samo Allaha, dž.š. Zapovijest<br />
je veoma jasna u Kur‘anu:<br />
... zato pitajte sljedbenike Knjige<br />
ako ne znate vi! (El-Enbija, 7.).<br />
Učenjaci kojima je povjereno<br />
uzvišeno znanje i na svojim plećima<br />
nose veliku odgovornost, treba da cijene<br />
povjerenje ko je im je dao Allah.<br />
On Svemoćni kaže:<br />
A kada je Allah uzeo obavezu od<br />
onih kojima je Knjiga data da će je sigurno<br />
ljudima objašnjavati i da neće iz<br />
nje ništa kriti... (Ali Imran,187.).<br />
U vremenima nevolje, nejedinstva,<br />
licemjerja, lažnih i proizvedenih<br />
vijesti, neutemeljenih navoda i tame,<br />
samo istinski učenjaci mogu nositi<br />
svjetla uzvišenog znanja s kojim ukazuju<br />
put na stazu Allaha, dž.š., ljudima<br />
koji su skrenuli. Bio bi veliki gubitak,<br />
posebno u ovom kritičnom vremenu,<br />
da takvih učenjaka više nema. Bez<br />
njihove duhovne podrške, iskrenog<br />
mišljenja, objektivnih smjernica i predane<br />
pomoći mi smo izgubljeni u divljini,<br />
potpuno bespomoćni i zbog toga<br />
u gubitku našeg vjerskog kompasa.<br />
Od istinskih učenjaka, mislim u<br />
ovom dijelu, je svjetski poznati učenjak<br />
šejh Jusuf el-Kardavi. Mislio<br />
sam da ga izdvojim, iako ima dosta<br />
učenjaka koji zaslužuju priznanje ovdje,<br />
unutar i izvan El-Azhar institucije,<br />
iz dva razloga:<br />
1. Osnovna uloga koju on ima je<br />
u usmjeravanju ne samo muslimana<br />
u muslimanskim i arapskim zemljama,<br />
već i muslimana u Evropi i Sjevernoj<br />
Americi; nešto što je nedavno<br />
kulminiralo publikacijom knjige koja<br />
El-Kardaviju daje novu titulu Globalnog<br />
muftije (Globalni muftija: Fenomen<br />
Jusufa el- Kardavija C. Hurst<br />
& Co. Publishers, Velika Britanija,<br />
2009.). Knjigu su uredili Bettina<br />
Gräf i Jakob Skovgaard-Petersen.<br />
Za razliku od pristrasnih “akademskih”<br />
izdanja o šejhu El-Kardaviju<br />
na Zapadu, ova knjiga je napisana<br />
od strane pojedinih zapadnih i<br />
nemuslimanskih suradnika zajedno<br />
sa suradnicima Arapima i muslimanima.<br />
Po mom mišljenju, ova knjiga<br />
prikazuje El-Kardavija upravo kakav<br />
i jeste bez uljepšavanja.<br />
Također, pruža temeljno čitanje<br />
o životu učenjaka koji je pretrpio<br />
mnogo od nedostatka akademske<br />
objektivnosti, ne samo od strane njegovog<br />
naroda već i od onih koji su ga<br />
- naravno bespravno - jednom nazvali<br />
“šejtan koji je sletio u njihov grad”.<br />
Mislim ovdje na jevrejski lobi u Londonu,<br />
koji je nazvao uvaženog šejha<br />
tim imenom 2004. godine.<br />
Nekoliko godina kasnije, slika<br />
iste osobe je na naslovnici akademske<br />
knjige izdate u Londonu, “njihovom<br />
gradu”! Njegov profil unutar knjige<br />
je objektivno predstavljen u velikoj<br />
mjeri. Ono što je zapanjujuće jeste<br />
da je on sada globalni muftija i s njihovim<br />
vlastitim uvjetima.<br />
Početkom 2007. godine, učestvovao<br />
sam u međuvjerskom programu<br />
koji se bio sponzoriran od strane Ureda<br />
za strance i Komonvelt u Londonu<br />
(FCO), i imao sam priliku večerati s<br />
jednim od referenata incijative pod<br />
nazivom “Angažiranje sa islamskim<br />
4. januar - 22. safer<br />
50<br />
svijetom” čiji je cilj bio da se premosti<br />
jaz između muslimanskog i nemuslimanskog<br />
svijeta nakon 11. septembra.<br />
2. U egipatskom kontekstu, šejh<br />
El-Kardavi je dobio na dominatnoj<br />
ulozi u javnoj sferi posebno u prvim<br />
danima revolucije koja je otpočela<br />
25. 1. 2011. godine. Otada on<br />
je postao član jezgra senior učenjaka<br />
El-Azhara; članstvo kojeg je bio lišen<br />
desetljećima, zbog uzastopnog tiranskog<br />
režima. S ovim statusom koji je<br />
davno zaslužio, da bude ideolog muslimanskih<br />
učenjaka i globalni muftija<br />
muslimana, počeo je cvjetati među<br />
svojim narodom koji ga je jednom<br />
zaboravio, među njima, naravno, njegovi<br />
rivali koji su postali poklonici.<br />
Šejh El-Kardavi i dalje je, povrh<br />
svega, učenjak čiji će poklonici i podrška<br />
nastaviti da se uvećavaju na<br />
nacionalnoj i međunarodnoj razini.<br />
Ovo je zbog njegovog jedinstvenog<br />
primjera teškog rada u muslimanskoj<br />
učenosti, neumornog truda u traženju<br />
znanja prije nekoliko desetljeća, sve<br />
vidljivo po nasljeđu od više od stotinu<br />
knjiga koje je napisao, desetinama<br />
organizacija kojima je predsjedavao i<br />
bezbroj televizijskih razgovora i govora<br />
koje je redovno davao tokom<br />
posljednja tri desetljeća.<br />
Njegove inspirativne riječi tokom<br />
njegove prve posjete Vrhovnom<br />
vijeću islamskih poslova u Egiptu<br />
početkom prošlog mjeseca su zaista<br />
fascinantne,<br />
“...Nakon što sam navršio 87 godina,<br />
uvijek naiđem na mnoge stvari<br />
o kojima ne znam. Stoga, savjetujem<br />
sebe i one koji uče ljude svojoj vjeri<br />
da ‘čitaju’ u bilo kojem području znanja,<br />
posebno vjere.”<br />
Čitanje je ono što je El-Karda-<br />
vi shvatio kao važnost iz uzvišene<br />
naredbe ranije navedene u ovom<br />
skromnom članku. Čitanje je ono<br />
što će se nastaviti nakon smrti ovog<br />
dobro upućenog učenjaka. Molim<br />
Allaha da blagoslovi njegove godine<br />
i proživi ga! Ovaj članak je poziv na<br />
čitanje, poziv na znanje, i poziv da se<br />
da zaslužno priznanje našim velikim<br />
učenjacima i učiteljima, među kojima<br />
je El-Kardavi na samom vrhu.<br />
Da nas Allah vodi na najbolji put<br />
kojim stječemo autentično znanje od<br />
predanih i istinskih učenjaka, amin.<br />
Autor: Dr. Sayed Amin<br />
Izvor: onislam.net<br />
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba
Sejfuddinova hronika<br />
Fikh poguziluka<br />
Ne dolaze alimi često u moju<br />
blizinu, pa da sebi mogu priuštiti<br />
luksuz da ih ne odem<br />
poslušati. U rasponu od pola godine<br />
imao sam priliku prisustvovati dersovima<br />
dvojice ljudi koje izuzetno cijenim.<br />
Na takvim skupovima ne samo da naučiš<br />
nešto novo ili se podsjetiš na stvari koje<br />
već znaš, već su i sama pitanja posjetilaca<br />
izvor novih saznanja. Kako vrijeme prolazi,<br />
ta se pitanja mijenjaju i odražavaju<br />
nedoumice s kojima se susreću muslimani<br />
koji žive u nemuslimanskom okruženju.<br />
Ali, kad dvojici alima u dvije različite<br />
evropske države, neovisno jednom od<br />
drugog, bude postavljeno jedno te isto<br />
pitanje, onda se ne radi o pukom dojmu,<br />
nego o procesu koji je svojstven muslimanima<br />
današnjice.<br />
Piše: Sejfuddin Dizdarević<br />
O čemu se radi?<br />
Dok se do prije nekoliko godina “odokativnih”<br />
95% pitanja vrtjelo oko poligamije,<br />
danas su ih zamijenila pitanja koja<br />
se tiču usklađivanja mogućnosti koje nudi<br />
nemuslimansko društvo s postulatima<br />
vjere. “Mogućnosti” o kojima je riječ su<br />
toliko opcionalne i fakultativne da pod<br />
nekim normalnim okolnostima nisu ni<br />
vrijedne spomena. Nažalost, muslimani<br />
sebi ove “mogućnosti” predstavljaju kao<br />
“neophodnost” ili “nužnost” i po svaku<br />
cijenu traže “rupe u zakonu” koje bi im<br />
omogućile da ih uklope u svoje živote.<br />
Na spomenutim dersovima je zato<br />
simptomatično bilo pitanje o dozvoli<br />
konzumiranja mesa koje su zaklali nemuslimani<br />
i koje se prodaje u zapadnoevropskim<br />
supermarketima. U samom<br />
postavljanju pitanja na tim dersovima se<br />
ogleda tendencija i pravac u kojem bi se<br />
odgovor trebao kretati – ka odobravanju<br />
konzumiranja takvog mesa. Pitanje tada<br />
glasi: “Da li je dozvoljeno meso od kršćana<br />
koji kolju…”<br />
Na tako postavljeno pitanje upitani<br />
ne može drugačije nego potvrdno odgovoriti,<br />
shodno ajetu: Od sada vam se<br />
dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju<br />
vam se jela onih kojima je data Knjiga…<br />
(El-Ma’ide, 5.). Ali mnogo zanimljivije<br />
pitanje jeste zbog čega se na taj način<br />
formuliše pitanje, tim prije jer industrijskim<br />
načinom klanja uopće nemamo<br />
mogućnosti da saznamo vjeroispovijest<br />
osobe koja hajvane šalje na ahiret? Konkretno<br />
u Njemačkoj tek 62% stanovništva<br />
se izjašnjavaju kao kršćani. Gledano<br />
statistički, od 10 onih koji kolju<br />
hajvane, trojica su ateisti. U<br />
pojedinim gradovima broj<br />
ateista je još veći: u gradiću<br />
Wuppertalu živi 85.000<br />
protestanata, 80.000 katolika,<br />
30.000 muslimana, ali<br />
i 150.000 ateista. Zar ne bi musliman,<br />
ako ni zbog čega drugoga, onda barem<br />
zbog ovoga, trebao izbjegavati konzumiranje<br />
takvog sumnjivog mesa, držeći se<br />
preporuke Muhammeda, a.s., da se musliman<br />
treba kloniti sumnjivog?<br />
Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire<br />
prihvatili, vole ih kao što se Allah voli,<br />
ali pravi vjernici još više vole Allaha. Na<br />
mnogobrojnost “judi” čiji su “kumiri”<br />
transcendentalni i čija posvećenost njima<br />
umnogome nadmašuje zalaganje i<br />
zauzimanje muslimana za vlastitu vjeru<br />
odavno smo navikli. Ustrajnost Jehovinih<br />
svjedoka u širenju svoje ideologije<br />
hodajući od vrata do vrata je odveć<br />
legendarna. Ali nas poražava posvećenost<br />
onim “kumirima” čiji se podanici<br />
ne pozivaju ni na kakvu “objavu” koja<br />
im služi kao putokaz u svakodnevnom<br />
životu, nego na sklop vrijednosti čiji je<br />
izvor isuviše ovosvjetski.<br />
I dok muslimani svim silama konzumiranje<br />
mesa nastoje sebi predstaviti<br />
kao životnu neophodnost, dotle se nemuslimani<br />
(štaviše – ljudi koji ne vjeruju<br />
ni u šta) drže apstinencije od mesa s<br />
jednom žestinom na kojoj bi im i najfanatičniji<br />
monoteist bio zavidan.<br />
Počelo je s vegetarijancima – ljudima<br />
koji iz različitih pobuda ne jedu<br />
meso. Iako njihov broj u zapadnim<br />
društvima ne prelazi jednocifreni procenat,<br />
radi se mahom o grlatoj skupini<br />
ljudi koji iz primarne pobude – zaštite<br />
životinja u industrijskoj preradi mesa<br />
– ne žele doprinositi njihovom “mučenju”.<br />
Sljedeći iskorak su napravili tzv.<br />
vegani, koji pored odricanja od jedenja<br />
mesa, ne jedu ni životinjske proizvode<br />
(mlijeko, sir, jaja, med). Nekima ni ovo<br />
nije dosta, te ne koriste ni kozmetičke<br />
proizvode u kojima se nalaze životinjski<br />
sastojci.<br />
Lista bi se mogla nastaviti u nedogled;<br />
vegetarijance/vegane navodim<br />
samo kao primjer, da bih ukazao na dilemu<br />
muslimana današnjice. Zbog čega<br />
muslimani nisu uspjeli razviti individualne<br />
mehanizme koji bi im omogućili<br />
da vrijednost dunjaluka gledaju<br />
kroz prizmu islama, a ne kroz prizmu<br />
vladajuće ideologije (materijalizma?)<br />
Kako to da nemuslimani koji su produkt<br />
svoga nemuslimanskog okruže-<br />
4. januar - 22. safer<br />
51<br />
nja i koji su do određenog momenta<br />
u svome životu dijelili uvjerenja svoje<br />
okoline – smognu snage i suprotstave<br />
se većini kad je u pitanju konzumiranje<br />
mesa, dok muslimani, koji<br />
impulse za svoje akcije trebaju crpiti<br />
iz Kur’ana i postupaka Muhammeda,<br />
a.s., to nisu u stanju, nego svojim<br />
postupcima praktično pokazuju da<br />
islamske naredbe svim silama treba<br />
pokušati zaobići?<br />
Odgovor je u rangiranju naših prioriteta;<br />
biti musliman mnogima je fakultativna<br />
opcija, koje se držimo samo<br />
onda ako nam plaho ne kolidira s nekakvim<br />
prohtjevima, nemarnostima,<br />
mrzovoljom.<br />
Ovakva indolentnost je pogubna i s<br />
jedne i s druge strane; ako je cilj islama<br />
u životima muslimana trenirati osjećaj<br />
odricanja; od hrane putem ramazana,<br />
od imetka putem zekata, od vremena<br />
putem namaza i na taj način olakšati<br />
svakom od nas odlazak s ovog svijeta,<br />
jer ništa od toga nećemo sa sobom ponijeti<br />
– onda je opsesivno vezanje za<br />
prolazne stvari balast koji neutralizira<br />
ovaj islamski trening odricanja.<br />
Čitajte i gledajte na<br />
IslamBosna.ba<br />
Aktuelno iz BiH i svijeta<br />
Počinje kampanja “Stigla zima..Jedan<br />
hljeb i pokrivač za Siriju”<br />
Francuski list objavio karikature<br />
poslanika Muhameda, s.a.v.s.<br />
Tekstovi<br />
Kako Holivud prikazuje<br />
muslimane?<br />
Oni kojima se dova ne odbija<br />
Nauka i zanimljivo<br />
Palestinka Eryic el-Medhun iz Gaze<br />
najpametnije dijete svijeta<br />
Obrezivanjem se smanjuje rizik<br />
od infekcija bubrega, mjehura i<br />
mokraćne cijevi<br />
Video:<br />
IslamBosna TV: Hamza Jusuf o<br />
nemaru
Zločin<br />
Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima - Transkripti sjednica<br />
Vrhovnog savjeta odbrane SRJ<br />
Slobodan Milošević: Osnovao sam<br />
Mladiću vojsku, finansirao je, šta još hoće?<br />
Nastavljamo sa objavljivanjem<br />
svjedočenja Srba o ratnim<br />
zločinima nad Bošnjacima tokom<br />
agresije na Bosnu i Hercegovinu. I<br />
ova svjedočenja koja ćemo objaviti<br />
dogodila su se u sklopu sudskih<br />
procesa pred Haškim tribunalom<br />
Pripremio: Ramiz Hodžić<br />
Srpsku stranu priče o ratnim<br />
zločinima nad Bošnjacima nastavljamo<br />
objavljianjem transkripta<br />
sa sjednica Vrhovnog savjeta<br />
odbrane tadašnje SRJ a koji su objavljeni<br />
u Hagu u procesu suđenja Momčilu<br />
Perišiću. Transkripte koje ćemo objavljivati<br />
u nastavku prenosimo sa stranice<br />
agencije “Sense” i “E- novine”.<br />
Sjednica Vrhovnog savjeta održana<br />
2.6.1993.<br />
Prisustvovali su: dr Miloš Radulović,<br />
vršilac funkcije Predsjednika SR<br />
Jugoslavije - predsjednik Savjeta; Slobodan<br />
Milošević, predsjednik Srbije i Momir<br />
Bulatović, predsjednik Crne Gore<br />
- članovi Savjeta; dr Radoje Kontić,<br />
predsednik Savezne vlade; Pavle Bulatović,<br />
savezni ministar za odbranu; general<br />
pukovnik Života Panić, načelnik<br />
Generalštaba Vojske Jugoslavije; general-pukovnik<br />
Dragoljub Simonović, zamjenik<br />
načelnika Generalštaba Vojske<br />
Jugoslavije; general-potpukovnik Dane<br />
Ajduković, načelnik Uprave za finansije<br />
i budžet Saveznog ministarstva odbrane;<br />
pukovnik Slavko Krivošija, načelnik<br />
Vojnog kabineta Predsjednika SRJ - sekretar<br />
Saveta.<br />
MILOŠ RADULOVIĆ: Predlažem<br />
da počnemo sa radom. Za današnju<br />
sjednicu predlažem da razmotrimo<br />
Informaciju o problemima finansiranja<br />
Vojske Jg Jugoslavije.<br />
DANE AJDUKOVIĆ: Ja bih skrenuo<br />
pažnju na vrlo važnu operaciju koju<br />
sada Vlada priprema – to je priprema za<br />
rebalans budžeta za 1993. godinu. Nije<br />
problem rebalansa u tehničkom smislu,<br />
nego je problem obzirom na privredna<br />
kretanja koja su sada takva kakva jesu i<br />
kakva se predviđaju – pad proizvodnje;<br />
kako preživjeti do kraja 1993. godine<br />
kada je Vojska u pitanju. Jer, kada smo<br />
ušli u budžet za 1993. godinu, ovo sada<br />
je prevazišlo sva očekivanja. On je bio<br />
mnogo potcijenjen. Mi sa ovim predviđenim<br />
kretanjima možemo još mjesec i<br />
po dana da finansiramo Vojsku Jugoslavije<br />
sa ovim odobrenim sredstvima.<br />
Naše Ministarstvo je, u cjelini, u jednoj<br />
dilemi i teškoćama. Pošto smo obustavili<br />
isplatu plata prema Republici Srpskoj,<br />
tražili smo od Generalštaba spisak<br />
ljudi koji su upućeni po Članu 277.<br />
Zakona o službi u oružanim snagama<br />
na privremeni rad u Republiku Srpsku;<br />
sada bi trebalo da odobrimo isplatu tih<br />
plata. U pitanju je blizu oko 900 lica;<br />
oni su u sastavu Vojske Jugoslavije, a mi<br />
smo ih privremeno uputili u Republiku<br />
Srpsku. Postoji preko 1.500 lica koja se<br />
nalaze u Vojsci Republike Srpske kojima<br />
treba – koliko su me obavijestili ministar<br />
odbrane i načelnik Generalštaba<br />
- obustaviti isplatu do daljeg.<br />
Ranije smo imali velike prihode;<br />
sada niko ne traži da se to radi, jer nemaju<br />
pare i ne mogu da plaćaju. Ako<br />
traže da nešto vojska radi, to je mahom<br />
vezano da se radi samo za stvarne troškove:<br />
dnevnice i gorivo. Mi ćemo preko<br />
naše pozadine da razmotrimo mogućnost<br />
da se reducira ishrana vojnika; i tu<br />
ćemo neke uštede napraviti. Kod nas je<br />
poseban problem plaćanje pripadnika<br />
Vojske Republike Srpske.<br />
Mi smo izvršili ono što je Vrhovni<br />
savjet dao. Međutim, tamo ima starješina<br />
koje su sa ovog prostora na formacijskom<br />
mestu u Vojsci Jugoslavije, ali idu<br />
na dva-tri meseca ili duže na taj jprostor.<br />
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: To<br />
meni nije jasno, a to se već drugi put<br />
pojavljuje na ovom sastanku; nije mi<br />
poznato da mi imamo pripadnike Vojske<br />
Jugoslavije u Vojsci Bosne i Herce-<br />
4. januar - 22. safer<br />
52<br />
govine; oni nisu pripadnici Vojske Jugoslavije;<br />
oni ne rade pod komandom<br />
Vojske Jugoslavije; ne izvršavaju zadatke<br />
Vojske Jugoslavije, niti se na bilo koji<br />
način nalaze pod odgovornošću Vojske<br />
Jugoslavije. Mi smo razgovarali na<br />
drugi način o pomoći Republici Srpskoj<br />
– da se obezbijedi određena finansijska<br />
pomoć kroz budžet, a ne da se plaćaju<br />
pojedini ljudi; jer, oni nisu pripadnici<br />
Vojske Jg Jugoslavije.<br />
ŽIVOTA PANIĆ: Oni su privremeno<br />
otišli tamo iz patriotskih razloga, a<br />
kada sada ovo obustavimo oni će da se<br />
vrate nazad.<br />
DANE AJDUKOVIĆ: To je tih<br />
890 lica. Svi imaju formacijska mjesta u<br />
Vojsci Jg Jugoslavije.<br />
DRAGOLJUB SIMONOVIĆ: To<br />
su lica koja su rođena u Bosni – Srbi iz<br />
Bosne. Njihov komandant brigade je iz<br />
III armije.<br />
DRAGOLJUB<br />
SIMONOVIĆ:<br />
Nema, ima načelnika Štaba koji privremeno<br />
to radi. Karadžić i njihova<br />
Vlada su tražili da te Bosance šaljemo<br />
tamo bar na određeno vrijeme. Oni<br />
kada odu njihove porodice ovdje zadržavaju<br />
plate. Oni im tamo daju činove,<br />
unapređuju ih, daju platne grupe,<br />
a kada se vrati za tri mjeseca, on ima<br />
veću platnu grupu itd.<br />
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Da<br />
se razumemo oko jedne stvari. Mi smo<br />
napravili ogromne žrtve u tim pomoćima;<br />
praktično smo sve žrtvovali; ova<br />
velika inflacija je rezultat činjenice da<br />
mi finansiramo i jedno i drugo. Mi smo<br />
onog dana kada smo završili pregovore<br />
– Bulatović, Ćosić i ja, zajedno sa Ka-<br />
radžićem, sa Ovenom – prije više od<br />
mjesec dana; kada smo postigli potpunu<br />
saglasnost i kasnije to u Atini potvrđeno<br />
Atinskom konferencijom; ne samo da je<br />
45% teritorije pripalo Srbima u Bosni,<br />
već uz tih 45% teritorije se obezbjeđuje<br />
puna zaštita svih srpskih naselja zabranom<br />
ulaska na te teritorije HVO i “zelenih<br />
beretki” i mogućnost ulaska na te<br />
teritorije isključivo snaga UN.
Kada smo to postigli, i na drugoj<br />
strani kada smo postigli da se povra-<br />
ti status konstitutivnog naroda i tri-<br />
partitnim konsensusom se odlučuje u<br />
tom predsjedništvu – naš je zajednički<br />
stav bio i rekli smo im: izvukli smo na<br />
“obalu” cijelu stvar; dobijeno je čak i<br />
maksimalno, jer Srbi su dobili 45% te-<br />
ritorija.<br />
Muslimani 30%, a Muslimana je<br />
50% više nego Srba. Dakle, taj se Plan<br />
nije mogao kvalifikovati kao<br />
antisrpski, kako su neki govorili.<br />
Mi smo im onda rekli:<br />
do ovog trenutka radili smo<br />
– ako treba da sječemo ruku,<br />
da je sječemo; ako voda treba<br />
da nam bude preko “glave”,<br />
preko glave nam je; stisli smo<br />
zube, trpimo, sve. Ali od<br />
ovog trenutka na to nemamo<br />
pravo. Ako se dotle došlo<br />
da uništimo ekonomiju<br />
ove zemlje, ovih 10 miliona<br />
ovde, izvolite sada, gospodo,<br />
ostatak rješavajmo za stolom.<br />
Prema tome, naša pomoć<br />
ubuduće može da se svede na<br />
hranu i lijekove; na to možete<br />
od nas računati; ostala pomoć<br />
nije s naše strane moguća.<br />
Mislim da smo to jasno<br />
raščistili. Možemo to sada<br />
ponovo da razmatramo. Ne<br />
znam šta misle predsjednik<br />
Radulović i ostali ovde, ali mi ne možemo<br />
osim hrane i lijekova da dajemo<br />
više materijalnu pomoć; nemamo više<br />
mogućnosti. Ja sam čak i strancima to<br />
rekao. Oni kažu: dajte posmatrače; ja<br />
kažem – zašto će posmatrači; mi ne<br />
želimo da kažnjavamo Srbe u Bosni;<br />
mi jednostavno nemamo mogućnosti<br />
da im pomažemo više; mi ćemo<br />
da im pomognemo u svemu u čemu<br />
možemo. Ali, to je prelomna tačka na<br />
kojoj smo svi zajedno procijenili da se<br />
ostatak može riješiti u daljem procesu.<br />
Takva naša pomoć bi mogla potpuno<br />
da upropasti našu ekonomiju. Mi smo<br />
to izdržali dok smo izašli na “zelenu<br />
granu”; ali, preko toga ne možemo ići;<br />
niti mislim da se na takav način mogu<br />
upućivati starješine ove Vojske; ako se<br />
upućuju, oni nisu starješine ove Vojske;<br />
to svi dobro znate.<br />
Šta ako otkriju naše vojnike preko<br />
Drine?<br />
Ovo što je rekao<br />
predsjednik<br />
Milošević u<br />
vezi izdataka<br />
za našu braću<br />
preko Drine,<br />
to je činjenica<br />
koju oni moraju<br />
da respektuju<br />
u cjelini; to<br />
je faktička<br />
situacija o kojoj<br />
ne možemo da<br />
imamo ovakvo<br />
ili onakvo<br />
mišljenje; ona<br />
je takva kakva<br />
jeste.<br />
MILOŠ RADULOVIĆ: Mislim<br />
da ovu tačku možemo privoditi kraju.<br />
Upozorenja predsjednika Vlade i svih<br />
koji su raspravljali o ovom problemu<br />
vrlo su jasna. Mi možemo doći u situaciju<br />
da uopšte ne umijemo pročitati<br />
brojeve. Problem je da se napravi<br />
prijedlog budžeta; zatim, sljedeći problem<br />
je da taj budžet bude<br />
usvojen u Skupštini; ako ne<br />
bude dobrih argumenata za<br />
minimum koji je tolerantan<br />
u sadašnjoj ekonomskoj situaciji,<br />
onda to neće proći<br />
u Skupštini. Ovo što je rekao<br />
predsjednik Milošević u<br />
vezi izdataka za našu braću<br />
preko Drine, to je činjenica<br />
koju oni moraju da respektuju<br />
u cjelini; to je faktička<br />
situacija o kojoj ne možemo<br />
da imamo ovakvo ili onakvo<br />
mišljenje; ona je takva<br />
kakva jeste. Kada se radi o<br />
ovih 890 oficira, tu se ne<br />
radi samo o finansijskim efektima;<br />
naše društvo je dosta transparentno.<br />
Naši političari stalno tvrde da nema<br />
naših vojnika tamo; ali imate generale,<br />
pukovnike itd. To nisu samo finansijski<br />
izdaci, to su dokazi protiv nas,<br />
protiv naših tvrdnji da tamo nemamo<br />
vojnika. Taj aspekt je vrlo važan i ne<br />
smije biti prenebregnut. Da li je ovo<br />
rješenje najbolje – da se ta odluka jednostavno<br />
ukine, vjerovatno jeste. Morali<br />
bi se uspostaviti direktni kontakti<br />
sa ljudima…<br />
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: To je<br />
vrlo opasno!<br />
MILOŠ RADULOVIĆ: Ali, isto<br />
tako je i opasno, jer to je dokument.<br />
Ta odluka je donijeta pre nego što je<br />
stvorena SR Jugoslavija. Taj dokument<br />
može, na neki način, da dođe do javnosti;<br />
to se može usvojiti kao dokaz za<br />
potvrdu sumnji u pogledu naše angažovanosti<br />
na tom području. Što se tiče<br />
prijedloga generala Panića, a i drugi<br />
su u tom smislu diskutovali, trebalo bi<br />
napraviti jedan novi materijal u smislu<br />
preciziranja tih minimalnih zahtjeva, i<br />
to vrlo argumentovano, što je vrlo važno<br />
sa stanovišta usvajanja budžeta; vi<br />
znate kako se poslanici ponašaju. On<br />
može da predloži ovakav ili onakav<br />
budžet, ali ako nemamo dokaze da<br />
smo došli do najniže moguće tačke,<br />
onda će poslanici reći da je to luksuzno<br />
ponašanje u ovakvoj ekonomskoj situaciji,<br />
pa se može desiti da ne dobijemo<br />
ni minimum koji je potreban. Ako se<br />
slažete, da završimo razgovor na ovu<br />
temu.<br />
PAVLE BULATOVIĆ: Koliko<br />
nam predsjednik daje vremena za pokušaj<br />
revizije?<br />
RADOJE KONTIĆ: Nedelju<br />
dana, jer se rebalans mora dati u proceduru.<br />
Ja vam stojim na raspolaganju.<br />
Kad god hoćete možemo sjesti zajedno.<br />
MOMIR BULATOVIĆ: Mislim<br />
da bismo morali kao Vrhovni savjet<br />
odbrane da usvojimo stav: poništava<br />
se Odluka, broj taj i taj; stavlja se van<br />
snage.<br />
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Mo-<br />
mire, ne znam koliko je to pametno;<br />
prihvatam to, to nije problem. Mi smo<br />
imali shvatanje da je to rađeno u ono<br />
vrijeme kada je bilo potrebno, ponijeli<br />
smo ogroman teret, da se pomogne<br />
da se tamo uspostave oružane snage.<br />
Odlučivanje o tome da tek sada konstatujemo<br />
da tamo imamo naše oficire,<br />
sa stanovišta međunarodne zajednice,<br />
je ogromna opasnost. Riječ je o novčanoj<br />
pomoći. Čak i da pozivamo te<br />
ljude da se vrate, to može da bude kontraproduktivno,<br />
jer ih mi nagovaramo<br />
onda da napuste tamo vrlo odgovorne<br />
dužnosti. Na taj način će Jugoslavija<br />
njih dovesti u vrlo tešku situaciju. Oni<br />
jesu pripadnici Vojske Republike Srpske<br />
koju mi materijalno pomažemo, ali<br />
koje sada više materijalno ne možemo<br />
pomagati. Mi jednostavno prekidamo<br />
materijalnu pomoć i ništa više. Ako<br />
neko od njih želi da se pojavi ovde i da<br />
traži da se vrati u svoju formaciju, treba<br />
ga primiti; tu nema problema. Ali, ne<br />
treba ih pozivati, jer bi to značilo da<br />
ih pozivamo kako bi oni oslabili svoju<br />
borbenu gotovost. To može da bude fatalno<br />
za određene jedinice.<br />
PAVLE BULATOVIĆ: Svi će se<br />
oni vratiti kad ne budu primali platu.<br />
4. januar - 22. safer<br />
53
Zelena transferzala<br />
Prizren<br />
Info-ks.net – važan medij za afirmaciju bošnjačke zajednice<br />
Povodom trogodišnjice postojanja portala info-ks.<br />
net, redakcija je organizovala koktel gdje je u opuštenoj<br />
atmosferi prezentirana analiza posjećenosti portala.<br />
Koktelu su prisustvovali saradnici, kolege i prijatelji<br />
ovog portala kojima se urednik Amir Jakupi zahvalio<br />
na podršci koju imaju od osnivanja. “Portal info-ks.net<br />
u svojoj trećoj godini postojanja bilježi povećanje posjećenosti<br />
za više od 93 posto. Izborili smo se za svoje<br />
mjesto na medijskom nebu i stvorili naviku kod ljudi<br />
da se o svemu informišu preko našeg portala”, rekao je<br />
Amir Jakupi i dodao: “Na osnovu podataka o najčitanijim<br />
tekstovima u toku 2012. godine izdvajaju se dva<br />
tragična događaja u našoj zajednici. To su tragedija u<br />
Restelici i pogibija studentice Nihade iz Grnčara. Ovo<br />
nam govori da, kao zajednica, nismo izgubili osjećaj<br />
humanosti i da se u najtežim trenucima okrećemo jedni<br />
drugima. A podjele unutar zajednice, koje su posljednjih<br />
godina dosta izražene, idu na dušu naših političkih<br />
predstavnika. Info-ks.net će i dalje kroz informisanje<br />
zajednice insistirati na jedinstvu, što je i jedini uslov<br />
našeg opstanka na ovim prostorima”. Analizu o posjećenosti<br />
portala u toku 2012. godine, baziranu na podatke<br />
alatke Google Analytics, predstavila je članica<br />
redakcije Anela Ademi. “Iza web portala info-ks.net su<br />
tri godine kontinuiranog, prije svega, uspješnog rada.<br />
Najbolja potvrda ovoj činjenici je posjećenost i čitanost<br />
ove internet stranice, koja je samo za ovu godinu,<br />
prema podacima Google Analyticsa, imala 775.039 posjeta.<br />
Da info-ks.net bilježi porast čitanosti potvrđuje<br />
podatak da je 2011. godine bilo oko 405.000 posjeta,<br />
Kosovo<br />
Evropa i Amerika neće dozvoliti stvaranje Republike Srpske na Kosovu<br />
Evropska unija nikada neće dozvoliti na Kosovu nešto<br />
slično Republici Srpskoj, izjavila je Urlike Lunaček,<br />
izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo. “EU neće<br />
dozvoliti da Srbi imaju svoju državu unutar Kosova, kao<br />
što je to slučaj u Bosni i Hercegovini”. Urlike Lunaček je<br />
za prištinske medije kazala da je platforma<br />
Srbije o Kosovu “nevažeća” i istakla da<br />
“Kosovo i Srbija treba da se usredsrede da<br />
razgovorima riješe probleme u svojim odnosima”.<br />
Da Platforma Srbije za Kosovo<br />
predstavlja smetnju za dijalog Beograda i<br />
Prištine, ocijenila je i američka ambasadorka<br />
na Kosovu Trejsi En Džekobson. “Moja<br />
je vlada u cijelosti koncentrisana na dijalog,<br />
koji se pod pokroviteljstvom Evropske<br />
unije odvija u Briselu. I kosovska vlada je<br />
na to koncentrisana. Svjedoci smo nekih<br />
dobrih rezultata tog dijaloga tokom ove<br />
godine, a nadamo se i budućim rezultatima<br />
2013. oko nekih važnih stvari”, rekla<br />
je ambasadorka. “Bilo kakva druga inicijativa,<br />
poput Platforme, je ometanje koje<br />
ne pomaže”, naglasila je ona. Američka<br />
ambasadorka se nada da će dijalog dovesti<br />
do normalizacije odnosa između Srbije i<br />
54<br />
što je 93 posto više u odnosu na prethodnu godinu”,<br />
iznijela je podatke Anela Ademi.<br />
Web poral info-ks.net bilježi i rast u otvaranju stranica<br />
u sklopu sajta. Prošle godine je, prema Google<br />
Analyticsu, bilo 1.995.000, dok ove 2012. godine<br />
3.750.000 posjeta, oko 87 posto više.<br />
Ovim druženjem portal je izrazio zahvalnost svima koji<br />
su doprinijeli da info-ks.net bude što bliži čitalačkoj<br />
publici i da odigra važnu ulogu u očuvanju i afirmaciji<br />
bošnjačke zajednice.<br />
Kosova. “Smatram da se dijalog odvija u smjeru budućeg<br />
rješenja koje će dovesti do stabilnosti u zemlji, do stranih<br />
ulaganja i ekonomskog razvoja, do pozitivnih promjena u<br />
životu običnih ljudi koji su na neki način postali taoci ove<br />
situacije”, kazala ja Džekobson.<br />
4. januar - 22. safer
Srbija<br />
“Kosovo” - najskuplja srpska riječ<br />
Prema istraživanju beogradskog lista Blic među najskuplje<br />
srpske riječi o kojima se ne može pregovarati i o kojima<br />
skoro da se ne smije racionalno raspravljati jer su “svetinja”,<br />
pored riječi “Kosovo”, spadaju i ognjište, partija, patriotizam,<br />
inat, crkva, Rusija i SANU, sa svojim nedovršenim<br />
Memorandumom i nacionalnim programom za spas Srbije.<br />
“Objašnjavajući” najskuplju riječ Kosovo, Blic daje svoje po-<br />
jašnjenje, pomalo i cinično.<br />
Kosovo<br />
Kolevka srpstva i sveta srpska zemlja. Po Ustavu Srbije još<br />
označava južnu srpsku pokrajinu, sadrži u sebi mit i vjerovanje<br />
da su Srbi obilježeni kultom žrtve cara Lazara i Kosovskog<br />
boja, kada su izabrali “carstvo nebesko” umjesto “carstva<br />
zemaljskog”. U osnovi slavi kult smrti nasuprot kulta života.<br />
Kum<br />
Kumstvo je pojam za koji se vezuje najveće moguće međusobno<br />
poštovanje, ali i neke od najvećih izdaja i sukoba.<br />
Patriotizam<br />
Iako označava jedno od najuzvišenijih osjećanja ljubavi prema<br />
domovini, zahvaljujući j propagandi p iz vremena Miloševića<br />
pojam se vezao za kriminalce poput Željka Ražnatovića<br />
Arkana, koji su se borili na ratištima po Hrvatskoj i BiH,<br />
kao i za ratne zločince koji<br />
su dobili epitete “heroja”,<br />
poput Ratka Mladića. Za<br />
razliku od njih, svi politički<br />
neistomišljenici i<br />
protivnici rata nazivani su<br />
izdajnicima.<br />
Crkva<br />
Iako je Srbija sekularna država, Srpska pravoslavna crkva je<br />
dio političkog prostora i važan faktor odlučivanja, posebno<br />
u određivanju politike prema Kosovu.<br />
Zvezda<br />
Fudbalski klub koji je nastao kao potreba da Srbija ima nacionalni<br />
klub, nasuprot Partizanu koji se doživljavao kao jugoslovenski<br />
i kojim su “komandovali” generali JNA. U upravi<br />
Zvezde uvijek su bili predstavnici policije i tajnih službi bezbjednosti,<br />
a među navijačima pripadnici kriminalnog podzemlja.<br />
Rusija<br />
“Majka Rusija”, ishodište i kuća slovenske duše, nešto kao<br />
veliki brat koji čuva Srbe od batina koje bi mogli dobiti od<br />
osionih, bahatih i većih i jačih od njih. Historijski gledano,<br />
u velikoj mjeri je osjećanje neutemeljeno, jer je Rusija aktivnije<br />
učestvovala u balkanskoj politici samo kada bi to bilo u<br />
okviru njenih interesa.<br />
Crna Gora<br />
Nakon sto godina dženaza za žrtve u Plavu i Gusinju<br />
Hrvatska<br />
Poziv načelnika Glavnog stožera OS RH general pukovnika<br />
Drage Lovrića da zajedno posjete Afganistan muftija<br />
Aziz ef. Hasanović je prihvatio te se pridružio delegaciji koju<br />
su činili general pukovnik Drago Lovrić, general pukovnik<br />
Slavko Barić – ravnatelj HVU, brigadni general Zdravko<br />
Klanac i general Zlatko Gareljić savjetnik predsjednika Republike<br />
Hrvatske Ive Josipovića za vojna pitanja te pukovnik<br />
Emilio Turina.<br />
Muftija Hasanović se u Afganistanu, osim sa hrvatskim vojnicima,<br />
družio i sa Afganistancima, vjerskim predstavnicima<br />
lojalnim Sjedinjenim Američkim Državama. Nažalost,<br />
muftija Hasanović se nije družio niti se sastajao sa drugim<br />
vjerskim predstavnicima Afganistana, sa onima koji se bore<br />
55<br />
Reisu-l-ulema Islamske zajednice Crne Gore Rifat ef. Fejzić<br />
Rotkrio je za agenciju Anadolija da će naredne godine biti kla-<br />
Rnjana dženaza Bošnjacima koji su ubijeni 1913. godine u Plavu<br />
i Gusinju, za vrijeme balkanskih ratova. Crnogorska vojska je<br />
1913. godine brutalno pobila više od 1.000 Bošnjaka, a nasilno<br />
je pokršteno njih preko 10.000. “Plav i Gusinje imaju specifičnu<br />
istoriju na Balkanskom poluostrvu. Oni su 1878. godine Berlinskim<br />
ugovorom pripali Crnoj Gori, što oni nisu prihvatili i<br />
suprotstavili su se da uđu u sastav tadašnje Crne Gore”, pojasnio<br />
je Fejzić i podsjetio da je nakon odlaska Osmanlija sa ovih prostora<br />
i ulaska crnogorske vojske u Plav i Gusinje svo muslimansko<br />
stanovništvo pokršteno. Oni koji su odbili pokrštavanje bili<br />
su strijeljani u martu 1913. godine. Crnogorski reis je naglasio<br />
da sjećanjem na žrtve balkanskih ratova Bošnjaci ne žele izazvati<br />
tenzije u Crnoj<br />
Gori, ali je ukazao<br />
da se ovdje radi<br />
Muftija Hasanović u posjeti hrvatskim vojnicima u<br />
Afganistanu<br />
o činjenicama,<br />
stvarnim događajima<br />
iz prošlosti<br />
koje Bošnjaci žele<br />
obilježiti kako bi bili pouka i kako se nikad više ne bi desili.<br />
“U posljednje vrijeme mi muslimani živimo u drugačijoj Crnoj<br />
Gori. Svi znaju da Crna Gora ne bi bila nezavisna da nije bilo<br />
muslimana i da su oni dali značajan doprinos u ostvarivanju<br />
njene nezavisnosti. Mislim da je ovo dobra prilika da i državnici<br />
Crne Gore dođu i da se izvinu zbog toga što je počinjeno u<br />
prošlosti u ime države”, rekao je Fejzić.<br />
protiv američke<br />
okupacije. Zbog<br />
toga je bio u prilici<br />
da sluša samo<br />
jednu strane priče,<br />
zbog čega je ostao uskraćen za saznavanje kompletne istine<br />
o stradanju afganistanskog g naroda. Muftija Hasanović se<br />
družio sa šejhom Muhammedom Šahom Adlijem, glavnim<br />
oficirom za moral afganistanske policije, direktorom Harema<br />
Plave džamije i imama Plave džamije, a uz muftiju su bili<br />
general Zdravko Klanac i general Zlatko Gareljić. Muftija<br />
se susreo i sa dijelom bh. mirovne misije koja je zajedno sa<br />
hrvatskom vojskom na mentoriranju u Kabulu.<br />
4. januar - 22. safer
Islamnet<br />
SAD<br />
Godina “bespilotnih ubica”<br />
Američke i britanske bespilotne<br />
letjelice u 2012. godini bile su u<br />
punom pogonu. Barack Obama se<br />
najviše oslonio na svoje “bespilotne<br />
ubice”. Amerikanci su “bespilotne<br />
ubice” najviše koristili u Afganistanu<br />
i Pakistanu gdje su pobili hiljade<br />
nedužnih civila. Prema zvaničnim<br />
informacijama Amerikanci su u<br />
2012. godini u Afganistanu izveli<br />
preko tri stotine napada bespilotnim<br />
letjelicama. Pored Amerikanaca<br />
po Afganistanu su ubijali i britanske<br />
“bespilotne ubice”. S druge<br />
strane, u Pakistanu su Amerikanci<br />
izveli pedesetak bespilotnih ubistvenih<br />
akcija. Neka istraživanja<br />
pokazuju da su Amerikanci u Pakistanu<br />
tokom proteklih osam godina<br />
svojim “ bespilotnim ubicama” ubili<br />
3.378 osoba i da su izveli 350 vazdušnih<br />
napada.<br />
Američke “bespilotne ubice” bile su<br />
aktivne i u Jemenu i Somaliji.<br />
Ohrabren velikim uspjehom, američki<br />
predsjednik Barack Obama<br />
odobrio je novi zakon po kojem<br />
će CIA i druge vojno-obavještajne<br />
postrojbe Sjedinjenih Američkih<br />
Država ubuduće moći slobodno<br />
ubijati osumnjičene osobe svugdje<br />
po svijetu. Nažalost, ovo oružje je<br />
veoma opasno po čitav svijet. Ubice<br />
sjede u svojim udobnim foteljama<br />
u Americi i Britaniji odakle putem<br />
ekrana, kao na video igrici, pucaju<br />
po muslimanima u Afganistanu, Pakistanu,<br />
Jemenu, Somaliji, a uskoro,<br />
vjerovatno, i po Maliju. “Bespilotne<br />
ubice” su ubojito oružje, ali nažalost<br />
ovo oružje je poprilično neprecizno<br />
i često ubija nedužne civile. Ubice<br />
koje rukovode bespilotnim letjelicama<br />
ne vode previše računa po kome<br />
pucaju, za njih je najvažnije da pucaju.<br />
Oni prvo pucaju pa tek onda gledaju<br />
koga su ubili. Vjerovatno ćemo<br />
i ovu 2013. godinu zapamtiti po crnoj<br />
statistici “bespilotnih ubica”.<br />
Izrael<br />
Bahati cionista Benjamin Netanyahu: Baš me briga šta govori UN!<br />
Izrael je uporan sa izgradnjom nezakonitih<br />
jevrejskih naselja na otetoj<br />
palestinskoj zemlji. Vlada Izraela, predvođena<br />
premijerom Benjaminom Netanyahuom<br />
pokazuje ogromnu bahatost<br />
prema poštivanju međunarodnih normi<br />
uređenja svijeta. Početkom prošlog mjeseca<br />
Izrael je najavio da planira izgradnju<br />
1.600 novih ilegalnih stambenih jedinica<br />
u istočnom Al-Quds-u koji je Tel<br />
Aviv aneksirao nakon Šestodnevnog rata<br />
1967. godine kršeći time međunarodno<br />
pravo. Glasnogovornica Ministarstva<br />
unutrašnjih poslova Izraela Efrat Orbach<br />
je rekla da će 1.600 stambenih jedinica,<br />
koje su najavljene prvi put u martu 2010.<br />
godine, biti izgrađene u istočnom Al-<br />
Quds-u, dijelu grada koji se zove Ramat<br />
Shlomo. UN i druge međunarodne institucije<br />
osudile su ovakav postupak Izraela.<br />
Također, mnoge države, uključujući neke<br />
od saveznika Tel Aviva, su osudile planove<br />
Izraela da izgradi nezakonite jedinice<br />
na okupiranim palestinskim teritorijama.<br />
Čak je i švedski ministar vanjskih poslova<br />
Carl Bildt rekao da je izraelski plan “čista<br />
osveta protiv Palestinaca nakon glasanja<br />
u UN-u”.<br />
Sirija<br />
Benjamin Netanyahu je u intervjuu<br />
emitiranom na izraelskom Kanalu<br />
2 opisao Al-Quds (Jeruzalem) kao<br />
glavni grad Izraela. A onda je bahato<br />
poručio: “Baš me briga šta kaže<br />
UN!”<br />
Carla del Ponte: U Siriji sam vidjela takve zločine, kakve<br />
nisam vidjela ni na Balkanu<br />
Carla del Ponte, bivša glavna haška<br />
tužiteljica, danas je članica “Istražne<br />
komisije Ujedinjenih naroda za zločine<br />
u Siriji”. Carla del Ponte sa svojim<br />
timom vrši istragu ratnog stanja u Siriji<br />
te ima zadatak da UN-u predloži mjere<br />
za djelovanje na terenu. Ako je suditi<br />
po sadašnjem zaključku Carle del Ponte,<br />
koja smatra da nema načina niti vrijedi<br />
vojno intervenirati u Siriji, jasno je<br />
da ona ima zadatak da opravda UN za<br />
nepoduzimanje odlučne akcije protiv<br />
režima Bašara Asada. Carla del Ponte<br />
za zločine u Siriji kaže: “Već par mjeseci<br />
je situacija katastrofalna. Vidjela sam<br />
stvari koje nisam nikad vidjela, čak ni<br />
u ratovima na Balkanu.”<br />
I pored tako zabrinjavajuće situacije<br />
Carla del Ponte predlaže da se ništa ne<br />
čini.<br />
4. januar - 22. safer<br />
56
Sirija<br />
Slobodna sirijska vojska u 2012. oborila 19 Migova i 22 helikoptera<br />
Slobodna sirijska vojska je u 2012.<br />
godini postigla velike vojne ratne<br />
pobjede protiv Bašara Asada i njegovih<br />
zločinaca. Sirijski borci za slobodu<br />
u prošloj, 2012. godini uspjeli su uništiti<br />
čak 19 borbenih aviona Migova<br />
i 22 helikoptera sa kompletnim posadama<br />
Bašarovih zločinaca. Sa ovom<br />
brojkom uništenih borbenih letjelica<br />
Slobodna sirijska vojska je od početka<br />
otpora ukupno uništila 103 borbene<br />
letjelice Bašarove vojske. Sirijski mudžahidi<br />
najefikasniji su bili u augustu i<br />
novembru 2012. godine kada su skoro<br />
svaki drugi dan obarali po jedan Bašarov<br />
avion ili helikopter. Osim navedenog<br />
ratnog uspjeha, Slobodna sirijska<br />
vojska je protekle godine i na drugim<br />
poljima nanijela teške gubitke Bašarovoj<br />
vojsci. Uništeno je mnogo tenkova<br />
i drugih oklopnih borbenih vozila.<br />
Također, sirijski mudžahidi su zarobili<br />
velike količine drugog teškog i lahkog<br />
oružja, koje je Bašarova armada ostavljala<br />
iza sebe dok su bježali ispred hrabrih<br />
oslobodioca Sirije.<br />
Palestina<br />
Cionisti tokom 2012.<br />
uhapsili 900 palestinske<br />
djece<br />
Sjeverna Osetija<br />
Ruski specijalni rat protiv muslimana i islama: Ubijanje<br />
imama na Kavkazu<br />
URusiji se sprovodi specijalni rat<br />
protiv islamskih vjerskih vođa.<br />
Krajem decembra 2012. godine u Sjevernoj<br />
Osetiji, u Vladikavkazu ubijen<br />
je imam Ibragim Dudarov. Ubica je<br />
imamu Ibragimu ispucao pet metaka<br />
u glavu. “Ibragim Dudarov ubijen je<br />
zbog svoje vjere. Neko ne želi islam u<br />
ovoj zemlji”, rekao je Khadzhimurat<br />
Gatsalov, glavni muftija<br />
muslimanske zajednice u<br />
Sjevernoj Osetiji. Ubistvo<br />
imama Ibragima Dudarova<br />
sedmo je po redu<br />
ubistvo islamskih vjerskih<br />
službenika koje se dogodilo<br />
u Rusiji u 2012.<br />
godini. Mjesec dana prije<br />
ubistva Ibragima Dudarova<br />
u Tataristnu je izvršen<br />
atentat na zamjenika<br />
muftije, a nekoliko mjeseci<br />
ranije u Moskvi je jedan imam<br />
zaklan nožem. Prema analitičarima iza<br />
ubistva imama na Kavkazu i ostatku<br />
Rusije stoje državne sigurnosne agencije<br />
koje na ovaj način žele da unesu<br />
smutnju među kavkaske muslimane.<br />
Nakon svakog atentata na nekog od<br />
imama u medijima se za taj zločin optuže<br />
čečenski mudžahidi.<br />
krugovima palestinske samouprave<br />
razmišlja se o podnošenju<br />
U<br />
žalbe Međunarodnom krivičnom<br />
sudu u Hagu protiv Izraela čije su<br />
vlasti tijekom 2012. godine pored<br />
ostalih uhapsile i 900 palestinske djece.<br />
To je izjavio palestinski ministar<br />
za pitanja zarobljenih Isa Karaki’.<br />
Ministar Karaki’ ovo je izjavio Internet<br />
stranici Arabia Net rekavši kako<br />
je vrijeme da Palestina nakon što je u<br />
UN-u dobila status promatrača, čime<br />
joj je priznata državnost, iskoristi<br />
novi položaj i uputi žalbu Međunarodnom<br />
sudu protiv izraelskih vlasti.<br />
Ministar je izjavio da su izraelske vlasti<br />
uhapsile i drže u zatvoru 135 djece,<br />
140 se nalaze u pritvoru i očekaju<br />
suđenje. Prigodom saslušanja djece<br />
posađuju ih na neugodnim stolicama<br />
vezanih ruku na leđima i u takvom<br />
položaju drže ih satima, a nerijetko ih<br />
izvode na kišu i tamo ih drže. Na toj<br />
djeci pokazuju se znakovi psihičkog<br />
poremećaja. U 2010. godini izraelske<br />
su vlasti uhapsile 700 palestinske djece.<br />
Pored hapšenja izraelska policija<br />
ne libi se fizički maltretirati djecu i to<br />
na nimalo civiliziran i human način.<br />
Sve dok nedavno u Generalnoj skupštini<br />
UN-a Palestini nije priznat status<br />
države promatrača, Palestincima<br />
su bile vezane ruke za intervencije na<br />
međunarodnim institucijama. Zbog<br />
toga se Izrael žestoko opirao novom<br />
statusu Palestine. Nažalost rijetke su<br />
međunarodne organizacije za zaštitu<br />
ljudskih prava, a pogotovu dječijih,<br />
reagirale na izjavu izraelskog ministra<br />
sigurnosti koji je nedavno izjavio da<br />
palestinska djeca nisu pošteđena policijskog<br />
progona. (www.islamska-zajednica.hr)<br />
4. januar - 22. safer<br />
57
Francuska<br />
Francuskinja u 91. godini<br />
života prešla na islam<br />
Kako piše alžirski dnevnik Eš-<br />
Šerk od 23. prosinca u Parizu je<br />
na islam prešla starica Francuskinja<br />
Giyurgat Lubil u 91. godini života<br />
i uzela novo ime Nura. Na pitanje<br />
zašto u tako kasnim godinama mijenja<br />
vjeru, Lubil je izjavila da nikada<br />
nije kasno pokajati se. Ona<br />
je izjavila da su je njena djeca namjeravala<br />
smjestiti u starački dom<br />
što je ona odbila. Mesdžid u Parizu<br />
prvi je na Zapadu izgrađen 1927.<br />
godine. Njen prvi susjed s kojim se<br />
poznavala punih 40 godina bio je<br />
Marokanac Muhammed Meddah.<br />
On joj je predložio da dođe u njegov<br />
dom proživjeti preostale dane<br />
života, što je ona sa zahvalnošću<br />
prihvatila. Novinaru lista Eš-Šerk<br />
Nura je govorila sve najbolje o svom<br />
susjedu Muhammedu, u čijoj kući<br />
stariji imaju milosrdan odnos prema<br />
mlađima, a mlađi s velikim poštovanjem<br />
gledaju na starije. Njegova<br />
djeca svakoga jutra prije odlaska<br />
na posao poljube njegovu i majčinu<br />
ruku tražeći blagoslov, kaže Nura.<br />
Kaže da se u Muhammedovoj kući<br />
namaz redovno klanja u džematu<br />
i živi po slovu Kur’ana i Sunneta<br />
Božjega Poslanika. On i njegova<br />
obitelj daju primjer kako treba živjeti,<br />
kaže nova muslimanka. Prošlog<br />
ramazana Nura je osjetila zov<br />
islama u sebi i nije mogla odoljeti<br />
tom divnom zanosu i pozivu pa je<br />
odlučila u dubokoj starosti prihvatiti<br />
islam. (Š.O.)<br />
Velika Britanija<br />
Za deset godina Britanija dobila milion i po novih muslimana<br />
Zanimljivosti<br />
Tunižanin umro nakon što je progutao 28 živih jaja za opkladu<br />
J<br />
edan mladić u Tunisu umro je pošto je dobio opkladu<br />
da može da pojeda 28 živih jaja odjedanput.<br />
Dvadesetogodišnji Dau Fatnasi, iz grada Kaituana,<br />
gutao je jaja jedno za drugim, pošto se s prijateljima<br />
opkladio za određenu sumu novca. Nakon što je<br />
progutao 28 živih jaja, Fatnasiju je pozlilo i preminuo<br />
je na putu do bolnice.<br />
Tunis<br />
Prodaja alkohola povećana za 20%<br />
Nakon rušenja diktatorskog režima u<br />
NTunisu na vlast je došla islamistička<br />
Npartija “Nahda”. Lider “Nahde”, šejh Rašid<br />
Ganuši dao je mnoga obećanja. Mnogi<br />
su očekivali da će dolazak islamista na<br />
vlast u Tunisu donijeti brojne promjene.<br />
Prije svega, mnogi su očekivali da će Ganušijevi<br />
islamisti nastojati da islamiziraju<br />
tunižansko društvo. Naravno, to se nije<br />
dogodilo. Tunis je danas u mnogim segmentima<br />
isti kao i u vrijeme vladavine<br />
diktatora Ben Alia. Ganušijevi islamisti<br />
ovih dana izazvali su oštre reakcije brojnih<br />
građana Tunisa, jer su njihovi predstavnici<br />
u Parlamentu donijeli novi zakon<br />
o prodaji alkohola. Naime, Ganušijevi<br />
islamisti su, umjesto nametanja zabrane<br />
ili ograničenja prodaje alkohola, izglasali<br />
zakon o povećanju poreza na prodaju<br />
alkohola, a kako bi povećali punjenje državnog<br />
budžeta. Vlada Tunisa nada se da<br />
Islam se brzo širi u zemljama koje su<br />
nominalno kršćanske. Velika Britanija<br />
je najbolji primjer brzog širenja<br />
islama. U posljednjih deset godina broj<br />
muslimana u Velikoj Britaniji povećan<br />
je za milion i dvije stotine hiljada novih<br />
muslimana, odnosno sa milion i<br />
pet stotina hiljada na dva miliona i sedam<br />
stotina hiljada, koliko danas živi<br />
muslimana na britanskom ostrvu. U<br />
analizama objavljenim u britanskim<br />
medijima navodi se da je posljednjih<br />
godina primjetno smanjenje broja kršćana<br />
a povećanje broja muslimana.<br />
Prema britanskim medijima mnogi<br />
domaći britanski kršćani prihvataju<br />
islam i na taj način doprinose brzom<br />
širenju islama, tj. daju odgovor na pitanje<br />
kako se broj muslimana u posljednjih<br />
deset godina toliko povećao.<br />
Na popisu stanovništva 2011. godine<br />
upisano je dva miliona i sedam stotina<br />
hiljada muslimana, što je 5 % od ukupnog<br />
broja stanovništva Velike Britanije.<br />
Pojedini analitičari navode da ova<br />
brojka muslimana ne pokazuje pravo<br />
stanje jer se brojni muslimani, iz nekih<br />
razloga, nisu izjašnjavali o vjerskom<br />
opredjeljenju na proteklom popisu stanovništva.<br />
Očekuje se da će na sljedećem<br />
popisu stanovništa, 2021. godine,<br />
broj muslimana biti uduplan.<br />
će pomoću povećanja poreza na alkohol<br />
povećati prinos budžeta za 85 miliona<br />
eura. Članovi Parlamenta iz redova dru-<br />
gih islamističkih političkih pravaca oštro<br />
su se usprotivili donošenju spomenutog<br />
zakona. Prodaja alkohola u Tunisu u<br />
prošloj godini povećana je u odnosu na<br />
ranije godine. Prodaja piva u prošloj godini<br />
povećana ja za 20%.<br />
4. januar - 22. safer<br />
58
Irak<br />
Mosul: Mladići od 18 do 30 godina masovno operišu noseve<br />
Irački grad Mosul opasno je mjesto za<br />
življenje. Rat je učinio svoje, Mosul<br />
je postao jedan od najnesigurnijih gradova<br />
u Iraku. Iako je situacija još uvijek<br />
složena stanovnici Mosula trude se da<br />
uhvate korak sa savremenim trendovima<br />
društvenog života. Taj trend<br />
najjasnije se vidi u neviđenoj<br />
pomami mladih Iraćana i Iračanki<br />
za plastičnim operacijama<br />
uljepšavanja izgleda. Kako pišu<br />
irački mediji, mosulska klinika<br />
za plastičnu hirurgiju, koju<br />
vodi doktor Sadallah al-Zako<br />
svaki dan je prepuna mladih<br />
muškaraca, koji se žele podvrgnuti<br />
plastičnim operacijama<br />
da ljepše izgledaju. “Mjesečno<br />
obavim i po 60 operacija”, kaže<br />
doktor Sadallah. Prema riječima<br />
doktora Sadallaha najbrojnije<br />
Foto islamneta<br />
mušterije njegove klinike su mladići od<br />
18 do 30 godina koji, uglavnom, nisu<br />
zadovoljni izgledom svog nosa.<br />
Zahvaljujući ovakvoj zainteresiranosti<br />
u Mosulu se otvara sve više specijaliziranih<br />
klinika za plastičnu hirurgiju.<br />
Foto - trenutak istine: Kiša cionističkih raketa po golorukim Palestincima<br />
Palestina<br />
Hadži Merjema Hamdan Ammaš<br />
Sredinom decembra 2012. godine<br />
u selu Džisruz-Zerka u blizini<br />
Haife u 124. godini života umrla je<br />
najstarija Palestinka Merjema Hamdan<br />
Ammaš. U ličnoj karti koju su<br />
joj izdale izraelske vlasti 1948. godine<br />
piše da je rođena 1888. godine.<br />
Kod sebe je sve do smrti imala ličnu<br />
kartu Osmanskih vlasti u kojoj piše<br />
da je rođena citirane godine. Ha dži<br />
Merjema Ammaš je prije godinu<br />
dana izjavila novinarima da ne zna<br />
tačno kada je rođena ali da se sjeća<br />
turskih oficira po njihovim imenima,<br />
a tada je imala 10 godina. Kaže<br />
da je došla u selo Džisruz-Zerka<br />
kada je u selu bila samo jedna kuća,<br />
a sada ih je preko hiljadu. Sve do<br />
nekoliko dana prije smrti bila je bistrog<br />
uma i svjesna svega okolo nje.<br />
Rodila je deset sinova i kćeri i ima<br />
preko 600 unučadi i praunučadi.<br />
Imala je jedini problem sa sluhom.<br />
Bavila se tjelesnim vježbama i nekoliko<br />
mjeseci prije smrti posljednji<br />
put je bila u šetnji. Unuk kod kojega<br />
je proživjela posljednje dane na<br />
ovom svijetu, inače 51 godišnjak,<br />
kaže da je tri dana prije smrti dobila<br />
upalu pluća od koje je i umrla. Dva<br />
puta se udavala, a djeca su joj sva<br />
pomrla prije nje i 25 unučadi također.<br />
Hadži Merjema je ostala anonimna<br />
i po svojoj najdužoj starosti na<br />
svijetu. Iako su njen unuk, kod kojeg<br />
je živjela do smrti i njihove komšije<br />
iz sela Džisruz-Zerka pozvali<br />
istraživački tim Ginisovog rekorda,<br />
iako su oni došli u selo i uvjerili se u<br />
tačnost datuma rođenja hadži Merjeme,<br />
nisu je htjeli uvrstiti u knjigu<br />
Ginisovih rekorda kao najstariju<br />
osobu na svijetu. Razlog je veoma<br />
sramotan. Naime, predstavnici Ginisovog<br />
rekorda su tražili da se hadži<br />
Merjema slika bez hidžaba, što<br />
je ona energično odbila. Samo zato<br />
što je odbila skinuti hidžab Ginisovci<br />
su odbili hadži Merjemu upisati<br />
u svoju knjigu rekorda.<br />
4. januar - 22. safer<br />
59
Kutak za islamsku omladinu<br />
Islamski pedagoški fakultet u Bihaću<br />
Svečano otvoren drugi ciklus postidplomskog studija<br />
Islamski pedagoški faklultetu u Bihaću, svečano je ozvaničio<br />
početak postdiplomskog studija 2012/2013. godine.<br />
Pored domaćeg nastavnog kadra, svečanosti je prisustvovao<br />
rektor Univerziteta u Bihaću, prof. dr. Refik Šahinović, de-<br />
kan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu prof. dr. Ismet<br />
Bušatlić, i bihaćki muftija Hasan ef. Makić. Nakon što se<br />
obratio prigodnim govorom, sekretar Fakulteta Hamdija<br />
Nesimović zahvalio se gostima što su svojim prisustvom uveličali<br />
ovu svečanost i pohvalio studente za njihovu odlučnost<br />
da nastave studij na ovoj ustanovi, zaželjevši im pri tom<br />
puno uspjeha. U svom obraćanju bihaćki muftija Hasan ef.<br />
Makić je kazao, kako je ovo potvrda želje za proširenjem postojećih<br />
znanja, pohvalivši Upravu Univerziteta i Islamskog<br />
Islamska zejdnica Kalesija<br />
Nahla<br />
Arapski jezik kroz Kur’an<br />
60<br />
pedagoškog fakulteta za<br />
organizaciju ovog studija.<br />
Rektor Univerziteta<br />
dr. Šahinović je naglasio<br />
dobru saradnju između<br />
Univerziteta i ovog Fakulteta,<br />
te dodao kako<br />
će Univerzitet u budućnosti<br />
stojati na raspolaganju Islamskom pedagoškom fakultetu.<br />
Prof. dr. Ismet Bušatlić je izrazio zadovoljstvo činjenicom<br />
da ovaj Fakultet, iz godine u godinu ostvaruje napredak. Na<br />
kraju je muftija Makić, skupa sa prisutnima, proučio prigodnu<br />
dovu za uspješno okončanje studija. (Fahrudin Vojić)<br />
Mektepski centar u Kalesiji, novi način rada sa djecom i mladima<br />
Utoku je upis polaznica na kurs arapskog jezika kroz Kur’an.<br />
Nastava počinje 17. decembra. Ukoliko želite razumjeti<br />
sadržaje koje svakodnevno učite u namazima i dovama, ali i<br />
ostvariti najosnovniju komunikaciju na arapskom jeziku, kurs<br />
“Arapski jezik kroz Kur’an” je prava prilika za to. Ovaj kurs<br />
namijenjen je ženama koje poznaju osnove arapskog pisma.<br />
Cilj nam je omogućiti polaznicama učenje arapskog jezika na<br />
jedan novi, lakši i jednostavniji način. Tokom kursa stiču se<br />
osnovna znanja o vrstama riječi, njihovoj promjeni, atributivnoj<br />
i genitivnoj vezi, prostoj imenskoj i glagolskoj rečenici,<br />
jednostavnim i složenijim glagolskim formama, tvorbi riječi<br />
iz glagola te njihovom korištenju u ajetima na različitim mjestima<br />
u Kur’anu. Kroz primjere iz kratkih kur’anskih sura i<br />
dova učimo arapske riječi, sintagme, njihove relacije u rečenici<br />
i značenja. Također, najfrekventnije kur’anske pojmove tumačimo<br />
(tefsirimo) ulazeći u njihova dublja značenja, nastojeći ih<br />
prepoznati i razumjeti u kur’anskom tekstu. Kurs se sastoji iz<br />
šest modula, a svaki modul ima 36 časova. Nastava je u večernjim<br />
satima. Za članice Nahle kurs je besplatan.<br />
Informacije i prijave na info@nahla.ba ili 710-650.<br />
Projekat su u BKC, u prisustvu imama, privrednika i<br />
predstavnika općinske vlasti predstavili glavni kalesijski<br />
imam Enver ef. Alić, predsjednik Medžlisa Muharem ef.<br />
Mešanović i hafiz Husein ef. Smajić. Centar bi se trebao<br />
prostirati na oko 47 dunuma zemlje, a njegova namjena<br />
je, prije svega, odgojno-obrazovna. Uz približavanje vjere<br />
djeci i mladima kroz mektepsku nastavu i druge aktivnosti,<br />
u Centru će biti izgrađeni sportski tereni. Cilj je da se djeca<br />
motiviraju kroz ono što najviše vole i da se razvija takmičarski<br />
duh u svim segmentima života. “Najjednostavnije<br />
kazano, Centar bi trebao da bude mjesto koje će mladima<br />
i djeci pružiti pravilan odgoj i udaljiti ih od negativnih<br />
‘ponuda’ savremenog doba”, kazano je na prezentaciji. Planiranim<br />
sadržajima Centra nadilazit će se potrebe ciljane<br />
grupe, pa će se njime moći koristiti i šira društvena zajednica:<br />
osnovne i srednje škole, sportske organizacije, kulturna<br />
udruženja, udruženja za rad sa invalidnim i hendikepiranim<br />
licima... Također je planirano da Centar bude vakuf, a<br />
potencijalni vakifi mogu novac donirati putem žirot-računa<br />
otvorenog u NLB banci: 1321400309445702.<br />
4. januar - 22. safer
Preporučujemo: www.zena-biser.com<br />
Žena za kojom je dozvoljeno plakati<br />
aže poznati alim i muhaddis današnjice, uvaženi šejh Ebu<br />
KIshak K el-Huvejni, Allah ga sačuvao: “Posjetio sam jednog<br />
od svojih ahbaba pa ga zatekao tužnog i potištenog. Kada sam<br />
ga upitao o razlogu njegove tuge čovjek je počeo plakati, obavjestivši<br />
me kako mu je žena bolesna. Počeo je gorko plakati<br />
tako da sam se začudio i gotovo da je “pao” u mojim očima, a<br />
poznavao sam ga kao dobra i čestita čovjeka. Kada je čovjek to<br />
primijetio reče mi: “O šejhu, čudiš li se što ovoliko plačem za<br />
svojom ženom? Kada bi znao o njoj ono što ja znam, opravdao<br />
bi me i ne bi me korio. Pa, poslušaj me, o šejhu.” Spomenuo<br />
mi je da je bio siromašan čovjek koji je radio skroman posao<br />
od kojeg je utoljavao svoju glad. Uzvišeni Allah je htio da mu<br />
se obrati čovjek koji je vidio njegov emanet, njegovo lijepo<br />
ponašanje i bogobojaznost i ponudi mu da se oženi njegovom<br />
kćerkom. Taj čovjek je bio bogat. Sklopili su brak i on<br />
je dobio divnu, pokornu i bogobojaznu ženu koja je njegov<br />
život učinila džennetom na ovom dunjaluku. Jednoga dana<br />
došao mu je njen otac i rekao: “Boj se Allaha,<br />
o čovječe i kupi svojoj ženi hljeba, sira,<br />
paprika i fulja (vrsta jeftine hrane koja naliči<br />
našem pasulju), i nemoj pretjerivati sa mesom<br />
jer je joj dosadno da uvijek jede meso,<br />
tjesteninu i voće. Kaže: “Otvorio sam usta,<br />
ali nisam znao šta da mu odgovorim, jer<br />
nisam shvatio šta je rekao, niti šta je ciljao<br />
svojim riječima, sve dok nisam sreo ženu i<br />
upitao je. Tada sam čuo iznenađenje koje je<br />
zadrmalo tlo pod mojim nogama.” Kad god<br />
bi njegova žena odlazila svojoj familiji oni<br />
bi joj prinosili meso, čorbu i voće, a ona bi<br />
govorila da ne želi, da joj muž ne uskraćuje<br />
ništa od toga i da će od prevelikog jedenja ovih stvari više<br />
osjetiti dosadu, te da bi radije jela sira i paprika, jer joj to<br />
muž ne donosi. Istina je bila u stvari, da ona u kući svoga<br />
muža ne bi okusila meso osim jednom u mjesecu a možda i<br />
jednom u dva mjeseca, i da je uglavnom njena hrana bila: sir,<br />
paprika i fulj, jer čovjek je svojom zaradom jedva utoljavao<br />
svoju glad i glad svoje žene. Ali, ova dobra žena je htjela da<br />
uzdigne svog muža kod njene familije i prikaže ga plemenitim<br />
u njihovim očima. Podnosila je glad i ono što joj je bilo<br />
uskraćeno zbog siromaštva njena muža ne želeći da bilo ko<br />
sramoti njenog muža zbog njegove neimaštine. Bila je strpljiva<br />
i pružala podršku svome mužu podsjećajući ga na Allahovo<br />
obećanje. To što je bila bogata i što su joj nakon braka bile<br />
uskraćene dunjalučke naslade nije je spriječilo da bude dobra<br />
i pokorna žena. “Jesi li sada”, reče mi čovjek, “o šejhu, shvatio<br />
razlog mog plača i brige za njom. Ovo je jedan od njenih<br />
postupaka, a kada bi ti pričao o njoj, njenoj dobroti, njenom<br />
postu, njenom namazu i lijepom ahlaku<br />
prema meni i ostalim ljudima, ne bih opet<br />
bio u stanju pružiti joj pravo i mjesto koje<br />
joj pripada.” Spustio sam svoju glavu (tj.<br />
šejh Ebu Ishak el-Huvejni) i udaljio se moleći<br />
Allaha za nju svim srcem, jer, tako mi<br />
Allaha, ona je ni’met (blagodat) od žene.<br />
La ilahe illallah!” Kaže Allahov Poslanik,<br />
salallahu alejhi ve sellem: “Ako žena klanja<br />
pet dnevnih namaza, posti mjesec ramazan,<br />
čuva svoje stidno mjesto i pokorava se<br />
svome mužu, ući će u Džennet na koja god<br />
vrata želi”. (Hadis bilježi Ibn Hibban a šejh<br />
Albani ga je ocijenio vjerodostojnim).<br />
Sarajevo<br />
Ženski kulturni centar TESNIM<br />
Ženski kulturni centar TESNIM je smješten na Novoj Bre-<br />
Žci, u ulici Ismeta Mujezinovića 18a, iznad Klinike Koševo<br />
Ž(NOVA BREKA-SARAJEVO). Naše aktivnosti su usmjerene<br />
ka ženskoj populaciji svih starosnih dobi. Akcenat je na<br />
prezentiranju odgojno-obrazovnih sadržaja koji koriste kako<br />
pojedincu tako i široj društvenoj zajednici. Našoj ženi koja<br />
često zbog mnoštva obaveza zanemaruje svoje vlastite potrebe,<br />
nastojimo na što lakši način ponuditi sve one sadržaje koje će<br />
oplemeniti njenu islamsku ličnost i pomoći joj da što bolje<br />
funkcionira u bilo kojem segmentu života, sa akcentom na<br />
njen lični i porodični život. Posebnu pažnju posvećujemo radu<br />
sa djecom i mladima. Svoj rad smo osmislili tako da djeci ponudimo<br />
kreativan način upoznavanja sa temeljnim vjerskim<br />
principima; da približimo neke daleke događaje iz islamske<br />
historije; kao i da izgradimo osjećaj ponosa našom čistom vjerom<br />
i islamskom tradicijom. Cilj nam je pomoći formiranju<br />
generacija koje imaju korisnu i djelotvornu ulogu u društvu,<br />
sa naglašenim pozitivnim i kreativnim stavovima. Jačanje ličnosti,<br />
razvijanje komunikacijskih vještina, savladavanje izazova<br />
i sticanje samopouzdanja elemenati su na kojima radimo<br />
sa djecom. Kod njih želimo izgraditi i pozitivan odnos prema<br />
prirodi, drugim ljudima i njima samima. U našem Centru<br />
nastojimo kreirati klimu u kojoj se svi osjećaju prijatno i prihvaćeno;<br />
zajedno sa iskustvenim potencijalima, koje nose kao<br />
pojedinci, a koji mogu biti korisni i vrijedni drugim osobama.<br />
Sve aktivnosti su propraćene živom komunikacijom i jednom<br />
toplom i srčanom interakcijom.<br />
Naše aktivnosti:<br />
Šerijatska predavanja<br />
Kurs tedžvida sa tefsirom<br />
Halka Kur’ana sa hifzom za djecu<br />
Mjesec druženje sa Kur’anom za djecu<br />
Šerijatski kurs: “Oaza islama”<br />
Islamska vikend škola<br />
Kreativna sufara<br />
Savjetovalište za roditelje i djecu<br />
Šerijatska halka za tinejdžerice<br />
Tinejdžerski klub<br />
Klub čitalaca<br />
Kreativna pauza<br />
Kurs engleskog jezika<br />
Besplatne instrukcije<br />
Klub volontera<br />
Art program<br />
Sijela i druženja<br />
Igraona<br />
Online učenje Kur’ana<br />
Izleti.<br />
4. januar - 22. safer<br />
61
Knjige<br />
Ana Politkovska, “Putinova Rusija”<br />
Vojska je u Rusiji jedan zatvoren sistem,<br />
koji se ne razlikuje od zatvora<br />
Ova knjiga je o Vladimiru Putinu,<br />
ali na njega gleda drugačije nego<br />
što ga obično vide na Zapadu.<br />
Dakle, ne kroz ružičaste naočare.<br />
Zašto je teško podržati ružičastu<br />
tačku gledišta kada se suočite<br />
sa stvarnošću u Rusiji? Zato što<br />
Putin, proizvod najmračnije tajne<br />
službe ove zemlje, nije uspeo<br />
da prevaziđe svoje poreklo i<br />
da prestane da se ponaša kao<br />
potpukovnik sovjetskog KGB-a.<br />
Još je zauzet sređivanjem svojih<br />
zemljaka – ljubitelja slobode; ne<br />
odustaje od uništavanja slobode,<br />
baš kao što je radio u svojoj<br />
prethodnoj karijeri<br />
Privikavanje na probadanje,<br />
prolivanje krvi i nanošenje<br />
rana živom biću. Specijalna<br />
vežba: uhvatiti u klopku živog zeca, ubiti<br />
ga tako što mu glavu udarimo o drvo,<br />
vezati zadnje noge, brzo odrezati glavu i<br />
posle udisaja, popiti krv koja je šiknula,<br />
a zatim izdahnuti. ... Psihološki nije lako<br />
iz čista mira ubiti ni krivo ni dužno živo<br />
stvorenje, ali će /bez takve pripreme/ još<br />
mnogo teže biti da se ubije mirni žitelj,<br />
koji je slučajno video našu jedinicu u neprijateljskoj<br />
pozadini” (Taras A. E., Zarucki<br />
F. D.: “Obuka obaveštajca: sistem<br />
komandosa GRU”, udžbenik za obuku<br />
vojnih obaveštajaca, Harvest, 2000, str.<br />
18-19). U zemlji koja ne samo štampa<br />
ovakve udžbenike, nego su ti udžbenici<br />
namenjeni i “članovima vojno-sportskih<br />
i vojno-patriotskih klubova, polaznicima<br />
škola preživljavanja u prirodi, turistima,<br />
lovcima i ribolovcima i uopšte svima koji<br />
žele da se nauče kako da savladaju bilo<br />
kakvu opasnost” (iz anotacije iste knjige)<br />
– i najgora stvar se može dogoditi. U zemlji<br />
kojom, kao predsednici ili premijeri,<br />
rukovode oficiri tajnih službi iz kojih<br />
ovakvi udžbenici izlaze u svet, najgore<br />
stvari se i događaju. Svi stanovnici takve<br />
zemlje su kao uhvaćeni zečevi, kojima će<br />
vrli obaveštajci odrubiti glavu i ispiti krv,<br />
samo ako im padne na pamet da bi to<br />
zbog nečega trebalo učiniti. U rukama<br />
imate knjigu koja opisuje takvu zemlju<br />
i njenog vrhovnog obaveštajca. Jedan od<br />
zečeva kojima je odrubljena glava bila<br />
je i autorka ove knjige. U zemlji u kojoj<br />
oficiri tajnih službi u svojim rukama drže<br />
zakonodavnu, sudsku i izvršnu<br />
vlast, u kojoj nema nezavisne<br />
policije, istražiteljstva, tužilaštva,<br />
u kojoj je velika većina<br />
medija pod teškom šapom<br />
vlasti, ubijanje mirnog stanovništva<br />
prolazi, naravno, nekažnjeno.<br />
Tim pre ako ubijeni<br />
zasmeta nekome od vrhovnih<br />
obaveštajaca, kome ruka neće<br />
zadrhtati. Oni su prvi uspešno<br />
prošli obuku odsecanja glava i<br />
pijenja krvi. I sada obučavaju<br />
druge. I ne kriju kakve su im<br />
namere. (Ana Politkovska)<br />
“Leksika vrhovnog obaveštajca<br />
je jasna i nedvosmislena,<br />
a najgrublja j je kada je u pitanju<br />
Čečenija (to mu valjda<br />
podiže popularnost kod njegovih<br />
sunarodnika). Stranom dopisniku,<br />
koji se usudio da ga pita jesu li prilikom<br />
vojnih operacija u Čečeniji bile preduzete<br />
mere da se zaštiti civilno stanovništvo, on<br />
je pred desetinama novinara odgovorio<br />
da, pošto je taj strani dopisnik očigledno<br />
zainteresovan za islamski ekstremizam,<br />
obrezivanje mu mogu obaviti i u Moskvi,<br />
a da će se moskovski obrezivači pobrinuti<br />
da dotični dopisnik više nikada ne<br />
dobije potomstvo. Poznata je i pretnja da<br />
će čečenske teroriste daviti u klozetima.<br />
Od tada su, u vezi sa Čečenijom ili nečim<br />
drugim, pobijeni, što u sačekušama,<br />
što gasom, što podmetanjem eksploziva<br />
pod stambene zgrade, Ana Politkovska,<br />
novinarka koja je znala ko i šta joj preti,<br />
pa je o tome otvoreno govorila, i general<br />
Lebed, strateg mirovnog sporazuma<br />
posle Prvog čečenskog rata, i Galina Starovojtova,<br />
poslanica ruskog parlamenta<br />
koja je život posvetila rezrešavanju međunacionalnih<br />
sukoba, i mnogi, mnogi<br />
drugi, poznati i anonimni. Ana Politkovska<br />
je u svetu postala simbolička figura<br />
žrtve jednog brutalnog režima. Iz knjige<br />
koju držite u rukama najbolje ćete videti<br />
kakav je taj režim i zašto je njena autorka<br />
Kada je<br />
počeo Drugi<br />
čečenski rat,<br />
vojsci su date<br />
odrešene ruke<br />
da u Čečeniji<br />
radi šta joj je<br />
volja te su na<br />
predsedničkim<br />
izborima<br />
2000. njeni<br />
pripadnici kao<br />
jedan glasali za<br />
Putina.<br />
izgubila život. Knjiga je vapaj upozorenja<br />
svima koji sa Putinovom Rusijom imaju<br />
posla. Ali taj vapaj, iako glasan, iako<br />
poznat i prepoznatljiv, nailazi na malo<br />
odjeka. Delimično zato što ljudi imaju<br />
svoje brige: na primer, kod nas još uvek<br />
nije rasvetljeno ubistvo Ćuruvije, i ne<br />
samo ono. Delimično zato što<br />
takav vapaj zaglušuju prejaki<br />
poslovni interesi. Delimično<br />
zato što svoje pretnje, kako<br />
vidimo, Putin ostvaruje. Malo<br />
je onih koji su spremni da se<br />
nađu na mestu Politkovske,<br />
ili da sa Rusijom zarate zbog<br />
Gruzije, ili da se makar suoče<br />
sa perspektivom zatvorene slavine<br />
na gasovodu. Ipak, korisno<br />
je znati u kakvom svetu<br />
živimo.’’ (Pavle Rak)<br />
Uvod<br />
Ova knjiga je o Vladimiru<br />
Putinu, ali na njega<br />
gleda drugačije nego što ga<br />
obično vide na Zapadu. Dakle,<br />
ne kroz ružičaste naočare. Zašto je<br />
teško podržati ružičastu tačku gledišta<br />
kad se suočite sa stvarnošću u Rusiji?<br />
Zato što Putin, proizvod najmračnije<br />
tajne službe ove zemlje, nije uspeo da<br />
prevaziđe svoje poreklo i da prestane<br />
da se ponaša kao potpukovnik sovjetskog<br />
KGB-a. Još je zauzet sređivanjem<br />
svojih zemljaka – ljubitelja slobode; ne<br />
odustaje od uništavanja slobode, baš<br />
kao što je radio u svojoj prethodnoj<br />
karijeri. Ova knjiga je i o činjenici da<br />
nije svako u Rusiji spreman da podnosi<br />
Putinovo ponašanje. Ne želimo da i dalje<br />
budemo robovi, čak i ako to najviše<br />
odgovara Zapadu. Zahtevamo pravo da<br />
budemo slobodni.<br />
Ova knjiga nije analiza Putinove<br />
politike. Ja nisam politička analitičarka.<br />
Ja sam samo jedno od mnogih ljudskih<br />
bića, lice iz gomile u Moskvi, Čečeniji,<br />
Sankt Peterburgu i drugde. Ovo su<br />
moje emocionalne reakcije, pribeležene<br />
na marginama života kakav se danas živi<br />
u Rusiji. Previše je rano za distancu koja<br />
je neophodna kada se želi nepristrasna<br />
analiza. Ja živim u sadašnjosti i beležim<br />
ono što vidim. (Ana Politkovska)<br />
4. januar - 22. safer<br />
62
Vojska moje zemlje i vojničke majke<br />
Vojska je u Rusiji jedan zatvoren sistem,<br />
koji se ne razlikuje od zatvora. Niko<br />
ne ide u vojsku ili u zatvor osim ako država<br />
ne želi tamo da ga vidi. Kad jednom<br />
uđeš, živiš životom roba. Svuda u svetu<br />
vojske pokušavaju da drže u tajnosti ono<br />
što rade, i možda zato o generalima govorimo<br />
kao da su pripadnici nekog međunarodnog<br />
plemena čiji je profil ličnosti<br />
isti širom planete, nezavisno od toga kojem<br />
predsedniku ili državi služe. Postoje,<br />
međutim, neke osobenosti vezane za vojsku<br />
u Rusiji, ili pre za odnose između vojske<br />
i civilnog stanovništva. Civilne vlasti<br />
nemaju kontrolu nad onim čega se dokopa<br />
vojska. Redov pripada najnižoj kasti u<br />
hijerarhiji. On je niko. On je ništa. Iza<br />
betonskih zidova kasarni oficir može vojniku<br />
da uradi šta god hoće. Slično tome,<br />
viši oficir može da uradi šta god poželi<br />
svom kolegi nižem oficiru.<br />
Sigurno mislite da stvari ne mogu biti<br />
baš toliko loše. I nisu uvek. Ponekad su<br />
bolje, ali samo zato što je neki humani<br />
pojedinac uveo red među sebi podređene.<br />
Jedino tada postoji tračak nade. “Ali šta je<br />
sa vođama zemlje?”, možda ćete se zapitati.<br />
“Predsednik je vrhovni komandant i<br />
stoga je lično odgovoran za ono što se događa,<br />
zar ne?” Nažalost, kad se dokopaju<br />
Kremlja, naše vođe ne pokušavaju da zauzdaju<br />
bezakonje u vojsci, već najčešće višim<br />
oficirima daju još veću moć. Zavisno<br />
od toga da li vođa udovoljava vojsci, ona<br />
ga ili podržava ili potkopava.<br />
Jedini pokušaji da se vojska<br />
humanizuje činjeni su u vreme<br />
Jeljcinove vladavine, u okviru<br />
programa promovisanja demokratskih<br />
sloboda. Nisu<br />
dugo potrajali. U Rusiji je opstanak<br />
na vlasti važniji od spasavanja<br />
vojničkih života, tako<br />
da je pod baražnom vatrom<br />
gneva iz Generalštaba Jeljcin<br />
podigao belu zastavu i predao<br />
se generalima. Putin nije čak<br />
ni pokušao. On je i sam oficir.<br />
I tu je kraj priče. Kada se prvi<br />
put pojavio na ruskom političkom<br />
radaru kao mogući vođa<br />
države, a ne nepopularni direktor<br />
opšteomražene Federalne<br />
službe bezbednosti (FSB),<br />
počeo je da izdaje proglase koji<br />
su doveli do toga da je vojska,<br />
koja je pod Jeljcinom bila oslabljena,<br />
počela ponovo da staje na noge, i<br />
jedino što joj j je nedostajalo da se prepo-<br />
p<br />
rodi bio je drugi rat u Čečeniji. Sve što se<br />
od tada dogodilo u regiji severnog Kavkaza,<br />
zapravo je krenulo od ove premise.<br />
Kada je počeo Drugi čečenski rat, vojsci<br />
su date odrešene ruke da u Čečeniji radi<br />
šta joj je volja te su na predsedničkim izborima<br />
2000. njeni pripadnici kao jedan<br />
glasali za Putina. Vojska je otkrila da je taj<br />
rat za nju veoma profitabilan, da je izvor<br />
ubrzanih unapređenja, mnogih odlikovanja,<br />
i brzog pravljenja karijera. Generali<br />
Ova knjiga<br />
nije analiza<br />
Putinove<br />
politike. Ja<br />
nisam politička<br />
analitičarka.<br />
Ja sam<br />
samo jedno<br />
od mnogih<br />
ljudskih bića,<br />
lice iz gomile<br />
u Moskvi,<br />
Čečeniji, Sankt<br />
Peterburgu<br />
i drugde.<br />
Ovo su moje<br />
emocionalne<br />
reakcije,<br />
pribeležene<br />
na marginama<br />
života kakav<br />
se danas živi u<br />
Rusiji.<br />
u aktivnoj službi postavili su<br />
osnove za svoje karijere u politici<br />
tako da su katapultirani<br />
pravo u političku elitu. Za<br />
Putina je preporod vojske već<br />
završena priča, tvrdi kako joj<br />
je pomogao da stane na noge<br />
nakon poniženja koja je pretrpela<br />
pod Jeljcinom i poraza u<br />
Prvom čečenskom ratu. Kako<br />
je tačno Putin pomogao vojsci<br />
videćemo u pričama koje<br />
slede. Možete sami da odlučite<br />
da li biste voleli da živite<br />
u zemlji u kojoj se takva institucija<br />
izdržava od poreza koji<br />
plaćate. Kako biste se osećali<br />
da vaš sin napuni 18 godina<br />
i bude regrutovan kao “ljudski<br />
resurs”? Koliko biste bili<br />
zadovoljni vojskom iz koje<br />
svake nedelje dezertiraju buljuci<br />
vojnika, a ponekad i celi<br />
vodovi ili čete odjednom? Šta biste mislili<br />
o vojsci u kojoj je tokom samo jedne godine,<br />
2003., ceo jedan bataljon od preko<br />
500 ljudi ubijen, i to ne u ratu nego batinanjem?<br />
U kojoj oficiri kradu sve, od<br />
novčanica od deset rubalja koje regrutima<br />
šalju roditelji pa do čitavih kolona<br />
tenkova? U kojoj su oficiri ujedinjeni u<br />
mržnji prema roditeljima vojnika zato<br />
što, s vremena na vreme, kada okolnosti<br />
prosto postanu previše sramotne, besne<br />
majke protestuju zbog ubistava svojih sinova<br />
i traže odmazdu.<br />
4. januar - 22. safer<br />
63
No comment<br />
Beograd: Demolirao policijski<br />
auto sjekirom, policajci mu<br />
pucali u glavu!<br />
Telegraf, 29. decembar 2012.<br />
Skočio promet u second<br />
hand radnjama: Kupuju<br />
i polovni donji veš<br />
Građani u RS ove godine garderobu su<br />
masovno kupovali u radnjama sa polovnom<br />
robom, poznatijim kao second hand<br />
šopovima, a u prilog tome govori zvanični<br />
podatak da im je prodaja skočila za 117<br />
odsto u odnosu na 2011. godinu.<br />
Buka, 22. decembar 2012.<br />
Učenik u Istočnom Sarajevu<br />
pokušao izvršiti samoubistvo<br />
skokom sa škole<br />
Učenik Srednjoškolskog centra u<br />
Istočnom Novom Sarajevu danas oko<br />
14.30 časova pokušao je izvršiti samoubistvo<br />
skočivši sa sprata ove obrazovne<br />
ustanove, potvrdila je Srni portparol<br />
Centra javne bezbjednosti Istočno<br />
Sarajevo Danka Tešić.<br />
Srna, 28. decembar 2012.<br />
Zenica – Pokrali dječije<br />
paketiće<br />
Lopovi su ukrali paketiće, fotoaparat,<br />
te internet ruter. Lopovi su čak ispržili<br />
kobasice u kuhinji Dnevnog centra za<br />
prihvat djece, nakon što su isjekli kablove<br />
i uništili hard-disk snimač video<br />
nadzora, a kamere onesposobili navlačenjem<br />
rukavica na objektive.<br />
Zenicablog.com, 28. decembar 2012.<br />
Anel Ćemo ubio policajca<br />
zbog oduzete vozačke dozvole?<br />
Kantonalni sud u Sarajevu odredio je<br />
jednomjesečni pritvor za Anela Ćemu<br />
(23), koji je priznao ubistvo sarajevskog<br />
policajca Muhidina Pivodića.<br />
Nezavise novine, 3. januar 2013.<br />
Umjesto dočeka Nove<br />
godine, u Zvorniku pečena<br />
prasad i paketići<br />
Opština Zvornik neće organizovati doček<br />
Nove 2013. godine na gradskom trgu, ali<br />
će obradovati najsiromašnije sugrađane<br />
pečenim prasadima i paketićima.<br />
Nezavise novine, 29. decembar 2012.<br />
Muhamed i Jovan u ratu su<br />
pucali jedan na drugog, a<br />
danas su nerazdvojni drugovi<br />
Muhamed i Jovan odrasli su u istočnobosanskim<br />
selima Bukve i Miljanović<br />
kod Goražda. Bili su komšije i najbolji<br />
drugovi. Kad je počeo rat, uzeli<br />
su puške i postali ljuti protivnici.<br />
Pucali su jedan na drugog. Muhamed<br />
kao borac Armije Republike Bosne i<br />
Hercegovine, a Jovan kao pripadnik<br />
Vojske Republike Srpske. Kad je oružje<br />
utihnulo, Jovan i Muhamed su se vratili<br />
svom prijateljstvu. Danas su bolji<br />
drugovi nego što su bili prije rata.<br />
Anadolija, 30. decembar 2012.<br />
Trebinje: Koalicija Cipelići<br />
i devetar Cokulić<br />
Nova vladajuća koalicija “Cipelići” na<br />
čelu sa devetarom Cokulićem usvojila<br />
su budžet grada za 2013. godinu, ali u<br />
njemu ni u tragovima nema obećanja<br />
sa kojima je najveća koalicija u istoriji<br />
Trebinja došla na vlast.<br />
Frontal, 3. januar 2013.<br />
Na crnom tržištu u BiH<br />
najbolje ide “vijagra”<br />
Prodaja lijekova putem interneta takozvanih<br />
bezimenih kompanija posljednjih<br />
nekoliko godina sve je prisutnija u našoj<br />
zemlji. Tako se na bh. kupoprodajnim<br />
portalima mogu naći ponude lijekova na<br />
prirodnoj bazi, ali i skupi medikamenti<br />
koji se koriste za sprečavanje napredovanja<br />
Alzheimerove bolesti po cijeni od<br />
400 maraka za 100 tableta. No, najčešće<br />
se u BiH krivotvore lijekovi za erektivnu<br />
disfunkciju poput “vijagre”, a popularni<br />
su i stereoidski i anabolički lijekovi za<br />
postizanje mišićne mase.<br />
Avaz, 3. januar 2013.<br />
Ubijanje ženskih fetusa<br />
rasprostranjeno po Balkanu<br />
Radiosarajevo.ba, 3. januar 2013.<br />
Tomislavgrad: Čuvari i<br />
radnici krali čak 77 tona<br />
bakra godišnje<br />
Policija je u akciji “Kalem” na području<br />
Tomislavgrada, a u suradnji s menadžmentom<br />
Tvornice kablova “Kapis” i<br />
zaštitarskom tvrtkom Soko Security,<br />
razotkrila dobro organiziranu 6-članu<br />
skupinu koja je tri godine krala bakarnu<br />
žicu iz ove tvornice. Samo u ovoj godini<br />
otuđili su 77 tona bakra, čija je nabavna<br />
cijena 12,71 KM po kilogramu.<br />
Večernji list, 29. decembar 2012.<br />
Suho meso na meti lopova<br />
Na području Banjaluke i Laktaša lopovi<br />
su provalili u dvije sušare i odnijeli<br />
sve suho meso pričinivši materijalnu<br />
štetu preko 2.000 KM.<br />
Nezavise novine, 3. januar 2013.<br />
Sjekirom ubio majku jer<br />
je na njega bacala uroke<br />
Vlasta A. (40) iz Kaluđerice u Srbiji uhićen<br />
je jutros zbog sumnje da je sjekirom<br />
ubio majku. Sin je rekao da je majku ubio<br />
jer je, navodno, na njega bacala uroke.<br />
Blic, 3. januar 2013.<br />
Sarkozi od Gadafija dobio<br />
više od 50 miliona eura?<br />
London - Postoje materijalni dokazi<br />
da je bivši francuski predsjednik<br />
Nikola Sarkozi primio više od 50 miliona<br />
eura od nekadašnjeg libijskog lidera<br />
Moamera Gadafija, piše danas list<br />
“Independent”, pozivajući se na izvore<br />
bliske istražnom sudiji u Francuskoj.<br />
FP, 3. januar 2013.<br />
Očajna porodica Đuranović<br />
iz Skender-Vakufa: Hranu<br />
za djecu traže putem oglasa<br />
Avaz, 24. decembar 2012.<br />
4. januar - 22. safer<br />
64
Nauka<br />
Ishrana bogata ribom štiti od degeneracije oka i raka<br />
Obroci bogati omega-3<br />
masnim kiselinama<br />
štite starije osobe od senilne<br />
makularne degeneracije<br />
oka, pokazalo je novo istraživanje<br />
kanadskih naučnika.<br />
Makularna degeneracija je<br />
promijenjeno stanje žute pjege,<br />
koja nastaje kao posljedica<br />
degenerativnih promjena<br />
uzrokovanih starenjem. U<br />
razvijenim zemljama senilna<br />
makularna degeneracija<br />
je najučestaliji uzrok sljepila.<br />
Nedavno je otkriveno da<br />
ishrana bogata ovim materijama<br />
pomaže i u sprječavanju<br />
raka debelog crijeva.<br />
Đumbir višestruko blagotvorno djeluje na organizam<br />
Osim što je prijatnog<br />
i osvježavajućeg<br />
ukusa đumbir<br />
višestruko blagotvorno<br />
djeluje na organizam. Korijen<br />
biljke porijeklom iz<br />
Azije, našao je svoje mjesto<br />
u većini svjetskih kuhinja.<br />
Našoj su najbliži kolačići<br />
u koje se dodaje đumbir u<br />
vidu začina. Mladi đumbir<br />
uglavnom se kiseli i<br />
koristi u pripremi jela, ali<br />
se također može skuhati i<br />
praviti ukusan čaj od očišćenog,<br />
isječenog korijena<br />
u kombinaciji sa sokom od<br />
limuna ili narandže i dodatkom<br />
meda.<br />
Započnite dan s<br />
limunadom<br />
Topli napitak od limunovog<br />
soka i vode ili<br />
blagog biljnog čaja odličan je<br />
način da na početku dana pročistite<br />
organizam, poboljšate<br />
rad bubrega i spriječite zadržavanje<br />
tečnosti. Ako vam je višak<br />
kilograma dojadio, započnite<br />
dan kombinacijom svježe iscijeđenog<br />
soka limuna i tople vode<br />
ili blagog biljnog čaja. Utoliće<br />
vam glad, očistiti jetru i popraviti<br />
probavu. Prije svakog obroka<br />
bilo bi dobro popiti jednu<br />
nezaslađenu limunadu.<br />
Pripremio: Saladin Kovačević<br />
Šećer “pravi” prijevremene<br />
bore<br />
Stručnjaci upozoravaju da je šećer<br />
poguban po kožu jer vezivanje<br />
šećera za proteine i lipide koja<br />
može oštetiti strukturu omotača<br />
tijela, “pravi” prijevremene bore<br />
i dobro poznati efekat “obješenosti”.<br />
Ukoliko želite usporiti proces<br />
starenja, iz ishrane bi trebalo isključiti<br />
šećer u svakom smislu riječi,<br />
tvrde stručnjaci. Šećer ubrza-<br />
va propadanje elastina i kolagena,<br />
proteina ključnih za zdravlje kože.<br />
Da bi ih neutralizirali treba piti<br />
zeleni čaj bogat antioksidansima.<br />
Višak kilograma i emisije<br />
o kulinarstvu<br />
Američki stručnjaci tvrde da gle-<br />
Adanje emisija o kulinarstvu, kao<br />
Ai gledanje reklama i fotografija na<br />
kojima je hrana povećava rizik od<br />
gojenja. Prema njihovim navodima,<br />
takav vid programa utiče na to da se<br />
kod posmatrača aktiviraju određeni<br />
centri u mozgu koji stvaraju osjećaj<br />
gladi. To onda podstiče posmatrača<br />
da dok gleda TV program privremeno<br />
utoli glad konzumiranjem čipsa<br />
i drugih grickalica. Iako kuhari u<br />
emisijama koriste svježe i zdrave namirnice,<br />
gledaoci će u većini slučajeva<br />
posegnuti za visokokaloričnom i<br />
nezdravom hranom.<br />
4. januar - 22. safer<br />
65