www.saff.ba
Društvo - Saff.ba
Društvo - Saff.ba
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Uvodnik: Do kada će se ratno-huškačke poruke srpskih patrijarha<br />
prodavati kao poruke mira, dobrote i suživota?<br />
<strong>www</strong>.<strong>saff</strong>.<strong>ba</strong><br />
Broj 332<br />
18. januar 2013.<br />
7. rebiu-l-evvel 1434.<br />
cijena godišnje<br />
pretplate 65KM<br />
Kolumna<br />
Parmak mira i<br />
tolerancije<br />
Hut<strong>ba</strong><br />
Vladari tre<strong>ba</strong>ju biti<br />
sluge, a ne tlačitelji<br />
naroda<br />
Posljednja hut<strong>ba</strong> Muhammeda<br />
ef. Salkića<br />
“Niko od nas<br />
ne zna šta mu<br />
vrijeme nosi”<br />
Tre<strong>ba</strong> li nam Svjetski bošnjački kongres?<br />
Allah neće promijeniti<br />
stanje jednog naroda<br />
sve dok se sam narod<br />
ne promijeni!<br />
Bošnjaci između genocida i suicida<br />
Agonija<br />
za(d)robljenog<br />
uma<br />
Feljton: Tako se<br />
pobjeđuje očaj<br />
Slava se ne postiže<br />
u postelji od perja<br />
Glas islamskih učenjaka<br />
Dr. Selman el-Avde:<br />
Egipatski ključ,<br />
sirijska krvava<br />
drama i iračko<br />
proljeće
Poštovani čitatelji!<br />
Ovim putem vas o<strong>ba</strong>vještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”,<br />
autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić.<br />
Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu.<br />
Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao života<br />
na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom i<br />
postizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu.<br />
Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!<br />
Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651
SAFF broj 332<br />
Sadržaj<br />
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
El-Mesdžidu-n-nebevijj (Poslanikova džamija u Medini)<br />
Težnja ka uzvišenosti kroz činjenje dobrih djela<br />
8<br />
Polumjesec<br />
Lukavac<br />
Iblisov rok bend Sihirator<br />
10<br />
Društvo<br />
Upotre<strong>ba</strong> zastava u Livanjskom kantonu: dominiraju neustavna<br />
“hercegbosanska” i zastava BiH, federalna uglavnom potisnuta<br />
Srbijansko-hrvatsko vihorenje<br />
24<br />
Islamske teme<br />
Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, 14. stoljeća poslije, historijske<br />
činjenice i ideološke zloupotrebe (III)<br />
Hasan i Husejn, dva različita pristupa istom problemu<br />
40<br />
Komentar polumjeseca<br />
Priča sandžačke književnice o majci koja je izgubila šestoricu sinova.<br />
Ne halalim ti, “junače”<br />
46<br />
Svijet medija<br />
Integracija kao opasnost<br />
Ni slučajno ne upadati u oči!<br />
49<br />
Islamnet<br />
Rusija<br />
Jevrejski rabin: Islam je budućnost svijeta<br />
56<br />
Islambosna<br />
Islamski svijet<br />
Užasi Faludže: Smrtonosna ostavština rata<br />
60<br />
3
Uvodnik<br />
Do kada će se ratno-huškačke poruke srpskih patrijarha<br />
prodavati kao poruke mira, dobrote i suživota?<br />
Nevjerovatno je da na poruke<br />
laži i mržnje koju je na čast<br />
NSarajeva ponovio srpski<br />
patrijarh Irinej nije reagirao niko! Velikosrpski<br />
patrijarh u intervju SRNI<br />
povodom pravoslavnog Božića, grad<br />
koji je 44 mjeseca bio pod srpskom<br />
opsadom, na koji je dnevno u prosjeku<br />
padalo 329 srpskih projektila, u kome<br />
su srpske snage ubile 11.541 čovjeka, a<br />
od toga preko 3.000 Sr<strong>ba</strong>, opisuje kao<br />
grad u kojem je hrišćanstvo “veoma<br />
ugroženo, i pravoslavci i katolici’’. ’ A Srbi<br />
u Sarajevu su bili ugroženi jedino od<br />
velikosrpskih snaga koje su držale grad<br />
pod opsadom, i koje su granatama i iz<br />
snajpera pobile hiljade Sr<strong>ba</strong>,<br />
civilnih žrtava rata. Srpska<br />
pravoslavna crkva, kao inspirator<br />
ovih zločina nad svima,<br />
pa i nad sarajevskim Srbima,<br />
morala bi snositi odgovornost<br />
za guranje Sr<strong>ba</strong> u nepotrebni<br />
rat, jer Srbima nikakva opasnost<br />
ni od koga nije prijetila.<br />
Ali, velikosrpske institucije<br />
su se služile lažima kako bi<br />
vlastiti narod gurnule u rat<br />
protiv Bošnjaka, i to upravo<br />
ovakvim lažima kakva je ova koju šalje<br />
patrijarh Irinej koji izmišlja da su Srbi<br />
u Sarajevu ugroženi. Srbi nisu imali<br />
nikakvu potrebu da ratuju, i sve srpske<br />
žrtve su rezultat ratnohuškačke politike<br />
koju je predvodila Srpska pravoslavna<br />
crkva. Ta Crkva je jedina odgovorna<br />
za svaku srpsku žrtvu, i za onu koja<br />
je pala na liniji fronta, i za onu koja je<br />
iseljena, jer Srbi su prije rata procentualno<br />
imali dvaput više funkcionerskih<br />
pozicija nego ljudi. Srpski narod će kadtad<br />
shvatiti da su ga izdali, u stradanje<br />
i sramotu gurnuli njegovi duhovni,<br />
akademski i politički prvaci. Ta Crkva<br />
umjesto da se iskupljuje za zlo i zločine,<br />
po istim obrascima laži i mržnje nastavlja<br />
zagađivati Bosnu i Hercegovinu<br />
i obmanjivati Srbe. Irinej kaže: “To se<br />
najbolje vidi po tome što se od nekada<br />
najvećeg srpskog grada a van Srbije da-<br />
nas sve svelo na nekoliko hiljada Sr<strong>ba</strong>,<br />
sa vrlo teškim uslovima za egzistenciju i<br />
život. Tako da, nažalost, mnogi gledaju<br />
da se oslobode iseljavanjem. I verovatno će<br />
ih svakodnevno biti sve manje, dok se politika<br />
svetska prema Srbima ne bude izmenila”.<br />
Nikada Sarajevo nije bilo srpski<br />
grad (kao što ni Baščaršija nikada nije<br />
bila srpska kako neku noć izvali Branislav<br />
Dukić, predsjednik udruženja<br />
logoraša RS-a u, dobro osmišljenom,<br />
ustaško-četiničkom “Refleksu” na<br />
OBN-u), niko Srbe iz Sarajeva nije<br />
protjerao i ne moraju se oslo<strong>ba</strong>đati iseljavanjem,<br />
niti su u Sarajevu ugrožena<br />
“srpska” egzistencija i život. Bošnjaci<br />
bi od srca željeli da u Bijeljini i Banja<br />
Luci uživaju sva ona jednaka prava koja<br />
uživaju Srbi u Sarajevu. Ovo je otvoreni<br />
i iskreni poziv: Dajte nama ono što mi<br />
dajemo vama, i mi ćemo biti najsretniji<br />
narod na Balkanu! A svi znamo da su<br />
vlasti Republike Srpske toliko opijene<br />
genocidom nad Bošnjacima da od te<br />
institucionalne mržnje nisu u stanju<br />
Bošnjacima dati išta više od progona i<br />
apartheida. Znaju to i domaći mediji,<br />
koji su ovu Irinejovu poruku<br />
laži i mržnje veličali kao<br />
“tradicionalnu poruku dobrote,<br />
mira, suživota i kompromisa”,<br />
a da nisu našli za<br />
shodno da odbrane istinu od<br />
laži i da naprave tu prostu<br />
usporedbu između bošnjačke<br />
obespravljensoti u RS i srpske<br />
jednakopravnosti u Sarajevu.<br />
Jasno je i zašto, jer su mediji<br />
slika političke moći, a koja<br />
u dejtonskoj Bosni izvire iz<br />
Beograda. A nisu, vala, reagirali ni brojni<br />
srpski intelektualci u Sarajevu koji<br />
bi morali posvjedočiti da uživaju puna<br />
prava i da je Irinejova izjava bezočna<br />
uvreda na obraz Sarajeva. Ima tu Mirko<br />
Pejanović, Marko Vešović, Peđa Kojović<br />
i mnogi drugi koji su u Sarajevu profitirali<br />
kako sigurno ne bi profitirali ni u<br />
Beogradu da su. Podsjetimo da je patrijarh,<br />
boraveći u Sarajevu, krajem prošle<br />
godine, u okviru trodnevne konferencije<br />
o miru, izrekao još niz gluposti i laži,<br />
kao što je ona da je “najtragičnije to što<br />
mnogi Srbi nisu u prilici da se vrate, iako<br />
su želeli”. Ovakve izjave savršeno se uklapaju<br />
u Ćosićev mozaik o Srbima kao<br />
“narodu koji laže stvaralački, maštovito,<br />
inventivno”. Običnim narodnim<br />
žargonom kazano ‘“kad ga lažu, <strong>ba</strong>š ga<br />
lažu”. Najveća ironija u svemu ovome<br />
je da srpski patrijarsi, u Srbiji i Bosni i<br />
Hercegovini, svoju ratnu-huškačku retoriku,<br />
koja je trasirala Srebrenicu kao<br />
Aušvic srpskog identiteta, pokušavaju<br />
vješto umotati u celofan “božične poslanice”,<br />
a u tome im uveliko pomaže<br />
javni RTV servis Bosne i Hercegovine,<br />
uporno nazivajući njihove izjave porukama<br />
mira, suživota i tolerancije. A<br />
o kakvom se miru, suživotu i toleranciji<br />
radi, pojasnio nam je Irinej u svom<br />
intervjuu.<br />
Impressum<br />
Izdavač<br />
GID SAFF<br />
Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />
mob: +387 61 255 322<br />
distribucija: +387 62 287 412<br />
Žiroračuni kod Raiffeisen <strong>ba</strong>nke dd BiH,<br />
Filijala Bugojno<br />
part br: 6764162000885351;<br />
transakcijski: 1613000022234395<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Semir Imamović<br />
Redakcija<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />
Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />
Hodžić<br />
DTP<br />
Semir Šišić<br />
Lektor<br />
Abdulmedžid Nezo<br />
Stalni saradnici:<br />
Su<strong>ba</strong>šić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />
Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />
Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />
Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />
Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />
Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />
Ostali saradnici:<br />
Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />
Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />
Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber<br />
Direktor<br />
Semir Mujić<br />
Direktor marketinga<br />
Semin Rizvić<br />
+387 62 343 635<br />
Koordinator za dijasporu<br />
Ramadan Rušid<br />
+386 41 255 239<br />
Štampa<br />
EMANET d.o.o., Zenica<br />
Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />
Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />
vraćaju.<br />
ISSN 1512-651X<br />
redakcija@<strong>saff</strong>.<strong>ba</strong><br />
<strong>saff</strong>magazin@yahoo.com<br />
<strong>www</strong>.<strong>saff</strong>.<strong>ba</strong><br />
Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
5
Hut<strong>ba</strong><br />
Vladari tre<strong>ba</strong>ju biti sluge, a ne tlačitelji naroda<br />
Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />
Muhammed,<br />
M<br />
sallallahu alejhi<br />
Mve sellem, rekao je: “Najbo-<br />
Mlje vođe su oni koje vi volite<br />
i koji vas vole, koji vas blagosilju i koje vi<br />
blagosiljate, a najgore vođe su oni koji vas<br />
ne vole i koje vi ne volite, koji vas proklinju<br />
i koje vi proklinjete.” (Muslim).<br />
Ako bismo, na tragu poruke ovog<br />
hadisa, pokušali opisati odnos između<br />
vladara, ili bolje, aktualnih vladajućih<br />
birokratskih struktura i običnog naroda<br />
u Bosni i Hercegovini, mada je ovo glo<strong>ba</strong>lni,<br />
svjetski, a ne samo bosansko-hercegovački,<br />
fenomen, onda bi najadekvatniji<br />
opis bio upravo međusobno proklinjanje,<br />
mržnja i antagonizam koji se iz dana u<br />
dan povećavaju i prave još veći i dublji jaz<br />
između vladajuće kaste i širokih narodnih<br />
masa.<br />
Antagonizam, socijalne razlike, udaljenost<br />
i otuđenost između vladajućih političkih<br />
elita i građana, doveli su do haosa<br />
i općeg kolapsa u društvu koji se ogleda<br />
u različitim vrstama kriza, sveopćem siromaštvu,<br />
kontejnerskom preživljavanju<br />
i nezaposlenosti više od polovice radno<br />
sposobnog stanovništva, dok u isto vrijeme<br />
korumpirane političke vođe i vladajuće<br />
strukture na svim nivoima vlasti žive u<br />
nestvarnom izobilju i raskoši.<br />
Zatim, u pojavi raznih oblika kriminala,<br />
krađa, nasilja, javnog nemorala,<br />
prostitucije, narkomanije, drumskog razbojništva,<br />
ubistava i učestalih samoubistva.<br />
Statistički podaci nam kazuju da je<br />
samo u protekloj 2012. godini, u Bosni i<br />
Hercegovini bilo oko 500 samoubistava,<br />
a u istragama se navodi da su najčešći<br />
motivi koji ljude tjeraju na suicid: strah<br />
od samoće i od<strong>ba</strong>čenosti, neimaština i<br />
finansijski problemi, bolesti, postratni<br />
sindrom, alkoholizam, bračni i porodični<br />
problemi, itd., a sve skupa je posljedica<br />
nepravde u društvu i nebrige o ljudima i<br />
njihovim pravima, što je prouzrokovalo<br />
pojedinačne strahove i brige kod ljudi, jer<br />
je životni prostor pretvoren u gladijatorsku<br />
arenu u kojoj vlada strah, nesigurnost<br />
i neizvjesnost, i u kojoj najviše šanse da<br />
prežive imaju korumpirani politički moćnici<br />
(okruženi svojim ugojenim lakejima<br />
i bijesnim kerberima), tajkuni, dokazani<br />
kriminalci, lopovi i ostali ološ.<br />
Ri<strong>ba</strong>ri ljudskih duša<br />
Na žalost, bh. političarima odgovara i<br />
ide na ruku to što se i narod ponaša poput<br />
ahmaka koji više vjeruje nečijim riječima<br />
nego djelima i što današnji političari<br />
mogu, ne samo doći na vlast, već i ostati<br />
na vlasti, preko pustih obećanja i bez ikakvih<br />
pozitivnih rezultata. Zato nije čudo<br />
što izgubljene narodne mase tračak nade<br />
iznova vide u novim izborima, zaklinjući<br />
se da više nikada neće birati “komunjare”,<br />
ukoliko je SDP i njegova lijevo orijentirana<br />
bratija bila na vlasti, niti “fundamentaliste”<br />
i “nacionaliste” ako su nacionalne<br />
stranke vladale u prethodnom mandatu,<br />
a ne znaju jadnici da su bh. “komunjare”,<br />
“fundamentalisti” i “nacionalisti”, zapravo<br />
politička braća, tj. jedni te isti ljudi,<br />
koji samo nose različite maske<br />
na svojim licima i ništa više.<br />
To su ri<strong>ba</strong>ri ljudskih duša, koji<br />
osim različitih maski za različite<br />
prilike, imaju, poput ri<strong>ba</strong>ra,<br />
i različite mamce za ribe (ljude)<br />
kako bi ih svaki put uspješno<br />
prevarili i ulovili.<br />
No i pored tako haotičnog<br />
stanja, političke vođe se, kada<br />
Upravo je<br />
Muhammed,<br />
sallallahu alejhi<br />
ve sellem, kao<br />
Allahov poslanik,<br />
ali i kao vladar<br />
bio najbolji<br />
primjer, koji je<br />
svojom praksom<br />
potvrdio gore<br />
spomenute<br />
principe dijeleći<br />
s narodom i<br />
dobro i zlo.<br />
govore o društveno-političkoj<br />
situaciji u BiH i njenom uređenju,<br />
nimalo ne stide i ne libe<br />
koristiti tako krupne sintagme<br />
poput “pravna država”, “građanska<br />
prava”, “demokratski<br />
principi” i sl., kao da su <strong>ba</strong>š svi<br />
građani ludi i da pojma nemaju<br />
šta te sintagme znače.<br />
Uređena pravna (i k tome<br />
još demokratska) država implicira<br />
postojanje uzajamne<br />
solidarnosti i međusobne<br />
podrške između vladajućih<br />
struktura i građana, što je<br />
u našem “demokratskom” i<br />
“građanskom” društvu i državi<br />
samo pusti san, jer država<br />
i oni koji njome upravljaju<br />
uopće nemaju namjere raditi na tome da<br />
se svakom građaninu, bez obzira na vjeru,<br />
naciju i društveni status, osiguraju uvjeti<br />
za život dostojan čovjeka. Oni nisu tu<br />
gdje jesu radi naroda, radi građana, radi<br />
sprovođenja zakona i uspostave društvene<br />
pravde, već radi sebe i svojih sebičnih<br />
interesa. Oni su hladnokrvni politički<br />
profesionalci, pragmatičari i podli trgovci<br />
ljudskim životima, koji ne drže do časti,<br />
poštenja i koji nemaju nikakvih moralnih<br />
skrupula, stoga nije čudo što im je životna<br />
deviza ona narodna “bolje je biti kokošija<br />
glava nego lavlji rep”.<br />
Da bi se država uredila i da bi u njoj<br />
vladala socijalna pravda i prosperitet,<br />
mora se ispuniti najvažniji uvjet - moraju<br />
na njenom čelu biti moralni, sposobni<br />
i pravedni ljudi. A da bi bili pravedni,<br />
moraju biti istinski vjernici i bogobojazni<br />
ljudi (ovdje naravno mislimo na političke<br />
vođe koji se deklariraju kao muslimani),<br />
kojima će općenarodni interes biti ispred<br />
ličnih interesa i kod kojih neće biti podvojenosti<br />
između riječi i djela.<br />
Političari muslimani morali bi znati<br />
da je veza između naroda i vladara utemeljena<br />
na samilosti i saosjećanju, a ne<br />
na dominaciji, i da je to jedini način i put<br />
da društvo bude zdravo i napredno i da<br />
ljudi budu zadovoljni. Zbog tog velikog<br />
cilja, Muhammed, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, je otklanjao<br />
svaku prepreku koja šteti ovoj<br />
vezi, objasnivši da će veze između<br />
vladara i podanika biti<br />
jake i zdrave, i da će u društvu<br />
vladati mir i sigurnost u onoj<br />
mjeri u kojoj je jaka međusobna<br />
povezanost, bliskost, lju<strong>ba</strong>v,<br />
povjerenje i solidarnost među<br />
ovim kategorijama.<br />
U tom smislu su Poslanikove,<br />
sallallahu alejhi ve sellem,<br />
riječi za imama koji predvodi<br />
namaz u džamiji: “Ko<br />
predvodi namaz jednom džematu,<br />
a oni ga preziru i mrze,<br />
njegov namaz neće preći dalje<br />
od njegove ključne kosti (tj. on<br />
od svog namaza nema ništa).”<br />
(Ibn Asakir, šejh Al<strong>ba</strong>ni je hadis<br />
ocijenio vjerodostojnim).<br />
Kada je ovakva situacija<br />
sa imamom koji predvodi namaz<br />
manjoj grupi ljudi, šta je<br />
tek onda sa vođama koji vode<br />
države ili vlade, ministarstva,<br />
kantone i općine.<br />
U drugom hadisu stoji da<br />
je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
učio ovu dovu: “Gospodaru moj, ko bude<br />
vladar mome ummetu, pa mu oteža, i<br />
Ti njemu otežaj, a ko im bude vladar, pa<br />
bude blag prema njima i Ti budi blag prema<br />
njemu.” (Muslim).<br />
Vlast nije čast, već odgovornost i<br />
emanet<br />
Upravo je Muhammed, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, kao Allahov poslanik, ali i<br />
kao vladar bio najbolji primjer, koji je svojom<br />
praksom potvrdio gore spomenute<br />
principe dijeleći s narodom i dobro i zlo.<br />
On je od prvog dana istinski uzor i<br />
predvodnik u izgradnji islamske države.<br />
Zajedno sa svojim ashabima gradio je<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
6
mesdžid u Medini noseći zemlju i kamenje,<br />
a kada je tu državu tre<strong>ba</strong>lo braniti<br />
oružjem, on je bio na čelu svog naroda i<br />
svoje vojske, i za ideju u koju je pozivao i<br />
na kojoj je državu utemeljio, on se najviše<br />
žrtvovao.<br />
U tome su ga u stopu slijedili njegovi<br />
ashabi, prije svega četverica pravednih<br />
halifa, tako da nije čudo što je Omer, r.a.,<br />
ostao upamćen kao simbol pravednosti<br />
i kod muslimana i kod nemuslimana.<br />
Omer, r.a., je dobro shvatio da vlast nije<br />
čast, već veliki emanet i odgovornost, iz<br />
čega proizilazi da vladar tre<strong>ba</strong> biti sluga<br />
narodu, a ne tlačitelj i ubica naroda. Zbog<br />
tog emaneta on nije mogao spavati noću,<br />
pa kada ga je supruga Atika, r.a., upitala<br />
zašto ne spava, on je odgovorio: “Ako<br />
budem spavao noću, iznevjerit ću sebe,<br />
a ako budem spavao danju, iznevjerit ću<br />
narod.”<br />
Obraćajući se narodu u jednoj islamskoj<br />
pokrajini, između ostalog, rekao<br />
je: “Tako mi Allaha, ja vam ne šaljem<br />
namjesnike da vas tuku niti da vam<br />
uzimaju imetak, već da vas podučavaju<br />
vjeri i Poslanikovom, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, sunnetu. Ako bi neko od njih<br />
postupio suprotno od moje naredbe,<br />
o<strong>ba</strong>vijestite me, pa ću se ja sa njim obračunati.”<br />
Amr ibn As je rekao: “Vođo<br />
pravovjernih, a šta ako neki namjesnik<br />
primijeni kaznu kao odgojnu mjeru,<br />
hoćeš li ga opet kazniti?” “Hoću, tako<br />
mi Allaha! A kako da ga ne kaznim kad<br />
je takve kažnjavao Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem. Zato, ne udarajte muslimane,<br />
pa da ih tako ponižavate, ne<br />
ostavljajte ih (vojnike) u vojnim logorima<br />
daleko od njihovih porodica, pa da<br />
ih u iskušenje dovedete, ne zabranjujte<br />
im njihova prava, pa da ih tako iz vjere<br />
istjerate.” (Ahmed)<br />
Kada su neki ljudi u godini gladi, u<br />
povijesti islama poznatoj kao “godina<br />
pepela”, zaklali ovcu i halifi Omeru, r.a.,<br />
donijeli plećku, on im je rekao: “Loš sam<br />
ja vladar ako budem jeo plećke, a podanicima<br />
ostavljao da glođu kosti. Donesite<br />
mi drugu hranu!” Donijeli su mu hljeb i<br />
malo ulja i on je sam drobio hljeb u ulje i<br />
jeo, a zatim je rekao: “Nosite ovu plećku<br />
toj i toj porodici na kraju Medine, već tri<br />
dana ih nisam posjetio.” (Ibn Sa‘d, Tabekatu-l-kubra,<br />
III/ 312-313.)<br />
Isto kao i Omer ibn Hatab, r.a., ponašao<br />
se i njegov unuk, odnosno praunuk,<br />
Omer ibn Abdul-Aziz, peti pravedni halifa<br />
koji je za dvije godine i pet mjeseci<br />
svoje vladavine uspostavio pravdu u cjelokupnom<br />
islamskom carstvu, od Kine do<br />
Atlanskog okeana, tako da se nije imala<br />
kome podijeliti sadaka, i koji se potpuno<br />
posvetio pravima, brigama i potre<strong>ba</strong>ma<br />
građana.<br />
Njegova supruga Fatima, priča: “Ušla<br />
sam jedanput kod njega, a on je sjedio na<br />
mjestu gdje je inače klanjao, a suze su mu<br />
se slijevale niz obraze. Upitala sam: ‘Šta ti<br />
je?’ Odgovorio je: ‘Teško meni, Fatima!<br />
Ja sam preuzeo vlast nad ovim ummetom,<br />
pa sam evo razmišljao o gladnom<br />
siromahu, bolesniku, nepoznatom i ubogom<br />
nevoljniku, ožalošćenom jetimu,<br />
usamljenoj hudovici, potlačenom mazlumu,<br />
razmišljao sam o zatvorenicima,<br />
o starcima, o ljudima koji imaju mnogobrojnu<br />
porodicu, a malo<br />
imetka, i sličnim njima duž<br />
cijelog carstva, i shvatio sam<br />
da će me Allah pitati za njih<br />
na Sudnjem danu, i da će moj<br />
parničar, pored svih drugih,<br />
biti Muhammed, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, pa se bojim da<br />
ne ostanem bez dokaza u parničenju<br />
sa njim. To je ono što<br />
me je zabrinulo i rasplakalo.’”<br />
Omer ibn Abdul-Aziz je<br />
na sebe preuzeo brige i muslimana<br />
i nemuslimana. Dokaz<br />
za to je predaja koju bilježi Ibnul-Dževzi<br />
u svom djelu Sira<br />
Omera ibn Abdul-Aziza, u<br />
kojoj stoji da je imam Evzaija,<br />
vraćajući se sa dženaze Omera<br />
ibn Abdul-Aziza, vidio jednog<br />
kaluđera kako plače za Omerom,<br />
i na njegovo pitanje zašto<br />
plače kad Omer nije bio njegove<br />
vjere, kaluđer je odgovorio:<br />
“Ne plaćem ja zbog Omera, već zbog<br />
svjetla koje je o<strong>ba</strong>sjavalo naše živote, a<br />
sada se ugasilo.”<br />
Drago nam je da spomenutim velikanima<br />
i pravednim vladarima, možemo<br />
pridružiti i našeg savremenika, turskog<br />
premijera Taji<strong>ba</strong> Erdoana, koji je svoju<br />
ulogu vidio kao ulogu sluge i nadničara,<br />
a ne kao ulogu vladara tiranina, pa<br />
je, nakon što je po treći put pobijedio na<br />
izborima, u intervjuu za Al-Džeziru, na<br />
konstataciju voditelja: “Vi ste pravi vladar<br />
Turske!”, dostojanstveno i vjernički ponizno,<br />
odgovorio: “Ne, ja sam sluga Turske<br />
i turskih građana.”<br />
Erdoan je, poput Omera ibn Abdul-<br />
Aziza, od naroda, vladara i države, koji<br />
su kod nas tri zasebna i potpuno udaljena<br />
entiteta, sačinio jedno tijelo i jednu kompaktnu<br />
cjelinu koja odiše harmonijom,<br />
solidarnošću i prosperitetom.<br />
Političari<br />
muslimani<br />
morali bi znati<br />
da je veza<br />
između naroda<br />
i vladara<br />
utemeljena<br />
na samilosti i<br />
saosjećanju,<br />
a ne na<br />
dominaciji, i<br />
da je to jedini<br />
način i put<br />
da društvo<br />
bude zdravo<br />
i napredno i<br />
da ljudi budu<br />
zadovoljni.<br />
Bez vjere nema ni pravednih vladara<br />
ni pravde u društvu<br />
Gornji primjeri su dokaz da je iskrena<br />
vjera u Allaha, dž.š., glavni civilizacijski<br />
činilac koji čuva istinske moralne i općeljudske<br />
vrijednosti i koji snažno afirmira<br />
pravdu i pravičnost kao imperative vjere.<br />
Iluzorno je očekivati da će biti pravedan<br />
i pošten, i da će savjet slabijeg saslušati<br />
osim čista i bogobojazna vjernička duša,<br />
koja je čista od oholosti, samodopadljivosti<br />
i uobraženosti. Vladarima koji ne<br />
vjeruju u Allaha, dž.š., uzor je faraon,<br />
a faraon nije volio slušati savjete, on je<br />
samo naređivao i kažnjavao, jer je smatrao<br />
da su materijalna dobra i<br />
ljudski životi njegovo vlasništvo.<br />
Dok je vjernicima uzor<br />
Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, i oni su spremni<br />
da saslušaju savjet i kritiku,<br />
ma koliko se osjećali moćno<br />
i dominantno. Mnogo je<br />
primjera koji potvrđuju ovu<br />
konstataciju, a mi ćemo ovom<br />
prilikom navesti samo jedan.<br />
Naime, islamski učenjak iz<br />
druge generacije, Ebu Muslim<br />
el-Havelani je jedanput, dok<br />
je halifa Muavija, r.a., držao<br />
hutbu, ustao i rekao mu: “O<br />
Muavija, znaj da si ti obični<br />
mezar i ništa više! Ako dođeš<br />
na Sudnji dan sa dobrim djelima<br />
to ćeš i imati, ako ne dođeš,<br />
nećeš ništa ni imati. Ne<br />
misli da je vlast sakupljanje i<br />
zgrtanje imetka i njegovo trošenje<br />
kako ti se prohtije, već je<br />
vlast da govoriš istinu i radiš po pravdi u<br />
ime Allaha. Čuvaj se da ne držiš stranu<br />
ni jednog plemena, pa da te to odvede<br />
od pravde.” Zatim je sjeo, a Muavija je<br />
na to samo rekao: “Allah ti se smilovao, o<br />
Ebu Muslime!” (Taberi, Tarihu-l-umem<br />
vel-muluk, V/297.).<br />
A ab<strong>ba</strong>sijski halifa Dža‘fer el-Mensur<br />
je, savjetujući svoga sina El-Mehdija, rekao:<br />
“Znaj da vladara ne može popraviti<br />
ništa osim bogobojaznost, a podanike ne<br />
može popraviti i zadovoljiti ništa osim<br />
pravda.” (Ibn Kesir, El-bidaje ve-n-nihaje,<br />
X/126.).<br />
I na kraju, oni koji imaju vlast, a ne<br />
žele da im Allahova Objava bude vodilja<br />
kroz život i ne boje se Allaha i susreta s<br />
Njim, tre<strong>ba</strong>li bi onda znati da je vladar<br />
čamac, a narod je voda, koja može nositi<br />
čamac, a bogami, ako zaoluji, može ga i<br />
potopiti.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
7
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
Mekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />
Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj<br />
Neočekivana kazna<br />
(Poslanikov mesdžid u Medini)<br />
Težnja ka uzvišenosti<br />
Hatib: Dr. Usama Hajjata<br />
kroz činjenje dobrih djela<br />
Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />
Hatib: dr. Abdulmuhsin el-Kasim<br />
Uzvišeni<br />
U<br />
Allah, džele<br />
Preveo i sažeo: Amir Durmić<br />
Ušanuhu, objavio je<br />
Uu Kur’anu: I bojte<br />
se Dana kada ćete se svi Allahu<br />
vratiti, kada će se svakome ono<br />
što je zaslužio isplatiti, - nikome<br />
krivo neće učinjeno biti. Jedan<br />
od načina na koji Kur’an<br />
pojašnjava, podsjeća i ukazuje<br />
ljudima na ono što će im donijeti<br />
dobro na ovom i budućem<br />
svijetu i učiniti njihov život lijepim<br />
i ugodnim jeste i taj da<br />
ih opominje i upozorava na<br />
to da o<strong>ba</strong>sipanje grješnika i<br />
nevjernika raznim ovosvjetskim<br />
blagodatima nije ništa drugo<br />
do nagovještaj bolne kazne i<br />
nesreće, koju je Allah, dželle<br />
šanuhu, za njih pripremio (bilo<br />
na ovom bilo na budućem svijetu).<br />
Slikovit opis ove Božije<br />
zakonitosti daje nam sljedeći<br />
hadis, kojeg je, od Ukbeta ibn<br />
Amira, zabilježio Ahmed, sa dobrim<br />
lancem prenosilaca, a glasi:<br />
“Kada vidiš da Allah, dželle<br />
šanuhu, daje grješniku ono što<br />
on voli, i pored toga što čini<br />
grijehe i ustrajava u njima, znaj<br />
da se radi o istidradžu (poste-<br />
penom približavanju kazni,<br />
nagovještaju Božije kazne)’’.<br />
Kao potvrdu za ove svoje riječi<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
je proučio ajet, u prijevodu<br />
značenja: I kada bi zaboravili<br />
ono čime su opominjani, Mi<br />
bismo im kapije svega otvorili;<br />
a kad bi se onome što im je dato obradovali,<br />
iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom<br />
svaku nadu izgubili, i zameo bi se trag narodu<br />
koji čini zlo, i neka je hvaljen Allah, Gospodar<br />
svjetova! (El-En’am, 45.-46.). Allah, dželle<br />
šanuhu, u ovom ajetu nas o<strong>ba</strong>viještava da<br />
je grješnicima, koji su postupali suprotno<br />
Njegovoj uputi, koju su im dostavili<br />
Njegovi poslanici, okrećući tako leđa uputi<br />
i smatrajući lažnim ono čime su upozoravani,<br />
nevolju i zlo zamijenio blagostanjem,<br />
lagodnim životom, zdravljem i sigurnošću,<br />
kako bi im na taj način nagovijestio skoru<br />
kaznu, a ne počast ukazao; i kada su oni,<br />
misleći da su ove blagodati neprolazne i da<br />
su dokaz Božijeg zadovoljstva i dobra pre-<br />
Slikovit opis<br />
ove Božije<br />
zakonitosti daje<br />
nam sljedeći<br />
hadis, kojeg<br />
je, od Ukbeta<br />
ibn Amira,<br />
zabilježio<br />
Ahmed, sa<br />
dobrim lancem<br />
prenosilaca,<br />
a glasi: ‘’Kada<br />
vidiš da Allah,<br />
dželle šenuhu,<br />
daje grješniku<br />
ono što on voli,<br />
i pored toga<br />
što čini grijehe<br />
i ustrajava u<br />
njima, znaj<br />
da se radi o<br />
istidradžu<br />
(postepenom<br />
približavanju<br />
kazni.<br />
ma njima, umjesto zahvalom<br />
odgovorili ohološću, obiješću,<br />
samohvalom i samodopadanjem,<br />
Allah, dželle šanuhu, je<br />
na njih spuštao iznenadnu kaznu<br />
a da nisu bili ni svjesni šta<br />
im se ustvari desilo. Najgore što<br />
se čovjeku može desiti jeste iznenadna<br />
nesreća, za koju se nije<br />
pripremao i koju nije očekivao.<br />
Može se reći da je opomena<br />
koju su ignorisali i smatrali je<br />
lažnom ustvari bila samo znak i<br />
uputstvo da se radi o istidradžu<br />
i imhalu (nagovještaju i ciljanom<br />
odlaganju kazne), što<br />
potvrđuju kur’anske riječi, u<br />
prijevodu značenja: I davat<br />
ću im vremena, obmana Moja<br />
doista je trajna. Od ovakve,<br />
neočekivane kazne, nije bilo<br />
oporavka, odjednom bi među<br />
stanovnicima kažnjenih naselja<br />
i gradova zavladao očaj,<br />
beznađe, nevjerica i dezorijentiranost.<br />
U tom svjetlu tre<strong>ba</strong> posmatrati i<br />
riječi velikog učenjaka iz generacije tabiina,<br />
Hasana el-Basrija: “Kome Allah, dželle<br />
šanuhu, i pored ustrajavanja u grijesima,<br />
podari lagodan život i blagostanje, i ne<br />
shvati da je to samo ‘zamka’ (nagovještaj<br />
kazne), za takvog čovjek se može kazati da<br />
ništa ne razumije.’’ A Katade, Allah mu<br />
se smilovao, kaže: “Allah, dželle šanuhu,<br />
nijedan narod, koji je odbio Njegovu naredbu,<br />
nije kaznio osim u stanju njihove<br />
potpune agonije i tumaranja. Zato, nemojmo<br />
se zavaravati kada je Allahova kazna u<br />
pitanju, jer samo grješni i pokvareni ljudi<br />
odnose se obmanjeno, <strong>ba</strong>hato i nemarno<br />
prema Njegovoj kazni.”<br />
Uzvišeni Allah je najveći<br />
Dobročinitelj, a i Svojim<br />
robovima je naredio da<br />
čine dobra djela kazavši: ... i dobro<br />
činite - Allah, zaista, voli one koji dobra<br />
djela čine. (El-Bekare, 196.). Činjenje<br />
dobrih djela stroga je o<strong>ba</strong>veza svakom<br />
iskrenom Allahovom robu. Rekao je<br />
Poslanik, s.a.v.s.: “Uistinu je Allah<br />
svakome propisao činjenje dobra.”<br />
(Muslim). Komentirajući ovaj hadis,<br />
Ibn Redžeb kaže: “To znači da je Allah<br />
svakom stvorenju naredio da čini<br />
dobro.” U hadisu kojeg bilježi Tirmizi<br />
navodi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:<br />
“Najbolji između svih ljudi su oni koji<br />
dugo žive a čija djela su dobra.” Svi Allahovi<br />
poslanici su svoje cjelokupne<br />
živote posvetili činjenju dobra, a vrlo<br />
ilustrativan primjer za to je Nuh, alejhis-selam,<br />
koji je svoj narod u pravu<br />
vjeru pozivao devetsto pedeset godina,<br />
danonoćno, javno i tajno. Također,<br />
cijeli život Muhammeda, s.a.v.s., nije<br />
bio ništa drugo do ustrajno činjenje<br />
dobra i pozivanje drugih da tako<br />
postupaju. Blagodat Uzvišenog Allaha<br />
prema Svojim robovima jeste i<br />
to što im je omogućio da čine veliki<br />
broj raznovrsnih dobrih djela, i što<br />
im je za svako učinjeno dobro obećao<br />
uzvratiti isto dobrim, i to mnogostrukim.<br />
Rekao je Uzvišeni: Zar nagrada<br />
za dobro učinjeno djelo može biti<br />
nešto drugo do dobro?! (Er-Rahman,<br />
60.). Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ukoliko<br />
neko od vas bude ispovijedao islam na<br />
najljepši (tj. propisani) način, svako<br />
dobro djelo koje učini računa mu se<br />
desetorostruko, pa i do sedam stotina<br />
puta više od onoga kojeg je učinio, a<br />
kada učini neko loše djelo, piše mu<br />
se samo onoliko koliko je i uradio.”<br />
(Muttefekun alejhi). Onaj ko iskreno<br />
izgovori šehadet, čvrsto vjerujući u ono<br />
što on podrazumijeva i čineći ustrajno<br />
djela na koja on o<strong>ba</strong>vezuje onoga ko<br />
ga izgovara, Uzvišeni Allah je takvog<br />
čovjeka zabranio vatri. Rekao je Poslanik,<br />
s.a.v.s.: “Allah je zabranio Vatri<br />
onoga ko kaže ‘Nema Boga osim Allaha’<br />
želeći time postići Njegovo zadovoljstvo.”<br />
(Muttefekun alejhi). Najveći<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
8
Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa<br />
Generacija koja je vladala svijetom<br />
od poniženja ljudi. Jeo sam<br />
od svakog jela, ali najukusniji<br />
je bio sabur na musibetima.<br />
Imao sam prijatelje,<br />
ali nema prijatelja kao onog<br />
koji se Allaha boji i samo ti<br />
radi Njega društvo pravi.”<br />
Zar nije ovo ono što su nam<br />
Allah i Njegov Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem,<br />
oporučili i na tome mnogo<br />
potencirali? Zar to nije sušta<br />
bogobojaznost o kojoj<br />
Uzvišeni kaže: A odjeća bogobojaznosti,<br />
to je ono najbolje.<br />
(El-‘Araf, 26.). Srž bogobojaznosti bio bi:<br />
“Strah od Uzvišenog, rad po objavljenom,<br />
zadovoljstvo sa malim i pripremanje za dan<br />
selidbe.” “Sabur u musibetima” – također<br />
je lijek kojeg moramo trošiti da bi se popravilo<br />
naše stanje, pogotovo danas kada<br />
neprijatelj nije ostavio način napada na islam<br />
a da ga ne koristi. Ne zbog toga što<br />
su jaki i moćni, nego zato što smo mi napustili<br />
svoj pravac i okrenuli se od Allahove<br />
Knjige.<br />
Poslušajmo ovu priču i uzmimo<br />
pouke kako bi shvatili ko tre<strong>ba</strong> da bude<br />
naš uzor i kako da se vladamo prema braći<br />
muslimanima. Kaže se da je Mu’avija b.<br />
Ebi Sufjan imao u Medini <strong>ba</strong>štu do <strong>ba</strong>šte<br />
Abdullaha b. Zubejra, radijallahu anhum,<br />
pa su robovi ovog prvog ušli u komšijin<br />
posjed, zbog čega se Abdullah jako rasrdio,<br />
te napisao prijeteće pismo Mu’aviji otpočevši<br />
ga riječima: “Za Mu’aviju sina Hinde koja je<br />
jela džigericu. Naredi svojim robovima da<br />
izađu iz mog posjeda, jer u protivnom nećeš<br />
se dobro provesti.” Kada je pismo stiglo u<br />
Damask Mu’avija ga izloži svome sinu Jezi-<br />
Ukoliko<br />
musliman<br />
i<strong>ba</strong>dete bude stepen vjerovanja<br />
o<strong>ba</strong>vljao na jednog muslimana<br />
jeste stepen<br />
najpotpuniji<br />
način, on će, ihsana, kojeg je<br />
uz Allahovu Poslanik, s.a.v.s.,<br />
pomoć, ostvariti opisao riječima:<br />
ogromna dobra “Ihsan je da Allaha<br />
i nezamislivo obožavaš kao da<br />
velike nagrade, Ga vidiš, pa iako<br />
i to čineći ti ne vidiš Njega<br />
naizgled sasvim da znaš da On vidi<br />
obična djela. tebe.” (Muslim).<br />
Ukoliko musliman<br />
i<strong>ba</strong>dete bude<br />
o<strong>ba</strong>vljao na najpotpuniji<br />
način,<br />
on će, uz Allahovu pomoć, ostvariti<br />
ogromna dobra i nezamislivo velike<br />
nagrade, i to čineći naizgled sasvim<br />
obična djela. Tako, naprimjer, onaj<br />
ko na najpotpuniji način uzme abdest<br />
a potom izgovori šehadet, takvom se<br />
otvore svih osam džennetskih vrata te<br />
će ući na koja god od njih želi. (Muslim).<br />
“Kada mujezin povišenim glasom<br />
uči ezan, njegov glas neće stići ni<br />
do džina, ni do insana ni do bilo čega<br />
drugog, a da mu svi oni na Sudnjem<br />
danu to neće posvjedočiti.’’ (Buhari)<br />
“Kada mujezin na kraju ezana kaže ‘la<br />
ilahe illallah’ pa onaj ko ga je čuo, te<br />
riječi iskreno i iz dubine srca za njim<br />
i ponovi, ući će u Džennet.” (Muslim)<br />
A kada je riječ o namazu, njegova korist<br />
je neprestana. Rekao je Poslanik,<br />
s.a.v.s.: “Nema nijednog muslimana<br />
koji se, nakon što nastupi namasko<br />
vrijeme, na najljepši način abdesti, te<br />
namaz na najskrušeniji način o<strong>ba</strong>vi, a<br />
da mu to neće biti otkup za grijehe koje<br />
je prethodno učinio, ukoliko se kloni<br />
velikih grijeha. Ovo važi za cijeli život.”<br />
(Muslim). “Dva rekata sa<strong>ba</strong>hskog sunneta<br />
bolja su od dunjaluka i onoga što<br />
je na njemu.” (Muslim). Ovo je samo<br />
djelić šerijatskih tekstova koji govore i<br />
vjernike podstiču na ustrajno činjenje<br />
dobrih djela sve dok se ne susretnu sa<br />
svojim Gospodarom. Postupajući po<br />
nared<strong>ba</strong>ma Uzvišenog Allaha i Njegovog<br />
Poslanika, koristimo prvenstveno<br />
sebi ali i drugima, a naši životi bivaju<br />
ispunjeni dobrom za koje ćemo u<br />
konačnici biti obilato i nagrađeni.<br />
Hatib: Jusuf Ebu Sinene<br />
Preveo i sažeo: Esad Mahovac<br />
Često<br />
Č<br />
se pitamo u čemu<br />
Čje uspjeh i kako da<br />
Čpromijenimo stanje u<br />
kome se muslimani danas nalaze?!<br />
Poslužimo se iskustvom<br />
jednog velikana islama, Muavije<br />
b. Ebi Sufjana, radijallahu<br />
anhu, koji je u sedamdesetim<br />
godinama svoga života<br />
upitan o tome kako je doživio<br />
život na ovom svijetu,<br />
pa je rekao: “Oblačio sam<br />
svakojaku odjeću, ali nisam<br />
pro<strong>ba</strong>o ništa slično bogobojaznosti.<br />
Pio sam svako piće,<br />
ali ništa gorče nisam kušao<br />
Tada je<br />
Abdullah b.<br />
Zubejr počeo<br />
toliko plakati<br />
da je svoju<br />
bradu natopio<br />
suzama, te<br />
se zaputio do<br />
Damaska kako<br />
bi se izvinio<br />
svome bratu<br />
i poljubio<br />
njegovo čelo.<br />
Ovakvoj<br />
generaciji<br />
Allah je dao<br />
pobjedu i dao<br />
je da vladaju<br />
Zemljom.<br />
du, a on predloži da pripremi vojsku<br />
koja će dopirati do Medine<br />
i da mu donesu njegovu glavu,<br />
a on se ne osvrni na te riječi,<br />
već napisa: “Za Abdullaha sina<br />
Esminog, vlasnice dvaju pojasa.<br />
Kada bi između mene i tebe bio<br />
dunjaluk, ja bih ti ga prepustio.<br />
Kada bi između mene i tebe bila<br />
<strong>ba</strong>šta od Medine pa do Damaska,<br />
ja bih ti je prepustio. Kada<br />
ti stigne ovo pismo, moju <strong>ba</strong>štu<br />
pridodaj svojoj a i njene robove<br />
isto tako.” Tada je Abdullah b.<br />
Zubejr počeo toliko plakati da je<br />
svoju bradu natopio suzama, te<br />
se zaputio do Damaska kako bi<br />
se izvinio svome bratu i poljubio<br />
njegovo čelo. Ovakvoj generaciji<br />
Allah je dao pobjedu i dao je da<br />
vladaju Zemljom. Pobijedili su<br />
sebe i svoju strast, pa je Allah dao da pobjede<br />
i svoje neprijatelje.<br />
Evo još jedne oporuke koju neprestano<br />
tre<strong>ba</strong>mo imati na umu. Zatražili su ljudi od<br />
Ibrahima b. Edhema da sjedi sa ljudima i da<br />
im priča, a on im reče da je zauzet i opsjednut<br />
sa četiri velike stvari. Na njihov upit o tim<br />
stvarima, on im reče: “Prva od njih jeste da<br />
će Allah kazati na Sudnjem danu: ‘Ovo su<br />
robovi za Vatru, a ovo za Džennet’ i za to ne<br />
marim, a ja ne znam od koje ću skupine biti.<br />
Također, melek je zapisao na dan udahnuća<br />
moje duše da li ću biti od sretnih ili od nesretnih,<br />
a ja ne znam gdje ću pripasti. Treća od<br />
tih stvari jeste da će Melek smrti upitati da<br />
li će moju dušu uzeti na islamu ili na kufru,<br />
a ja ne znam šta će biti odgovor. I zadnja od<br />
tih stvari jeste da će pozvati da se silnici izdvoje,<br />
a ja ne znam da li ću biti prozvan među<br />
njima.”<br />
Ako hoćemo uspjeti na ovom i na<br />
budućem svijetu, moramo biti poput<br />
onih koji su svojim sabljama zapisali<br />
slavu ovog ummeta i žrtvovali svoje<br />
živote na tom putu.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
9
Polumjesec<br />
Republika Srpska<br />
Bošnjaci tre<strong>ba</strong>ju učiti od<br />
srpskih političara kako se<br />
vodi nacionalna politika<br />
Svjedoci smo kako se posljednjih<br />
dana u Republici Srpskoj vodi<br />
žestoka politička bor<strong>ba</strong> za vlast između<br />
Milorada Dodika i SDS-a.<br />
Svaki dan padaju veoma teške riječi.<br />
Pravo je čudo kako SNSD i<br />
SDS uopće mogu živjeti u jednoj<br />
državi a da ne govorimo o političkoj<br />
saradnji. Međutim, kada je u<br />
pitanju bor<strong>ba</strong> za interese Republike<br />
Srspke i srpski narod, naročito<br />
kada se ta bor<strong>ba</strong> vodi u institucijama<br />
države Bosne i Hercegovine,<br />
tada SNSD i SDS svoje svađe <strong>ba</strong>caju<br />
u drugi plan i grade jedinstveni<br />
politički blok. “Uprkos nesuglasicama,<br />
moram konstatirati da mi<br />
nismo zajedno u Sarajevu zato što<br />
se volimo ni zato što imamo iste<br />
političke programe, već zato što je<br />
to u interesu RS-a i animoziteti i<br />
uskostranački interesi ne mogu<br />
biti prije interesa RS-a. Zato očekujemo<br />
da i poslije idućih izbora,<br />
stranke koje budu izabrane iz RS-a<br />
u Parlament BiH također nađu<br />
konsenzus kako zajedno raditi”,<br />
kazao je ovih dana Mladen Bosić,<br />
predsjednik SDS-a. Isto misli i<br />
Milorad Dodik. U ovom primjeru<br />
pronalazimo odgovor kako se vodi<br />
nacionalna politika u složenoj državi<br />
kao što je Bosna i Hercegovina.<br />
Nažalost, bošnjački političari<br />
nemaju niti su ikada imali slične<br />
principe političkog djelovanja. U<br />
Bošnjaka nema nijednog političara<br />
koji radi na građenju jedinstvenog<br />
političkog bloka niti bilo kakvog<br />
drugog bošnjačkog jedinstva.<br />
Zagreb<br />
Pederska okupacija Hrvatske kroz 4 modula<br />
Od 1. septembra prošle godine hrvatska<br />
vlada je uvela Zdravstveni<br />
odgoj gju sve osnovne i srednje škole. On<br />
se sastoji od 4 modula: ‘Živjeti zdra-<br />
vo’, ‘Prevencija ovisnosti’, ‘Prevencija<br />
nasilničkog ponašanja’ te ‘Spolna/rodna<br />
ravnopravnost i odgovorno spolno<br />
ponašanje’. Uvođenje ovog predmeta u<br />
osnovne i srednje škole Hrvatske, naročito<br />
4 modula spomenutog predmeta,<br />
koji male Hrvate priprema da prihvate<br />
homoseksualizam kao normalno<br />
seksualno opredjeljenje, izazvalo je<br />
oštar sukob između hrvatskih vlasti i<br />
Katoličke crkve. Taj sukob posljednjih<br />
dana dobio je na intezitetu. Katolička<br />
crkva se oštro protivi uvođenju homoseksualizma<br />
i drugih vrsta nemoralnog<br />
seksualnog izražaja. Dakle, pored tjeranja<br />
djece da uče da je homoseksualni<br />
čin jednako prirodan i vrijedan kao<br />
i spolni čin između muškarca i žene,<br />
hrvatska vlast male osnovce uče da<br />
mogu seksualno uživati oralno, analno<br />
i slično. “Unatoč roditeljskim upadima<br />
i zabranama, seksualni je užitak važan<br />
element djetinjstva. Povijesno gledano,<br />
djetinjstvo se smatralo lukom zaštićenom<br />
od briga i odgovornosti odraslih<br />
(kao što su npr. lov, skupljanje plodova<br />
i slično), dakle, razdobljem u kojem je<br />
najbolje posvetiti se užicima, seksualnim<br />
i ostalim. S obzirom da je reprodukcija<br />
u djetinjstvu neizvediva, u<br />
seksualnim se nasladama može uživati<br />
multidimenzionalno – oralno, analno,<br />
genitalno i tako dalje – bez mogućnosti<br />
oplodnje”, navodi se u kurikulumu<br />
spomenutog predmeta. Osim nametanja<br />
citiranih perverzija u hrvatski<br />
obrazovni sistem, pederi su posljednjih<br />
dana pokazali da su spremni na sve i<br />
da posjeduju veliku manipulativnu<br />
moć. To se najbolje vidi kroz primjer<br />
profesora Zagre<strong>ba</strong>čkog univerziteta,<br />
Ivana Poljakovića koji je na jednoj tribini<br />
u Zadru javno osudio nametanje<br />
homoseksualne ideologije hrvatskom<br />
društvu. “Ova tema tiče se svakog<br />
građanina bez obzira na svjetonazor<br />
jer se radi o uvođenju nove diktature<br />
koja je počela 1. rujna, diktature<br />
ništa manje opasne od komunizma i<br />
fašizma. Pod krinkom zdravstvenog<br />
odgoja ova vlada uvodi sustavnu preobrazbu<br />
naše djece kao što su fašisti i<br />
komunisti činili s mladeži, ustvrdio je<br />
Poljaković. Ovu novu ideologiju koju<br />
nam nameću možemo nazvati kulturom<br />
smrti, a rodna ideologija koja<br />
nam se nameće pod krinkom rodne<br />
ravnopravnosti dio je te ideologije kulture<br />
smrti. Cilj kulture smrti rušenje je<br />
institucije obitelji koja je osnovna ćelija<br />
društva i rušenjem obitelji ruši se i<br />
samo društvo... Ako je jedini razlog ‘pa<br />
mi se volimo’ i država se u to ne smije<br />
petljati, onda možemo isto tako voljeti<br />
i kozu ili ovcu. Imate li vi sestru? I<br />
volite je? Pa zašto se ne biste oženili?<br />
Evo nas četvero se volimo, zašto se ne<br />
bismo svi skupa oženili? Eto, to je rodna<br />
ideologija, totalna dekonstrukcija<br />
društva! Svakih deset godina Hrvatska<br />
ima jednu županiju manje, toliki je<br />
pad nataliteta. Koja vlada države, čije<br />
stanovništvo izumire, uvodi u škole<br />
program koji ruši vrijednosti obitelji”,<br />
zaključio je Poljaković. Nekoliko dana<br />
nakon izrečenih citiranih stavova, pederi<br />
su izvršili pritisak na Zagre<strong>ba</strong>čki<br />
univerzitet koji je odmah suspendirao<br />
profesora Poljakovića. Pederska okupacija<br />
Hrvatske ulazi u duboku fazu!<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
10
Lukavac<br />
Iblisov rok bend Sihirator<br />
Ovih dana dobili smo pismo od jednog<br />
našeg čitaoca iz Lukavca a u kojem<br />
nas informira o održanom Prvom lukačkom<br />
metal festu. Na spomenutoj rok manifestaciji<br />
nastupile su grupe iz Lukavca,<br />
Beograda, Tuzle i Osijeka. Među nastupajućim<br />
grupama svirao je i sastav koji se zove<br />
Sihirator. Nakon detaljnijeg upoznavanja<br />
sa smećarskim opusom grupe Sihirator<br />
zaključili smo da u Bosni i Hercegovini<br />
nikada ništa nije egzistiralo ovako pogano<br />
i antiislamski orijentirano. Kao da je sam<br />
vođa šejtana Iblis, Allah ga prokleo, osnovao<br />
ovu grupu. Evo šta su o sebi napisali<br />
Iblisovi sljedbenici iz Sihiratora. “Sihirator<br />
je old skul thrash metal bend koji dolazi iz<br />
najoldskulnijeg gradića u BiH - Lukavca.<br />
Nastao je 15. rebiu-l-evvela 1430. HG.<br />
Postava danas izgleda ovako: Dinko ibn<br />
Ago – vokal, Nermin ibn Izet – gitara,<br />
Jasmin ibn Osman – <strong>ba</strong>ss, Mirsad ibn<br />
Jakub – bubnjevi. 1429. HG, Dinko zajedno<br />
sa Nerminom odlučuje da napravi<br />
brzi i agresivni thrash metal bend koji bi<br />
imao textove na domaćem jeziku čija bi<br />
tematika bila sarkastičan pristup današnjoj<br />
iskrivljenoj slici islama pa su tekstovi uglavnom<br />
popraćeni pričama u kojima su glavni<br />
Stranka demokratske akcije<br />
Veliki broj članova i simpatizera<br />
VStranke demokratske akcije doži-<br />
Vvio je razočarenje odlukom SDA da se<br />
odgodi kongres stranke za dvije godine.<br />
Sulejman Tihić i Bakir Izetbegović dogovorili<br />
su da podijele stranačke<br />
fotelje i, vjerovatno,<br />
druge privilegije koje<br />
idu uz dogovorene podijeljene<br />
funkcije. Time<br />
su ugašene sve nade u<br />
ozdravljenje i ojačavanje<br />
ove stranke. Razočaranost<br />
akteri hodže pedofili, lažne bule ili plejbek<br />
mujezini. Slučajnost ili ne, Sihiratorov prvi<br />
nastup se desio u 9. noći ramazana 1430.<br />
HG, tačno u vrijeme teravije, u Lukavcu<br />
naravno”. Sihiratori su u skladu sa značenjem<br />
riječi sarkazam (zlobna, ljuta, zajedljiva,<br />
oštra i gorka poruga) napisali gomilu,<br />
malo je reći, uvredljivih antiislamskih tekstova.<br />
Dovoljno je pogledati u naslove pjesama<br />
da se osjeti sva količina psovki ispjevanih<br />
o islamu i muslimanima: “Silovanje<br />
na minberu”, “Iblisova osveta”, “Snovi<br />
jednog nevjernika”, “Egzekucija hodže”,<br />
“Mošus Pejgamberov”. U ovim pjesmama<br />
Sihiratori psuju Boga (to im je refren<br />
u jednoj od pjesama), pjevaju o hodžama<br />
koji na minberu siluju bule i slične blasfemične<br />
bljuvotine. Zanimljivo je istaknuti i<br />
činjenicu da u najavi koncerata organizatori<br />
za Sihiratore o<strong>ba</strong>vezno navedu da su<br />
blasfemična rok grupa. Žalosno je što u<br />
našoj državi žive mladi ljudi koji u svojim<br />
prsima imaju toliko mržnje prema islamu.<br />
Još žalosnije od toga je što se tim bolesnicima<br />
dozvoljava da na ovakav način vrijeđaju<br />
vjerska osjećanja muslimana u BiH.<br />
Mladiće iz grupe Sihirator tre<strong>ba</strong> smjestiti u<br />
ludnicu ili u zatvor.<br />
Mehmedović: Tihić-Izetbegović se dogovorili, da li je SDA<br />
postala zatočenik njihovih odnosa?<br />
članova i simpatizera SDA zbog odgađanja<br />
kongresa stranke najbolje j je izrazio<br />
Šemsudin Mehmedović koji je na svom<br />
facebook profilu napisao sljedeći stav.<br />
“Tihić-Izetbegović se dogovorili...da li<br />
je SDA postala zatočenik<br />
njihovih odnosa i/ili su<br />
njihovi lični odnosi uzrokovali<br />
‘vanredno’ stanje u<br />
SDA.? Da li su se dogovorom<br />
namirili po narodnoj<br />
i VUCI SITI I OVCE NA<br />
BROJU, ostaje da se vidi”.<br />
Sarajevo<br />
Istraživanje Lagumdžijinog<br />
zločina nad alžirskom<br />
grupom<br />
Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu<br />
otvorilo je novu istragu protiv<br />
ministra vanjskih poslova Bosne i<br />
Hercegovine Zlatka Lagumdžije,<br />
koga sumnjiči za protivzakonito<br />
izručenje šest oso<strong>ba</strong> alžirskog<br />
i jemenskog porijekla američkim<br />
vlastima 2002. godine koji su potom<br />
pod sumnjom da su umiješani<br />
u terorizam godinama bili<br />
zatočeni u zatvoru Guantanamo<br />
na Kubi. Uz ministra vanjskih poslova,<br />
pod istragom je i Tomislav<br />
Limov, funkcioner Lagumdžijine<br />
Socijaldemokratske partije (SDP<br />
BiH) koji je 2001. godine bio zamjenik<br />
ministra unutrašnjih poslova<br />
Federacije BiH. Advokat Ragib<br />
Hodžić, pravni zastupnik Nađe<br />
Dizdarević, supruge jednog od deportiranih<br />
Alžiraca, potvrdio je<br />
kako je kantonalno tužilaštvo prihvatilo<br />
zahtjev za obnovom istrage<br />
koja je vođena i ranije, no nakon<br />
nekoliko godina je prekinuta.<br />
“Izgleda da će pravda ipak doći na<br />
svoje, no istina nakon deset godina<br />
zakašnjenja”, kazao je Hodžić.<br />
Cijeli svijet zna, ne samo Bosanci<br />
i Hercegovci, da su bh. vlasti sa<br />
Zlatkom Lagumdžijom na čelu pogazili<br />
sve zakone, kidnapirali pripadnike<br />
alžirske grupe i predali ih<br />
Amerikancima na milost i nemilost.<br />
Oslo<strong>ba</strong>đanje većine pripadnika alžirske<br />
grupe iz Guantanama potvrda<br />
je da su ti ljudi bili nevini i da<br />
je nad njima izvršeno nasilje svake<br />
vrste. Drago nam je što je ova istraga<br />
ponovo pokrenuta, međutim,<br />
bojimo se da će sve ostati na istrazi.<br />
Danas Bosnom vladaju Zlatko<br />
Lagumdžija i njegovi Amerikanci,<br />
ista postava koja je izvršila nasilje<br />
nad alžirskom skupinom prije jedanaest<br />
godina.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
11
SDA<br />
Sulejman Tihić je najveći<br />
majstor manipulativne<br />
politike, u toj disciplini u<br />
BiH mu nema ravnog<br />
Predsjedništvo Stranke demokratske<br />
akcije odlučilo je da stranačkom<br />
Glavnom odboru predloži da u subotu,<br />
19. januara, donese odluku o održavanju<br />
Konvencije SDA 9. februara u Sarajevu<br />
radi izbora stranačkog rukovodstva na<br />
mandat od dvije godine, najkasnije do<br />
26. maja 2015. godine. Predsjedništvo<br />
također predlaže da Glavni odbor utvrdi<br />
da kandidat za stranačkog predsjednika<br />
bude Sulejman Tihić, a za njegovog zamjenika<br />
Bakir Izetbegović, kao i da to<br />
bude jedinstvena lista. Tihić i Izetbegović<br />
su zaduženi da do subotnje sjednice<br />
Glavnog odbora utvrde listu kandidata<br />
za osam potpredsjednika stranke, i to<br />
svako od njih po četiri kandidata. Bakir<br />
Izetbegović je izjavio da je današnjim<br />
odlukama stranačkog predsjedništva postignut<br />
kompromis koji će stabilizirati<br />
stanje u stranci i Bosni i Hercegovini.<br />
Tako je završena višednevna halabuka<br />
oko toga hoće li biti kongresa ili ne. Od<br />
samog početka SDA je bila podijeljena<br />
po ovom pitanju. Na jednoj strani je<br />
stajao Sulejman Tihić, koji je bio protiv<br />
održavanja kongresa, a na drugoj Bakir<br />
Izetbegović sa svojim odlučnim pristalicama.<br />
Sve je izgledalo da Sulejman<br />
Tihić ovaj put mora popustiti Bakiru<br />
Izetbegoviću. Međutim, oni koji dobro<br />
poznaju Sulejmana Tihića znaju da je<br />
on majstor manipulativne politike, u<br />
toj disciplini u Bosni i Hercegovini mu<br />
nema ravnog. Odmah smo znali da će<br />
Sulejman Tihić uspjeti progurati svoj<br />
stav i sebi lahko obezbijediti produženje<br />
mandata za još dvije godine. Također,<br />
sigurni smo da će Tihić i 2015. godine,<br />
ako bude zdrav i ako se bude kandidirao<br />
za mjesto predsjednika SDA, glatko pobijediti<br />
sve konkurente.<br />
Zenica<br />
Dr. Smajil Durmišević osvojio<br />
je drugu nagradu na haiku<br />
takmičenju u Japanu<br />
Na jednom od tri najveća tradicionalna<br />
haiku takmičenja u<br />
Japanu, ugledni Zeničanin dr. Smajil<br />
Durmišević osvojio je drugu nagradu<br />
i u tom rangu prvu poziciju, javio<br />
je dopisnik Agencije ONASA.<br />
Durmišević je jedini nagrađeni haiku<br />
pjesnik na ovom takmičenju u historiji<br />
Bosne i Hercegovine. Sudije u<br />
žiriju ovog takmičenja bili su ugledni<br />
univerzitetski profesori svjetske<br />
komparativne književnosti. Na haiku<br />
takmičenju u Japanu dodijeljena je<br />
jedna prva nagrada francuskoj haiku<br />
pjesnikinji Helene Duc. Dodijeljeno<br />
je 12 drugih nagrada, u kojoj kategoriji<br />
je Smajil Durmišević osvojio prvu<br />
poziciju, te 54 počasna priznanja,<br />
među kojima i dva za hrvatske haiku<br />
pjesnikinje.<br />
Dan genocida nad Bošnjacima obilježen u Gračanici i Gradačcu<br />
Ukidamo Republiku Srpsku!<br />
Uprepunim dvoranama gračaničke<br />
Dershane (u 16:30) i gradačačkog<br />
Sajma (19:00) održana su predavanja<br />
mr. Fatmira Alispahića na temu<br />
“Kako je pripreman genocid nad<br />
Bošnjacima”, a u povodu 9. januara<br />
Dana genocida nad Bošnjacima, koji<br />
su i ove, kao i prošle godine, organizirali<br />
Omladinski krug MIZ Gračanica i<br />
Omladinski kulturni centar Gradačac.<br />
Fatmir Alispahić je govorio o kontinuitetu<br />
velikosrpskog genocida nad<br />
Bošnjacima koji je programski tekstualiziram<br />
kroz hiljade dokumenata,<br />
knjiga i časopisa iza kojih bezmalo<br />
200 godina stoje najvažnije srpske institucije,<br />
tako da se ne može govoriti<br />
samo o individualnoj odgovornosti<br />
Sr<strong>ba</strong> za genocid nad Bošnjacima, budući<br />
da je političko, vjersko i kulturalno<br />
srpstvo programski usmjereno<br />
ka ubijanju, raseljavanju i pljačkanju<br />
Bosne i Bošnjaka.<br />
- Dokaz za to je postojanje Republike<br />
Srpske, kojom se Srbi ponose, što<br />
je isto kao kad bi se danas Nijemci<br />
ponosili Trećim rajhom i holokaustom.<br />
Treći rajh je sinonim za<br />
Aušvic, kao što je Republika Srpska<br />
sinonim za Srebrenicu i sve druge<br />
Srebrenice nad Bošnjacima. To<br />
što ova fašistička nakaza još postoji<br />
zlodjelo je međunarodne zajednice<br />
koja ima duple aršine za<br />
muslimane, i koja je pod ucjenom<br />
i prisilom u Dejtonu natjerala bosansko<br />
rukovodstvo da stavi potpis<br />
na genocidnu tvorevinu. Vrijeme je<br />
da se nepravde ispravljaju, da se ukidaju<br />
entiteti, i to na osnovu haških<br />
presuda za genocid i hiljade dokumenata<br />
koji dokazuju historijsku i aktivnu<br />
genocidnost Republike Srpske.<br />
Obilježavanjem Dana genocida nad<br />
Bošnjacima mi objavljujemo borbu<br />
za ukidanje Republike Srpske! Istina<br />
je naše najjače oružje, a to oružje,<br />
te nemilosrdne činjenice, upravo će<br />
putem međunarodnog prava srušiti<br />
Republiku Srpsku koju su zločinom<br />
genocida gradili osuđeni ratni zločinci<br />
– rekao je Fatmir Alispahić.<br />
Alispahić je najavio izgradnju široke<br />
antifašističke i antisegregacijske mreže<br />
koja će se narednih godina demokratskim<br />
sredstvima boriti i izboriti za<br />
ukidanje Republike Srpske, a u ime<br />
političkog i društvenog poretka koji<br />
će svima garantirati jednaka prava i<br />
slobode na kompletnom teritoriju države<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
12
U povodu 9. januara – Dana genocida nad Bošnjacima<br />
Pokreće se Virtuelni muzej genocida<br />
Upovodu obilježavanja 9. januara<br />
1992., koji se na polovini bosanskohercegovačke<br />
teritorije još uvijek<br />
slavi kao “Dan Republike Srpske”,<br />
antifašistička kultura postaje bogatija<br />
za još jednu instituciju koja će čuvati<br />
sjećanje na srpsko-hrvatske zločince i<br />
bošnjačke žrtve, a riječ je o Virtuelnom<br />
muzeju genocida nad Bošnjacima.<br />
Pokretači projekta su doc. dr. Selma<br />
Rizvić i mr. sc. Fatmir Alispahić, koji<br />
promocijom Virtuelnog muzeja daju<br />
svoj doprinos ustanovljavanju 9. januara<br />
kao Dana genocida nad Bošnjacima.<br />
Tim povodom je napravljen i na you<br />
tube postavljen trailer za VMGB, koji<br />
predstavlja etape u kontinuitetu genocida<br />
nad Bošnjacima. (http://youtu.<br />
be/6bw9RkzZ97M)<br />
O ustanovljavanju Muzeja genocida<br />
nad Bošnjacima doc. dr. Selma Rizvić<br />
kaže: “Virtualni muzej genocida nad<br />
Bošnjacima ima za cilj da kroz online<br />
multimedijalnu prezentaciju predstavi<br />
korisnicima Interneta dokumente o<br />
kontinuitetu genocida nad Bošnjacima.<br />
Muzej će se sastojati od centralnog i deset<br />
posebnih virtuelnih okruženja<br />
u kojima bi se dokumenti,<br />
svjedočenja i zapisi o genocidu<br />
predstavili putem interaktivnih<br />
digitalnih priča. Na ovaj<br />
način se mogu uvezati i efikasno<br />
prezentirati različiti oblici<br />
dokumenata: tekst, slike, zvuk,<br />
film, 3D objekat. Online prezentacija<br />
se može prilagoditi i<br />
on-site prezentaciji u fizičkom<br />
prostoru u kojoj bi se digitalni<br />
sadržaj prikazao na touch<br />
screen interaktivnom displeju.<br />
Ovim trailerom otvaramo vrata institucije<br />
Virtuelnog muzeja genocida nad<br />
Bošnjacima, koji će svoje posjetioce<br />
upoznati sa historijskim činjenicama o<br />
kojima se ne uči u školama i koje su<br />
decenijama bile sakrivene od javnosti”.<br />
Koautor projekta mr. sc. Fatmir<br />
Alispahić kaže da je za dan pokretanja<br />
VMGB odabran 9. januar, jer je tog<br />
datuma 1992. osnovana paradržavna<br />
i genocidna tvorevina Republika<br />
Srpska, koja je ideološki i institucionalno<br />
glavni krivac za najveće stradanje<br />
Bošnjaka u povijesti, koje traje i<br />
danas. On kaže kako je potpuno jasno<br />
da porobljena i korumpirana bošnjačka<br />
politika ne smije graditi Muzej genocida,<br />
jer bi institucija bošnjačke žrtve<br />
podrazumijevala određene promjene<br />
dejtonskog poretka, kao što je ukidanje<br />
entiteta koji su rezultat politike genocida.<br />
Postojanje Republike Srpske, po<br />
Alispahiću, ravno je mogućnosti da se<br />
u Njemačkoj zadržao Treći rajh kojega,<br />
uprkos holokaustu nad Jevrejima,<br />
zapadne vlade uvažavaju kao legalnog<br />
sagovornika.<br />
Foto polumjeseca<br />
Večer Kur’ana Kakanj 31.12.2012.: Kakanjci su Novu godinu<br />
dočekali učenjem Kurana<br />
Mostar<br />
Miniranje spomenika<br />
Armije R BiH u Mostaru<br />
znak početka “hrvatskog<br />
proljeća” za treći entitet<br />
Miniranje<br />
spomen-obilježja<br />
poginulim pripadnicima<br />
Armije Republike Bosne i<br />
Hercegovine ispred Gradske vijećnice<br />
u Mostaru te nasilničko<br />
preglasavanje bošnjačkih ministara<br />
u Vijeću ministara Bosne<br />
i Hercegovine i donošenje odluke<br />
da se osnuje tv kanal na hrvatskom<br />
jeziku na Javnom RTV<br />
sistemu BiH obilježili su prvu<br />
polovicu ovog mjeseca. Iako ove<br />
događaje još niko nije doveo u<br />
vezu, mi smo uvjereni da je sa<br />
novom 2013. godinom počelo<br />
“hrvatsko proljeće” u Bosni i<br />
Hercegovini. Hrvatski političari<br />
i njihovi teroristi, koji za sada<br />
samo ruše spomenike, spremno<br />
su ušli u novu godinu. Hrvatski<br />
nacionalisti su ubijeđeni da je<br />
došlo krajnje vrijeme da se svim<br />
sredstvima krene u brobu za hrvatski<br />
dio Bosne i Hercegovine.<br />
“Noćas su naši članovi Hrvati<br />
izveli novu akciju, uklonjen je<br />
spomenik naših neprijatelja iz<br />
Republike Herceg-Bosne. Tri<strong>ba</strong>ju<br />
muslimani skontati da nemaju<br />
ništa za tražiti u našoj Republici<br />
Herceg-Bosni. Mi se borimo za<br />
našu slobodu i nikada nećemo<br />
biti dio države BiH u kojoj dominira<br />
islam”, kažu teroristi koji<br />
su srušili spomenik poginulim<br />
pripadnicima Armije Republike<br />
Bosne i Hercegovine ispred<br />
Gradske vijećnice u Mostaru,<br />
a koje je objavljeno na facebook<br />
profilu “Kako još više razbiti<br />
Bosnu”.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
13
Aktuelno<br />
Tre<strong>ba</strong> li nam Svjetski bošnjački kongres<br />
Allah neće promijeniti stanje<br />
jednog naroda sve dok se sam narod ne promijeni!<br />
Mi Bošnjaci tre<strong>ba</strong>mo ustrajati<br />
u osnivanju novih, jakih<br />
i uspješnih organizacija i<br />
udruženja kao što je inicijativa<br />
“Glasaću za Srebrenicu“ . Svaka<br />
pozitivna promjena zaslužuje<br />
podršku svih nas. Dr. Mustafa<br />
Cerić, predsjednik Svjetskog<br />
bošnjačkog kongresa na<br />
osnivanju je izrekao brojna<br />
obećanja i zakleo se da će<br />
SBK učiniti velike stvari na<br />
poboljšanju položaja Bošnjaka<br />
i Bosne i Hercegovine. Nadamo<br />
se da će se obećanja dr. Mustafe<br />
Cerića ispuniti i da će se SBK<br />
dokazati kao inicijativa “Glasaću<br />
za Srebrenicu“ , odnosno<br />
da se neće svrstati u red<br />
brojnih postojećih beskorisnih<br />
bošnjačkih organizacija i<br />
udruženja<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Svjetski bošnjački kongres<br />
( SBK) još nije napunio ni<br />
mjesec dana postojanja a već<br />
je počeo nizati uspjehe na terenu.<br />
Prvi, važan uspjeh Svjetskog bošnjačkog<br />
kongresa izražen je kroz privlačenje<br />
ogromne medijske pažnje. Za taj<br />
prvi značajni uspjeh SBK-a posebno<br />
su zaslužni bošnjački besposličari i<br />
izdajice uhljebljeni u bošnjačkim političkim,<br />
kulturnim i intelektualnim<br />
institucijama. Prestrašeni glamuroznom<br />
pojavom Svjetskog bošnjačkog<br />
kongresa, zabrinuti da će SBK svojim<br />
radom otkriti njihov nerad i izdaje,<br />
spomenuti besposličari i izdajice<br />
našeg naroda ovih dana napadaju<br />
SBK iz svih raspoloživih sredstava.<br />
Hadžem, Enver, Šaćir, Senadin,<br />
Esad i drugi bojovnici beskorisnih<br />
bošnjačkih političkih, kulturnih i<br />
intelektualnih institucija optužili su<br />
Svjetski bošnjački kongres za rušenje<br />
Bosne i Hercegovine, za nanošenje<br />
nesagledivih posljedica bošnjačkom<br />
narodu i slično. Ovakve žestoke reakcije<br />
i optužbe još nisu zabilježene<br />
ni u jednom slučaju osnivanja neke<br />
nevladine organizacije. Svjetski bošnjački<br />
kongres je nevladina organizacija.<br />
Osim toga, ova organizacija<br />
još nije imala nijednu konkretnu<br />
aktivnost, kako je onda moguće i<br />
na osnovu čega se može tvrditi da<br />
je SBK opasan za opstanak Bosne i<br />
Hercegovine?<br />
Brojni i beskorisni<br />
Opisana žestoka reakcija na osnivanje<br />
SBK-a nameće jedno važno<br />
pitanje. Tre<strong>ba</strong>ju li nama Bošnjacima<br />
nove nacionalne, političke, kulturne<br />
i intelektualne organizacije i jesu li<br />
postojeće, davno osnovane organizacije<br />
i udruženja dovoljno kvalitetni i<br />
korisni u postizanju zaštite interesa<br />
Bošnjaka. Ovo pitanje traži odgovor<br />
jer su napadači na SBK proteklih<br />
dana horski isticali da Bošnjaci imaju<br />
dovoljno političkih i nepolitičkih<br />
organizacija i institucija da zadovolje<br />
sve svoje interese i da je osnivanje<br />
nove nacionalne organizacije bilo<br />
potpuno nepotrebno i kontraproduktivno.<br />
Slažemo se da Bošnjaci imaju<br />
dosta organizacija i udruženja svake<br />
vrste. Međutim, svi znamo da su postojeće<br />
bošnjačke nacionalne, političke,<br />
kulturne i intelektualne organizacije<br />
i udruženja apsolutno zakazale<br />
na polju zaštite i promocije interesa<br />
Bošnjaka.<br />
Kada su u pitanju organizacije i<br />
udruženja koja su osnovana isključivo<br />
radi zaštite nacionalnih interesa Bošnjaka,<br />
kao što je Kongres Bošnjaka<br />
svijeta, slobodno možemo reći da naš<br />
narod od njih nema nikakve koristi.<br />
Nije zabilježena nijedna značajnija<br />
inicijativa na polju zaštite i promocije<br />
bošnjačkih nacionalnih interesa.<br />
Zbog toga je u ovoj oblasti svaki pomak<br />
itekako poželjan.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
14<br />
Za razliku od bošnjačkih nacionalnih<br />
organizacija i udruženja u politici<br />
je stanje još gore. Bošnjačka politika je<br />
odgovorna za sve štete i slabosti koje<br />
je naš narod pretrpio i trpi od završetka<br />
agresije na Bosnu i Hercegovinu<br />
do danas. Narod je odbranio Bosnu i<br />
Hercegovinu, spriječeno je njeno uništenje.<br />
Nažalost, bošnjačka politika je<br />
nakon rata svojim izdajničkim, koruptivnim<br />
i nesposobnim djelovanjem<br />
uništila skoro sve odbranjeno i dovela<br />
Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake<br />
u veoma težak položaj. Iskustvo nas<br />
uči da se Bošnjaci, <strong>ba</strong>rem za sada, ne<br />
mogu nadati nikakvom hajru kada je<br />
u pitanju bošnjačka politika. Ovakvo<br />
porazno stanje bošnjačke politike jedan<br />
je od glavnih razloga za osnivanje<br />
Svjetskog bošnjačkog kongresa.<br />
Bošnjačka kulturna i intelektualna<br />
scena jednako je porazna kao i politička.<br />
Zasluga za takvo jadno stanje<br />
pripada bošnjakim intelektualcima.<br />
Bošnjački intelektualci, osim malobrojnih<br />
časnih pojedinaca, spremni<br />
su prodati svoju dušu za sitne honorare<br />
i beznačajne društvene privilegije.<br />
Jedan od takvih negativaca je i<br />
Hadžem Hajdarević koji posljednjih<br />
dana ne štedi glas šireći laži o Svjetskom<br />
bošnjačkom kongresu. Hajdarević<br />
je završio Gazi Husrev-begovu<br />
medresu, nekada je bio jedan od<br />
ideoloških perjanica SDA u vrijeme<br />
Alije Izetbegovića. Kada je presahla<br />
SDA česma Hajdarević se preobratio<br />
u Lagumdžijinog komunistu i<br />
postao član SDP-a. Za tu lojalnost<br />
Zlatko Lagumdžija mu je otvorio<br />
sehare brojnih fondacija iz kojih dobiva<br />
skromne honorare. Zauzvrat,<br />
Hadžem Hajdarević mora biti grlat i<br />
dizati galamu na svaki projekat koji<br />
ima za posljedicu napredak bošnjačkog<br />
naroda. Hadžem Hajdarević je<br />
član Izvršnog odbora Bošnjačke zajednice<br />
kulture “Preporod”. “Preporod”<br />
ima sve uvjete da bude vodeća<br />
institucija zaštite interesa bošnjačkog<br />
naroda, naročito zaštite svih aspekata<br />
bošnjačkog identiteta.
Umjesto toga, “Preporod” je postao<br />
filijala za zadovoljavanje ličnih<br />
interesa Bošnjaka koji vole da im se<br />
tepa da su intelektualci, kao što je<br />
Hadžem Hajdarević. Član Izvršnog<br />
odbora “Preporoda” je i Asim Mujkić,<br />
profesor Fakulteta političkih<br />
nauka u Sarajevu. Na njegovom primjeru<br />
se može vidjeti koliko je “Preporod”<br />
onesposobljen i beskoristan u<br />
realizaciji svoje osnovne zadaće, zaštite<br />
identiteta bošnjačke zajednice.<br />
Naime, u vrijeme kada svjesni<br />
pojedinci među nama<br />
Bošnjacima čine veliki napor<br />
da spriječe zbunjivanje<br />
Bošnjaka da se pogrešno<br />
izjašnjavaju na predstojećem<br />
popisu stanovništva,<br />
profesor Mujkić javno propagira<br />
stav da bi bilo dobro<br />
da se građani Bosne i Hercegovine,<br />
posebno Bošnjaci,<br />
izjasne kao “Ostali”, jer<br />
bi se na taj način, navodno,<br />
stekla dovoljna masa za pokretanje<br />
reformi u našoj<br />
zemlji. Osim ove pogubne<br />
uloge “Preporodovca” Asima<br />
Mujkića, on je poznat<br />
i po svom grlatom zastupanju<br />
i nametanju ateizma,<br />
kao i javnom suprotstavljanju<br />
aktivne uloge islama u<br />
bh. društvu. Ima “Preporod”<br />
još sličnih intelektualaca.<br />
Zato nas i ne čudi što<br />
je ova organizacija beskorisna,<br />
odnosno jasno nam je<br />
zašto ne odgovara “Preporodovcima”<br />
što je osnovan<br />
Svjetski bošnjački kongres.<br />
Ako SBK bude ispunio makar<br />
pola svojih obećanja svi<br />
će vidjeti u šta se pretvorio<br />
“Preporod”.<br />
Osim “Preporoda”, Bošnjaci<br />
imaju još kulturnih<br />
intelektualnih institucija.<br />
Jedna takva je Vijeće kongresa<br />
bošnjačkih intelektualaca.<br />
Ovo udruženje<br />
bošnjačkih intelektualaca<br />
tre<strong>ba</strong>lo bi imati društvenu<br />
ulogu kao što je Krug intelektualaca<br />
99. Za razliku od Vijeća kongresa<br />
bošnjačkih intelektualaca, Krug 99<br />
skoro svake sedmice ima javne rasprave<br />
i aktivno učestvuje u kreiranju<br />
bh. društva. Njihov glas se itekako<br />
čuje i poštuje u našoj javnosti. Nakon<br />
osnivanja Svjetskog bošnjačkog<br />
kongresa, Krug 99 odmah je krenuo<br />
u akciju, odmah su pozvali Hadžema<br />
Hajdarevića i Senadina Lavića, predsjednika<br />
“Preporoda” da pljuju po<br />
SBK-u. Vijeće kongresa bošnjačkih<br />
intelektualaca je ostalo pasivno.<br />
Primjer<br />
nalazimo u<br />
organiziranju<br />
nevladine<br />
organizacije,<br />
inicijative<br />
“Glasaću za<br />
Srebrenicu”.<br />
Ovo udruženje<br />
osnovali su<br />
srebrenički<br />
Bošnjaci s<br />
jasnim ciljem<br />
da Bošnjaci<br />
ne izgube<br />
Srebrenicu<br />
na lokalnim<br />
izborima.<br />
Da su čekali<br />
“Preporod” –<br />
Hajdarevića,<br />
Lavića,<br />
Mujkića,<br />
Filandru<br />
i druge<br />
intelektualne<br />
veličine ovog<br />
udruženja<br />
sigurno bi<br />
izgubili izbore<br />
i Srebrenicom<br />
bi zavladali oni<br />
koji su počinili<br />
genocid nad<br />
srebreničkim<br />
Bošnjacima.<br />
Nove snage<br />
Nažalost, nisu samo<br />
“Preporod” i Vijeće kongresa<br />
bošnjačkih intelektualaca<br />
beskorisni u svom<br />
postojanju i djelovanju.<br />
Ima takvih primjera u<br />
Bošnjaka još dosta.<br />
Takvo stanje upućuje<br />
nas na jasan zaključak, odnosno<br />
daje precizan odgovor<br />
na postavljeno pitanje s<br />
početka ovog teksta - Tre<strong>ba</strong>ju<br />
li nama Bošnjacima<br />
nove nacionalne, političke,<br />
kulturne i intelektualne<br />
organizacije i jesu li postojeće,<br />
davno osnovane<br />
organizacije i udruženja<br />
dovoljno kvalitetni i korisni<br />
u postizanju zaštite interesa<br />
Bošnjaka?<br />
Naravno da nam tre<strong>ba</strong>ju. Evo jednog<br />
pozitivnog primjera za potvrđivanje<br />
navedenog odgovora. Primjer<br />
nalazimo u organiziranju nevladine<br />
organizacije, inicijative “Glasaću za<br />
Srebrenicu”. Ovo udruženje osnovali<br />
su srebrenički Bošnjaci s jasnim<br />
ciljem da Bošnjaci ne izgube Srebrenicu<br />
na lokalnim izborima. Da su<br />
čekali “Preporod” – Hajdarevića,<br />
Lavića, Mujkića, Filandru i druge<br />
“intelektualne veličine” ovog udruženja<br />
sigurno bi izgubili izbore i<br />
Srebrenicom bi zavladali oni koji su<br />
počinili genocid nad srebreničkim<br />
Bošnjacima. Također, da su iz inicijative<br />
“Glasaću za Srebrenicu” čekali<br />
da bošnjački političari nešto naprave<br />
rezultat bi bio jednako pogu<strong>ba</strong>n kao<br />
i uslučaju kulturno-intelektualnih<br />
institucija “Preporoda” i Vijeća kongresa<br />
bošnjačkih intelektualaca.<br />
Mi Bošnjaci tre<strong>ba</strong>mo ustrajati u<br />
osnivanju novih, jakih i uspješnih<br />
organizacija i udruženja kao što je<br />
inicijativa “Glasaću za Srebrenicu”.<br />
Svaka pozitivna promjena zaslužuje<br />
podršku svih nas. Dr. Mustafa Cerić,<br />
predsjednik Svjetskog bošnjačkog<br />
kongresa na osnivanju je izrekao<br />
brojna obećanja i zakleo se da će SBK<br />
učiniti velike stvari na poboljšanju<br />
položaja Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.<br />
Nadamo se da će se obećanja<br />
dr. Mustafe Cerića ispuniti i da će<br />
se SBK dokzati kao inicijativa “Glasaću<br />
za Srebrenicu”, odnosno da se<br />
neće svrstati u red brojnih postojećih<br />
beskorisnih bošnjačkih organizacija<br />
i udruženja. Dr. Cerić i kolege mu<br />
iz SBK moraju shvatiti koliki emanet<br />
su ponijeli. Ako ne ispuni svoja<br />
obećanja SBK će otvoriti put da se<br />
laži Hajdarevića, Kazaza i ostalih<br />
prikažu kao istina. Još dublje ćemo<br />
potonuti u bezdan njihovih laži i obmana.<br />
Allah neće promijeniti stanje<br />
jednog naroda sve dok se sam narod ne<br />
promijeni!<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
15
Kolumna<br />
Bor<strong>ba</strong> za opstanak<br />
Parmak mira i tolerancije<br />
Svaka šutnja o nastavku<br />
genocida nad Bošnjacima i svako<br />
samookrivljavanje za sve što nam<br />
se događa, nije ništa drugo do<br />
glupost i kukavičluk, bez obzira<br />
što se srpstvo i hrvatstvo upinje<br />
da nam taj bošnjački jadluk, tu<br />
samomržnju, prikaže kao vrline<br />
mira i tolerancije<br />
Piše: Fatmir Alispahić<br />
On je čovjek mira i tolerancije.<br />
Ko? Svaki Bošnjak<br />
koji je po mjeri velikosr<strong>ba</strong><br />
i velikohrvata. A šta znači biti tolerantan<br />
po njihovoj mjeri? Na primjer,<br />
znači optužiti Bošnjake da će<br />
biti krivi za nestanak BiH. Ili, znači<br />
prešutjeti 9. januar – Dan genocida<br />
nad Bošnjacima. Ko je sve prešutio<br />
ovaj Dan, a morao je u okviru svoje<br />
institucije, a i lično, oglasiti se i biti<br />
uz Bošnjake koji obilježavaju Dan<br />
genocida? Pa, nema ko nije! Tačnije<br />
kazano, nema ni jednog bošnjačkog<br />
čelnika, iz politike, vjere i nevladinog<br />
sektora da je pristao uz obilježavanje<br />
Dana genocida nad Bošnjacima. Svi<br />
stranački lideri, novi reis Kavazović<br />
i stari reis Cerić kao lider Svjetskog<br />
bošnjačkog kongresa, čelnici BZK<br />
“Preporod”, VKBI, svi dekani, sve<br />
muftije, vlasnik licence Smail Čekić,<br />
itd, itd., svi oni su izignorirali javne<br />
pozive da se obilježi Dan genocida<br />
nad Bošnjacima. Čak je i službena<br />
stranica Islamske zajednice <strong>www</strong>.<br />
rijaset.<strong>ba</strong>, koja je dosad pratila “vanvjerske”<br />
aktivnosti od interesa za<br />
Bošnjake, apsolutno prešutjela ovaj<br />
događaj. Utom je stigla opomena na<br />
račun novog reisu-l-uleme Kavazovića<br />
od strane islamofobičnog portala radiosarajevo.<strong>ba</strong><br />
i jednog od istaknutijih<br />
pljuvača po islamu Emira Imamovića<br />
koji je pohvalio “čišćenje stranice Rijaseta”<br />
kao “crtanje granica slobode<br />
i dobrote”. Teško nama ako mu se<br />
u tim pohvalama uskoro pridruže<br />
Enver Kazaz, Hadžem Hajdarević,<br />
Boris Dežulović! Nije sporna ambicija<br />
velikosrpskih i velikohrvatskih<br />
plaćenika da u bošnjačkim prvacima<br />
ugledaju “čovjeka mira i tolerancije”,<br />
već je problematična ambicija mnogih<br />
naših čelnika da ugađaju tim ublehama.<br />
Jer, svaki je istinski Bošnjak<br />
“čovjek mira i tolerancije”, zato što su<br />
mir i tolerancija bošnjački nacionalni<br />
program, uvjet za postojanje Bosne i<br />
Hercegovine, kao prostora bez kojega<br />
ne može opstati bošnjačko<br />
tijelo i bošnjački duh.<br />
Reformatori za o<strong>ba</strong>talit<br />
Ovaj “čovjek mira i tolerancije”<br />
visi nad svima<br />
nama, kao uvjet, opomena,<br />
bič, kandžija. S jedne strane<br />
mi smo svjesni da je tolerancija<br />
uvjet za opstanak<br />
naše zemlje, da smo mi najodgovorniji<br />
da <strong>ba</strong>štinimo<br />
bosansku ideju zajedništva,<br />
koliko god tu ideju, sa svojim<br />
sarajevskim slugama,<br />
podrivalo političko srpstvo<br />
i hrvatstvo, a s druge strane,<br />
od tog srpstva i hrvatstva<br />
stalno bivamo klevetani za<br />
ekstremizam. U apsurdnom<br />
nastojanju da se srpstvo<br />
i hrvatstvo razuvjeri,<br />
da mi nismo ekstremisti,<br />
već smo stvarno tolerantni,<br />
u nas se evo već stotinu i<br />
kusur godina pojavljuju<br />
ljudi koji su voljni izigravati<br />
klovnove, puzati, gmizati,<br />
valjati se po podu, ne bi li ih<br />
srpstvo i hrvatstvo potapšalo po glavi<br />
kao ljude od dijaloga. ...Kao da srpstvo<br />
i hrvatstvo ne zna da su Bošnjaci,<br />
svakako, narod od mira i dijaloga, jer<br />
drugog izbora nemaju. A Srbi i Hrvati<br />
izbora imaju, i stalnom destrukcijom<br />
svjedoče da mogu i hoće bez Bosne<br />
i Hercegovine. U tome ih sprječava<br />
jedino međunarodno pravo zbog kojeg<br />
ne mogu oteti zamišljeni dio bosanske<br />
zemlje i otići ka tzv. maticama.<br />
Ova dramaturgija gdje oni nas<br />
optužuju za ono što su oni, a gdje se<br />
mi branimo od tih apsurdnih optužbi,<br />
a svi znamo istinu, samo na prvi pogled<br />
djeluje bezopasno i nedjelatno.<br />
Instaliranje “čovjeka mira i tolerancije”<br />
u Bošnjaka, od najma njeg šefa<br />
pa do najviših političkih i akademskih<br />
pozicija, ključ je operacije za<br />
Važno je i da<br />
razumijemo<br />
kako je floksula<br />
o “čovjeku mira<br />
i tolerancije”<br />
udica na koju<br />
se pecaju<br />
iskompleksirani<br />
Bošnjaci, koje<br />
po svojoj mjeri<br />
odabiraju i<br />
za naše vođe<br />
postavljaju<br />
velikosrpski i<br />
velikohrvatski<br />
o<strong>ba</strong>vještajci.<br />
o<strong>ba</strong>lješćivanje Bošnjaka. Kriteriji za<br />
bošnjačke kadrove apsolutno su u rukama<br />
srpstva i hrvatstva, koji putem<br />
mreže političkog, društvenog i medijskoj<br />
utjecaja određuju koji je Bošnjak<br />
“čovjek mira i tolerancije”. U tome im<br />
najveću podršku pruža ogroman broj<br />
iskompleksiranih Bošnjaka,<br />
koji su <strong>ba</strong>š takvi odgojeni<br />
kako bi srpstvu i hrvatstvu<br />
služili negiranjem sebe i<br />
svoga. To su oni hašišari što<br />
sad hoće da se izjasne kao<br />
Bosanci, ne bi li bilo više<br />
Sr<strong>ba</strong>, a manje Bošnjaka.<br />
Taj složeni aparat smontiran<br />
od srpstva, hrvatstva i<br />
bošnjačkih kompleksa, apsolutni<br />
je vladar bosanske,<br />
nekada komunističke, a<br />
sada dejtonske zbilje, odakle<br />
se emitiraju kriteriji<br />
za traženog Bošnjaka. I<br />
nema tu ničega čudnog.<br />
Sve je logično i razumljivo.<br />
Jedino su donekle<br />
nejasni ti bošnjački čelnici<br />
koji polete da udovoljavaju<br />
ovoj prozirnoj predstavi u<br />
čijoj je osnovi bošnjačko<br />
samoponiženje. ...Idemo<br />
sada na konkretne primjere.<br />
Kao pouzdan urnek<br />
za razumijevanje ove pojave,<br />
ali i počinjene štete,<br />
može poslužiti ambicija<br />
predsjednika SDA Sulejmana<br />
Tihića da svoj politički identitet<br />
gradi na negiranju političkog<br />
naslijeđa Alije Izetbegovića, tako što<br />
će izigravati “čovjeka mira i tolerancije”.<br />
On, kojega je Alija postavio<br />
da svojom bezličnošću bude garancija<br />
kolektivne snage SDA, drznuo<br />
se u ambiciji da izigrava Aliju. Čak<br />
je 2005. izjavio da je on sada lider u<br />
Bošnjaka. A izjavio je i da raščišćava<br />
sa “radikalnom strujom”, čime je<br />
svog prethodnika optužio za radikalizam.<br />
U osnovi svega je bila ambicija<br />
da se srpstvu i hrvatstvu ukaže kao<br />
“čovjek mira i tolerancije”, a kako<br />
bi to uopće učinio ako neće nasjesti<br />
na izmišljotinu o nekakvoj netoleranciji<br />
i radikalizmu prije njega?!<br />
On je taj veliki reformator koji će<br />
za srpsko i hrvatsko zadovoljstvo<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
16
da dovede u red SDA, u koju će se,<br />
kako je govorio, sad moći i sa flašom<br />
piva. To je tolerancija!? Narednih<br />
godina će se redati razna Tihićeva<br />
samoponiženja, sve u nastojanju da<br />
bude drukčiji od Alije, koji, eto, nije<br />
valjao, nije znao, previše je petljao<br />
oko islama, namjesto da bude miran<br />
i tolerantan. A Alija Izetbegović je<br />
mogao biti sve, samo ne ekstreman<br />
i radikalan! Možda je bio neodlučan,<br />
naivan, popustljiv, ali je bio uzor<br />
tolerancije. I iz ovoga je jasno kako<br />
je Tihićev koncept reforme SDA<br />
mogao biti realiziran samo za račun<br />
političkog srpstva i hrvatstva, a usljed<br />
te ambicije jednog malog čovjeka<br />
da negacijom vrijednosti nadraste<br />
svoje ga<strong>ba</strong>rite. Nije to pošlo za rukom<br />
ni Bakiru Izetbegoviću, koji se<br />
na početku mandata počeo nešto izvinjavati<br />
Srbima i pojavljivati na Dodikovim<br />
prired<strong>ba</strong>ma. U konačnici,<br />
vremenom, počne se topiti institucija<br />
koju vode takvi povijesni utopljenici<br />
i epizodisti. SDA već godinama nije<br />
onaj autoritet koji je bila za Alijinog<br />
vakta. Svi znamo i da skok na lokalnim<br />
izborima nije rezultat kvaliteta<br />
SDA, već dobre negativne propagande<br />
kojom su Dnevni avaz i Fah-<br />
drudin Radončić prestrašili Bošnjake<br />
i ponovo ih okupili makar oko te<br />
am<strong>ba</strong>laže SDA. Jer unutar SDA<br />
odavno već nema SDA.<br />
Sličan proces mogao bi zahvatiti Islamsku<br />
zajednicu ako se obistine crne<br />
slutnje da novi reisu-l-ulema Husein<br />
ef. Kavazović neće brinuti o narodu,<br />
već samo o vjeri. A vjera u<br />
naroda ne može opstati ako<br />
ne opstane narod, a narod<br />
ne može opstati bez aktivnog<br />
miješanja duhovnih<br />
vođa u sve narodne probleme.<br />
Jedan od njih je odnos<br />
prema genocidu, recimo.<br />
Napose, u ime kojeg<br />
stida ili obzira se ma koji<br />
Bošnjak tre<strong>ba</strong> odreći brige<br />
o sebi? ...Da bi mu nekakav<br />
Srbin ili Hrvat aplaudirao?<br />
Zašto u Sr<strong>ba</strong> i Hrvata<br />
popovi popuju o svemu, a<br />
svi ih slušaju i uvažavaju,<br />
dok se samo u Bošnjaka to<br />
zove “miješanjem vjere u politiku”? E,<br />
da ne bi bilo “miješanja”, da bi Srbi i<br />
Hrvati smjeli što mi ne smijemo, tre<strong>ba</strong><br />
li da nam se dogodi još jedna “reforma”,<br />
u kojoj će još jedan “čovjek mira<br />
i tolerancije” da o<strong>ba</strong>tali i na formu<br />
svede još jedan bošnjački svjetionik?<br />
Mi o tome ne odlučujemo. Mi samo<br />
strahujemo, i Boga molimo da nas ne<br />
pobijedi glupost.<br />
Uvjet bez kojeg se ne može<br />
Trenutno se grupišu srpskohrvatske<br />
snage u Bošnjaka koje<br />
su protiv bošnjačkog uzdizanja i<br />
umrežavanja. Okidač za mobilizaciju<br />
bilo je osnivanje Svjetskog<br />
bošnjačkog kongresa. Nikada ovaj<br />
Kongres ne bi bio osnovan da je<br />
Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”<br />
radila svoj posao, namjesto<br />
Ako se sada<br />
otvore novi<br />
montirani<br />
procesi, a<br />
bošnjačka<br />
struktura bude<br />
oslonjena<br />
na samoprogoniteljsku<br />
filozofiju<br />
palanke<br />
S.Lavića i<br />
H.Hajdarevića,<br />
ovdje neće<br />
imati ko braniti<br />
istinu i pravdu.<br />
što je, pod rukovodstvom<br />
Šaćira Filandre, a sada i<br />
Senadina Lavića, postajala<br />
koncentrat onih najgorih,<br />
skorojevićkih kompleksa u<br />
ur<strong>ba</strong>niziranih Bošnjaka. I<br />
sudbina “Preporoda”, kojeg<br />
je početkom 90-tih uzdigao<br />
jedan od najvažnijih<br />
Bošnjaka, prof. dr. Muhsin<br />
Rizvić, pokazuje kako<br />
se institucija može srozati<br />
kad je preuzmu asfaltirani<br />
se ljaci, tipa, Filandre,<br />
Lavića i Hajdarevića, a sve<br />
u nastojanju da se dodvore<br />
semaforima i tramvajima.<br />
Od “Preporoda” se očekivalo<br />
da pokrene Muzej genocida, da<br />
umreži Bošnjake svijeta, da ustanovi<br />
Bošnjačku akademiju, ali, sve to je<br />
suprotno kompleksaškoj misiji Filandre<br />
i Lavića, koji su raz<strong>ba</strong>štinili<br />
naslijeđe prof. Rizvića i prof.<br />
Maglajlića. Osnivanje Svjetskog<br />
bošnjačkog kongresa prirodan je put<br />
Bošnjaka ka konačnom ustanovljavanju<br />
jedne krovne institucije, starije<br />
od svih parcijalnosti. To što neke<br />
stvari u SBK nisu onake kakve bismo<br />
željeli, to što se predsjednik Kongresa<br />
okružio nekim ljudima za koje nismo<br />
nikad čuli, a što su desetine drugih<br />
važnih Bošnjaka ostali po strani, sve<br />
to je manje bitno u odnosu na o<strong>ba</strong>vezu<br />
da podržimo ovu bitnu, vjerujemo<br />
spasonosnu, nacionalnu instituciju.<br />
Kome može smetati nešto što<br />
Bošnjake jača, okuplja, usmjerava?<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
17
Odletjeli su šefovi “Preporoda”<br />
Lavić i Hajdarević na Krug 99 da se<br />
javnosti izjadaju što “Svjetski bošnjački<br />
kongres Bošnjake vodi u geto”. Eh, eto!<br />
Hajdarević je već, kad je dušu prodavao<br />
SDP-u, izjavio da su Bošnjaci krivi za<br />
raspad Bosne, kao što su Srbi krivi za<br />
raspad Jugoslavije. Srbi bili agresori,<br />
Bošnjaci žrtve, ali, krivica je jednaka,<br />
po Hajdareviću. Sad je isto izjavio i<br />
Lavić, pa možda i on postane neki srpsko-hrvatski<br />
funkcioner. I ova teza sa<br />
getom ima za cilj da Bošnjake optuži što<br />
su ih velikosrbi i velikohrvati stjerali na<br />
24 odsto bh. teritorije, pa se ne mogu<br />
vratiti ni u zapadni Mostar, ni u Foču.<br />
Nekakav je to mazohizam u mišljenju,<br />
da li zbog gladi u djeti njstvu, oračkog<br />
porijekla, učitelja koji je bio Srbin, ko<br />
bi znao, teško je to razabrati. Utom se<br />
pojavljuje i magloviti Mustafa Spahić<br />
da izjavi kako je nakon 20 godina iza<br />
reisa Cerića ostao mrak, a taj mrak su<br />
bezbeli sve obnovljene džamije, podignute<br />
i ustanovljene medrese, islamski<br />
fakulteti i desetine hiljada čuvara vjere.<br />
Sve to što se događa ne bi imalo težinu<br />
da mnogi ne uočavaju kako se Islamska<br />
zajednica, pod vođstvom reisu-l-uleme<br />
Kavazovića, a očitovana kroz svoje<br />
internetsko glasilo rijaset.<strong>ba</strong>, okreće<br />
prema politici šutnje i odvojenosti od<br />
bošnjačkih životnih problema. Tek<br />
tako ovaj zabunluk što ga siju “parmaci<br />
od mira i tolerancije” može postati<br />
opasan i djelatan. Šutnja Islamske za-<br />
jednice je uvjet bez kojeg se ne može.<br />
U vrijeme kada još jedan “čovjek od<br />
mira i tolerancije”, utemeljitelj Fahrudin<br />
Radončić najavljuje: “Bošnjačka državna<br />
mafija će završiti u zatvoru”, i kada se<br />
mogu očekivati serijska (samo)hapšenja,<br />
iznimno je važno imati adrese sa kojih<br />
će se Bošnjaci napajati istinom. U<br />
općenarodnoj zabuni moglo bi zazvučati<br />
da je taj Radončić u pravu kad kao ministar<br />
sigurnosti uzurpira pravosudne ovlasti<br />
i najavljuje hapšenja. A portparoli<br />
pravosuđa šute na tu drskost, namjesto<br />
da saopće kako nigdje u svijetu ministar<br />
sigurnosti nema ovlasti da hapsi ili da<br />
najavljuje hapšenja. Samo je još Slobodan<br />
Milošević tako najavljivao hapšenja<br />
Al<strong>ba</strong>naca, kao da je on lično i kadija i<br />
sudija. Otud je zastrašujuća ova poruka<br />
novog ministra sigurnosti koji u listu<br />
Glas Srpske najavljuje hapšenja Bošnjaka.<br />
Istovremeno mu pod nosom paradiraju<br />
uniformisane četničke paravojne formacije,<br />
a ustaški teroristi, inspirisani<br />
velikohrvatskom politikom OHR-a, u<br />
Mostaru poturaju bombe, ali i ovaj Sejdo,<br />
kao i prošli mu Sejdo, tu ne smiju<br />
ništa poduzeti. Naravno, imperativ je<br />
uhapsiti i procesuirati svakoga za koga<br />
postoji sumnja da je kriv, ali, kada se to<br />
radi ovako, totalitarno, agresivno, nepismeno,<br />
onda postoji opravdana sumnja<br />
da će velikosrpski agenti sa<br />
bošnjačkim imenima, za<br />
račun Beograda, nastaviti<br />
progone Bošnjaka. Kada je<br />
vlast SDP-Alijanse prije desetak<br />
godina organizirala<br />
zločinačke montirane procese<br />
(Pogorelica) i ekstradicije<br />
(tzv. Alžirska grupa),<br />
SDA i Islamska zajednica<br />
su bili jaka uporišta borbe<br />
za pravdu. Reisu-l-ulema<br />
Cerić je obišao zatočene u<br />
montiranom procesu “Pogorelica”.<br />
Ako se sada otvore<br />
novi montirani procesi, a<br />
bošnjačka struktura bude<br />
oslonjena na samoprogoniteljsku<br />
filozofiju palanke S.Lavića<br />
i H.Hajdarevića, ovdje neće imati ko<br />
braniti istinu i pravdu. Zato je važno da<br />
stanemo uz Svjetski bošnjački kongres,<br />
jer je ova institucija programski orijentirana<br />
za odbranu i afirmaciju Bosne i<br />
Bošnjaka, a na njenom čelu je čovjek<br />
koji nas je umio braniti. Važno je i da<br />
razumijemo kako je floksula o “čovjeku<br />
Trenutno se<br />
grupišu srpskohrvatske<br />
snage<br />
u Bošnjaka<br />
koje su protiv<br />
bošnjačkog<br />
uzdizanja i<br />
umrežavanja.<br />
Okidač za<br />
mobilizaciju<br />
bilo je<br />
osnivanje<br />
Svjetskog<br />
bošnjačkog<br />
kongresa.<br />
mira i tolerancije” udica na<br />
koju se pecaju iskompleksirani<br />
Bošnjaci, koje po svojoj<br />
mjeri odabiraju i za naše<br />
vođe postavljaju velikosrpski<br />
i velikohrvatski o<strong>ba</strong>vještajci.<br />
Svaka šutnja o nastavku<br />
genocida nad Bošnjacima<br />
i svako samookrivljavanje<br />
za sve što nam se događa,<br />
nije ništa drugo do glupost<br />
i kukavičluk, bez obzira što<br />
se srpstvo i hrvatstvo upinje<br />
da nam taj bošnjački jadluk,<br />
tu samomržnju, prikaže kao<br />
vrline mira i tolerancije. Nakon<br />
svih ratnih i svih poratnih<br />
bošnjačkih žrtava, onih<br />
ubijenih i onih raseljenih, nakon kontinuirane<br />
mržnje srpstva i hrvatstva i<br />
izdaje međunarodne zajednice, a što<br />
nije rezultiralo ekstremizmom i separatizmom<br />
u Bošnjaka, već je porodilo<br />
još jače opredjeljenje da se slavi bosanski<br />
duh mira i tolerancije – nemamo<br />
se mi išta ikome pravdati. Šehidska<br />
mezarja govore umjesto nas.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
18
Društvo<br />
Posljednja hut<strong>ba</strong><br />
Muhammeda-ef.<br />
Salkića<br />
“Niko od nas<br />
ne zna šta mu<br />
vrijeme nosi”<br />
Rahmetli Muhammedef.<br />
Salkić je protekle<br />
sedmice posjetio Bosansku<br />
Dubicu. Tom prilikom je<br />
11.01.2013., godine, održao<br />
svoju posljednju hutbu i<br />
to u Puhalskoj džamiji u<br />
Bosanskoj Dubici, pred oko<br />
pedesetak džematlija<br />
Piše: Nedim Botić<br />
Rahmetli<br />
R<br />
Muhammed-ef.<br />
RSalkić je protekle sedmice<br />
Rposjetio Bosansku Dubicu.<br />
Tom prilikom je 11.01.2013., godine,<br />
održao svoju posljednju hutbu i to u<br />
Puhalskoj džamiji u Bosanskoj Dubici,<br />
pred oko pedesetak džematlija. Tema<br />
hutbe je bila vezana za tumačenje sure<br />
El-Asr i prolaznost ljudskog života:<br />
“Draga braćo, kada me je glavni imam<br />
zamolio da vam se s ovog mjesta obratim,<br />
razmišljao sam o temi koju bi vam<br />
mogao prenijeti. Tokom putovanja<br />
ovamo, i ovih dana dosta sam razmišljao<br />
o jednoj suri svima nama dobro<br />
poznatoj. To je sura El-Asr u kojoj se<br />
Bog, dž.š., kune vremenom. Tako mi<br />
vremena, svaki je insan na gubitku, osim<br />
onih koji vjeruju, i dobra djela čine, i<br />
jedni drugima oporučuju istinu, i strpljenje.<br />
Zašto nam je vrijeme bitno? Kada se<br />
Bog, dž.š., kune s nekim Svojim stvorenjem,<br />
to radi kako bi ukazao na važnost.<br />
Tako se dragi Bog mnogo puta<br />
u Kur’anu kune i zorom, svitanjem,<br />
zvijezdama. To samo Njemu i dolikuje,<br />
ne ljudima. Nama je zabranjeno da<br />
se kunemo i s čim drugim,<br />
mimo imena Boga, dž.š.<br />
Danas smo, u vaktu kada<br />
se sve snima i bilježi, pogotovo<br />
svjesni značaja vremena.<br />
Da nam je neko davno<br />
rekao, da se ljudska djela<br />
mogu zabilježiti i sačuvati za<br />
pokoljenja koja dolaze, teško<br />
bismo mu povjerovali. To<br />
je razumnom dovoljan dokaz<br />
da ćemo i pred Bogom,<br />
dž.š., sva naša djela naći zabilježena.<br />
Sve se, braćo,<br />
dešava u<br />
vremenu. I<br />
ne izlazi van<br />
njegovog<br />
okrilja. Svi<br />
događaji, prošli<br />
i budući. I naši<br />
životi, i trud,<br />
i naša smrt.<br />
I protekli rat,<br />
i genocid i<br />
progoni. Sve<br />
je u vremenu.<br />
I niko od nas<br />
ne zna da li<br />
će dočekati<br />
sljedeću<br />
džumu.<br />
Sve se, braćo, dešava u<br />
vremenu. I ne izlazi van<br />
njegovog okrilja. Svi događaji,<br />
prošli i budući. I<br />
naši životi, i trud, i naša<br />
smrt. I protekli rat, i genocid<br />
i progoni. Sve je u<br />
vremenu. I niko od nas<br />
ne zna da li će dočekati<br />
slijedeću džumu. Niti šta<br />
mu vrijeme nosi. Zato<br />
se pripremajmo i radimo<br />
složno za dobrobit sviju<br />
nas.”<br />
Muhamed ef. Salkić, generalni sekretar Rijaseta Islamske zajednice<br />
u Bosni i Hercegovini, preselio je na ahiret u ponedjeljak, 14. 01.<br />
2013. godine u 64. godini života. Rođen je u Izbodu, Breza, 1949.<br />
godine. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1969.<br />
godine, nakon čega je radio kao imam u Kazanfer-begovoj džamiji<br />
u Višegradu, potom kao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice<br />
Višegrad. Nakon završenog Pravnog fakulteta o<strong>ba</strong>vljao je dužnost<br />
sekretara Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, zatim je bio rukovodilac<br />
Pravne službe u Starješinstvu Islamske zajednice za Bosnu i<br />
Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, sekretar Sabora Islamske zajednice<br />
u Bosni i Hercegovini, a od oktobra 1994. godine do svoje smrti<br />
o<strong>ba</strong>vljao je dužnost generalnog sekretara Rijaseta Islamske zajednice<br />
u Bosni i Hercegovini.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
19
Društvo<br />
Bošnjaci između genocida i suicida<br />
Agonija za(d)robljenog uma<br />
Tre<strong>ba</strong> stalno ponavljati da<br />
postgenocidno uzpravljanje<br />
Bošnjaka nije moguće brez<br />
zaustavljanja procesa defetizma i<br />
samonegacije koje im podmeću i<br />
nameću krvni neprijatelji, počinioci<br />
genocida i njihovi mentori. Za<br />
oslo<strong>ba</strong>đanje zarobljenog uma<br />
Bošnjaka i otvaranja procesa<br />
afirmacije i samopoštovanja<br />
te skidanja povijestnih srbskohrvatskih<br />
okova potrebna je<br />
gola istina i jasna svijest o sebi i<br />
drugima u vremenu i prostoru,<br />
jer velikosrbski i velikohrvatski<br />
hegemoni ne mogu nikako da se<br />
naviknu i prihvate Bošnjake kao<br />
ravnopravnog političkog partnera i<br />
kao narod, dostojan za plodotvornu<br />
saradnju i poželjan suživot<br />
Piše: Safet Kadić<br />
Život Bošnjaka na svojoj rodnoj<br />
grudi, u svojoj postojbini,<br />
u svome vatanu, u svojoj domovini,<br />
stoljećima se odvija pod “podrazumijevajućom<br />
prijetnjom”. Ovu efektnu<br />
sintagmu nalazimo u jednoj obimnoj studiji<br />
u kojoj se kritički analizira negativna<br />
percepcija Bošnjaka u Andrićevu književnom<br />
djelu, a koju je tokom agresije i<br />
genocida u Sarajevu napisao profesor sa<br />
Filozofskog fakulteta, rahm. Muhsin Rizvić.<br />
Samo desetak godina ranije profesor<br />
Rizvić nije uočavao velikosrbsku “podrazumijevajuću<br />
prijetnju” u svojoj interpretaciji<br />
i tekstualno-komparativnoj studiji o<br />
strukturi “Gorskog vijenca” crnogorskog<br />
vjerskog i državnog poglavara P. P. Njegoša,<br />
koji je bio Andrićeva inspiracija i<br />
zajedno sa njim i Vukom Karadžićem činio<br />
književno-kulturni tronožac velikosrbskog<br />
“svetog trojstva”.<br />
Gorski vijenac kao inspiracija genocida<br />
Kao mali <strong>ba</strong>lkanski narod, Bošnjaci<br />
su se ironijom tragične sudbine našli na<br />
putu francuzko-englezko-ruskih imperijalnih<br />
težnji i hegemonističke volje, kao<br />
i europskog antiturskog i antiislamskog<br />
naslijeđa. Oni su postali najobičnija sitna<br />
moneta za podkusurivanje dvihu suprotstavljenih<br />
geostratežkih volja i njihova kolateralna<br />
šćeta, o čemu najočitije svjedoči<br />
Berlinski kongres 1878. godine. Uloga<br />
europsko-ruske hrišćanske produžene<br />
ruke na Balkanu namijenjena je Srbima,<br />
uz asistenciju Hrvata, koji su na toj idejnoj<br />
osnovi stvorili velikosrbski projekat<br />
“mesijanskog poslanstva” radi<br />
svoje dominacije ovim prostorom.<br />
Kao nagradu za vjernu<br />
službu osnovali su im i državu,<br />
tzv. versajsku Jugoslaviju 1918.<br />
godine. Nema ko da odsiječe<br />
tu ruku, ogrezlu u krvi, da parafraziramo<br />
autora zloslutnog<br />
romana “Nož”, Vuka Draškovića.<br />
Naime, ovaj posrbljeni<br />
istočnohercegovački vlah i<br />
zakleti sljedbenik osuđenog i<br />
likvidiranog ratnog zločinca<br />
Draže Mihajlovića, početkom<br />
devedesetih godina, zagrmio<br />
je iz Beograda na Bošnjake<br />
Sandžaka, koji su se prvi počeli<br />
komešati kada je europska<br />
demokracija zakucala na vrata<br />
Titine Jugoslavije, uputivši im<br />
rezolutnu prijetnju da će svakome<br />
koji digne muslimanski<br />
<strong>ba</strong>jrak biti odsječena ta ruka.<br />
Nedugo potom svetosavski<br />
Dražini i Vukovi Srbi ne samo<br />
da su počeli odsijecati bošnjačke<br />
ruke nego i bošnjačke<br />
glave, u skladu sa riječima<br />
svoga vođe i idola, koji je prije<br />
pedesetak godina pisao:<br />
“Setite se velike borbe za<br />
oslobođenje pod vodstvom<br />
velikog Karađorđa, Srbija je<br />
bila puna Turaka (Bošnjaka<br />
muslimana, op.a.). U Beogradu<br />
i ostalim srpskim varošima<br />
stršile su muslimanske munare,<br />
kao sada u srpskoj Bosni i Hercegovini.<br />
Na stotine hiljada muslimana bilo je<br />
tada preplavilo našu otadžbinu. A prođite<br />
danas kroz Srbiju. Nećete naći niti jednog<br />
Turčina (Bošnjaka, op.a.), nećete naći ni<br />
njihova gro<strong>ba</strong>, ni jednog šiljka (džamije s<br />
munarom, op.a.), jer svesni srpski narod<br />
još davno je zbrisao sa lica zemlje žive vekovne<br />
neprijatelje srpskog naroda... To je<br />
najbolji dokaz i najbolje jamstvo da ćemo<br />
uspeti i u ovoj današnjoj svetskoj borbi<br />
Duhovno i<br />
materijalno<br />
raz<strong>ba</strong>štinjenje<br />
i denacionalizacija<br />
Bošnjaka<br />
provodilo se<br />
neskriveno u<br />
okviru zvanične<br />
državne<br />
politike u<br />
o<strong>ba</strong>dvije<br />
Jugoslavije,<br />
putem osnovnih<br />
državnih<br />
poluga: vojske<br />
i policije,<br />
administracije,<br />
školstva i<br />
medija.<br />
i da ćemo istrebiti sve Turke (Bošnjake,<br />
op.a.) iz ovih krajeva. Nijedan musliman<br />
neće među nama ostati.”<br />
Draža je crpio inspiraciju i iz Njegoša,<br />
kao i sve predhodne i potonje generacije,<br />
kod kojeg se, kao crkvenog i svjetovnog<br />
crnogorskog poglavara, kako navodi Pero<br />
Slijepčević, “religija prožela i smešala s<br />
epopejom”. “Sva radnja Gorskog vijenca<br />
odigrava se na četiri verska<br />
praznika: iznošenje krstova o<br />
Trojčinu-dne na Lovćenu; Sabor<br />
o maloj Gospojini; Božić;<br />
Nova godina. Uistinu, naši<br />
narodni dogovori i jesu se<br />
održavali tako o crkvenim saborima<br />
oduvek, osobito u tursko<br />
vreme”, piše Slijepčević.<br />
Njegoš pod Turcima podrazumiva<br />
i Bošnjake. “U 4. stihu<br />
Turke poredi sa životinjama<br />
koje se kote, a ne rađaju, a u<br />
stihu 685. islam naziva đavolom.<br />
U 701. stihu islam naziva<br />
krvničkom vjerom, a u februaru<br />
1943. godine četnici su u<br />
Sandžaku zaklali 601 dijete.<br />
U stihu 858. Njegoš poziva<br />
na rušenje džamija i munara<br />
i četnici su ga poslušali, godine<br />
1943. nisu ostavili nijednu<br />
džamiju na teritoriji zapadnog<br />
Sandžaka. U stihu 1143.<br />
pominje “svečanu kobilu”, a<br />
misli na poslanika Muhammeda,<br />
a.s., a u 1778. stihu Turke/<br />
Bošnjake naziva “pasjim narodom”,<br />
a onda uzvikuje “...i<br />
sve turske kule i džamije, da<br />
naš Pazar ne smrdi nekršću...”<br />
U stihovima 2723 do 2784.,<br />
Njegoš govori: “sad ti nema u<br />
našu nahiju obilježja od turskog<br />
uha do trupine, ali razvaline”.<br />
I nakon svega, Njegošem<br />
se kunu komunisti, nacionalisti,<br />
pravoslavlje, ali najviše četnici prije<br />
svakog klanja i pohoda na muslimanska<br />
sela.”<br />
Zadojeni takvim idejama pravoslavnog<br />
fundamentalizma i netrpeljivosti, krvožedni<br />
bojovnici nemilosrdno su zgazili i<br />
zdrobili bošnjačke kosti zajedno sa njihovim<br />
identitetom. (Pjesnik bi rekao: nema<br />
ruke, ljiljan bijeli da ubere, iz lo<strong>ba</strong>nje što<br />
im niče) Predsjednik države, koja je u najmanju<br />
ruku saučesnik genocida nad Boš-<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
20
njacima, Tomislav Nikolić, nedavno na<br />
jednoj televiziji, u maniru krajnjeg prezira<br />
i negatorskog odnosa prema Bošnjacima i<br />
ovlašnog kajanja, kao da se desio neki nesretan<br />
slučaj, a ne genocid, kao najstrašniji<br />
zločin protiv čovječanstva, licemjerno<br />
kaže: Srbija tuguje za Srebrenicom! Kakva<br />
srbska laž! Kakva podlost! Kakav cinizam!<br />
Kakvo bezčašće! Kakva provokacija i<br />
uvreda Bošnjaka!<br />
Nije bilo snažne bošnjačke ruke da zamahne<br />
svojom sabljom i odupre se ovom<br />
programiranom planetarnom pogromu i<br />
televizijski prenošenom genocidu, jer je<br />
bošnjačku desnicu ruku odsjekao osmanlijski<br />
sultan produženom rukom svoga<br />
seraskera, poturčenog ličkog Srbina,<br />
Mihajla Latasa (alias Omer-paša Lutvi),<br />
1850. godine. Drugu im je odsjekao austrijski<br />
cesar produženom rukom svoga<br />
generala Josipa Filipovića 1878. godine, a<br />
nezaštićenu bošnjačku glavu do mile volje<br />
mrcvarili su velikosrbski hegemoni, izpirali<br />
im mozak i brisali pamćenje sve do<br />
genocida 1992. do 1995. godina. Njihovim<br />
glavama, kako su prenijeli ratni mediji,<br />
i doslovno su se igrali lopte dvojica<br />
Fočaka, odnosno šutirali kao fud<strong>ba</strong>lsku<br />
hloptu odsječenu glavu jednog Bošnjaka,<br />
jedan doratni profesor sa Filozofskog<br />
fakulteta u Sarajevu Vojislav Maksimović<br />
i Karadžićev ministar informisanja Velibor<br />
Ostojić. (“Muslimanski <strong>ba</strong>jrak” u<br />
kontekstu gornje Draškovićeve izjave simbolizirao<br />
je probuđenu svijest Bošnjaka o<br />
svom nacionalnom identitetu)<br />
Bošnjačko veličanje vlastitih dželata<br />
Ništa, čini mi se, bolje i ekspresivnije<br />
ne ilustrira stanje svijesti kod Bošnjaka<br />
do prid samu srbsku agresiju i genocid od<br />
jednog iskrenog pokajničkog svjedočenja,<br />
jedne potresne ljudske izpovijesti i intimne<br />
katarze jednog Bošnjaka, predratnog<br />
mladog fočanskog profesora književnosti,<br />
a ratnog reportera i postratnog književnika,<br />
objavljene prije nekoliko godina u<br />
jednom magazinu u Americi. O postgenocidnom<br />
položaju Bošnjaka u vlastitoj<br />
domovini govori i činjenica da taj tekst<br />
nije objavljen u BiH, nego vani:<br />
“Tek u ratu postao sam svjestan historijsko-političke<br />
upotrebe crnogorskog<br />
pjesnika Petra Petrovića Njegoša, čiji sam<br />
ja “Gorski vijenac”, kao profesor književnosti,<br />
godinama mladalački ambiciozno<br />
i poletno približavao srednjoškolcima,<br />
kako je to od mene tražio nastavni program,<br />
izgovarajući jednu petinu ovog epa<br />
i napamet. Dakle, ja sam prije dvadeset i<br />
pet godina ispred table učenicima, svijetla<br />
obraza, recitovao sve one stihove kojima<br />
Njegoš poziva na “čišćenje zemlje<br />
od nekrsti” i tako upoznavao mlade ljude<br />
srpske nacionalnosti sa onim šta im je činiti<br />
u budućnosti, kao što to danas rade<br />
prosvjetni radnici u Republici Srpskoj pa<br />
njihovi srednjoškolci dolaze na<br />
nogometna utakmice u Sarajevo<br />
sa transparentom “Nož,<br />
žica, Srebrenica”. Njegoš svojim<br />
stihovima decenijama poziva<br />
Srbe da kolju muslimane<br />
kako bi svi Srbi živjeli u jednoj<br />
državi, a kasnije da žive samo<br />
Srbi u jednoj državi. Dakle, sve<br />
nesrbe tre<strong>ba</strong> protjerati, ubiti,<br />
zaklati, zapaliti, raskomadati<br />
– traži Petar Petrović Njegoš,<br />
kojeg sam ja u moje vrijeme<br />
citirao na sav glas!”<br />
Ovakvo znanje i shvaćanje<br />
ambicioznog mladog fočanskog<br />
profesora književnosti<br />
nije došlo niodkuda, nije palo s<br />
ne<strong>ba</strong>, nego je sticano od svojih<br />
profesora na Filozofskom fakultetu<br />
u Sarajevu, gdje je studirao,<br />
a među kojima je i naprijed citirani<br />
profesor Muhsin Rizvić, koji je u vrijeme<br />
dok je studirao ovaj Bošnjak, pisao:<br />
“Gorski vijenac Petra II Petrovića<br />
Njegoša predstavlja najznamenitije<br />
djelo našeg romantizma. Magistralno<br />
pjesničko stvoreno, ovo djelo vrhuni u<br />
našim književnostima svojom apoteozom<br />
Zadojeni<br />
takvim idejama<br />
pravoslavnog<br />
fundamentalizma<br />
i<br />
netrpeljivosti,<br />
krvožedni<br />
bojovnici<br />
nemilosrdno su<br />
zgazili i zdrobili<br />
bošnjačke<br />
kosti zajedno<br />
sa njihovim<br />
identitetom.<br />
(Pjesnik bi<br />
rekao: nema<br />
ruke, ljiljan<br />
bijeli da ubere,<br />
iz lo<strong>ba</strong>nje što<br />
im niče)<br />
slobodi, svojim humanitetom<br />
pojma dobra suprotstavljenog<br />
pojmu zla, pravom čovjeka i<br />
naroda na sopstvenu egzistenciju.<br />
Ono se kristalizira kao<br />
mudrost pjesnikovog iskustva<br />
i dalekovidost njegovog duha<br />
i filozofskog spoznanja, iz kojeg<br />
svako pokoljenje može da<br />
pronalazi i preuzima poruke za<br />
sebe i svoj život u svome prostoru<br />
i vremenu.”<br />
I ostali njegovi profesori<br />
su bili sve same perjanice i<br />
<strong>ba</strong>jraktari šovinističkog antibosanskog<br />
genocidnog projekta<br />
stvaranja RS i najistaknutiji<br />
članovi ratne terorističke<br />
zločinačke organizacije SDS,<br />
kao najbliži Karadžićevi<br />
saradnici iz najužeg rukovodstva:<br />
Slavko Leovac, profesor antičke<br />
književnosti i predsjednik političkog savjeta<br />
SDS, Ljubomir Zuković, profesor<br />
epske guslarske književnosti i Karadžićev<br />
ministar obrazovanja, šekspirolog Nikola<br />
Koljević, kasnije predsjednik “genocidnog<br />
entiteta”, te naprijed spomenuti Vojislav<br />
Maksimović. Značajnu ulogu igrao je i<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
21
Aleksa Buha, Karadžićev ministar inostranih<br />
poslova, a Ekmečićev pulen i zemljak<br />
iz nevesinjskog kraja. Na tom fakultetu<br />
postojao je svojevrstan velikosrbski tabor<br />
kao iztureno odjeljenje SANU i ideoložki<br />
centar velikosrbskog projekta, kojim je<br />
vješto iz sjene, poput sicilijanskog kuma,<br />
koordinirao historičar Milorad Ekmečić,<br />
kao priznata siva eminencija.<br />
Srbija, domovina koljača<br />
U svojstvu <strong>ba</strong>lkanskih izvršilaca sistematskog<br />
progona, ubijanja, pljačke i terora,<br />
ugnjetavanja i asimilacije, jednom riječju<br />
genocida, za nepuna dva stoljeća Srbi su<br />
uzpili podpuno razpametiti i dezorijentirati<br />
Bošnjake, do tada najmoćniji narod na<br />
Balkanu. Pokidane su im niti kontinuiteta,<br />
izbrisano povijestno pamćenje i destruirana<br />
svijest o svome identitetu. Zabranili<br />
su im nacionalno ime i nagonili da liče na<br />
njih, a sami sebe mrze i kandžijaju. Čak i<br />
u Titino vrijeme, uzprkos antifašističkom<br />
opredjeljenju i partizanskoj borbi te<br />
deklarativnim odlukama ZAVNOBiH-a,<br />
nisu mogli vratiti svoje historijsko etničko<br />
ime Bošnjak i ostvariti nacionalnu ravnopravnost<br />
u zajedničkoj državi. Bošnjacima<br />
su ostavljene tri opcije da se izjasne kao<br />
Srbi, Hrvati ili neopredijeljeni. Onaj ko se<br />
tada nije izjasnio kao Srbin ili Hrvat nije<br />
mogao računati ni na kakvu društvenu<br />
ulogu ili važan posao, posebno državni.<br />
Uz to je išlo da moraju biti oženjeni Srbkinjom.<br />
Tako je bilo sa svim bošnjačkim<br />
političarima ili drugim uzpješnim ljudima,<br />
književnicima, slikarima, profesorima,<br />
oficirima, sportistima. Djeca su morala<br />
imati “neutralna” imena kao što su Nenad,<br />
Srđan, Danko, Zlatko i sl., a ako su im, kojim<br />
slučajem, “zaostali” roditelji dali neko<br />
muslimansko ime, kao Mehmed, koristio<br />
se isključivo nadimak ili hipokoristika<br />
Meša. Svoje ime neki su na kraju platili i<br />
glavom, poput Hamdije. Političku podobnost<br />
morali su dokazivati jedenjem svinjetine<br />
i trošenjem alkohola. Kao tipičan<br />
primjer može poslužiti jedan pridratni<br />
<strong>ba</strong>njalučki Bošnjak Ismet, koji je, po<br />
svjedočenju njegove snahe, ličke Srbkinje,<br />
za svaki praznik napadno i ponosno okretao<br />
na ražnju krme u avliji stare porodične<br />
kuće i slavio sa uzvanicama. Zato je njegov<br />
sin, romantičnog talijanskog imena, bio<br />
podo<strong>ba</strong>n za velikosrbsku DB, koji je<br />
revnostno, po nalogu beogradske centrale,<br />
supertajno izsljeđivao izfabricirani slučaj<br />
“Agrokomerc” i Fikreta Abdića, a osobito<br />
Hamdiju Pozderca, da bi nakon srbske<br />
agresije i genocida dogurao do Dodikovog<br />
glavnog tužioca u “entitetu masovnih<br />
grobnica”. Javnosti je dobro poznato kako<br />
je završio Fikret, a kako Hamdija.<br />
Nakon odlazka Turaka i dolazka<br />
drugih osvajača, bošnjačko ime su im<br />
zanijekali tokom posljednja dva stoljeća<br />
agresivni susjedi, pretendirajući na njihovu<br />
zemlju, njihove duše i njihove živote.<br />
Nemoćnim i poraženim Bošnjacima oni<br />
su krojili sudbinu, nadivali im i mije njali<br />
ime po svom nahođenju i potre<strong>ba</strong>ma<br />
držanja u pokornosti, izpirali mozak,<br />
potirali historijsko pamćenje i povremeno<br />
pušćali krv. Zato je danas krajnje<br />
licemjerno, zlurado pa i genocidno podmetanje<br />
Bošnjacima da “je ovaj narod<br />
više puta mijenjao nacionalno ime”, kako<br />
je nedavno napisao Bosanac po rođenju, a<br />
velikosrbin po opredjeljenju i ubjeđenju,<br />
Nenad Kecmanović. Iako se danas možda<br />
može razumiti neznanje većeg dijela srbske<br />
populacije da po današnjoj Srbiji hodaju<br />
po bošnjačkim kostima, da ne znaju<br />
za strašne zločine svojih predaka u ne tako<br />
davnoj prošlosti da bi se dokopali njihove<br />
zemlje, imetka i ukupnog materijalnog<br />
i kulturnog naslijeđa, to se ne može reći<br />
za Kecmanovića, osim kao namjera zlurade<br />
provokacije i vrijeđanja Bošnjaka<br />
sve do negacije. Sve ove i brojne druge<br />
činjenice o Bošnjacima dobro znade i taj<br />
nekadašnji Sarajlija, univerzitetski profesor<br />
sa Fakulteta političkih nauka, odakle<br />
su i kasnije četničke vojvode V. Šešelj i N.<br />
Poplašen, a sada po dobrovoljnom izboru<br />
Beograđanin i ideoložki i politički mentor<br />
M. Dodika, Nenad Kecmanović, “Prota”,<br />
kako su ga zvali neki znanci iz njegovog<br />
uzkog kruga. Za njega se ne može reći da<br />
ne zna! Zna on dobro da je <strong>ba</strong>š njegov<br />
narod najviše kumovao što “je ovaj narod<br />
(Bošnjaci) više puta mijenjao nacionalno<br />
ime”. Ono što je Ekmečić bio na FF, to je<br />
Kecmanović bio na FPN.<br />
Do koje mjere su velikosrbski hegemoni<br />
i prije genocida bili pogazili i zdrobili<br />
bošnjački identitet i samopoštovanje<br />
Bošnjaka ilustruje jedna, danas već<br />
poslovična, izjava nekadašnjeg profesora<br />
sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,<br />
Stolčanina Esada Ćimića, izrečena<br />
na televiziji prid popis stanovništva 1971.<br />
godine i grčevite političke borbe Bošnjaka<br />
da dobiju ravnopravan status sa ostalim<br />
narodima u Jugoslaviji i da im od hegemona<br />
bude priznat nacionalni identitet,<br />
makar pod imenom Musliman. Ćimić<br />
je tim povodom na televiziji izjavio da<br />
nacija nije košulja koja se može mije njati<br />
po potrebi i da će on ostati Hrvat, da živi<br />
u miješanom braku sa muslimankom<br />
Melihom, i da mu je rođeni brat Osman<br />
- Srbin. Iz današnje perspektive normalan<br />
čovjek citiranu izjavu Esada Ćimića<br />
može okarakterisati jedino kao političku<br />
egzibiciju, čemu je on bio itekako sklon<br />
i naširoko poznat, ili kao znanstvenu i<br />
intelektualnu nebulozu. Kao današnji<br />
Ćimićev pandan doima se Hidajet Čehić.<br />
Duhovno i materijalno raz<strong>ba</strong>štinjenje<br />
i denacionalizacija Bošnjaka provodilo<br />
se neskriveno u okviru zvanične državne<br />
politike u o<strong>ba</strong>dvije Jugoslavije, putem<br />
osnovnih državnih poluga: vojske i policije,<br />
administracije, školstva i medija. Te<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
22<br />
državne službe od 1918. godine bile su<br />
rezervisane samo za Srbe. Čak i obični<br />
seoski načelnik Bošnjak, u čisto bošnjačkim<br />
sredinama, u sred Bosne, morao se<br />
javno deklarirati kao Srbin. Na to bi ga<br />
svako jutro u uredu podsjećao njegov<br />
podvornik, nepismeni dojučerašnji kmet<br />
riječima: Pomozbog, Srbine! Hoćemo li<br />
danas srbovati? mada ni sam nije znao šta<br />
to znači, ali je za to bio nagrađen parama<br />
srbskog kralja. Ništa se nije promijenilo ni<br />
za Titina vakta u toj sredini. Potomak toga<br />
kmeta i četničkog vojvode, kao nastavnik<br />
historije, naredio je 1962. godine na kraju<br />
časa svojim učenicima šestog razreda da<br />
sutra ne smiju doći u školu dok od svojih<br />
roditelja ne dobiju odgovor da li su oni<br />
Srbi li Hrvati, jer “ne mogu biti neopredijeljeni”.<br />
Može se samo zamisliti kakve<br />
je strašne ožiljke na nevinoj dječijoj duši<br />
ostavio taj događaj, ali i u svijesti njihovih<br />
roditelja. Ili, na primjer, mobilizirane<br />
Bošnjake u vojsku SHS kraljevine 1919.<br />
godine na granicama nagonili su da zajednički<br />
skandiraju: Mi smo Srbi i srbskoga<br />
roda. Mi čuvamo Srbiju i srbstvo. Da bi<br />
ih primorali na to, satima su ih svakoga<br />
dana držali postrojene na <strong>ba</strong>natskoj košavi<br />
dok bi ih kaplari ivovim prutom s leđa<br />
udarali po promrzlim ušima, a u gluho<br />
do<strong>ba</strong> noći jednog po jednog “ćebovali”.<br />
2035-a<br />
Tre<strong>ba</strong> stalno ponavljati da postgenocidno<br />
uzpravljanje Bošnjaka nije moguće<br />
brez zaustavljanja procesa defetizma i<br />
samonegacije koje im podmeću i nameću<br />
krvni neprijatelji, počinioci genocida i<br />
njihovi mentori. Za oslo<strong>ba</strong>đanje zarobljenog<br />
uma Bošnjaka i otvaranja procesa<br />
afirmacije i samopoštovanja te skidanja<br />
povijestnih srbsko-hrvatskih okova<br />
potrebna je gola istina i jasna svijest o<br />
sebi i drugima u vremenu i prostoru, jer<br />
velikosrbski i velikohrvatski hegemoni<br />
ne mogu nikako da se naviknu i prihvate<br />
Bošnjake kao ravnopravnog političkog<br />
partnera i kao narod, dostojan za plodotvornu<br />
saradnju i poželjan suživot. Zato<br />
danas sapete bošnjačke ruke i bošnjački<br />
zarobljeni um moraju biti oslobođeni<br />
da bi se u savremenom geopolitičkom<br />
kontekstu amortizirale i od<strong>ba</strong>cile neprijateljske<br />
težnje užeg i šireg okruženja<br />
i stvorilo uporišće za svoj bioložki, kulturni<br />
i duhovni obstanak na svojoj povijestnoj<br />
zemlji, na kojoj su vijekovima<br />
razsijavali svoj zemni prah i sedimentirali<br />
supstancu svoga duha. Dezorijentirana i<br />
jalova bošnjačka postgenocidna politika<br />
ne samo da je urušila poziciju Bošnjaka<br />
izpod nivoa mirnodobskog političkog<br />
partnera dojučerašnjih neprijatelja, nego<br />
je prokockala i one ostvarene domete<br />
odbranbeno-oslobodilačkog rata. SDA<br />
je najbolji primjer za to, čije se rukovodstvo<br />
ponaša kao korumpirana klanovska
družina, a ne odgovorna državotvorna<br />
politička partija. Iako ima drugi izborni<br />
rezultat dozvolili su da ih separatistička<br />
srpsko-hrvatska osovina, uz pomoć<br />
lažnih, demagožkih boraca za prava<br />
građana, pregazi i sramno iz<strong>ba</strong>ci iz vlasti<br />
kao ofucani otirač. Umjesto da čelništvo,<br />
ako ima imalo obraza, podnese ostavku<br />
i hitno sazove vanredni kongres, pogotovo<br />
što se sami promovišu u nosioca i<br />
zaštitnika bošnjačkih nacionalnih interesa,<br />
oni na mizeran način čuvaju stečene<br />
pozicije. Tako su bez ikakvog razloga<br />
ponizili i Bošnjake, kamčeći od nadobudnih<br />
boljševika mrvice vlasti, umjesto<br />
da se hrabro povuče u opoziciju i pokuša<br />
da sruši ovakvu antibosansku vlast na<br />
slijedećim izborima. Umjesto ostavki i<br />
vanrednog kongresa nakon ovakvog sramotnog<br />
poniženja, oni čak odgađaju i<br />
ranije predviđeni redovni kongres. Tihić<br />
se vadi i čak zamlaćuje javnost navodnim<br />
pobjedama SDA na lokalnim izborima,<br />
mada je očigledno da tu SDA<br />
nije imala nikakvu ulogu, jer su se ljudi<br />
opredjeljivali za ljude, a ne stranku. Pa da<br />
i nije tako, oni su izgubili državnu vlast i<br />
tako ostavili na cjedilu svoje nezaštićene<br />
glasače, njih nekoliko stotina hiljada,<br />
pretežno Bošnjaka. Umjesto da Tihić,<br />
kao pravi vođa, časno prihvati poraz<br />
od spretnijeg i podnese ostavku, on se<br />
ponovo kandiduje za predsjednika na<br />
skorašnjoj konvenciji stranke. Zato je<br />
moguće da Dodik protekle srijede u<br />
intervjuu za državnu televiziju presretne<br />
pitanje novinara kako vidi BiH<br />
u budućnosti brzopletom upadicom:<br />
Trideset peta! Za podsjećanje: Dodikova<br />
Srna plasirala je u ponedje ljak nevješto<br />
skrojenu vijest da su ruski eksperti, prema<br />
navodnim o<strong>ba</strong>vještajnim saznanjima<br />
iz američke CIA-e i ruske o<strong>ba</strong>vještajne<br />
službe i po predviđanjima Z. Bžežinskog<br />
i S. Hantingtona o geopolitičkom uztrojstvu<br />
Europe 2035. godine, napravili<br />
kartu po kojoj će BiH biti podijeljena<br />
između Hrvatske i Srbije. Što je <strong>ba</strong>bi<br />
milo, to joj se i snilo! Kao da je to prazan<br />
prostor! Kao da to nije povijestna<br />
zemlja i domovina njenog autohtonog<br />
naroda Bošnjaka. Pod predpostavkom<br />
da bi se bosanski Srbi i bosanski Hrvati<br />
složili sa takvom solucijom, ništa se ni<br />
ne nagovješćuje šta bi bilo sa dva miliona<br />
njenih građana Bošnjaka. Sudeći<br />
prema posljednjim događajima u Generalnoj<br />
skupštini UN, gdje je povodom<br />
novogodišnje proslave po julijanskom<br />
kalendaru zaorila koračnica “Marš na<br />
Drinu”, a zapljeskao joj je i sam generalni<br />
sekretar UN-a Ban Ki-moon nekima<br />
nije strana ni bojazan od naprijed spomenutog<br />
nezamislivog scenarija. Ostaje da<br />
se vjeruje da on, možda, nije znao da su<br />
uz “Marš na Drinu” izpraćane četničke<br />
horde, koje su počinile velike ratne<br />
zločine i genocid u Bosni i Hercegovini.<br />
Spomenik žrtvama genocida u Sarajevu<br />
Nakon najave iz Istočnog Sarajeva da će se na Zlatišću, na sjevernim<br />
padinama Trebevića, okrenutim prema gradu Sarajevu, graditi veliki krst<br />
i memorijalna crkva, ni sarajevski (demokratski) Srbi neće ostati dužni<br />
Karadžićevim, paljanskim (genocidnim) Srbima u pogledu izgradnje<br />
spomenika u Sarajevu. Na inicijativu esdepeovskog dopredsjednika<br />
Federacije BiH iz reda srbskog naroda, Svetozara Pudarića, esdepeovski<br />
gradonačelnik grada Sarajeva iz reda bošnjačkog naroda, Alija Behmen,<br />
podpisao je protokol o izgradnji spomen-obilježja na Kazanima, nešto<br />
istočnije od Zlatišća, za 29 ubijenih Sr<strong>ba</strong>, stradalih od bošnjačke ruke u<br />
obkoljenom gradu, koji su četiri godine pod obsadom držali Karadžićevi<br />
Srbi. Dok većina Sarajlija namjeru paljanskih Sr<strong>ba</strong> o gradnji spomenika<br />
doživljava kao čistu postgenocidnu prijetnju i provokaciju, dotle se izkazuje<br />
neskriveno razumijevanje i opravdanje za izgradnju spomen-obilježja<br />
na Kazanima, ali i upućuju zamjerke vlastima što i nakon 17 godina od<br />
rata nisu ništa poduzele da se oda poštovanje i izgradi jedinstveni spomenik<br />
u obliku bijelog obeliska, na kojem bi bila izpisana imena svih 11.600<br />
ubijenih Sarajlija, nevinih žrtava Karadžićevih Sr<strong>ba</strong> u sarajevskom genocidu,<br />
među kojima su svakako i onih 29 Sarajlija srbske nacionalnosti.<br />
Pašovićeva “crvena linija” sadrži 11.600 crvenih stolica za sve ubijene Sarajlije,<br />
svih etničkih grupa, među kojima i sarajevskih Sr<strong>ba</strong>, uključujući i<br />
onih 29 žrtava stradalih od bošnjačke ruke. Jer, sve nevine žrtve su žrtve i<br />
zaslužuju svaki pijetet. Ubila ih je ona ista antibosanska ideja izključivosti,<br />
netrpeljivosti i mržnje. Pritom su ovi sarajevski Srbi dvostruko tragični.<br />
Zato što su bili izloženi granatama kao i drugi Sarajlije, ali od “svojih”,<br />
i što su nastradali od onih od kojih su očekivali zaštitu. Paradoks je i u<br />
tome što su sarajevski Srbi bili uračunata kolateralna šćeta Karadžićevih<br />
(paljanskih) Sr<strong>ba</strong>, što je jasno naznačio Mladić u onoj presretnutoj ratnoj<br />
naredbi pukovniku Vukašinoviću da “tuče Velušiće, jer tu nema Sr<strong>ba</strong><br />
mnogo”. U njoj se nepobitno odkriva zločinačka genocidna namjera za<br />
ubijanje civila, građana Sarajeva, dominantno Bošnjaka, ali i jasno razodkriva<br />
svijest da će u granatiranju Sarajeva neminovno stradati i Srbi.<br />
Ali postoji i ogromna razlika među sarajevskim žrtvama, koja se ne<br />
ogleda samo u enormnoj razlici u broju, nego i u samom karakteru njihova<br />
stradanja. Onih 11.600 Sarajlija civila stradalo je tokom četverogodišnjeg<br />
danonoćnog granatiranja nezaštićenih civila u obsjednutom i trostruko<br />
opasanom gradu, kao dijelu organiziranog paradržavnog genocidnog projekta<br />
“genocidnog entiteta” RS o uništenja Bošnjaka i okupaciji cijele BiH.<br />
Glavnim akterima ovog genocidnog projekta, kao najtežeg zločina protiv<br />
čovječanstva, sudi se u Međunarodnom tribunalu u Hagu, od kojih je komandantu<br />
Sarajevsko-romanijskog korpusa, Stanislavu Galiću, izrečena<br />
pravomoćna presuda doživotnog zatvora. Onih 29 sarajevskih Sr<strong>ba</strong> ubijeno<br />
je kao samovoljni eksces jednog odmetnutog komandanta 10. brdske<br />
brigade na odbranbenoj liniji grada <strong>ba</strong>š od spomenutog Zlatišća, priko<br />
spomenutih Kazana do Lapišnice prema Palama, Mušana Topalovića<br />
Cace. Za taj svoj samovoljni čin i privatni rat najviši vrh državne vlasti<br />
Republike BiH pripremio je i proveo akciju hapšenja odmah nakon<br />
saznanja o zločinima, u kojoj je on počinio još jedan zločin, mučki ubivši<br />
sedam pripadnika policije, ali je i on, kako se tada šuškalo u novinarskim<br />
krugovima, nakon hapšenja također ubijen pod još nerazsvijetljenim okolnostima.<br />
Kantonalnu vlast niko ne spominje možda i zato što je esdepeovska<br />
predsjednica Skupštine Mirjana Malić, majka Nebojše Malića, navodnog<br />
Dodikovog plaćenika, koji živi u Kanadi i na svojim web-portalima veliča<br />
“entitet masovnih grobnica” i četništvo. U svemu tome je najpikantnija<br />
činjenica da je njen esdeaovski dopredsjednik svojevremeno bio prvi<br />
čovjek tajne policije AID-a, nekadašnje državne agencije za iztraživanje i<br />
dokumentiranje zločina.<br />
Zato kao jedina nada ostaje pitanje<br />
hoće li mnogobrojna bošnjačka nevladina<br />
udruženja i pokreti civilnog družtva, poput<br />
Svjetskog bošnjačkog kongresa, odškrinuti<br />
vrata spasa. Drugim riječima, otvara se pitanje<br />
hoće li Svjetski bošnjački kongres biti<br />
još jedan bošnjački postgenocidni pucanj<br />
u prazno ili sudbonosna, dugo očekivana<br />
prekretnica, pitanje je na koje odgovor ne<br />
bi tre<strong>ba</strong>lo dugo čekati ako se uzmu u obzir<br />
ambicije koje je ovaj forum postavio prid<br />
sebe. Živi bili pa vidili!<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
23
Društvo<br />
Upotre<strong>ba</strong> zastava u Livanjskom kantonu: dominiraju neustavna<br />
“hercegbosanska” i zastava BiH, federalna uglavnom potisnuta<br />
Srbijansko-hrvatsko vihorenje<br />
Ako uglavnom na prostoru<br />
cijelog Livanjskog kantona<br />
u Livnu, Tomislavgradu i<br />
Kupresu gdje dominiraju<br />
Hrvati “hercegbosanci”, te u<br />
Glamoču, Bosanskom Grahovu<br />
i Drvaru gdje vlast imaju<br />
Srbi povratnici, pretežno<br />
“republikosrpskoljupci”, nema<br />
vele lju<strong>ba</strong>vi prema zastavi FBiH,<br />
a uz upadljivo veću neustavnu<br />
“hercegbosansku” zastavu se<br />
izlaže samo manja zastava<br />
BiH i eventualno općinska<br />
(Livno, Tomislavgrad i Kupres),<br />
pitanje je ne šalje li se time<br />
poruka o već ustanovljenom<br />
“zastavničkom” hrvatskohercegbosanskom<br />
“trećem<br />
entitetu”, koji još samo čeka<br />
usvajanje “četvrtog-hrvatskog<br />
kanala” na BHRT<br />
Piše: Ale Kamber, Livno<br />
14.01.2013.god.<br />
Već<br />
V<br />
nekoliko godina zare-<br />
Vdom na području Liva-<br />
Vnjskog kantona zastava Federacije<br />
BiH je uglavnom potisnuta,<br />
<strong>ba</strong>rem što se tiče njene upotrebe i na<br />
zvaničnim ustanovama, na proslavama,<br />
trgovima, manifestacijama i<br />
sl. Očekujuće, u “hercegbosanskom”<br />
okruženju dominiraju već 15 godina<br />
neustavne zastave Kantona 10. (Livanjskog)<br />
kojem je, uz “jednonacionalni,<br />
isključivo hrvatski izgled zastave i<br />
gr<strong>ba</strong>” u kantonalnom ustavu, Ustavni<br />
sud FBiH presudama iz 1997/98. godine<br />
osporio i naziv kantona (“Hercegbosanska<br />
županija”), tretiranje jezika<br />
i još nekoliko manje bitnih odredbi,<br />
još uvijek neusklađenog Ustava Kantona<br />
10. sa presudom ustavnog suda<br />
FBiH. Bez obzira na diskriminirajući<br />
izgled zastave na štetu Bošnjaka, Sr<strong>ba</strong><br />
i ostalih, koji prema popisu iz 1991.<br />
godine zapravo čine relativnu većinu<br />
ovoga kantona, sva djeca u školama,<br />
posebno bošnjačka, uče, isključivo na<br />
hrvatskom jeziku, da im je kantonalna<br />
zastava zapravo neustavna “hercegbosanska”<br />
trobojnica sa hrvatskim grbom<br />
“šahovnicom”, varijanta koja po mnogo<br />
čemu asocira na grb susjedne države, a<br />
najmanje na državu BiH. Neustavna,<br />
isključivo hrvatska zastava, koja asocira<br />
na zastavu susjedne Hrvatske<br />
<strong>ba</strong>rem je teritorijalno na oko 30%<br />
bh površine (LK, ZHK,<br />
HNK, PK, SBK…a nađe se<br />
i u uredima usred Sarajeva).<br />
Koja razlika od nedavno<br />
istaknute zastave susjedne<br />
Srbije na istočnim vratima<br />
Sarajeva “za koju niko nije<br />
nadležan”?! Srbijanska se<br />
ne uklanja danima, a neustavna<br />
“hercegbosanskohrvatska”<br />
godinama. Za razliku<br />
od njih, prva službena,<br />
međunarodno priznata i u<br />
Ustavu RBiH definirana<br />
zastava BiH sa ljiljanima<br />
je masovno poskidana i sa<br />
teritorija gdje dominiraju<br />
Bošnjaci koju se sve manje<br />
može vidjeti i na manifestacijama<br />
i na utakmicama,<br />
a na institucijama nikako!!!<br />
U Livanjskom kantonu<br />
je iz<strong>ba</strong>čena i iz bošnjačkih<br />
ustanova i partijskih ureda.<br />
U dvorani livanjske BZK<br />
“Preporod” istaknuta je<br />
samo zastava SDA, u stranci SDA koja<br />
gazduje i “Preporodom” ista zastava,<br />
u SDP-u se sve crveni od partijskih i<br />
ex- jugoslovenskih i komunističkih<br />
zastava, u SBB-u je istaknuta prepoznatljiva<br />
“djetelina”, u MIZ Livno<br />
samo islamska obilježja.<br />
Današnja situacija<br />
Na trgovima u Livnu su zastave<br />
BiH, općine i neustavna kantonalna<br />
bez federalne. Ista je stvar ispred općine<br />
i u dvorani za sastanke. Na zgradi<br />
Vlade LK u Livnu samo su neustavna<br />
kantonalna i upadljivo manja državna<br />
Postavlja se<br />
logičnim pitanje<br />
ne ukida li FBiH<br />
ovim činom<br />
samu sebe čim<br />
dozvoljava da<br />
je nižerangirani<br />
kanton (ne<br />
samo ovaj!)<br />
opstruira i<br />
omalovažava<br />
neprovodeći<br />
presude<br />
Ustavnog suda<br />
FBiH, a da FBiH<br />
nije poduzela<br />
krivično i drugo<br />
gonjenje prema<br />
odgovornim<br />
licima<br />
zastava, na MUP-u samo neustavna<br />
“hercegbosanska”. I na zgradi općine<br />
Tomislavgrad nema zastave FBiH, a<br />
na zgradi Kantonalne skupštine u istom<br />
gradu je samo neustavna zastava<br />
“HBŽ”. Glamoč je donedavno bio<br />
preplavljen neustavnim “hercegbosanskim”<br />
zastavama, međutim u općini<br />
ih više nema otkada su brojčano u OV<br />
postali brojniji Srbi i Bošnjaci. Još je<br />
bivši načelnik Rade Gvero uz zastavu<br />
općine o<strong>ba</strong>vezno uveo i državnu zastavu,<br />
ali federalne ni ovdje nema. I<br />
na općini Kupres je samo<br />
zastava “HBŽ”, a u sali za<br />
sastanke i neizbježni križ<br />
kao i u uredu načelnika<br />
ove općine i općine Tomislavgrad,<br />
koji se još pojačao<br />
slikama Franje Tuđmana<br />
i Gojka Šuška. U Drvaru,<br />
gdje već nekoliko godina,<br />
kao i u Glamoču i Bosanskom<br />
Grahovu, preovlađuju<br />
Srbi povratnici, samo je na<br />
zgradi općine zastava BiH.<br />
U dvorani se nađu općinska<br />
i državna. Federalna ni ovdje<br />
ne stanuje. Prije se naiđe na<br />
zastavu Srbije ili RS, istina<br />
ne na općinskim ustanovama,<br />
ali zato po drugim zgradama<br />
i na ulicama. Jedino<br />
na zgradi općine Bosansko<br />
Grahovo nema nijedne zastave<br />
dok se u unutrašnjosti<br />
mogu pronaći, ali teže,<br />
općinska i državna.<br />
Zaključak<br />
Ako uglavnom na prostoru cijelog<br />
Livanjskog kantona u Livnu, Tomislavgradu<br />
i Kupresu gdje dominiraju<br />
Hrvati “hercegbosanci”, te u Glamoču,<br />
Bosanskom Grahovu i Drvaru gdje<br />
vlast imaju Srbi povratnici, pretežno<br />
“republikosrpskoljupci”, nema vele<br />
lju<strong>ba</strong>vi prema zastavi FBiH, a uz<br />
upadljivo veću neustavnu “hercegbosansku”<br />
zastavu se izlaže samo manja<br />
zastava BiH i eventualno općinska<br />
(Livno, Tomislavgrad i Kupres), pitanje<br />
je ne šalje li se time poruka o<br />
već ustanovljenom “zastavničkom”<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
24
hrvatsko-hercegbosanskom “trećem<br />
entitetu”, koji još samo čeka usvajanje<br />
“četvrtog - hrvatskog kanala” na<br />
BHRT. Pa prećutno i priznatom i od<br />
međunarodne zajednice i viših federalnih<br />
i bh. instanci vlasti<br />
čim se 15 godina ne provode<br />
presude Ustavnog suda<br />
FBiH o neustavnosti čak<br />
oko 80% Ustava LK, među<br />
kojima su, kako je navedeno,<br />
osporeni i izgledi gr<strong>ba</strong><br />
i zastave, naziv kantona,<br />
tretiranje jezika i sl. Postavlja<br />
se logičnim pitanje ne<br />
ukida li FBiH ovim činom<br />
samu sebe čim dozvoljava<br />
da je nižerangirani kanton<br />
(ne samo ovaj!) opstruira i<br />
omalovažava ne provodeći<br />
presude Ustavnog suda<br />
FBiH, a da FBiH nije poduzela<br />
krivično i drugo gonjenje<br />
prema odgovornim licima,<br />
koja su zbog očuvanja<br />
neustavne HZHB/HRHB<br />
čak politički uznapredovala<br />
u organima vlasti BiH od<br />
Vijeća ministara do Parlamenta<br />
BiH, a naravno i na nivoima<br />
vlasti same FBiH.<br />
Koja razlika<br />
od nedavno<br />
istaknute<br />
zastave<br />
susjedne Srbije<br />
na istočnim<br />
vratima<br />
Sarajeva “za<br />
koju niko nije<br />
nadležan”?!<br />
Srbijanska<br />
se ne uklanja<br />
danima, a<br />
neustavna<br />
“hercegbosanskohrvatska”<br />
godinama.<br />
Glamočka hercegbosanska zastava<br />
Općina Tomislavgrad, bez zastave BiH i FBiH<br />
Trg Livno, bez zastave FBiH<br />
Vlada LK, bez zastave FBiH<br />
BZK “Preporod” Livno samo zastava SDA<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
25
Kabinet načelnika Tomislavgrad - Tuđman, Šušak i križ<br />
KMUP K.10-LK, samo zastava HB<br />
Livanjski trg sa zastavama, snimak s nebodera<br />
Općina Glamoč, samo bh zastava<br />
Općina kupres, samo zastava HB<br />
Općina Drvar, samo zastava BiH<br />
Općina Livno, bez zastave FBiH<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
26
Sala OV Glamoč, općinska i bh.<br />
zastava<br />
Otvaranje zgrade policije Kupres 2011., bez zastave FBiH<br />
OV Livno bez ijedne zastave<br />
Kasarna Glamoč, pocijepana bh. zastava na pola koplja<br />
Skupština LK,bez državne zastave<br />
Srbijanska zastava na kapiji Sarajeva<br />
Općina Bosansko Grahovo, bez zastava<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
27
Povratnici<br />
Intervju: Omer-ef. Redžić, imam čaršijske<br />
džamije u Prijedoru<br />
Svaka priča o slobodi Bošnjaka<br />
u ovom entitetu pada u vodu kada pogledamo<br />
šta opštinska vlast radi, uslovno rečeno, zakonskim sredstvima<br />
Omer-ef. Redžić se ubraja<br />
u red najperspektivnijih<br />
imama na području<br />
Bihaćkog muftiluka, pa i<br />
šire. Od svog dolaska na<br />
mjesto imama u Čaršijskoj<br />
džamiji u Prijedoru<br />
pokrenuo je niz inicijativa i<br />
projekata koji su značajno<br />
doprinijeli boljem životu<br />
Bošnjaka povratnika.<br />
Svojim neumornim<br />
pregalaštvom i zalaganjem<br />
na polju očuvanja vjere i<br />
tradicije Bošnjaka, služi kao<br />
primjer svima nama kako<br />
se cijeni i poštuje svoje, a<br />
ne ponižava tuđe<br />
SOmer-ef. smo razgovarali<br />
o dešavanjima u njegovom<br />
džematu, stanju Bošnjaka<br />
povratnika u RS te značaju predstojećeg<br />
popisa za očuvanje bošnjačkog<br />
identiteta.<br />
Razgovarao: Nedim Botić<br />
SAFF: Poštovani Omer-ef., esselamu<br />
alejkum i željeli bismo da<br />
Vam zahvalimo na želji da sarađujete<br />
s našim časopisom. Na početku<br />
razgovora, možete li se ukratko<br />
predstaviti našim čitaocima?<br />
Omer-ef. Redžić: Alejkumu-sselam,<br />
sva hvala pripada Uzvišenom<br />
Allahu. Svakako mi je pripala čast<br />
da surađujem sa časopisom koji zasigurno<br />
spada među najkvalitetnije<br />
kada je u pitanju afirmacija Bošnjaka<br />
i svega što se oko njih događa. Ja<br />
sam Omer Redžić, rodom iz Bos.<br />
Otoke. Rođen sam 1984-te godine.<br />
Imam sam Čaršijske džamije u Pri-<br />
jedoru i na toj dužnosti sam nešto<br />
više od pet godina. Student sam Fakulteta<br />
islamskih nauka u Sarajevu.<br />
Oženjen sam s suprugom Edinom sa<br />
kojom imam malu djevojčicu<br />
Saru.<br />
SAFF: Možete li nam<br />
ukratko dati Vašu ocjenu<br />
aktivnosti u Vašem džematu<br />
i da li imate neke<br />
planove za budućnost?<br />
Omer-ef. Redžić: Teško<br />
je i bolno davati ocjene<br />
kad su u pitanju povratnički<br />
džemati. Što se tiče<br />
aktivnosti moga džemata,<br />
pored one osnovne koja se<br />
ogleda u očuvanju emaneta<br />
Islamske zajednice,<br />
imamo i onih drugih aktivnosti<br />
koji se tiču naših<br />
džematlija.<br />
U prvom redu bih izdvojio<br />
inicijativu oko izgradnje<br />
biblioteke Hasan<br />
ef. Škapur u kompleksu Čaršijske<br />
džamije koja je gotovo pri kraju. U<br />
njenom sklopu će biti biblioteka, čitaona,<br />
omladinski centar i internet<br />
centar, a ima za cilj okupljanje naše<br />
omladine, kao i afirmisanje naših<br />
kulturnih, historijskih i vjerskih vrijednosti.<br />
Tu je i Fond solidarnosti<br />
koji egzistira nešto oko dvije nepune<br />
godine, čija je o<strong>ba</strong>veza da povede<br />
računa oko socijalno ugroženih<br />
članova našeg džemata, koji nemaju<br />
nikakva primanja, a takvih slučajeva<br />
u našem džematu ima nešto oko<br />
petnaestak.<br />
Također se užur<strong>ba</strong>no radi na završetku<br />
radova šehidskog turbeta<br />
“Skela” koje se nalazi u gradskoj zoni<br />
naših džemata, a na kojem će se naći<br />
imena naših ubijenih tokom agresije<br />
koji su živjeli na području ovih džemata.<br />
Zadnje dvije godine sam intenzivirao<br />
promocije i tribine (na što<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
28<br />
Mislim da je<br />
iduća godina za<br />
Bošnjake veliki<br />
test i prilika u<br />
isto vrijeme,<br />
jer ako se mi<br />
ne izjasnimo<br />
kao Bošnjaci<br />
koji imaju svoju<br />
vjeru islam,<br />
uradićemo ono<br />
što još nikome<br />
nije pošlo za<br />
rukom, a to je<br />
da nas ne bude.<br />
sam posebno ponosan) naših eminentnih<br />
ljudi iz svih sfera društvenog<br />
života, tako da su kroz amfiteatar<br />
Čaršijskog džemata, Prijedor, ra-<br />
znim povodima, svojim prisustvom<br />
počastili akademici Abdulah Sidran<br />
i Ferid Muhić, doktori nauka Šaćir<br />
Filandra, Senadin Lavić,<br />
Enes Durmišević, Gradimir<br />
Gojer, pisci Isnam Taljić,<br />
Muhamed Mahmutović<br />
i mnogi dr.<br />
Tako, ako Bog da,<br />
planiramo da nastavimo<br />
i u budućnosti, sa što češćim<br />
predstavljanjem naših<br />
kulturnih vrijednosti,<br />
kako bi naš narod koji<br />
često nema mogućnosti<br />
da ode na predavanja, ta<br />
predavanja slušao u svome<br />
džematu. To je sve naravno<br />
velika stvar i za mene i<br />
za moj džemat.<br />
Nedavno sam bio involviran<br />
u Gradskom pozorištu,<br />
ovdje u Prijedoru, kao<br />
stručni saradnik na predstavi<br />
“Djelid<strong>ba</strong>” od Skendera Kulenovića<br />
u režiji Marka Misirače, što je<br />
meni posebno drago i imponuje mi<br />
što sam radio sa takvim dobrim ljudima<br />
i profesionalcima.<br />
SAFF: Kakvo je stanje rada sa<br />
mladima u Vašem džematu, kao i u<br />
na području Medžlisa? Da li na tom<br />
polju već imate nekih aktivnosti?<br />
Omer-ef. Redžić: Što se tiče<br />
omladine, bojim se da je svakog<br />
dana slika ružnija, jer naša omladina<br />
svoj egzistencijalni izlaz vidi jedino<br />
van našeg Prijedora i naše Bosne,<br />
jer živimo u vaktu kad egzistencija<br />
nažalost određuje dozu patriotizma,<br />
vjere i nade u budućnost. Medžlis<br />
IZ-e Prijedor ima aktivnosti koje se<br />
vežu za omladinu, gdje se nastoji ta<br />
omladina povezati čvršće u tu bratsku<br />
vezu, a one se ogledaju u omladinskim<br />
klubovima i druženjima u<br />
istim.
SAFF: Koji su to najveći problemi<br />
s kojima se susrećete, ne samo Vi kao<br />
imam Čaršijske džamije, već i Boš-<br />
njaci povratnici na svoja ognjišta?<br />
Omer-ef. Redžić: Ono što sam<br />
lično primijetio jeste - kolektivno tonenje<br />
u ambis društva u cjelini, gdje je<br />
nažalost čovjek doveden u situaciju da<br />
bukvalno preživljava. Povjerenja gotovo<br />
nema nikako. Ekonomska slika je<br />
veoma tužna, a to se pogotovo da primijetiti<br />
na povratničkim džematima.<br />
Ono što je zabrinjavajuće jeste<br />
gašenje bošnjačkih kuća, prodavanje<br />
svojih ognjišta onima koji su do jučer<br />
bili dželati, i tako svjesno gasili muslimansko<br />
življe. To je za mene poražavajuće.<br />
I vlast i politika se ne trude<br />
takvim ljudima pomoći i pokušati ih<br />
odgovoriti od toga, nažalost. S druge<br />
strane, svaka priča o slobodi Bošnjaka<br />
u ovom entitetu pada u vodu kada pogledamo<br />
šta opštinska vlast radi legitimnim<br />
(uslovno rečeno) sredstvima.<br />
Dok naša djeca pjevaju himne Republike<br />
Srpske i pohađaju škole koje se<br />
otvoreno i javno zovu po pravoslavnim<br />
svecima, ili dok recimo opštinska<br />
vlast gradi veliki krst na mjestu<br />
zločina u Trnopolju, gdje je bio nekad<br />
logor, s druge strane mi Bošnjaci nemamo<br />
pravo na memorijalni centar<br />
za žrtve ili <strong>ba</strong>r da kroz glavnu ulicu<br />
Prijedora pronesemo ostatke naših šehida<br />
na kolektivnoj šehidskoj dženazi.<br />
Ovo su samo mali pokazatelji u moru<br />
drugih koji govore da je ovaj prostor<br />
zbilja očišćen od ljudskih prava i da<br />
su ona davno zakopana. Tako da problemi<br />
Bošnjaka već imaju svoju enciklopediju.<br />
SAFF: Po Vama, koliki je značaj<br />
očuvanja tradicije i vjere našeg naroda<br />
na prostorima RS-a? Koliko na tom<br />
polju može da doprinese IZ kao institucija,<br />
kao i imami u džematima?<br />
Omer-ef. Redžić: Koliki<br />
je značaj? Očuvanje<br />
tradicije i vjere je glavni i<br />
temeljni faktor u očuvanju<br />
Bošnjaka. Glavno vezivno<br />
tkivo i jedina institucija<br />
koja konstantno radi na<br />
očuvanju identiteta Bošnjaka<br />
je upravo Islamska<br />
zajednica. Jer prvo što su<br />
Bošnjaci počeli da prave i<br />
grade iznova jesu džamije,<br />
znajući da su upravo<br />
Božije kuće taj kohezioni<br />
faktor kod nas muslimana,<br />
i Bošnjaka. Islamska zajednica<br />
institucionalno je temelj i garancija<br />
opstanka na ovim prostorima. Ona<br />
je najvitalniji dio u tom našem bošnjačkom<br />
organizmu, koji polako<br />
ali sigurno počinje da se ispravlja i<br />
uzdiže.<br />
Na imamima je velika o<strong>ba</strong>veza da<br />
naše islamske vrijednosti, našu tradiciju<br />
i dalje afirmiraju kroz svoje<br />
aktivnosti, ali njima isto tako tre<strong>ba</strong><br />
pomoći, a najlakše se pomaže razumijevanjem.<br />
SAFF: Ove godine je popis stanovništva<br />
u BiH. Po Vama, koliki<br />
značaj ima taj događaj za Bošnjake,<br />
a posebno povratnike u RS?<br />
Omer-ef. Redžić:Mislim da je<br />
ova godina za Bošnjake veliki test i<br />
prilika u isto vrijeme, jer ako se mi<br />
ne izjasnimo kao Bošnjaci koji imaju<br />
svoju vjeru islam, uradićemo ono što<br />
još nikome nije pošlo za rukom, a to<br />
je da nas ne bude...<br />
Velike se predrasude stvaraju oko<br />
toga, posebno oko onih koji za sebe<br />
tvrde da su Bosanci, ali ja savjetujem<br />
svima onima koji komuniciraju sa tim<br />
našim sestrama i braćom da to rade<br />
na najljepši mogući način kako bi ih<br />
uvjerili da to što je Bošnjak samo po-<br />
Ono što je<br />
zabrinjavajuće<br />
jeste gašenje<br />
bošnjačkih<br />
kuća,<br />
prodavanje<br />
svojih ognjišta<br />
onima koji su<br />
do jučer bili<br />
dželati, i tako<br />
svjesno gasili<br />
muslimansko<br />
življe. To<br />
je za mene<br />
poražavajuće.<br />
tvrđuje to da je Bosanac i da<br />
Bošnjak Bosancu ne smeta.<br />
Bosanca zapravo i čini Bošnjak,<br />
islamske vjeroispovijesti<br />
koji priča svojim bosanskim<br />
jezikom. Bojim se<br />
da nemamo luksuz isključivosti,<br />
i da se dodatno dijelimo.<br />
To je naš farz za ovu<br />
godinu, a pogotovo nama<br />
u RS-u, molimo Allaha da<br />
nas u tome pomogne i ojača<br />
nas<br />
ṠAFF: Na planu širenja<br />
nacionalne i vjerske osvještenosti<br />
Bošnjaka pred predstojeći<br />
popis, da li je bilo nekih aktivnosti<br />
i da li su neke u pripremi?<br />
Omer-ef. Redžić: Naravno da jeste<br />
bilo aktivnosti, a posebno bih izdvojio<br />
tribinu sa akademikom Feridom<br />
Muhićem, gdje je gostovao i Sejfudin<br />
Tokić. Tom prilikom je akademik<br />
Muhić slikovito objasnio kakav nam<br />
zadatak predstoji u narednom popisu.<br />
Također je bila promocija nove<br />
knjige jg Isnama Taljića, “ROMAN O<br />
SULTAN FATIHU, BOŠNJACIMA<br />
I BOSNI” gdje smo opet skrenuli pažnju<br />
na bitnost odrednica: Bošnjak,<br />
islam, bosanski jezik. I u narednom<br />
periodu će tih aktivnosti biti znatno<br />
više, ako Bog da.<br />
SAFF: Zahvaljujemo Vam se na<br />
odvojenom vremenu i ujedno Vam<br />
želimo sve najbolje u budućem<br />
radu. Ako imate još neku poruku<br />
za sve naše čitaoce, i Bošnjake kako<br />
u BiH, tako i u dijaspori, bujrum.<br />
Omer-ef. Redžić: Opet hvala<br />
pripada Uzvišenom Allahu, a za nas<br />
Bošnjake imam poruku koja se ogleda<br />
u tom: Bošnjaci su jedni drugima<br />
najpreči, i zapamtimo; niko nam neće<br />
smaknuti omču oko vrata koju mi<br />
sami sebi stavimo...<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
29
Pogledi<br />
Bošnjačke dileme<br />
Zašto DA Svjetskom bošnjačkom kongresu<br />
SBK nije osnovan da bude<br />
iznad bilo koje državne<br />
ili postojeće bošnjačke<br />
institucije. To što su na<br />
posljednjoj sesiji kruga<br />
99 neki izrekli je sramota,<br />
jer ti intelektualci ne<br />
vladaju osnovnim logičkim<br />
razmišljanjem<br />
Piše: Nazif Horozović<br />
Svjetski Bošnjački Kongres nije<br />
ni počeo i prije nego što je i<br />
u mislima bio, njegov aktuelni<br />
predsjednik dr. Mustafa Cerić je bio lopov,<br />
kriminalac, radikal, pedofil... i već<br />
šta nije bio i kada je obnašao najčasniju<br />
funkciju kod Bošnjaka. I sada je još više<br />
od toga, iako je prošlo samo nekoliko<br />
dana otkako je sjeo na funkciju predsjednika<br />
SBK-a. I sve dok ne umre,<br />
ostat će omražen u krugovima kojima<br />
je onemogućio potpunu manipulaciju<br />
bošnjačkim korpusom. Kod nas Bošnjaka<br />
tre<strong>ba</strong> da se nešto desi i odmah se<br />
dušebrižnici raznih vrsta i funkcija javljaju<br />
da osude ono što se već dogodilo<br />
ili što bi se moglo dogoditi.<br />
Ko se krije iza Bošnjaka?<br />
Postoji nekoliko razloga zašto se napada<br />
SBK i zašto ga neki vide veoma<br />
negativnim. Sigurno, bez konkurencije,<br />
prvi i najvažniji razlog jeste što<br />
se mnogi ne mogu složiti da oni nisu<br />
(više) ti koji su na čelu ili nisu (više) u<br />
tijelima tog istog kongresa. Dr. Hilmo<br />
Neimarlija smatra da su politički predstavnici<br />
jedini koji imaju pravo predstavljati<br />
Bošnjake. Evo vidimo kako ih<br />
predstavljaju i kako zastupaju njihove<br />
interese, da je sinonim riječi političar<br />
u našem narodu postala riječ lopov.<br />
Hadžem Hajdarević, SDP-ovac i književnik,<br />
osvjedočeni borac protiv Vjeronauke<br />
i svršenik GHB-e, smatra da<br />
nešto nema legitimiteta i da dr. Cerić<br />
to sebi sam namješta... što je sigurno<br />
privatna stvar i lična sujeta pomenutog<br />
bošnjačkog književnika u redovima<br />
SDP-a, koji od dr. Cerića ima i ličnu<br />
fobiju što se može jasno zaključiti, jer<br />
mediji uvijek prvom njemu odjure<br />
kada se pojavi dr. Cerić.<br />
A ako ćemo o legitimitetu: Po čemu<br />
je Senadin Lavić zaslužio da<br />
bude na čelu “Preporoda”???<br />
Koje su njegove zasluge osim<br />
što smatra da je bošnjaštvo<br />
bitnije od islama za Bošnjake.<br />
Odakle njemu legitimitet<br />
da predstavlja Bošnjake?<br />
Po čemu je on mjerodavan i<br />
meritoran da govori o Kongresu?<br />
Ko je on?<br />
Ako Muhamed Filipović,<br />
Ferid Muhić, Ejup Ganić,<br />
Kasim Trnka, Omer Ibrahimagić,<br />
Hasan Muratović,<br />
Smail Čekić, Lamija Hadži-<br />
osmanović, Dževad Jahić,<br />
Mehmed Akšamija, Mustafa<br />
Cerić, Hasan Nuhanović,<br />
Muharem Štulanović,<br />
Zuhdija Adilović, Enver<br />
Imamović itd. nisu legitimna<br />
kičma bošnjačke akademske<br />
zajednice, ja stvarno<br />
ne znam ko je.<br />
A to što se bune oni koji<br />
su do sada imali najviše lične<br />
koristi od bošnjačkog jada,<br />
oni će se i dalje buniti zbog<br />
sebe i svojih šićara, na žalost!<br />
Lažne optužbe i bolesni<br />
zaključci<br />
SBK nije osnovan da<br />
bude iznad bilo koje državne<br />
ili postojeće bošnjačke<br />
institucije. To što su na posljednjoj<br />
sesiji Kruga 99 neki<br />
izrekli je sramota, jer ti intelektualci<br />
ne vladaju osnovnim<br />
logičkim razmišljanjem.<br />
Svakom učesniku i gostu na skupštini<br />
SBK-a je uručena “tor<strong>ba</strong> papira”<br />
sa statutom i osnovnim dokumentima<br />
SBK-a. Nezamislivo je da “intelektualci”<br />
optužuju i osuđuju SBK što nelegalno<br />
radi, a da pri tome nisu provjerili da<br />
li je SBK uopšte pravno lice. Da su se<br />
samo malo raspitali, dobili bi informaciju<br />
da je prije same osnivačke skupštine<br />
SBK registrovan kao pravni subjekt.<br />
Zamislite koliko je Krug 99 “ozbiljan”<br />
krug intelektualaca kada npr. Hasan<br />
Balić, predsjednik demokratskih<br />
Ako SBK bude<br />
kočničar<br />
razvijanju IZ-a,<br />
ako aktuelni<br />
predsjednik<br />
SBK-a ne<br />
bude imao<br />
poštovanje<br />
prema<br />
aktuelnom<br />
reisu-l-ulemi,<br />
ako SBK bude<br />
radio samo<br />
za interese<br />
pojedinaca,<br />
ako SBK bude<br />
uvertira u<br />
neku političku<br />
organizaciju<br />
na čelu sa<br />
istim ljudima,<br />
ja ću prvi biti<br />
protiv takve<br />
organizacija.<br />
pravnika BiH (po naslovu veoma legitiman<br />
da govori o registraciji) kaže<br />
da SBK djeluje nelegalno sve dok se ne<br />
registruje. I nije ga, naravno, sramota<br />
izići pred kamere i govoriti<br />
neprovjerene informacije<br />
optužujući Kongres za nelegalnost.<br />
Druga stvar koja me<br />
“fascinira” kod tih “intelektualaca”<br />
jeste nevjerovatno<br />
subjektivno zaključivanje<br />
koje se kosi sa osnovama<br />
logike. Stalni kritičar svega<br />
što ima veze sa dr. Cerićem,<br />
Enver Kazaz kaže sljedeće:<br />
“Opasno se igraju slikom<br />
Bošnjaka u međunarodnom<br />
kontekstu i na vrlo opasan<br />
način derogiraju demokratske<br />
tekovine u Bosni i Hercegovini<br />
delegitimirajući<br />
zvanične bošnjačke predstavnike<br />
u institucijama sistema.”<br />
Zaista bolesno poimanje<br />
jednog nevladinog pokreta<br />
koji ima za cilj afirmaciju<br />
bošnjačkih vrijednosti. SBK<br />
nije nikakva prijetnja bilo<br />
kome, a kamoli legitimnim<br />
predstavnicima Bošnjaka. S<br />
tim, da je evidentno da se<br />
najviše ljute oni čiji je legitimitet<br />
u predstavljanju<br />
Bošnjaka veoma upitan, jer<br />
ga sigurno i nemaju. A da<br />
ne kažem koliko je ovo teško<br />
palo onim “legitimnim”<br />
Bošnjacima koji su do sada<br />
znali uprtiti torbu, otići u<br />
Laktaše i dogovoriti prodaju<br />
države i sve sa punim legitimitetom!<br />
Ali ono što mi je najviše zaparalo<br />
uši u prilogu FTV-a jeste sljedeće:<br />
“Nacionalna emancipacija i parainstitucije<br />
odnos je što se dešava<br />
u bosanskohercegovačkom društvu,<br />
na tendencije iz prošlosti koje<br />
imaju namjeru da se produžavaju i<br />
u budućnosti, na Balkanu i cijeloj<br />
Evropi. Ovakve političke strategije<br />
stvaranja parainstitucija kroz nacionalnu<br />
emancipaciju mogu postati<br />
velika prijetnja sigurnosti u cijeloj<br />
Evropi, rečeno je na redovnoj sesiji<br />
Kruga 99.”<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
30
Kakva je parainstitucija SBK-a?<br />
Koje tendencije prošlosti on nosi sa<br />
sobom? Kakva je prijetnja sigurnosti<br />
SBK-a i ljudi koje sam pomenuo u<br />
gornjem dijelu teksta??? Ovo su zaista<br />
zlonamjerna plasiranja Bošnjacima da<br />
su opasni po Evropu. Hadžem Hajdarević<br />
i Senadin su se, zarad svojih ličnih<br />
interesa, stavili na stranu antibošnjačkih<br />
lobija koji Bošnjake predstavljaju<br />
radikalnim i nepodobnim za Evropu,<br />
samo zato što je na čelu jedne nevladinog<br />
pokreta Mustafa Cerić, inače bivši<br />
reisu-l-ulema.<br />
Zašto SBK?<br />
Naše bošnjačke institucije kao što je<br />
“Preporod”, “VKBI” (ako znate šta je<br />
ovo uopšte), te naši veliki akademici i<br />
moralisti u liku i djelu dr. Hafizovića,<br />
Neimarlije, Hajdarevića, Lavića... po<br />
čemu možemo reći da su ove bošnjačke<br />
institucije žive, odnosno na osnovu<br />
čega možemo tvrditi da su pomenuti<br />
intelektualci nešto doprinijeli u javnom<br />
životu Bošnjaka? Ovaj Kongres je<br />
došao da popuni prazninu. Hoće li i on<br />
biti samo jedan broj ili popuna praznine<br />
vidjet ćemo!<br />
Da je Cerić osnovao svoju privatnu<br />
organizaciju, formom i suštinom,<br />
a SBK <strong>ba</strong>rem u formi nije njegova<br />
privatna organizacija, tre<strong>ba</strong>li bi malo<br />
sačekati da vidimo šta će čovjek uraditi...<br />
Da li bi tre<strong>ba</strong>li jednog takvog<br />
čovjeka u liku i djelu bivšeg reisa Cerića<br />
poslati da igra šaha s penzionerima,<br />
da ide u šetnju u planine i da se<br />
potpuno odrekne bilo kakvih javnih<br />
nastupa i sl, a da našu sudbinu prepustimo<br />
Lavićima, Hajdarevićima,<br />
Kazazima i raznoraznim krugovima<br />
sumnjivog cilja i namjere... To bi za<br />
nas Bošnjake bila šteta i tragedija u<br />
istom vremenu. Da ljudi svjetskog<br />
renomea; reisu-l-ulema 18 godina, u<br />
posljednjih deset godina je bio prvi u<br />
Bošnjaka i u nacionalnom i vjerskom<br />
smislu, tre<strong>ba</strong>ju Bošnjacima, mislim<br />
svakako da tre<strong>ba</strong>ju i da se nikako ne<br />
smije niti zaboraviti, niti zanemariti<br />
njegov ugled u BiH, a posebno u inostranstvu,<br />
onom zapadnom i onom<br />
istočnom.<br />
SBK tre<strong>ba</strong> malo vremena da pokaže<br />
pravo lice, a tek onda imamo pravo<br />
pisati i govoriti o privatnom projektu<br />
ovog ili onog.<br />
Ključni problemi u ovome svemu<br />
su Cerić i Zukorlić. Da oni nisu ovdje<br />
bili, Bog zna da li bi se i jedna kamera<br />
pojavila i da li bi iko govorio o SBK.<br />
Niko nije spomenuo niti jedan dio deklaracije,<br />
ciljeva ili načina djelovanja,<br />
jer su njih dvojica samo bitni u ovoj<br />
priči. Da njih nema onda bi SBK, možda<br />
i bio prihvatljiv.<br />
Islamska zajednica i SBK-a<br />
Evidentno je da Islamska<br />
zajednica BiH pod vodstvom<br />
mr. Huseina Kavazovića<br />
se neće oglašavati za svaku<br />
stvar i da će ona podržavati<br />
sve projekte od kojih svi ljudi<br />
imaju koristi, a posebno<br />
Bošnjaci. Reisu-l-ulema je<br />
na pomenuti Kongres poslao<br />
svog izaslanika, a gromoglasni<br />
aplauz je uslijedio nakon<br />
što je predsjednik SBK-a dr.<br />
Cerić posebno istakao da je<br />
dobio poruku podrške od reisu-l-uleme<br />
mr. Kavazovića.<br />
Ako reis Kavazović smatra<br />
da je SBK loše rješenje i<br />
šteti ugledu Bošnjaka, smatram<br />
da je tre<strong>ba</strong>o to reći Bošnjacima<br />
i pripadnicima svoje<br />
zajednice bez obzira na to<br />
šta će ko reći. Ako dr. Cerić<br />
smatra da će kroz SBK-a i dalje biti reisu-l-ulema<br />
i prvi u Bošnjaka, onda su<br />
Bošnjaci u ozbiljnoj krizi, a SBK podvala<br />
svima nama. Ali, ja sam uvjeren i<br />
sve ove podastrte činjenice govore da je<br />
Islamska zajednica imala dobrog reisa,<br />
a da ga je naslijedio potpuno relevantan<br />
i po mjeri čovjek u liku mr. Kavazovića.<br />
Ključni<br />
problemi u<br />
ovome svemu<br />
su Cerić i<br />
Zukorlić. Da<br />
oni nisu ovdje<br />
bili, Bog zna<br />
da li bi se i<br />
jedna kamera<br />
pojavila i da li<br />
bi iko govorio<br />
o SBK. Niko<br />
nije spomenuo<br />
niti jedan dio<br />
deklaracije,<br />
ciljeva ili<br />
načina<br />
djelovanja, jer<br />
su njih dvojica<br />
samo bitni u<br />
ovoj priči.<br />
I na kraju...<br />
Ako SBK bude kočničar<br />
razvijanju IZ-a, ako aktuelni<br />
predsjednik SBK-a ne bude<br />
imao poštovanje prema aktuelnom<br />
reisu-l-ulemi, ako<br />
SBK bude radio samo za interese<br />
pojedinaca, ako SBK<br />
bude uvertira u neku političku<br />
organizaciju na čelu sa<br />
istim ljudima, ako SBK ne<br />
bude radio posao zbog kojeg<br />
je osnovan..., ja ću prvi<br />
biti protiv takve organizacija.<br />
Međutim, sve do tada<br />
ću se boriti svim legitimnim<br />
sredstvima, da svi oni koji su<br />
Bošnjaci samo zbog bošnjačkih<br />
honorara prestanu biti<br />
zaštitnici Bošnjaka i da svoju<br />
nafaku pronađu na drugom<br />
mjestu.<br />
Također, SBK i njegovo<br />
rukovodstvo u idućem periodu tre<strong>ba</strong>ju<br />
i moraju dokazati da osnovna načela i<br />
principi zbog kojih je SBK-a i osnovan<br />
moraju biti prioritet djelovanja istog<br />
i da sve što je rečeno na 1. kongresu<br />
mora biti ispoštovano. U protivnom,<br />
morat ćemo reći da su ovi današnji bošnjački<br />
dušebrižnici bili u pravu.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
31
Glas islamskih učenjaka<br />
Odgovor na proglas Abdul-aziza Radžihija<br />
Prestanite zbunjivati muslimansku javnost<br />
Osim što proglas sadrži<br />
teške kvalifikacije (tagut,<br />
nevjernički, poziv na<br />
teobu) i isključuje bilo<br />
kakvu mogućnost rasprave<br />
i prihvatanja drugačijeg<br />
mišljenja, evidentno je<br />
da on, svojim sadržajem,<br />
u potpunosti devalvira<br />
mišljenje apsolutne<br />
većine islamskih učenjaka<br />
i relevantnih svjetskih<br />
islamskih organizacija i<br />
institucija, koje su dale<br />
jasnu podršku predsjedniku<br />
Mursiju u provođenju<br />
referenduma za novi ustav i<br />
pozvale Egipćane da glasaju<br />
za njega, ali i učenjaka koji su<br />
učestvovali u izradi ustava<br />
Pripremio: Semir Imamović<br />
Neki islamski internetski<br />
portali ovih dana su objavili<br />
proglas saudijskog<br />
učenjaka Abdul-aziza er-Radžihija, u<br />
kojem on žestoko kritikuje novi egipatski<br />
ustav, nazivajući ga “tagutom”<br />
(tagut je idolopoklonski, nasilnički<br />
autoritet), a sve one koji su glasali za<br />
njega, poziva da bez odlaganja učine<br />
iskrenu teobu Allahu, dželle šanuhu,<br />
odreknu se ustava i onih koji su ga donijeli.<br />
Interentski portal sahab.net pre-<br />
nio je, kratki razgovor između ovog<br />
učenjaka i neimenovane osobe (iz<br />
načina oslovljavanja može se zaključiti<br />
da se radi o njegovom učeniku).<br />
Na pitanje: “Kako odgovoriti onima<br />
koji kažu da će novi egipatski ustav<br />
stabilizirati unutrašnje prilike i da je<br />
zbog toga, šerijatski, legitimno glasati<br />
za njega?”, Radžihi odgovara: “Koja<br />
legitimnost? Zar se stabilizacija unutrašnjih<br />
prilika, uvođenjem nevjerničkog<br />
ustava, može smatrati legitmnim<br />
šerijatskim interesom? Da bi došlo do<br />
istinske stabilizacije, potrebno je uvesti<br />
Šerijat, u pravom smislu te riječi!<br />
Zar je zbog toga pokrenuta revolucija?<br />
Jedan nevjernički ustav je zamijenjen<br />
drugim nevjerničkim ustavom.”<br />
Osim što proglas sadrži teške kvalifikacije<br />
(tagut, nevjernički, poziv na<br />
teobu) i isključuje bilo kakvu mogućnost<br />
rasprave i prihvatanja drugačijeg<br />
mišljenja, evidentno je da on, svojim<br />
sadržajem, u potpunosti devalvira mišljenje<br />
apsolutne većine islamskih učenjaka<br />
i relevantnih svjetskih islamskih<br />
organizacija i institucija, koje su dale<br />
jasnu podršku predsjedniku<br />
Mursiju u provođenju referenduma<br />
za novi ustav i pozvale<br />
Egipćane da glasaju za<br />
njega, ali i učenjaka koji su<br />
učestvovali u izradi ustava.<br />
Od učenjaka koji su<br />
izrazili svoju javnu podršku<br />
referendumu, izdavajamo:<br />
Dr. Jusufa el-Kardavija<br />
(predsjednika Svjetske<br />
unije islamskih učenjaka),<br />
šejha Abdur-rahamana ibn<br />
Nasira el-Berraka (jednog<br />
od vodećih selefijskih<br />
autoriteta), Dr. Selmana<br />
ibn Fehda el-Avdu (stručnog<br />
savjetnika generalnog<br />
sekretara Svjetske unije<br />
islamskih učenjaka za pitanje<br />
medija), dr. Nasira<br />
el-Umera (generalnog sekretara<br />
Svjetskog kongresa<br />
islamskih učenjaka), šejha<br />
Abdur-rahmana Abdul-halika<br />
(egipatskog učenjaka<br />
sa kuvajtskim državljanstvom), šejha<br />
Muhammeda Ismaila el-Mukaddima<br />
(autora velikog broja djela iz različitih<br />
islamskih oblasti od kojih je najpoznatije<br />
Avdetu-l-hidžab / Povratak<br />
hidža<strong>ba</strong>), šejha Ebu Ishaka el-Huvejnija<br />
(jednog od vođa selefijskog pokreta<br />
u Egiptu), šejha Muhammeda<br />
Hassana, dr. Ahmeda Ferida (autor<br />
knjige Bistro more pobožnosti i suptilnosti).<br />
U radu Ustavotvorne skupštine<br />
(izradi ustava) učestvovali su sljedeći<br />
egipatski učenjaci: dr. Muhammed<br />
Jusri Ibrahim, dr. Muhammed Ibrahim<br />
Mensur, šejh Muhammed S‘ad el-<br />
Ezheri, dr. Muhammed Selim el-Avva,<br />
dr. Se’id Abdul-azim, dr. Jasir el-Burhami<br />
i dr. Nadir Bekkar. Referendum<br />
je podržala i Svjetska unija islamskih<br />
Pred<br />
egipatskim<br />
muslimanskim<br />
narodom su<br />
samo dvije<br />
opcije: prva je<br />
izglasavanje<br />
novog ustava<br />
(koji naravno<br />
nije savršen),<br />
a druga je<br />
zadržavanje<br />
postojećeg<br />
stanja koje<br />
je, po islam<br />
i muslimane,<br />
gore i opasnije<br />
od spornih<br />
stavki u<br />
ustavu.<br />
učenjaka, na čelu sa dr. Jusufom el-<br />
Kardavijem i Medžlis šure egipatskih<br />
učenjaka na čelu sa dr. Abdullah Ša-<br />
kirom. U proglasu, kojeg je tim povodom<br />
izdala Svjetska unija islamskih<br />
učenjaka, 11. decembra 2012., između<br />
ostalog, se kaže: “2. Unija poziva sve<br />
Egipćane, bez obzira na njihovu političku<br />
i vjersku pripadnost, da aktivno<br />
učestvuju na referendumu i glasaju za<br />
ustav kojeg su, po prvi put, napisali<br />
sinovi Egipta (kojima je narod ukazao<br />
povjerenje na izborima), bez ikakvog<br />
nametanja izvana,<br />
a sve to u cilju unutranje<br />
stabilnosti, pokretanja razvoja<br />
i poticanja investicijskih<br />
aktivnosti.” (Svjetsku<br />
uniju islamskih učenjaka,<br />
osim dr. El-Karadvija, čine:<br />
šejh ‘Abdullah Bijeh, šejh<br />
Ahmed ibn Hamed el-Halili,<br />
šejh Muhammed Vaiz,<br />
dr. Ali Muhjidin el-Kurdagi,<br />
dr. Selman ibn Fehd<br />
el-Avde, dr. Isam Ahmed<br />
el-Bešir, šejh Rašid el-Ganuši,<br />
šejh Muhammed Hasan<br />
Veledu Dudo eš-Šenkiti, dr.<br />
Halid el-Mezkur Abdullah<br />
el-Mezkur, dr. Salim ibn<br />
Abdullah eš-Šejhi, dr. Fatima<br />
Umer Nesif, šejh Ahmed<br />
el-Umri, dr. Abdul-medžid<br />
Nedžar, dr. Safvet Mustafa<br />
Halilović). (Pogledati oficijelnu<br />
stranicu Unije, <strong>www</strong>.<br />
iumsonline.net)<br />
Na sjednici Vijeća šure<br />
egipatskih gp učenjaka, kojom je predsjedavao<br />
dr. Abdullah Šakir, odr-<br />
žanoj neposredno pred referendum,<br />
donešena je sljedeća odluka: “Vijeće,<br />
većinom glasova, daje saglasnost na<br />
novi egipatski ustav, u vezi s kojim<br />
će biti proveden referendum u 10<br />
egipatskih pokrajina i poziva egipatski<br />
narod da isto to učini.” (Vijeće<br />
čine sljedeći učenjaci: Dr. Abdullah<br />
Šakir, predsjedavajući Vijeća, dr.<br />
Muhammed Hassan, zamjenik predsjedavajućeg,<br />
šejh Ebu bekr el-Hanbeli,<br />
šejh Vehid Abdus-selam Bali,<br />
šejh Džemal Abdur-rahman, portparol<br />
Vijeća, dr. Se’id Abdul-azim, šejh<br />
Džemal el-Murakibi, šejh Mustafa<br />
el-Adevi, šejh Ebu Ishak el-Huvjeni,<br />
koji sjednici nije prisustvovao zbog<br />
bolesti, i šejh Muhammed Husejn<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
32
Ja’kub, koji također nije psrisustvovao<br />
zbog putovanja). (<strong>www</strong>. forsanhaq.com).<br />
U nastavku donosimo najvažnije<br />
dijelove fetve šejha Abdur-rahamana<br />
ibn Nasira el-Berraka, o ovom pitanju,<br />
jer upravo ona predstavlja pravi<br />
odgovor svima onima koji zbunjuju<br />
muslimansku javnost svojim isključivim<br />
izjavama, proglasima i fetvama:<br />
“Nakon analiziranja ovog pitanja,<br />
došao sam do zaključka da je<br />
glasanje za ustav, u najmanju ruku,<br />
dozvoljeno, ako ne i o<strong>ba</strong>vezno. Oni<br />
koji kažu da se glasanjem odobravaju<br />
i one stavke u ustavu koje su, sa<br />
šerijatskog stajališta, sporne (neki ih<br />
karakteriziraju kao nevjerstvo), nisu<br />
u pravu, jer se ovdje u suštini radi<br />
o otklanjanju veće manjom štetom<br />
(def ’u šerri šerrejni ve ihtimalu ehaffid-darerejni).<br />
Pred egipatskim muslimanskim<br />
narodom su samo dvije opcije:<br />
prva je prihvatanje novog ustava<br />
(koji naravno nije savršen), a druga<br />
je zadržavanje postojećeg stanja koje<br />
je, po islam i muslimane, znatno gore<br />
i opasnije od spornih stavki u ustavu.<br />
Ne bi bilo mudro, ni sa razumske<br />
ni sa vjerske strane, bojkotovati<br />
referendum i na taj način omogućti<br />
nevjernicima i licemjerima da lakše<br />
ostvare svoje prljave namjere. Nema<br />
sumnje u to da su svi oni koji su o<br />
ovom pitanju raspravljali i dali različita<br />
tumačenja i pojašnjanja, a koji<br />
se u osnovi zalažu za uvođenje šerijatskog<br />
zakona – što je ambicija svakog<br />
muslimana koji vjeruje u Allaha<br />
i Poslanika – mudžtehidi i da će za<br />
svoj idžtihad (pravničko promišljanje<br />
na temelju šerijatskih dokaza) imati<br />
jednu ili dvije nagrade, ali je njihova<br />
o<strong>ba</strong>veza, također, da pred neprijateljima<br />
Egipta, koji ne žele dobro islamu<br />
i muslimanima, stanu u jedan saf<br />
i djeluju jedinstveno. U suštini, nema<br />
neke velike razlike između glasanja<br />
za predsjednika i glasanja za ustav,<br />
jer svakome, ko iole poznaje politička<br />
kretanja u Egiptu, jasno je da izabrani<br />
muslimanski predsjednik, ko god<br />
bio, nije u stanju primjenjivati Šeri-<br />
jat u onoj mjeri u kojoj bi to neko<br />
želio, ne samo zbog još uvijek snažnog<br />
utjecaja egipatskih sekularista na<br />
političke i društvene tokove u državi,<br />
nego i zbog generalnog negativnog<br />
stava Međunarodne zajednice, na<br />
čelu sa Amerikom, prema islamistima<br />
i političkom islamu. Svjesni ste<br />
da izabrani predsjednik (ovdje se šejh<br />
obraća direktno egiptaskim učenjacima<br />
i islamskim partijama), Allah ga<br />
zaštitio od svakog zla, nema potporu<br />
Međunarodne zajednice, zato je vaša<br />
dužnost da mu pomognete u primjeni<br />
onoliko Šerijata koliko mu dozvo-<br />
ljavaju trenutni uvjeti i da podržite<br />
najbolji ustav kojeg je, u ovom mo-<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
33<br />
mentu, mogao ponuditi na usvajanje.<br />
Podsjećam bratski egipatski narod<br />
i njegovu ulemu, da glasanje protiv<br />
ustava najviše odgovara njihovim,<br />
unutrašnjim i vanjskim, neprijateljima,<br />
i zato, bojte se Uzvišenog Allaha,<br />
nastojte popraviti vaše međusobne<br />
odnose i ostvariti što je moguće veći<br />
stepen konsenzusa u svim važnim pitanjima.<br />
Kada bi muslimani morali<br />
birati između dvojice vladara, od kojih<br />
je jedan nemusliman a drugi ateista,<br />
ono što, u toj situaciji, nalaže njihova<br />
vjera i zdrav razum je da biraju<br />
onoga koji je manje štetan po njihove<br />
vitalne interese i koji nije neprijateljski<br />
nastrojen prema islamu. Poznato<br />
je šerijatsko pravilo da o<strong>ba</strong>veza (vadžib)<br />
koju mukellef (šerijatski obve-<br />
znik), iz opravdanih razloga, nije u<br />
stanju izvršiti, u toj situaciji, prestaje<br />
biti o<strong>ba</strong>veza. Razilaženje u mišljenju<br />
i interpretaciji šerijatskih tekstova ne<br />
smije vas obeshrabriti i srušiti vaše<br />
nade i očekivanja. Molim Uzvišenog<br />
Allaha da egipatskom narodu podari<br />
razboritost i zbliži njihova srca, a one<br />
koji još uvijek smatraju da ne tre<strong>ba</strong><br />
podržati ustav, pozivam da ne odvraćaju<br />
druge ljude od glasanja, nepravedno<br />
ih optužuju za nevjerstvo,<br />
izdaju i neznanje, jer nije grijeh u<br />
razilaženju nego u prelaženju Božijih<br />
granica, da nas Allah sve zajedno sačuva<br />
od toga.” (<strong>www</strong>.almoslim.net)
Kratka biografija šejha<br />
Abdur-rahmana ibn<br />
Nasira el-Berraka<br />
Rođen je u Bukejri (Saudijska<br />
Arabija), 1352<br />
h.g. Još kao dijete (u 9 godini<br />
života), ostao je bez<br />
vida. Sa dvanaest godina<br />
postao je hafiz Kur’ana.<br />
Znanje je sticao pred najvećim<br />
vjerskim autoritetima<br />
kao što su rahmetli<br />
Abdul-aziz ibn Baz (1330.<br />
– 1420.), bivši muftija Saudijske<br />
Arabije, rahmetli<br />
šejh Muhammed ibn<br />
Mukbil el-Mukbil (1281.<br />
– 1368.), kadija u Bukejri,<br />
rahmetli Muhammed<br />
el-Emin eš-Šenkiti (1905.<br />
– 1974.), autor ‘Advau-l-bejana,<br />
Abdur-rezzak el-Afifi<br />
(1323. – 1415.), član Vijeća<br />
za fetve, i drugi. U periodu<br />
1379. – 1381. radio je kao<br />
nastavnik na Znanstvenom<br />
institutu u Rijadu, nakon<br />
čega je prešao na Fakultet<br />
islamskog prava, zatim Teološki<br />
fakultet na kojem je<br />
radio do 1420. h.g, kada je<br />
i penzionisan. U dva navrata,<br />
mijenjao je šejha Abdulaziza<br />
ibn Baza, isključivo<br />
na njegovo insistiranje, u<br />
o<strong>ba</strong>vljanju redovnih muftijskih<br />
poslova. Nuđeno<br />
mu je da bude stalni član<br />
Vijeća za fetve, ali je odbio.<br />
Trenutno radi kao imam u<br />
mesdžidu El-Halifi u Rijadu<br />
u kojem sedmično održi<br />
i do dvanaest predavanja.<br />
Njegova najpoznatija djela<br />
su: Dževabun fi-l-imani<br />
ve navakidihi (Odgovor o<br />
pitanjima vjerovanja i djelima<br />
koja ga poništavaju),<br />
Šerhu-t-tedmurijje (Komentar<br />
tedmurijske poslanice<br />
o vjerovanju), Šerhu-lvasitijje<br />
(Komentar vastijske<br />
poslanice o vjerovanju).<br />
(<strong>www</strong>. albrrak.net)<br />
Dr. Selman ibn Fehd el-Avde<br />
Egipatski ključ, sirijska<br />
krvava drama i iračko proljeće<br />
Navodeći Tursku kao pozitivan<br />
primjer kojeg bi tre<strong>ba</strong>le slijediti<br />
Egipat, Tunis, Libija i ostale<br />
arapske države na putu svog<br />
političkog, ekonomskog i<br />
društvenog oporavka, El-Avde<br />
je kazao: “Samo dvadeset<br />
godina unazad Turska, u<br />
svjetskim razmjerama, nije<br />
bila vrijedna spomena, štaviše,<br />
nalazila se na samom dnu<br />
moralne i civilizacijske ljestvice,<br />
ali se, nakon dolaska na<br />
vlast Partije pravde i razvoja<br />
Tajji<strong>ba</strong> Erdogana i naglog<br />
ekonomskog razvoja, kojeg je<br />
ova partija u relativno kratkom<br />
periodu uspjela ostvariti,<br />
situacija iz korijena promijenila<br />
a Turska dospjela u sami vrh<br />
svjetskih nacija”<br />
Piše: Husam en-Nimr<br />
Dr. Selman ibn Fehd el-Avde,<br />
pomoćnik generalnog<br />
sekretara Svjetske unije<br />
islamskih učenjaka pozvao je na smirivanje<br />
tenzija u Egiptu i približavanje<br />
stavova između vlasti i opozicije kroz<br />
kontinuirani dijalog i rješavanje problema<br />
za stolom a ne na ulici organiziranjem<br />
“milionskih demonstracija”,<br />
ističući da se “islamska poslanica” nije<br />
proširila u svijetu snagom moći, nego<br />
snagom argumenta i osvajanjem ljudskih<br />
srca. Na redovnom sedmičnom<br />
druženju u gradu Burejdi, El-Avda<br />
je još jednom osudio jezik vrijeđanja<br />
(psovke) kojim se sve više služe različita<br />
sredstva javnog informiranja, jer se,<br />
objašnjava on, “psovkom i vrijeđanjem<br />
ne može steći Božija naklonost, pomoći<br />
istina i suzbiti laž, <strong>ba</strong>š kao što se<br />
pračkom ne može uloviti plijen, oslabiti<br />
neprijatelj, nego samo slomiti nekome<br />
zub i iskopati oko”, kao što Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, kaže u<br />
jednom hadisu.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
34<br />
Ekonomski napredak, ključ uspjeha<br />
Navodeći Tursku kao pozitivan primjer<br />
kojeg bi tre<strong>ba</strong>le slijediti Egipat, Tunis,<br />
Libija i druge arapske države u tranziciji,<br />
na putu svog političkog, ekonomskog<br />
i društvenog oporavka, El-Avde je<br />
kazao: “Samo dvadeset godina unazad<br />
Turska, u svjetskim razmjerama, nije<br />
bila vrijedna spomena, štaviše, nalazila<br />
se na samom dnu moralne i civilizacijske<br />
ljestvice, ali se, nakon dolaska<br />
na vlast Partije pravde i razvoja Tajji<strong>ba</strong><br />
Erdogana i naglog ekonomskog razvoja,<br />
kojeg je ova partija u relativno kratkom<br />
periodu uspjela ostvariti, situacija iz korijena<br />
promijenila a Turska dospjela u<br />
sami vrh svjetskih nacija. Nevjerovatno<br />
je kako se sva ta negativna energija, preko<br />
noći pretvorila u svoju suprotnost.<br />
Najbolje ćemo to shvatiti na primjeru<br />
hidža<strong>ba</strong>: iako turski zakoni ne propisuju<br />
posebnu nošnju za ženu (hidžab),<br />
kultura hidža<strong>ba</strong> i, generalno, moralnog<br />
življenja, u posljednjoj deceniji doživjela<br />
je pravu revoluciju u svim društvenim<br />
sferama, bez ikakvog, direktnog ili indirektnog,<br />
uplitanja vlasti.”<br />
“Najveći izazov za nove egipatske<br />
vlasti, a ujedno i ključ uspjeha”, nastavlja<br />
dalje ovaj alim, “bit će ekonomski<br />
oporavak zemlje i izlazak iz trenutne<br />
političke krize. Nova egipatska<br />
vlast mora učiniti sve kako bi Egipat,<br />
u ekonomskom smislu, krenuo naprijed<br />
i kako bi se, kod običnog čovjeka,<br />
stvorio dojam da se stanje popravlja na<br />
bolje, a to je upravo ono što je uradila<br />
Partija pravde i razvoja u Turskoj, koja<br />
je svojim konkretnim ekonomskim<br />
potezima, uspjela na svoju stranu pridobiti<br />
i one glasače i političke faktore,<br />
koji dojučer nisi htjeli ni čuti za nju,<br />
a kamoli joj dati svoj glas, okorjele sekulariste<br />
i pripadanike jevrejske nacionalne<br />
manjine. Oni su, umjesto jeftinih<br />
političkih pamfleta, prionuli na<br />
posao, poveli državu putem ekonomskog<br />
prosperiteta i uhvatili se u koštac<br />
sa gorućim problemima.”<br />
Kriza ustava<br />
El-Avda priznaje “da su nedavne<br />
masovne demonstracije, koje je pokrenula<br />
egipatska opozicija u saradnji sa<br />
kadrovima bivšeg režima, kao odgovor<br />
na predsjednički dekret (deklaraciju),
kojim su novizabranom predsjedniku<br />
značajno proširene ovlasti i zabranjeno<br />
osporavanje njegovih dekreta, zakona i<br />
odluka (kasnije je taj dekret povučen),<br />
izazvale veliku zabrinutost i zebnju u<br />
islamskom svijetu, no sve to nije dugo<br />
potrajalo, jer je nakon usvajanja ustava<br />
došlo do vidnog smirivanja situacije,<br />
prije svega zahvaljujući egipatskom<br />
narodu, koji je pokazao da su mir i<br />
stabilnost njegov najveći moto, što je<br />
činjenica koju i vlast i opozicija tre<strong>ba</strong>ju<br />
iskorisiti za dodatnu stabilizaciju prilika<br />
u zemlji.”<br />
Podsjetio je “da ne tre<strong>ba</strong> iz vida gubiti<br />
činjenicu da je novi ustav, do svog<br />
usvajanja, prešao trnoviti put i suočio<br />
se sa žestokom medijskom kampanjom,<br />
do te mjere da su čak objavljeni<br />
falsifikovani primjerci ustava, a sve<br />
s ciljem njegove diskreditacije i prije<br />
nego je ponuđen na glasanje, no bez<br />
obzira na sve, ustav je prihvaćen sa preko<br />
60 % glasova, što je procenat kojeg<br />
nisu postigle ni mnogo razvijenije zemlje.<br />
Sve to pokazuje kako se pozitivno<br />
raspoloženje naroda može iskoristiti za<br />
premošćivanje jaza između vlasti i opozicije.”<br />
“Situacija se, svakim danom, sve<br />
više popravlja, i jedni i drugi moraju<br />
shvatiti da će im biti potrebno puno<br />
strpljenja i dobre volje za prevazilaženjem<br />
razlika, jer unutarnji naboj samo<br />
produbljuje jaz i proizvodi još više laži,<br />
cinizma i spletkaranja. Potrebno je u<br />
međusobnu komunikaciju što prije<br />
vratiti osnovne ljudske vrline, kao što<br />
su širokogrudnost, samilost i lju<strong>ba</strong>v, a<br />
osloboditi je sebičnosti i mržnje.”<br />
Šta Iran i Rusija žele od Sirije?<br />
S druge strane, dr. El-Avda smatra,<br />
da razloge dugotrajnosti sirijske<br />
krize tre<strong>ba</strong> tražiti prije svega u direktnoj<br />
umiješanosti Rusije i Irana u unutrašnja<br />
dešavanja i pružanju otvorene<br />
podrške Beššaru Asadu, iako svaka<br />
od ove dvije države ima vlastitu računicu<br />
u tome: rusko prisustvo isključivo<br />
je vezano za političke interese, koji<br />
se, ovisno o situaciji, mogu mijenjati.<br />
Moskva je spremna, u svako vrijeme,<br />
promijeniti stranu ako bi se situacija<br />
okrenula u korist revolucionara, dok<br />
se iza iranskog prisustva kriju strateški<br />
interesi, što na najbolji način potvrđuje<br />
izjava koju su iranski zvaničnici dali<br />
još na samom početku sirijske revolucije,<br />
da bi poraz Sirije značio poraz Irana,<br />
kao i ogromna finansijska i stručna<br />
pomoć, kojom Iran želi Asada što duže<br />
održati na vlasti.’’<br />
Pozivajući se na povjerljive izvore,<br />
El-Avda je otkrio “da je Iran od kurdskih<br />
vlasti u Iraku tražio da im ustupe<br />
granični pojas između Irana i Sirije u<br />
dužini od 20 kilometara, kako bi, bez<br />
ometanja, mogli opskrbljivati<br />
sirijski režim oružjem i<br />
drugim vrstama neophodne<br />
pomoći, a oni bi se, zauzvrat,<br />
odrekli Kirkuka i<br />
drugih područja oko kojih<br />
postoji spor, u korist Kurda,<br />
što je kurdska strana glatko<br />
odbila.”<br />
Iračko proljeće<br />
Komentirajući posljednja<br />
dešavanja u Iraku, šejh je<br />
posebno pohvalio pokretanje<br />
masovnih demonstracija<br />
u Faludži, En<strong>ba</strong>ru i drugim<br />
sunijskim gradovima s ci-<br />
S druge strane,<br />
dr. El-Avda<br />
smatra,<br />
da razloge<br />
dugotrajnosti<br />
sirijske krize<br />
tre<strong>ba</strong> tražiti<br />
prije svega<br />
u direktnoj<br />
umiješanosti<br />
Rusije i Irana<br />
u unutrašnja<br />
dešavanja<br />
i pružanju<br />
otvorene<br />
podrške<br />
Beššaru Asadu.<br />
ljem ostvarivanja osnovnih<br />
ljudskih prava i ravnopravnijeg<br />
položaja u odnosu na<br />
druge dvije etničke grupacije.<br />
“Prije nekoliko godina, u<br />
jednom svom obraćanju sam<br />
kazao, da mnoštvo (brojnost)<br />
može biti iskorišteno<br />
za stvaranje prevage, ali ne<br />
upotrebom oružja niti sile,<br />
nego vlastitim prisustvom<br />
u javnosti i jasnim i glasnim<br />
izražavanjem vlastitog stava,<br />
jer onome ko ti se popne na<br />
leđa ti si mu pomogao, kada<br />
si mu se nageo”, kazao je na<br />
kraju.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
35
Islamske teme<br />
Feljton: Tako se pobjeđuje očaj – 20. dio<br />
Slava se ne postiže<br />
u postelji od perja<br />
Ibn Tejmijja je dnevno pisao<br />
po četiri sveske svoje knjige, a<br />
nekada je znao napisati cijelu<br />
knjigu za nekoliko sati. Od<br />
njega je znanje prenijelo i o<br />
njemu pisalo, hiljadu različitih<br />
autora. Ibn Džerir et-Taberi<br />
napisao je sto hiljada stranica<br />
knjiga. Ibnu-l-Dževzi je<br />
napisao hiljadu djela. Ata’ ibn<br />
Ebi Reb<strong>ba</strong>h je trideset godina<br />
spavao u mesdžidu radi<br />
traženja znanja<br />
Piše: Sevla el-Udejdan<br />
Preveo i prilagodio: Abdusamed<br />
Nasuf Bušatlić<br />
Imam Ahmed je u ranom djetinjstvu<br />
ostao bez oca i odrastao je<br />
kao jetim. Svu brigu o njemu<br />
preuzela je njegova majka koja ga je odgojila<br />
na lju<strong>ba</strong>vi prema Allahu i Njegovom<br />
Poslaniku, sallallahu alejhi ve<br />
sellem. O svojoj majci imam Ahmed,<br />
rekao je: “Majka me je podučila<br />
Kur’anu i ja sam sa deset godina postao<br />
hafiz Kur’ana.” Brižna udovica bila je<br />
u potpunosti posvećena svom sinčiću,<br />
budila ga je prije sa<strong>ba</strong>ha, grijala mu<br />
vodu za abdest, jer je u Bagdadu bilo<br />
hladno vrijeme, zatim je s njim odlazila<br />
u džamiju koja je bila daleko od njihove<br />
kuće. U džematu su klanjali sa<strong>ba</strong>h-namaz,<br />
a onda su se vraćali kući da<br />
bi se maleni Ahmed mogao pripremiti<br />
za nastavu i predavanja koja je slušao<br />
pred uglednim islamskim učenjacima<br />
toga do<strong>ba</strong>. Kada je napunio 16 godina,<br />
majka mu je rekla: “Dragi moj, sine,<br />
predlažem ti da kreneš na put i da učiš<br />
islamsku nauku u drugim islamskim<br />
centrima i da proučavaš hadis, jer je<br />
proučavanje hadisa kao hidžra na Allahovom<br />
putu.” Iskrena i čestita vjernica<br />
nije mnogo razmišljala o neizvjesnostima<br />
koje su njenog sinčića čekala na<br />
tom putu, niti je strahovala za njegovu<br />
sudbinu iako je on bio jetim koji je<br />
bio potre<strong>ba</strong>n svake pomoći, već je svoj<br />
slučaj i slučaj svoga sina, povjerila Allahu.<br />
Nije očajavala u pogledu njegovog<br />
uspjeha, jer je nada da će dočekati<br />
dan kada će njen sin postati učenjak<br />
u oblasti hadisa nadvladala očaj. I<br />
ubrzo se ta brižno nakalemljena i zalivana<br />
mladica razvila u veliko stablo sa<br />
raskošnom krošnjom i obilnim i ukusnim<br />
plodovima kojih je bilo u svako<br />
do<strong>ba</strong> godine.<br />
Neka Allah, dž.š., nagradi majku<br />
Ahmeda ibn Hanbela, tu čestitu i hrabru<br />
muslimanku koja nije dozvolila da<br />
se u njenom životu ijednog trenutka<br />
otvore vrata očaja i beznađa.<br />
Najveći izumi počinju kao obične<br />
ideje<br />
Godine 1819., francuski ljekar<br />
Lajnek (Rene Theophile Laennec<br />
1781.-1826.), pozvan je da pregleda<br />
mladu djevojku koja se žalila na bolove<br />
u predjelu srca. Djevojka<br />
je odbila dopustiti Lajneku<br />
da stavi svoje uho na njene<br />
grudi da bi čuo otkucaje<br />
njenog srca, kako je to bilo<br />
uobičajeno u ljekarskoj praksi<br />
u to vrijeme. Razmišljajući<br />
šta da uradi i kako da napravi<br />
taj pregled, Lajnek je pored<br />
djevojčinog kreveta ugledao<br />
novine. Uzeo je dvolisnicu<br />
i smotao je u obliku cilindra.<br />
Onda je jednu stranu,<br />
sa širim otvorom, stavio na<br />
djevojčino srce, a drugu je<br />
prislonuo na svoje uho. Bio<br />
je iznenađen i fasciniran<br />
kako je dobro mogao čuti<br />
otkucaje njenog srca i izvršiti<br />
kvalitetan pregled. U tom<br />
trenutku mu je kroz glavu<br />
sijevnula ideja da napravi<br />
slušalice koje danas koriste<br />
ljekari. I uspio je. On je<br />
napravio prve slušalice od<br />
drveta u obliku cilindra i<br />
nazvao ih stetoskop i time još<br />
jednom potvrdio da je svaki<br />
izum prije toga bio samo<br />
obična ideja.<br />
Imam Buharija – učenjak čelične<br />
volje<br />
Imam Buharija je zapisivao hadise<br />
koje je slušao od preko hiljadu učenjaka<br />
i odmah ih je memorirao i učio napamet.<br />
Nakon toga on je pravio selekciju<br />
Razmisli<br />
poštovani<br />
čitaoče, koliko<br />
je Poslanik,<br />
sallallahu<br />
alejhi ve<br />
sellem, žudio<br />
za uputom<br />
Kurejšija,<br />
a s koliko<br />
zla i zuluma<br />
su mu oni<br />
uzvraćali? I iz<br />
ovog primjera,<br />
nauči, ti koji<br />
si se zatvorio<br />
u oklop očaja,<br />
snagu nade<br />
i lijepog<br />
mišljenja<br />
o Allahu<br />
od strane<br />
Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi<br />
ve sellem.<br />
hadisa i u svoju zbirku je unosio samo<br />
vjerodostojne hadise, a one, za koje je<br />
smatrao da nisu vjerodostojni i da se<br />
ne bi mogli pripisati Poslaniku, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, od<strong>ba</strong>civao je.<br />
Učenjaci pred kojima je slušao hadis<br />
bili su fascinirani njegovim brzim<br />
memoriranjem hadisa, tako da su neki<br />
od njih mislili da on koristi misteriozni<br />
napitak za bolje i brže pamćenje. Imam<br />
Buharija je tako brzo pamtio hadis, da<br />
je bilo dovoljno da ga samo jedanput<br />
pročita, čak i one hadise čiji tekst sa nizom<br />
prenosilaca je bio izrazito dug i za<br />
čije pamćenje je drugima bilo potrebno<br />
i po mjesec dana.<br />
Imam Buharija je bio veliki učenjak.<br />
Kada je naučio 100.000 vjerodostojnih<br />
hadisa i 200.000 apokrifnih hadisa,<br />
oko njega se počelo okupljati mnoštvo<br />
učenika. Jedan od najpoznatijih<br />
njegovih učenika<br />
je imam Muslim koji je<br />
također sastavio zbirku vjerodostojnih<br />
hadisa. Islamski<br />
učenjak Ibn Huzejme je za<br />
Buhariju rekao: “Pod nebeskim<br />
svodom nije bilo boljeg<br />
poznavaoca hadisa od Muhameda<br />
ibn Ismaila el-Buharija.”<br />
A imam Kutejbe ibn<br />
Seid, za njega je rekao: “Ja<br />
sam se družio sa islamskim<br />
učenjacima i pobožnjacima,<br />
ali, od kada znam za sebe,<br />
nisam sreo nekog poput Muhameda<br />
ibn Ismaila el-Buharija.<br />
On je u svoje vrijeme<br />
bio ono što je Omer, r.a., bio<br />
u vremenu asha<strong>ba</strong>.”<br />
Imam Buharija bio<br />
je poznat po izrazitoj<br />
pobožnosti. Svakog ramazana<br />
okupljao je svoje prijatelje<br />
i klanjao bi im teravih-namaz<br />
i na svakom rekatu učio je po<br />
dvadeset stranica, i tako je<br />
završavao cijeli Kur’an. Svaki<br />
dan, u toku ramazana, pročio<br />
bi cijeli Kur’an, govoreći:<br />
“Uz svaku hatmu je dova<br />
koja se ne odbija.” Osim toga, on je bio<br />
izrazito darežljiv. Otac mu je ostavio u<br />
nasljeđe ogromno bogatstvo koje je on<br />
dijelio siromasima i potrebnima. Buharija<br />
je također naučio dobro gađati iz<br />
luka. Sakupljanje i proučavanje hadisa<br />
nije ga spriječilo da nauči gađanje, i ne<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
36
samo to, već je govorio da je to o<strong>ba</strong>veza<br />
svakog muslimana kako bi mogao odbraniti<br />
sebe i svoju državu.<br />
Imam Buharija je imao redovne<br />
halke ili kružoke u svome mesdžidu,<br />
kojima je prisustvovao veliki broj<br />
studenata. Nije škrtario u prenošenju<br />
znanja. Namjesnik Buhare, Halid ibn<br />
Ahmed, tražio je od njega da dolazi u<br />
njegov dvorac i da podučava njega i<br />
njegovu djecu i da njima drži posebna<br />
predavanja. Imam Buharija je to glatko<br />
odbio, rekavši: “Ko želi da uči islamsko<br />
znanje neka dođe na predavanja<br />
u džamiju. Znanju se dolazi na noge,<br />
znanje nikome ne ide na noge. Ne pada<br />
mi na pamet da ja na taj način uskratim<br />
ostalim ljudima znanje koje mi je Allah<br />
podario.” Zatim je, namjesnikovom<br />
izaslaniku rekao: “Prenesi namjesniku<br />
da ja nikada neću poniziti znanje niti ću<br />
s njim ikada doći pred kapije vladarskog<br />
dvorca. Ako on ima ikakvu potrebu<br />
kod mene, neka dođe u mesdžid ili u<br />
moju kuću. Ako mu se to ne sviđa, pa<br />
on je sultan, neka mi, ako hoće, zabrani<br />
znanstvene kružoke, kako bih mogao<br />
imati dokaz protiv njega na Sudnjem<br />
danu, da nisam tajio znanje.”<br />
Imam Buharija je napisao mnogo<br />
knjiga, a najpoznatija je njegova zbirka<br />
hadisa El-Džami’u-s-Sahih, poznata<br />
kao Sahihu-l-Buhari. Svaki put, kada je<br />
želio da upiše hadis, abdestio je i klanjao<br />
dva rekata. Svoj Sahih pisao je 16<br />
godina i on se smatra najvjerodostojnijom<br />
knjigom nakon Kur’ana. Imam Buharija<br />
umro je u noći Ramazanskog <strong>ba</strong>jrama<br />
256. godine po Hidžri, nakon što<br />
je zemlju ispunio znanjem i osvijetlio je<br />
svojim iskrenim vjerovanjem. Neka se<br />
Allah smiluje imamu Buhariji i nagradi<br />
ga za trud koji je uložio u stjecanju i<br />
prenošenju islamskog znanja, a posebno<br />
u sakupljanju i prenošenju hadisa.<br />
Zamislite da je imam Buharija<br />
padao u očaj zbog životnih problema<br />
i iskušenja koja su ga snalazila na putu<br />
traganja za znanjem, da li bi danas<br />
imali priliku čitati i proučavati njegovo<br />
djelo Sahihu-l-Buhari?!<br />
Život je ispunjen velikim<br />
bolom, no njegova sreća<br />
veća je od njegovog bola.<br />
Međutim, život, sam po sebi,<br />
veći je i od bola i od sreće koji<br />
su u njemu. (El-Akkad)<br />
Potpuni život je da<br />
potrošiš svoju mladost u<br />
ambicijama, svoje zrelo<br />
do<strong>ba</strong> u borbi i odricanju,<br />
a svoju starost u dubokom<br />
razmišljanju i meditaciji.<br />
(Wilfrid Blunt)<br />
Mi smo ludi ako nismo<br />
u stanju misliti, fanatici smo<br />
ako ne želimo misliti i robovi<br />
smo ako se ne usudimo<br />
misliti. (Platon)<br />
Slava se ne stiče u postelji<br />
od perja. (Turska poslovica)<br />
Prvi stepen znanja je ćutanje, drugi<br />
stepen je lijepo slušanje, treći stepen je<br />
memoriranje, četvrti stepen je rad po<br />
naučenom, a peti stepen je prenošenje<br />
znanja. (Mustafa Lutfi el-Manfaluti)<br />
Najbolja i najljepša stvar je zdravlje,<br />
da nije gorčine bolesti ne bismo osjetili<br />
slast zdravlja. (Kaykaus)<br />
Ne traži da što prije završiš posao,<br />
već gledaj na njegov kvalitet. Ljudi te<br />
neće pitati koliko si vremena potrošio u<br />
nekom poslu, već će gledati na kvalitet<br />
onoga što si uradio. (Platon)<br />
Osmijeh topi led, širi zadovoljstvo<br />
i liječi najteže rane. On je ključ dobrih<br />
međuljudskih odnosa. (Volter)<br />
Život je<br />
ispunjen<br />
velikim bolom,<br />
no njegova<br />
sreća veća je<br />
od njegovog<br />
bola. Međutim,<br />
život, sam po<br />
sebi, veći je<br />
i od bola i od<br />
sreće koji su u<br />
njemu. (El-<br />
Akkad)<br />
Jesi li doživio nešto slično?<br />
Prenosi se od Ibn Ishak da je rekao:<br />
“Pričao mi je Jahja ibn Urve, prenoseći<br />
od svog oca Urveta ibn Zubejra, a on<br />
od Abdullaha ibn Amra ibn Asa, da ga<br />
je Urve pitao: ‘Na šta su se Kurejšije<br />
najviše žalili kad je riječ o njihovom neprijateljstvu<br />
prema Poslaniku, sallallahu<br />
alejhi ve sellem?’ Odgovorio<br />
je: ‘Bio sam prisutan kada<br />
su se uglednici iz plemena<br />
Kurejš okupili u Hidžru kod<br />
Kabe, pa su spomenuli Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve<br />
sellem, rekavši: ‘Neopisiva ja<br />
naša strpljivost sa Muhammedom!<br />
On je srušio naše snove,<br />
vrijeđa naše pretke, izigrava<br />
se s našom vjerom, podijelio<br />
je naše porodice, psuje naša<br />
božanstva. Uistinu je naša<br />
strpljivost prema njemu<br />
dostigla svoj vrhunac.’ Dok<br />
su oni pričali o njemu, pojavio<br />
se Muhammed, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, koji je došao<br />
do Ka’be i počeo tavafiti. Kad<br />
god je naišao pored Kurejšija oni su ga<br />
vrijeđali i ismijavali, a ja sam na njegovom<br />
licu prepoznao ljutnju i reakciju na<br />
njihovo vrijeđanje. Kada je i treći put<br />
naišao pored njih i kada su ga počeli<br />
vrijeđati, Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, prišao im je, stao ispred njih i<br />
rekao im: ‘Čujte me Kurejšije! Tako mi<br />
Onoga u čijoj ruci je moja duša, došao<br />
sam vam onim što će vas desetkovati<br />
(ukoliko nastavite da se suprotstavljate<br />
Istini)!’ Oni su tako ozbiljno shvatili<br />
njegove riječi da su odjednom utihnuli<br />
i izgledali su tako kao da su im ptice na<br />
glavama, a najotvoreniji među njima<br />
i najžešći u vrijeđanju Poslanika, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, odjednom su<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
37
postali tako učtivi i fini da su<br />
mu počeli govoriti: ‘Idi, Ebul-Kasime,<br />
tako nam Allaha,<br />
ti nisi neznalica!’ Sutradan su<br />
se ponovo okupili na istom<br />
mjestu i ponovo su jedni drugima<br />
govorili o iskušenjima<br />
koja su ih snašla otkako je<br />
Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, počeo pozivati u islam.<br />
I drugi dan je došao Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve<br />
sellem, da tavafi oko Ka’be, pa<br />
su ga oni presreli, opkolili ga i<br />
upitali: ‘Jesi li ti onaj koji govori<br />
to i to o našim bogovima?’<br />
Muhammed, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, mirno im je odgovorio: ‘Da, ja<br />
sam taj!’ Zatim su ga ščepali za odjeću, pa<br />
je došao Ebu Bekr i plačući povikao: ‘Zar<br />
Zamislite da je<br />
imam Buharija<br />
padao u očaj<br />
zbog životnih<br />
problema i<br />
iskušenja<br />
koja su ga<br />
snalazila na<br />
putu traganja<br />
za znanjem, da<br />
li bi danas imali<br />
priliku čitati<br />
i proučavati<br />
njegovo djelo<br />
Sahihu-l-<br />
Buhari?!<br />
ćete ubiti čovjeka samo zato<br />
što govori: ‘Moj Gospodar je<br />
Allah!’ Nakon toga, oni su ga<br />
pustili i razišli se. To je nešto<br />
najteže što su Kurejšije ikada<br />
čule od Muhammeda, sallallahu<br />
alejhi ve sellem.”<br />
Razmisli poštovani<br />
čitaoče, koliko je Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem,<br />
žudio za uputom Kurejšija,<br />
a s koliko zla i zuluma su<br />
mu oni uzvraćali? I iz ovog<br />
primjera, nauči, ti koji si se<br />
zatvorio u oklop očaja, snagu<br />
nade i lijepog mišljenja o Allahu<br />
od strane Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, što ga je činilo<br />
strpljivim, izdržljivim i postojanim na<br />
svim iskušenjima.<br />
Budi jak i ne odustaj!<br />
Na putu do ostvarivanja ambicija<br />
i postizanja uzvišenog cilja, neka ti<br />
sljedeći primjeri budu podstrek i primjer:<br />
Imam El-Muzeni je pročitao<br />
Šafijino djelo Er-Risala, petsto puta.<br />
Ebu Ishak eš-Širazi je jedno predavanje<br />
ponovio sto puta.<br />
Ibn Akil je napisao 800 tomova<br />
knjiga iz različitih naučnih disciplina.<br />
Ibn Tejmijja je dnevno pisao po<br />
četiri sveske svoje knjige, a nekada je<br />
znao napisati cijelu knjigu za nekoliko<br />
sati. Od njega je znanje prenijelo<br />
i o njemu pisalo, hiljadu različitih<br />
autora.<br />
Ibn Džerir et-Taberi napisao je sto<br />
hiljada stranica knjiga.<br />
Ibnu-l-Dževzi je napisao hiljadu<br />
djela.<br />
Ata’ ibn Ebi Reb<strong>ba</strong>h je trideset godina<br />
spavao u mesdžidu radi traženja<br />
znanja.<br />
Ibn Hadžer el-Askalani je pisao svoj<br />
komentar Buharijinog Sahiha, Fethu-l-<br />
Bari, trideset i dvije godine, a komentar<br />
na djelo Kitabu-l-Garib od Ebu<br />
Ubejde, četrdeset godina, a komentar<br />
na djelo Kitabu-l-egani, od Isfahanija,<br />
pedeset godina.<br />
Ibn Batuta je trideset godina obilazio<br />
svijet i postao jedan od najvećih<br />
putopisaca svih vremena.<br />
Ebu Hanife je prodao kućni<br />
namještaj zbog nauke.<br />
Imam Eš-Ševkani je držao dvanaest<br />
predavanja dnevno.<br />
Imam Es-Serhasi je u zatvoru napisao<br />
svoje djelo El-Mebsut koje ima<br />
trideset tomova.<br />
Ibn Esir je oduzetog tijela napisao<br />
Džamiu-l-usul i En-Nihaje u trideset<br />
tomova.<br />
Ibn Tejmijja je bio <strong>ba</strong>čen u tamnicu,<br />
pa je napisao djelo El-Fetava u<br />
trideset tomova.<br />
Ebu Mensur es-Se’alibi se <strong>ba</strong>vio<br />
šivenjem lisičije kože, pa su ga ambicije<br />
dovele na pijedestal velikog književnika<br />
i spisatelja.<br />
El-Ferra’ je bio poznati krznar dok<br />
nije postao poznati gramatičar.<br />
Ibn Zejjat je prodavao ulje dok nije<br />
postao ministar.<br />
Ne gledaj u ono što nemaš<br />
Sanjaj ma koliko tvoji snovi bili<br />
neostvarivi.<br />
Najprije se posveti svojim ciljevima,<br />
pa tek onda ciljevima drugih ljudi.<br />
Odredi svoje ciljeve odmah, šuti<br />
o željama tvoga srca, ne govori sutra<br />
ću, već počni odmah sada i ne boj se<br />
neuspjeha nakon što odrediš jasne<br />
ciljeve.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
38
Tvoj osjećaj optimistične vizije dat<br />
će ti snage da upotpuniš svoj cilj, i otklonut<br />
će svaku prepreku, poteškoću i<br />
bol do ostvarenja cilja.<br />
Oni koji su odabrali najlakši put nikada<br />
neće dostići visine.<br />
Tajna veličine i uspjeha leži u radu<br />
bez očaja i ustrajnosti bez posustajanja.<br />
Ne postoji alim koji ti može pokloniti<br />
znanje kao što ga ti sam sebi<br />
možeš pokloniti, jer ti si sebi najbolji<br />
učitelj.<br />
Jaka volja, strpljivost i rad, to su<br />
cigle za zgradu uspjeha.<br />
Nužna svojstva uspjeha: naporan<br />
posao + potpuna ustrajnost + hrabrost<br />
i jak karakter.<br />
Šta god radio, ne osvrći se za sobom.<br />
Ti si onakav kakvim sebe vidiš, a ne<br />
onakav kakvim te drugi vide.<br />
Ako želiš biti velika i uspješna<br />
ličnost, onda moraš posjedovati troje:<br />
jasnu viziju, izdržljivost, i ne smiješ<br />
primati ni otvarati pisma koja ti šalju<br />
pesimisti.<br />
Kuvajtski ministar i plamteći naftni<br />
<strong>ba</strong>zeni<br />
U februaru, 1991. godine, dr. Rašid<br />
el-Umejri, ministar za naftu u Kuvajtu,<br />
razgovarao je sa najvećim svjetskim firmama<br />
specijaliziranim za gašenje naftnih<br />
bušotina i <strong>ba</strong>zena, o gašenju istih u<br />
Kuvajtu.<br />
Naime, nafta koju je zapalio irački<br />
režim na čelu sa Sadamom Husejnom,<br />
prilikom invazije na Kuvajt, prijetila je<br />
da izazove pravu ekološku katastrofu<br />
i pomor miliona morskih životinja i<br />
organizama, kao što je predstavljala i<br />
veliku opasnost za stanovnike Kuvajta.<br />
Tu vatrenu stihiju tre<strong>ba</strong>lo je čim prije<br />
zaustaviti. Kuvajtski ministar razgovarao<br />
je sa četiri međunarodne tvrtke o<br />
gašenju požara. Možda se pitate zašto<br />
samo sa četiri svjetske tvrtke? Odgovor<br />
je vrlo jednostavan, u cijelom svijetu<br />
postoje samo četiri takve tvrtke koje<br />
se <strong>ba</strong>ve gašenjem naftnih <strong>ba</strong>zena i<br />
bušotina.<br />
Na njegovo pitanje koliko im<br />
vremena tre<strong>ba</strong> da ugase vatru, jedna<br />
tvrtka odgovorila je da joj tre<strong>ba</strong><br />
pet godina, drugoj je tre<strong>ba</strong>lo četiri,<br />
trećoj, tri, a četvrtoj, dvije godine.<br />
To je bio najmanji vremenski period<br />
koji je ponudila jedna od tvrtki, koja<br />
je osnovana prije nekoliko desetljeća<br />
i koja ima ogromnog iskustva na<br />
polju gašenja nafte. Ali to su ipak<br />
dvije cijele godine, a to znači da će<br />
pune dvije godine naftni <strong>ba</strong>zeni gorjeti,<br />
za dvije godine će milioni <strong>ba</strong>rela<br />
nafte nestati u dimu, za dvije godine<br />
će mnoge životinjske vrste uginuti, a<br />
hiljade ljudi oboljeti od smrtonosnih<br />
bolesti.<br />
Dr. Rašid el-Umejri je shvatio<br />
veličinu katastrofe i da je on u sudbonosnoj<br />
utrci s vremenom, pa je još<br />
jedanput otišao do direkcije tvrkte koja<br />
je obećala ugasiti vatru za dvije godine,<br />
da ih zamoli da, ako postoji ikakva<br />
mogućnost, skrate taj rok. Međutim,<br />
unatoč njegovim pokušajima oni se<br />
nisu usudili određivati kraći rok od<br />
dvije godine za gašenje tolikog požara.<br />
Morao je donijeti hitnu odluku,<br />
jer situacija se iz minute u minutu<br />
pogoršavala, a on je već dosta vremena<br />
izgubio na sastančenja, konsultacije<br />
i pregovaranja koja nisu urodila plodom.<br />
Ministru Rašidu nije preostalo ništa<br />
drugo nego da sastavi vlastiti tim, što<br />
je i uradio, i da pokuša ugasiti vatru<br />
u mnogobrojnim naftnim <strong>ba</strong>zenima.<br />
On je već 20. marta, 1991. godine, sa<br />
timom od 10.000 ljudi, uspio ugasiti<br />
vatru u jednom <strong>ba</strong>zenu. Nakon toga<br />
su istim intenzitetom nastavili gasiti<br />
požare sve do 13. aprila, 1991. godine,<br />
kada je ministar Rašid el-Umejri izjavio<br />
da mu tre<strong>ba</strong> svega sedam mjeseci da,<br />
uz Allahovu pomoć, sa svojim timom<br />
ugasi požare u svim naftnim <strong>ba</strong>zenima.<br />
Ta njegova izjava je naišla na osudu i<br />
ismijavanje od strane rukovodećih ljudi<br />
spomenutih svjetskih tvrtki, koji su mu<br />
govorili da on nije svjestan šta govori,<br />
da govori emocijama, a ne razumom,<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
39<br />
kao i to da su oni, kao firme koje su osposobljene<br />
potrebnom mehanizacijom<br />
i sa dugogodišnjim iskustvom, jedine u<br />
stanju da ugase te silne požare i to ne za<br />
manje od dvije godine.<br />
Vlasnik firme Adair, jedne od četiri<br />
najveće svjetske firme za gašenje požara<br />
u naftnim <strong>ba</strong>zenima, sa svojim uvredama<br />
i ismijavanjem išao je dotle da<br />
je pred američkim Kongresom napao<br />
kuvajtskog ministra za naftu, tvrdeći<br />
da su njegove izjave obične laži i pusto<br />
sanjaranje. Za sve to vrijeme, dok su<br />
trajali napadi, potvore i ismijavanja,<br />
dr. Rašid je sa svojim timom vrijedno<br />
i uporno radio na gašenju požara, tako<br />
da nije imao vremena odgovarati na te<br />
uvrede. I nakon šest mjeseci, tačnije 21.<br />
maja, dr. Rašid i njegova ekipa, uspjeli<br />
su ugasiti požar i u posljednjem naftnom<br />
<strong>ba</strong>zenu, a samim tim i ušutkati<br />
zle jezike koji su s ogromnom dozom<br />
cinizma i podsmijeha, izrekli mnoštvo<br />
uvreda na račun kuvajtskog ministra i<br />
njegove ekipe vatrogasaca.<br />
Odlučnost, ustrajnost i nada, vodili<br />
su ove ljude u njihovom poslu i oni su<br />
uspjeli uprkos potvorama i izrugivanju<br />
od strane “stručnjaka”. Zato ova priča<br />
zaslužuje da se pročita više puta i da<br />
se iz nje izvuku pouke kako tre<strong>ba</strong>mo<br />
imati povjerenje u vlastite mogućnosti,<br />
bez obzira na sve padove i neuspjehe<br />
oko nas.
Islamske teme<br />
Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, 14. stoljeća poslije, historijske<br />
činjenice i ideološke zloupotrebe (III)<br />
Hasan i Husejn, dva različita pristupa istom problemu<br />
Koliko god nam se činila<br />
nevjerovatnom Husejnova<br />
upornost i spremnost da,<br />
i pored svih spomenutih<br />
upozorenja, direktnih kritika i<br />
dobronamjernih sugestija, ali<br />
i mnogobrojnih prepreka koje<br />
su mu stajale na putu, ustraje<br />
do kraja u svojoj namjeri,<br />
jednako nevjerovatnom<br />
izgleda činjenica da se<br />
on, u donošenju vlastitog<br />
političkog stava i poduzimanju<br />
konkretnih koraka u realizaciji<br />
svojih planova, uopće nije<br />
rukovodio primjerom svoga<br />
brata Hasana, koji je u sličnim<br />
političkim okolnostima i sa<br />
znatno povoljnije pozicije,<br />
zapravo najbolje moguće<br />
pozicije (pozicije halife),<br />
bio spreman na puno veće<br />
ustupke od onih koji su od<br />
njega traženi<br />
Piše: Semir Imamović<br />
Da bi ispravno razumjeli<br />
poziciju asha<strong>ba</strong> koji su<br />
dali bej’u (prisegu) Jezidu<br />
i isto to savjetovali Husejnu, radijallahu<br />
anhum, važno je znati sljedeću<br />
činjenicu: i prije nego je Jezid zvanično<br />
proglašenom halifom, među<br />
ashabima je vladalo jednoglasno mišljenje<br />
da on nije najbolji izbor i da<br />
postoje sposobniji, kompetentniji i<br />
ozbiljniji kandidati, za ovu poziciju,<br />
od njega, ali ako se i pored toga desi<br />
da on bude iz<strong>ba</strong>ran za halifu, što je<br />
bilo i više nego izvjesno, oni će ga<br />
priznati kao vođu muslimana, jer je<br />
to bila jedina alternativa sukobima<br />
i podjelama. O tome govore brojne<br />
predaje, a u jednoj od njih se navodi<br />
da je neki čovjek pitao jednu grupu<br />
asha<strong>ba</strong>: “Zar nam niste govorili da<br />
Jezid ni po ugledu, ni po znanju, ni<br />
po sposobnostima, ne zaslužuje poziciju<br />
halife?”, a oni su mu odgovorili:<br />
“Jesmo, govorili smo, međutim, Allah<br />
nam je svjedok, da smo ovim (bej’om)<br />
htjeli sačuvati jedinstvo islamskog<br />
ummeta i spriječiti podjele.” Zatim<br />
su ga upitali: “Šta misliš ako bi cije-<br />
li ummet ušao na jedna vrata (uradio<br />
nešto), zar na ta ista vrata ne bi mogao<br />
ući još jedan čovjek?” (vjerovatno misleći<br />
na Husejna) “Da”, odgovorio je<br />
on. “Šta misliš, kada bi svako od njih<br />
pojedinačno rekao: ‘Ne želim da se<br />
zbog mene prolije nijedna kap muslimanske<br />
krvi’, da li bi na to imao pravo?”,<br />
upitali su ponovo. “Svakako da<br />
bi imao”, odgovorio je ovaj<br />
čovjek i otišao svojim putem.<br />
1 Prema tome, jedini<br />
motiv kojim su se oni rukovodili,<br />
dok su davali prisegu<br />
Jezidu, bio je očuvanje<br />
jedinstva i sprječavanje<br />
novog krvoprolića među<br />
muslimanima, a ne kukavičluk,<br />
lju<strong>ba</strong>v za položajem<br />
i strah od gubitka privilegija,<br />
kako to pokušavaju<br />
predstaviti razne sektaške<br />
grupacije 2 . To jednostavno<br />
ne priliči nekome ko je<br />
prošao Poslanikovu školu<br />
odgoja, u kojoj je naučen<br />
najvećim ljudskim i civilizacijskim<br />
vrlinama, kao<br />
što su iskrenost, hrabrost,<br />
pravednost, altruizam, visoke<br />
teženje, bor<strong>ba</strong> za istinu<br />
i dr. Neko ko je, u ime<br />
uzvišenih islamskih ideala,<br />
bio spreman napustiti vlastiti<br />
toprak, podnijeti najgore<br />
oblike fi zičke i psihičke torture,<br />
braniti islam do posljednje kapi krvi,<br />
ne može nakon toga, zbog prolaznih<br />
ovosvjetskih do<strong>ba</strong>ra, izdati iste te<br />
ideale. Onaj kome je Allah, dželle<br />
šanuhu, jednom ukazao Svoje zadovoljstvo<br />
i milost, a to su prema slovu<br />
Kur’ana svi Poslanikovi ashabi 3 , do<br />
svoje smrti zaštićen je zablude i nevjerstva.<br />
Vjerovanje u njihovu dobrotu,<br />
dobronamjernost i lju<strong>ba</strong>v prema<br />
njima je iman, moral i pravednost, a<br />
njihovo i najmanje obezvrjeđivanje i<br />
sumnja u njihovu pravovjernost je licemjerstvo,<br />
hereza i zabluda.<br />
Neko ko je, u<br />
ime uzvišenih<br />
islamskih<br />
ideala, bio<br />
spreman<br />
napustiti<br />
vlastiti toprak,<br />
podnijeti<br />
najgore<br />
oblike fizičke<br />
i psihičke<br />
torture, braniti<br />
islam do<br />
posljednje kapi<br />
krvi, ne može<br />
nakon toga,<br />
zbog prolaznih<br />
ovosvjetskih<br />
do<strong>ba</strong>ra, izdati<br />
iste te ideale.<br />
Hasanov primjer kao pouka<br />
Koliko god nam se činila nevjerovatnom<br />
Husejnova upornost i<br />
spremnost da, i pored svih spomenutih<br />
upozorenja, direktnih kritika<br />
i dobronamjernih sugestija, ali i<br />
mnogobrojnih prepreka koje su mu<br />
stajale na putu, ustraje do kraja u<br />
svojoj namjeri, jednako nevjerovatnom<br />
izgleda činjenica da se on, u<br />
donošenju vlastitog političkog stava<br />
i poduzimanju konkretnih koraka u<br />
realizaciji svojih planova, uopće nije<br />
rukovodio primjerom svoga brata<br />
Hasana, koji je u sličnim političkim<br />
okolnostima i sa znatno<br />
povoljnije pozicije, zapravo<br />
najbolje moguće pozicije<br />
(pozicije halife), bio spreman<br />
na puno veće ustupke<br />
od onih koji su od njega<br />
traženi. Dok je za Husejna<br />
i najmanje odstupanje pred<br />
Jezidom, bilo ravno katastrofi,<br />
za njegovog brata ni<br />
najveća državna pozicija,<br />
pozicija halife, nije bila vrijedna<br />
jedne muslimanske<br />
žrtve. Kada smo već kod<br />
Hasana, važno je u ovom<br />
kontekstu spomenuti, da je<br />
on, upravo poučen očevim<br />
iskustvom, zauzeo stav da<br />
ne tre<strong>ba</strong> vjerovati ljudima<br />
koji ga okružuju i koji mu,<br />
prividno, pružaju podršku,<br />
što se, s druge strane, ne<br />
bi moglo reći za njegovog<br />
brata Husejna. Također,<br />
Hasan je iz dna duše mrzio<br />
Osmanove ubice, s kojima<br />
se otvoreno sukobio dok je zajedno<br />
sa Husejnom i manjom skupinom asha<strong>ba</strong><br />
pokušavao zaštiti prilaz Osmanovoj<br />
kući, a koji su opet, preko noći<br />
postali njegovi “vjerni” sljedbenici,<br />
a kasnije i njegovog brata. Bio je u<br />
potpunosti svjestan da će mu, upravo<br />
ova skupina ljudi, biti najveća smetnja<br />
i prepreka u o<strong>ba</strong>vljanju državnih<br />
poslova. Za razliku od njega, Husejn<br />
je pisma istih tih ljudi i njihova laskava<br />
obećanja koristio kao glavni<br />
argument u razgovoru sa svojim<br />
oponentima, kojim je pravdao svoj<br />
odlazak u Irak i podizanje pobune.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
40
Sjetimo se samo njegovih riječi<br />
Ibn Omeru, kada mu je rekao da ne<br />
ide u Irak: “A zašto? Evo ovdje su pisma<br />
i dokumenti koji dokazuju njihovu<br />
lojalnost i spremnost da me priznaju<br />
za svog vladara?” Naposlijetku je<br />
Hasan, svjestan da samo tako može<br />
spriječiti daljnu eskalaciju suko<strong>ba</strong>,<br />
krvoprolića i podjele, odustao od<br />
svog prava na vlast u korist Muavije,<br />
radijallahu anhuma, što je bio i<br />
ostao rijedak primjer samožrtvovanja<br />
u ime općeg dobra (Naravno i Husejnova<br />
spremnost da ide do kraja, bez<br />
obzira na sve opasnosti i izazove, također<br />
je jedan vid samožrtvovanja u<br />
ime općeg dobra). Godina u kojoj se<br />
to desilo poznata je u povijesti islama<br />
kao Godina ujedinjenja (džemata). Za<br />
svoju velikodušnost Hasan je nagrađen<br />
lijepim spomenom još na ovom<br />
svijetu, ali ne od bilo koga, nego<br />
direktno od Poslanika, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, koji je na jednoj od<br />
svojih hutbi rekao: “Divan li je ovaj<br />
moj unuk! Možda će upravo on, Allahovom<br />
dozvolom, izmiriti dvije velike<br />
muslimanske skupine.” 4 Ovaj hadis je<br />
ujedno i odgovor onima koji Muaviji<br />
i njegovim pristalicama negiraju<br />
islam, pri tome ih nazivajući raznim<br />
pogrdnim imenima (izdajnicima, neprijateljima,<br />
licemjerima i sl.), jer je<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
i Alijinu i Muavijinu skupinu nazvao<br />
muslimanskom. Hasan, radijallahu<br />
anhu, zbog svega spomenutog, s<br />
pravom se smatra jednim od utemeljitelja<br />
međumuslimanskog dijaloga i<br />
pomirenja. On je, odričući se pozicije<br />
vrhovnog muslimanskog vođe u korist<br />
svog političkog rivala, dokinuo<br />
podjele i razilaženja među muslimanima<br />
i doveo do ponovne uspostave<br />
jedinstvene islamske vlasti. 5<br />
Tuga i iskušenje<br />
Nakon što su propali svi pokušaji<br />
uvjeravanja Husejna da odustane<br />
od svojih namjera, i nakon što<br />
su nestali i posljednji tračci nade da<br />
bi moglo doći do bilo kakvog sporazumnog<br />
rješenja krize, i postalo<br />
sasvim jasno da je situacija uveliko<br />
izmakla kontroli, namjesnik Mekke<br />
‘Amr ibn Sei’d ibn el-‘As, Mervan<br />
ibn el-Hakem, i drugi ugledni pojedinci,<br />
koji se nisu nikako mogli<br />
pomiriti sa činjenicom da su time<br />
iscrpljene sve mogućnosti na planu<br />
sprječavanja oružanog konflikta,<br />
pokrenuli su niz aktivnosti,<br />
uglavnom diplotamske naravi, koje<br />
su imale za cilj ublažiti negativne<br />
efekte Husejnovog odlaska u Kufu<br />
i njegovog neminovnog susreta sa<br />
‘Ubjedullahom ibn Zijadom, koji<br />
je, u svakom smislu, bio<br />
nepredvidiv. Jedini način<br />
da to realiziraju bio je da<br />
‘Ubjedullahu ibn Zijadu<br />
pošalju direktan dopis u<br />
kojem će ga, još jednom,<br />
podsjetiti na Husejnovo<br />
porijeklo, ugled i autoritet<br />
kojeg uživa među muslimanima,<br />
ali i upozoriti<br />
da ne čini ništa što bi<br />
njega i njegove nadređene<br />
moglo dovesti u nezavidnu<br />
situaciju. Tako mu je<br />
‘Amr ibn Sa‘d savjetovao:<br />
“U goste ti dolazi Husejn.<br />
Budi pažljiv i o<strong>ba</strong>zriv prema<br />
njemu, jer bi, u suprotnom,<br />
mogao izgubiti status slobodnog<br />
čovjeka i ponovo postati robom.” 6<br />
Mervan ibn el-Hakem je bio još direktniji:<br />
“Dolazi ti Husejn ibn Ali,<br />
Fatimin sin, a Fatima je kćerka Allahovog<br />
Poslanika, sallallahu alejhi ve<br />
sellem. Tako mi Allaha, njegova sigurnost<br />
je naš najveći prioritet. Pazi<br />
da, zbog svog žestokog temperamenta,<br />
ne počiniš štetu koju ništa neće moći<br />
nadomjestiti i koju ljudi nikada neće<br />
zaboraviti, i o kojoj će se pričati iz<br />
generacije u generaciju. Neka je Allahov<br />
mir s tobom.” 7 Zanimljivo je da<br />
se posebnim dopisom ‘Ubjedullahu<br />
ibn Zijadu, u povodu novonastale<br />
situacije, obratio lično halifa Jezid<br />
ibn Mu’avija. Dopis je sadržao jasne<br />
i precizne instrukcije o tome šta i<br />
kako mu je činiti, kao i upozorenje<br />
“ da bi i najmanju grešku u ophođenju<br />
prema Husejnu mogao skupo platiti”.<br />
8<br />
Husejn, radijallahu anhu, je u<br />
Irak krenuo na Dan pojenja hadžija<br />
( Jevmu-t-tervije), e odnosno dva<br />
dana prije Kur<strong>ba</strong>n <strong>ba</strong>jrama 61. h.g.<br />
Ubrzo je primio vijest o pogibiji<br />
Kada je čuo<br />
Muslimovu<br />
braću kako<br />
govore: “Allaha<br />
nam, nećemo<br />
se vratiti dok<br />
ne osvetimo<br />
svoga brata,<br />
ili ne budemo<br />
ubijeni na tom<br />
putu”, odustao<br />
je i rekao:<br />
“Idem i ja s<br />
vama, jer moj<br />
život nema<br />
smisla bez<br />
vas.”<br />
svog amidžića Muslima<br />
ibn ‘Akila, što ga je toliko<br />
pogodilo da je ozbiljno<br />
razmišljao o obustavi misije<br />
i povratku u Mekku,<br />
ali kada je čuo Muslimovu<br />
braću kako govore: “Allaha<br />
nam, nećemo se vratiti<br />
dok ne osvetimo svoga brata,<br />
ili ne budemo ubijeni<br />
na tom putu”, odustao je i<br />
rekao: “Idem i ja s vama,<br />
jer moj život nema smisla<br />
bez vas.” 9 Kada je ‘Ubejdullah<br />
ibn Zijad saznao za<br />
Husejnov pokret, poslao<br />
je El-Hurra ibn Jezida et-<br />
Temimija sa prethodnicom<br />
vojske od hiljadu vojnika da<br />
presretnu Husejna i spriječe ga u<br />
njegovom naumu. Sreli su se u blizini<br />
Kadisije i El-Hurr ga je upitao:<br />
“Gdje si krenuo, sine kćeri Allahovog<br />
Poslanika?”. “U Irak!”, odgovorio<br />
je. “Naređujem ti da se vratiš, kako<br />
me Allah ne bi iskušao s tobom. Vrati<br />
se odakle si i došao, ili idi u Šam kod<br />
Jezida, samo nemoj ići u Kufu.”, insistirao<br />
je Ibn Jezid, no Husejn se nije<br />
osvrtao na njegove riječi, i nastavio<br />
se kretati u pravcu Kufe 10 . Konačno<br />
se zaustavio u mjestu zvanom Kerbela<br />
(kerb, ar. tuga, belā, ar. iskušenje),<br />
što je, pokazat će se kasnije,<br />
ustvari bio pravi opis za događaje<br />
koji će se odigrati upravo na ovom<br />
tlu. Da li je to predosjećao Husejn<br />
kada je rekao “tuga i iskušenje”, ne<br />
znamo, ali se ovo ime u potpunosti<br />
uklapalo u cjelokupni kontekst.<br />
Nedugo zatim u Kerbelu je, po Ibn<br />
Zijadovoj direktivi, stigao Omer<br />
ibn Sa‘d ibn Ebi Vekkas, sa vojskom<br />
koja je brojala 4.000 vojnika, kako<br />
bi direktno od Husejna saznao prave<br />
razloge njegovog dolaska.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
41
Husejn mu je objasnio da je u<br />
Kufu krenuo na poziv njenih stanovnika,<br />
a kao potvrdu za svoje riječi,<br />
predočio mu je dva tovara njihovih<br />
pisama, među kojima su se nalazili<br />
spiskovi sa imenima ljudi koji su mu<br />
dali prisegu. “Ako su u međuvremenu<br />
promijenili svoje mišljenje, i ne žele<br />
me više”, govorio on, “ ja<br />
ću se vratiti odakle sam i<br />
došao”. Omer je, sa punom<br />
pažnjom i odgovornošću,<br />
saslušao Husejnovo obrazloženje,<br />
kojeg je potom,<br />
pretočio u posebno pismo,<br />
i poslao ga Ibn Zijadu na<br />
uvid. Na Ibn Zijadov odgovor<br />
nije tre<strong>ba</strong>lo puno čekati.<br />
Stigao je i brže nego<br />
se moglo očekivati. A bio<br />
je kratak i jasan: “U ime<br />
Allaha, Milostivog, Samilosnog.<br />
Dobio sam tvoje pismo,<br />
i razumio sam tvoje<br />
riječi. Ponudi Husejnu i<br />
njegovim ljudima da odmah<br />
daju bej’u Jezidu, a mi<br />
ćemo nakon toga razmisliti<br />
šta i kako dalje.” Iz ovih Ibn<br />
Zijadovih riječi nazirala se<br />
arogancija i beskompromisnost,<br />
što je navelo Omera<br />
ibn Sa‘da da posumnja u<br />
njegovu dobru namjeru. 11<br />
U početku se njegova ponuda<br />
Husejnu činila neprihvatljivom,<br />
ali kada je<br />
vidio da je situacija isuviše<br />
ozbiljna i da nema drugog<br />
Konačno se<br />
zaustavio u<br />
mjestu zvanom<br />
Kerbela (kerb,<br />
ar. tuga, belâ,<br />
ar. iskušenje),<br />
što je, pokazat<br />
će se kasnije,<br />
ustvari bio<br />
pravi opis za<br />
događaje koji<br />
će se odigrati<br />
upravo na<br />
njenom tlu.<br />
Da li je to<br />
predosjećao<br />
Husejn kada<br />
je rekao “tuga<br />
i iskušenje”,<br />
ne znamo, ali<br />
se ovo ime<br />
u potpunosti<br />
uklapalo u<br />
cjelokupni<br />
kontekst.<br />
izbora, tražio je od Omera<br />
da mu upriliči sastanak sa<br />
Ibn Zijadom, a njemu lično<br />
je ponudio jednu od tri opcije<br />
12 : da mu dozvoli povratak<br />
u Mekku, ili mu dozvoli<br />
da ode u Šam i prisegne<br />
na vjernost Jezidu ili ga, sa<br />
svojom vojskom, sprovede<br />
do najbližeg muslimanskog<br />
vojnog logora, kako bi učestvovao<br />
u borbi na Allahovom<br />
putu. Zadovoljan Husejnovim<br />
riječima, Omer je<br />
odmah o svemu izvijestio<br />
Ibn Zijada, nadajući se njegovom pozitivnom<br />
odgovoru. I zaista, Ibn Zijad<br />
je prihvatio Husejnovu ponudu,<br />
i upravo kada se spremao da, u vezi<br />
stim, izda i službeni nalog, i pošalje<br />
ga Omeru, tome se usprotivio jedan<br />
od njegovih savjetnika, po imenu<br />
Šemr ibn Zil Dževšen, koji je rekao:<br />
“Po meni je jedina prihvatljiva opcija<br />
da ti doneseš konačnu odluku o tome<br />
šta će biti sa Husejnom i da se Husejn<br />
povinuje tvojim zahtjevima, koje ćeš<br />
mu naknadno predočiti, i prihvati<br />
tvoju presudu.” 13<br />
(Nastavit će se)<br />
Bilješke<br />
1 - Tabekatu ibn Sa‘d, 7/147, Tarih, Halife Hajjat, str.<br />
64.<br />
2 - Na portalu <strong>www</strong>.shije-imamali.com objavljen<br />
je tekst pod naslovom “Ashabi zakleti pod drvetom”,<br />
koji obiluje neistinama, krivotvorenjem i jasnim izvrtanjem<br />
značenja kur’anskih ajeta. U tekstu se između<br />
ostalog kaže: “Pogledajmo jedan primjer licemjerstva<br />
nekih asha<strong>ba</strong>, i njihovo neprijateljstvo i izdaju protiv<br />
Božjijeg Poslanika. Licemjeri govore: “Pokoravamo se!”<br />
a kada odu od tebe, onda neki od njih noću snuju nešto<br />
što je suprotno onome što ti govoriš, i Allah naredi da se<br />
ono što oni snuju pribilježi. Ti ih izbjegavaj i u Allaha<br />
se pouzdaj, jer Allah je dovoljan zaštitnik. (4:81).” Ne<br />
tre<strong>ba</strong> veliko znanje o vjeri da bi se shvatilo kako se<br />
ovdje radi o čistoj podvali. Naime, ajet govori o licemjerima,<br />
a ne ashabima, a to su dva potpuno različita<br />
pojma. Licemjer je onaj koji javno ispovijeda islam,<br />
a u srcu je nevjernik, dok je ashab onaj koji je lično<br />
sreo Poslanika, iskreno povjerovao u njega i umro kao<br />
musliman (El-Isabe, Ibn Hadžer, 1/7). To što su neki<br />
ljudi bili Poslanikovi savremenici, ne čini ih ashabima,<br />
ukoliko nisu povjerovali u njega, primili islam i<br />
umrli kao muslimani, pa tako za licemjere ne možemo<br />
reći da su ashabi, iako su se pred Poslanikom i njegovim<br />
ashabima pretvarali da to jesu. Štaviše, Poslanikov<br />
amidža Ebu Talib je, za razliku od licemjera, bio čvrsto<br />
ubijeđen da je njegov bratić poslanik, štitio ga je i branio<br />
svim srcem, zajedno sa njim i njegovim sljedbenicima proveo<br />
tri godine u potpunoj izolaciji, bez igdje ičega, ali sve<br />
to nije bilo dovoljno da bi stekao status asha<strong>ba</strong>.<br />
3 - U tom smislu, Allah, dželle šanuhu, u Kur’anu, u<br />
prijevodu značenja kaže: Allah je zadovoljan prvim muslimanima,<br />
muhadžirima i ensarijama i svima onima koji ih<br />
slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni Njime; za njih<br />
je On pripremio džennetske <strong>ba</strong>šče kroz koje će rijeke teći, i<br />
oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh.<br />
(Et-Tevbe, 100.).<br />
4 - Buharija, 2704.<br />
5 - ‘Avamilu-n-nasri ve-l-hezimeti, dr. Ševki Ebu Halil,<br />
str. 75.<br />
6 - Tehzibu-l-kemal, 6/422.; Mevakifu-l-mu’aride, 263.<br />
7 - Et-Tabekat, 5/167.; Tehzibu-l-kemal, 6/422.; Mevakifu-l-mu’aride,<br />
263.<br />
8 - Medžmeu’-z-zevaid, 9/139.; El-Mu’džemu-l-kebir,<br />
3/115.<br />
9 - Tarihu-t-taberi, 6/322.<br />
10 - Tarihu-t-taberi, 6/327.<br />
11 - Taberi, 6/337.<br />
12 - El-Mihen, od Ebul-‘Ara<strong>ba</strong>, str. 154.<br />
13 - Tarihu-t-taberi, 6/340., 341.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
42
Islamske teme<br />
Razmišljanja<br />
Potre<strong>ba</strong> za moralnim liderima<br />
u poslovnom svijetu<br />
U historiji možemo naći<br />
primjere poslovnog<br />
upravljanja zasnovanog na<br />
moralnim vrijednostima.<br />
U predislamskom periodu,<br />
Hatidža, radijallahu anha,<br />
bila je poznati menadžer<br />
u Mekki. U sklopu posla,<br />
slala je ljude radi trgovine<br />
u različite gradove.<br />
Bila je informisana o<br />
Muhammedovoj, a.s.,<br />
istinoljubivosti, pouzdanosti<br />
i vrlinama, pa mu je iz tog<br />
razoga ponudila posao.<br />
Muhammed, alejhis-selam,<br />
je tada, nakon pristanka,<br />
otišao u Siriju da trguje.<br />
Kada je došao imao je<br />
više profita nego drugi<br />
biznismeni. Mejsera, sluga<br />
Hatidžin, o<strong>ba</strong>vijestio ju je<br />
da je u svim poslovnim<br />
transakcijama Muhammed,<br />
alejhis-selam, pokazao<br />
iskrenost, pouzdanost i<br />
povjerljivost. Tako se pokazalo<br />
da je za uspješan biznis bitan<br />
prethodnik moral<br />
Piše: Fatima Jašarević<br />
Kriza<br />
K<br />
liderstva danas je veoma<br />
Kprisutna kako u privatnom<br />
Ktako i javnom sektoru, krenuvši<br />
od politike, menadžmenta, proizvodnje,<br />
marketinga itd. U svemu se<br />
nalazi kriza morala. Sve to dovodi do<br />
stanja koje alarmira potrebu za novinama<br />
koje bi dovele do kvalitetnih promijena.<br />
Postojeće korporacijsko liderstvo<br />
u svijetu sa svojim karakteristikama dovedeno<br />
je u pitanje. Bilo je okrivljeno za<br />
odgovornost moralnih i komercijalnih<br />
padova. Uzimajući u obzir realno stanje<br />
i uzroke koji su doveli do njega, na<br />
scenu dolaze novi neobični pristupi za<br />
rješavanje navedenih problema. Razvija<br />
se jedna filozofija koja govori o menadžmentu<br />
zasnovanom na vrijednostima.<br />
To je program koji teži ka maksimalnom<br />
povećanju vrijednosti organizacije,<br />
ne samo ka profitu.<br />
Čovjek je stvorenje koje se prema<br />
svemu, pa i ljudima često nekorektno<br />
ponaša. Loši načini<br />
ophođenja, poput neiskrenosti,<br />
varanja i sl., su vrlo česti.<br />
Dakle, čovjek po svojoj prirodi<br />
<strong>ba</strong>š i ne ispunjava prava<br />
drugih, nego je naklonjen<br />
sebičnosti. To ustvari pokazuje<br />
kako je on u potrebi za<br />
uputom, kontrolom i treniranjem<br />
kako bi se ponašao<br />
moralno.<br />
Neki od čestih slučajeva<br />
kršenja morlanih normi u<br />
poslovnom svijetu su: laganje<br />
menadžera uposlenicima,<br />
naklonost prema jednim<br />
radnicima, a nekorektnost<br />
prema drugima, uzimanje<br />
mita, krađa od kompanije,<br />
kažnjavanje uposlenika zbog<br />
iznošenja mišljenja o relanom<br />
stanju i traženju poboljšanja,<br />
korištenje imovine kompanije<br />
za vlastite potrebe, forsiranje<br />
uposlenika da plaćaju<br />
skupe račune kompanije da<br />
bi se pokrili upitni poslovni računi.<br />
Tako, recimo, Transparency International<br />
(nevladina organizacija koja prati<br />
i objavljuje korupciju u korporativnom<br />
i političkom međunarodnom razvoju)<br />
iznosi rezultate korupcije na glo<strong>ba</strong>lnom<br />
nivou iz 2009. godine prema kojima je<br />
korupcija bila prisutna: u politici, zakonodavstvu,<br />
biznisu, medijima, među<br />
javnim funkcionerima i sudstvu čak<br />
72%.<br />
Potre<strong>ba</strong> za uvođenjem pravih<br />
vrijednosti i morala u svako polje<br />
ljudskog društva je očita<br />
Karizmtične<br />
vođe uvijek<br />
su uz<br />
samopouzdanje<br />
kod sebe<br />
posjedovali<br />
poniznost i<br />
skormnost. Na<br />
taj način su<br />
pokazivali da<br />
oni nisu najbolji<br />
u svemu, jer to<br />
ne mogu biti,<br />
nego su oni<br />
koji drugima<br />
priznaju<br />
vrijednosti, a<br />
uz to i sami<br />
žele da se tim<br />
vrijednostima<br />
okite i nauče ih.<br />
U historiji možemo naći primjere<br />
poslovnog upravljanja zasnovanog<br />
na moralnim vrijednostima. U predislamskom<br />
periodu, Hatidža, radijallahu<br />
anha, bila je poznati menadžer<br />
u Mekki. U sklopu posla, slala je ljude<br />
radi trgovine u različite gradove. Bila<br />
je informisana o Muhammedovoj, a.s.,<br />
istinoljubivosti, pouzdanosti i vrlinama,<br />
pa mu je iz tog razoga ponudila posao.<br />
Muhammed, alejhisselam, je tada, nakon<br />
pristanka, otišao u Siriju da trguje.<br />
Kada je došao imao je više profita<br />
nego drugi biznismeni. Mejsera, sluga<br />
Hatidžin, o<strong>ba</strong>vijestio ju je da je u svim<br />
poslovnim transakcijama Muhammed,<br />
alejhis-selam, pokazao iskrenost,<br />
pouzdanost i povjerljivost.<br />
Tako se pokazalo da je<br />
za uspješan biznis bitan prethodnik<br />
moral.<br />
S početkom novog do<strong>ba</strong>,<br />
koje je došlo sa dolaskom industrijske<br />
revolucije, dolazi<br />
do novina u načinu poslovanja.<br />
Masovna proizvodnja je<br />
bila jednostavnija, ali pregled<br />
kompletnih do<strong>ba</strong>ra i radnika<br />
nije bio više tako jednostavan,<br />
pa su počeli da se uvode<br />
novi načini poslovanja i<br />
upravljanja. Međutim, takva<br />
vrsta rada otvorila je vrata<br />
nepoštenju. Polahko su se<br />
počele javljati krize koje prate<br />
skandali u cijelom svijetu.<br />
Za to su bili okrivljeni: računovođe,<br />
dionički analitičari,<br />
glavni menadžeri, poslovne<br />
škole, mediji, dioničari i investitori.<br />
Stvarni razlozi krizama<br />
su bili jasni, to su bili<br />
problemi moralne prirode.<br />
Među nekim idejama koje su se pojavile,<br />
kojima je cilj bio da se spriječi dalja<br />
katastrofa, bile su uvođenje novih pravila<br />
u računovodstvene poslove, da se<br />
posveti pažnja poslovnoj etici i korporacijskoj<br />
društvenoj odgovornosti, te da se<br />
uvedu pravila za nagrađivanje. To su bili<br />
neki od pokušaja da se popravi realno<br />
stanje u koje je svijet zapao.<br />
Preko pravilnog vođstva ostvaruje se<br />
kolektivna i lična pravda. Stoga je određivanje<br />
lidera u različitim zajednicama,<br />
skupinama, organizacijama potre<strong>ba</strong> ljudi.<br />
Osim toga, lider ima veliki uticaj na<br />
članove skupine koju vodi. Zato bi vođe<br />
tre<strong>ba</strong>le da rade na tome da se njihovo<br />
pozitivno ponašanje reflektuje na kulturu<br />
ponašanja organizacije. Koliko će<br />
organizacija biti uspješna zavisi uveliko<br />
od lidera.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
43
Islamsko liderstvo se zasniva na<br />
standardnim vrijednostima<br />
Islamske vrijednosti se slažu sa<br />
ljudskim potre<strong>ba</strong>ma za blagostanjem<br />
i srećom u svakoj sferi života.<br />
Vjernik razumije da je sve stvoreno<br />
u Božijim rukama i da On raspodjeljuje<br />
bogatstvo kako želi. Zna i<br />
da su uspjeh, čast, moć, ugled i autoritet<br />
od Allaha i da ih On daruje<br />
kome hoće, kao i padovi – sve je<br />
zavisno od Allahove milosti.<br />
Uz neophodno znanje i stručnost,<br />
po islamu bitne karakteristike<br />
lidera su slijedeće:<br />
Služenje:<br />
Lideri imaju osjećaj za one koje<br />
vode, pokazuju dobrotu, razumijevanje<br />
i praštanje. U islamskom<br />
sistemu vrijednosti vođstvo se posmatra<br />
više kao služenje organizaciji<br />
i njenim članovima. Allahov<br />
Poslanik, alejhis-selam, je rekao:<br />
“Vođa naroda je njihov sluga.” (Taberani).<br />
Pouzdanost:<br />
Nepouzdanost je od glavnih<br />
razloga ekonomskih kriza u svijetu.<br />
Nema napretka za organizaciju,<br />
naročito na međunarodnom<br />
planu, ukoliko nema pouzdanosti<br />
u organizacijskim procedurama i<br />
praksi. Svako ko nosi ulogu lidera<br />
nosi i javni emanet. Svaki član<br />
zajednice generalno, a u liderstvu<br />
naročito, je dužan da vodi računa<br />
o povjerenim stvarima. Tako u<br />
Kur’anu stoji:<br />
Allah vam naređuje da pravim<br />
ljudima povjeravate emanete<br />
i kada ljudima sudite da pravedno<br />
sudite. Divno li vas Allah savjetuje!<br />
Allah predobro čuje i vidi sve.<br />
(En-Nisa’, 58.).<br />
Bogobojaznost:<br />
Sigurno je među vama najčasniji<br />
onaj ko je najbogobojazniji. (El-<br />
Hudžurat, 13.).<br />
Bogobojaznost je jedina stvar<br />
prema kojoj se određuje superiornost<br />
pojedinca nad ostalima. Prema<br />
islamu pripadnost određenoj<br />
naciji, plemenu ne predstavlja osnovu<br />
prema kojoj se stiče istaknutost,<br />
što i sama logika potvrđuje. Uloga<br />
lidera traži jak lični karakter, a prema<br />
islamu izvor snage karaktera je<br />
upravo bogobojaznost, koja znači<br />
slijeđenje pravog puta i izbjegavanje<br />
griješenja.<br />
Ustrajnost:<br />
Muhammed, alejhis-selam, je<br />
pohvalio ustrajnost u dobročinstvu,<br />
pa makar to značilo činjenje<br />
nekog neznatnog djela. Za lidera<br />
ustrajnost znači da bude čvrst u<br />
momentima ispita, izazova, teškoća<br />
i sačuva postojeću viziju<br />
za kojom ide. Allah kroz<br />
Kur’an traži od vjernika u<br />
borbi čvrstoću, kao i spominjanje<br />
Njega da bi se<br />
dobio kvalitetan rezultat.<br />
Disciplina:<br />
Allah voli one koji se bore<br />
ne Njegovoj Stazi, u poretku<br />
što bedemu čvrstome sliči.<br />
(Es-Saff, 4.).<br />
Diciplina za poslovnog<br />
lidera je bitna za smanjenje<br />
praktičnih problema u<br />
organizaciji i vrlo je bitna<br />
karakteristika kod vođe.<br />
Preko pravilnog<br />
vođstva<br />
ostvaruje se<br />
kolektivna i<br />
lična pravda.<br />
Stoga je<br />
određivanje<br />
lidera u<br />
različitim<br />
zajednicama,<br />
skupinama,<br />
organizacijama<br />
potre<strong>ba</strong> ljudi.<br />
Osim toga,<br />
lider ima<br />
veliki uticaj<br />
na članove<br />
skupine koju<br />
vodi.<br />
Kooperativnost:<br />
U dobročinstvu i bogobojaznosti<br />
se pomažite;<br />
Allaha se bojte, jer žestoka<br />
kazna Allahova je.<br />
(El-Ma’ida, 2.).<br />
Da bi se uspjelo u formiranju<br />
uspješnog društva<br />
i zajednice, kooperacija<br />
je vrlo bitna. Uzvišeni<br />
Allah Kur’anom nas<br />
upućuje da je surdnja sa<br />
drugima pohvalna onda<br />
kada se njome postiže<br />
dobro, a ne grijeh i neprijateljstvo<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
44
Pravednost:<br />
Zaista, Allah voli one koji su<br />
pravični. (El-Hudžurat, 9.)<br />
Pravda je bitan faktor u<br />
vođenju ljudi, to je odgovornost<br />
lidera da sprovodi pravdu u cijeloj<br />
organizaciji. Kada se pravda<br />
jednom uspostavi, svaki član će<br />
osjećati povjerenje i udobnost zato<br />
što zna da će vođstvo organizacije<br />
paziti na njegove interese bez ikakvih<br />
predrasuda.<br />
Odgovornost:<br />
Odgovoran lider se trudi da<br />
teži ka pravednosti i objektivnosti<br />
bez obzira na protivljenja koja se<br />
javljaju, a od strane onih koji, zbog<br />
svog položaja i uticaja, mogu da<br />
proizvedu patnju, bol i koji se trude<br />
da obeshrabruju u dobročinstvu. Ovo<br />
je vrsta strpljivosti koju je Poslanik,<br />
alejhis-selam, pokazao u svojoj misiji<br />
dok je prenosio istinu zajednici<br />
koja je ogrezla u korumpiranosti:<br />
A ti se strpi kao što su se strpjeli poslanici<br />
odlučni, i ne požuruj protiv njih. (El-<br />
Ahkaf, 35.).<br />
Elokventnost:<br />
Komuniacija je jedna od vrlo bitnih<br />
stvari neophodna za efikasno<br />
liderstvo. Lider tre<strong>ba</strong> da govori sa<br />
bistrinom, jasnošću, da jasno iznosi<br />
ideje i komunicira. Elokventnost je<br />
bitna za jasno upućivanje zadataka,<br />
ciljeva onima kojima je nadređen.<br />
Isto tako je važna za pregovaranje sa<br />
konkurentima i oponentima. Kur’an<br />
naglašava bitnost elokvencije kada<br />
navodi kako je Musa, alejhis-selam,<br />
zamolio Allaha da mu u njegovom<br />
zadatku pošalje brata Haruna za pomagača<br />
koji je bio elokventniji od<br />
njega.<br />
“A moj brat Harun rječitiji je od mene,<br />
pa ga pošalji sa mnom kao potporu koja<br />
će potvrđivati riječi moje kao istinite, jer<br />
strah me da će lažovom proglasiti me.”<br />
(El-Kasas, 34.).<br />
Ubijeđenost:<br />
Lider mora imati duboku uvjerenost,<br />
čvrstoću i dodatnu žrtvu<br />
u interesu vizije i misije koju ima,<br />
ukoliko namjerava postići dugoročni<br />
uspjeh organizacije. Uz lidera ne idu<br />
osobine prihvatanja postojećeg stanja<br />
bez želje da se ono poboljšava.<br />
Poniznost:<br />
Kada je Allah Musau, alejhisselam,<br />
poslao naredbu da ode kod<br />
faraona, Musa je molio Allaha da mu<br />
poveća sposobnosti i omogući da izvrši<br />
zadatu naredbu. Tako je Musa, alejhisselam,<br />
u Kur’anu predstavljen kao<br />
pravi lider, pun poniznosti i oslonca na<br />
svog Gospodara u svemu.<br />
Musa reče: “Gospodaru, razgali mi<br />
grudi moje, i lagahnim učini moje poslanje.”<br />
(Ta-ha, 25.-26.).<br />
Karizmtične vođe uvijek<br />
su uz samopouzdanje kod<br />
sebe posjedovali poniznost<br />
i skormnost. Na taj način<br />
su pokazivali da oni nisu<br />
najbolji u svemu, jer to ne<br />
mogu biti, nego su oni koji<br />
drugima priznaju vrijednosti,<br />
a uz to i sami žele da se<br />
tim vrijednostima okite i nauče<br />
ih.<br />
Kako do sveukupne<br />
koristi?<br />
Vještine menadžerstva i<br />
liderstva su važne za uspjeh<br />
organizacije. Prve znače<br />
uspješnost u upravljanju<br />
stvarima dok druge podrazumijevaju<br />
uspješnost u vođenju ljudi. Jer, koliko<br />
je bitno znati urediti stvari na pravi<br />
način, isto tako je bitno znati kakav<br />
pravilan odnos imati sa ljudima, uposlenicima,<br />
podanicima ako se želi dugoročni<br />
uspjeh organizaciji, kompaniji.<br />
Vjernik<br />
razumije da je<br />
sve stvoreno<br />
u Božijim<br />
rukama i da On<br />
raspodjeljuje<br />
bogatstvo kako<br />
želi. Zna i da<br />
su uspjeh, čast,<br />
moć, ugled i<br />
autoritet od<br />
Allaha i da ih<br />
On daruje kome<br />
hoće, kao i<br />
padovi – sve<br />
je u zavisnosti<br />
od Allahove<br />
milosti.<br />
Glavni zadatak direktora<br />
u organizacijskom menadžmentu<br />
je da formira organizaciju<br />
koja u svojoj kulturi,<br />
sistemu i procesu pomaže<br />
ljudima da čine najbolje za<br />
uspjeh. Ono što stvarno stanje<br />
pokazuje je nepostizanje<br />
najboljih rezultata iz razloga<br />
što se koncentracija stavlja<br />
samo ka dobijanju veće materijalne<br />
dobiti. Potrebno je<br />
ne odvajati biznis od etike.<br />
Vrijednosti i moral su potrebni<br />
za dugoročni organizacijski<br />
ugled i uspjeh.<br />
I pored različitih etičkih<br />
modela, normi moralnosti i<br />
moralnog ponašanja u poslu,<br />
prema islamu ni ti modeli ne mogu<br />
biti do kraja stabilni i obećavati najbolji<br />
uspjeh i rješenja, jer ih određuju pojedinac<br />
ili grupa, a ne Sveznajući Stvoritelj.<br />
Slijedeći islamski način vođenja<br />
ostvaruje se maksimalna mogućnost za<br />
postizanjem veće sveukupne koristi.<br />
Izvori:<br />
Abdus Sattar Ab<strong>ba</strong>si, Kashuf ur Rehman and Ommar Hayat Ab<strong>ba</strong>si<br />
(2010) “Role of islamic leaderhip in value <strong>ba</strong>sed corporate management:<br />
The case of Pakistan”, African Journal of Bussiness Management<br />
Vol. 4(18)<br />
Abdus Sattar Ab<strong>ba</strong>si, Kashuf ur Rehman and Amna Bibi (2010) “Islamic<br />
management model”, African Journal of Bussiness Management Vol.<br />
4(9)<br />
Safijjurrahman el-Mu<strong>ba</strong>rekfuri, “Zapečaćeni džennetski napitak”<br />
Leadership skills (2010), MDT Training & Ventus Publishig ApS,<br />
ISBN 978-87-7681-603-2<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
45
Komentar polumjeseca<br />
Priča sandžačke književnice o majci koja je izgubila šestoricu sinova<br />
Ne halalim ti, “junače”<br />
Ne vjerovah da će i nas<br />
zijaretit’ zvjeri žedne<br />
ljudske krvi, bez vjere,<br />
Božjega straha i srama.<br />
Bili su mi blizanci i treći<br />
po redu, jednaki ka<br />
prepolovljena jabuka.<br />
Jedan bez drugoga dihat’<br />
mogli ne mogahu. Ka’ da<br />
si znao da hi odjedama<br />
ubiješ. Da si jednog ostavio<br />
živog, tražio bi te cijeli<br />
vijek, bratove rane da<br />
osveti<br />
Svjedok: Šefka Begović-Ličina,<br />
književnica iz Sandžaka<br />
Junačeee! J<br />
Poznaješ li meee? Sjeti<br />
Jme se, kukavče, sjeti! Kano si za-<br />
Jboravio, kad si me pred kućom<br />
ostavio kraj ubijenog šestog mi<br />
sina. Tada ne pukoh od bola, ni poklekoh,<br />
no tu kraj mrtvog sina, na livadi<br />
sedždi padoh na ikindiju i istiharu<br />
namaz. Tvoj pogani lik mi se<br />
u istihari ukaza, sa lancima na rukama,<br />
<strong>ba</strong>š ‘vakim što te sad gledam.<br />
Allah mi, u bešaretu dade sabur,<br />
nadu da živim i doživim da te stigne<br />
kazna Njegova. Izdržala sam do<br />
sad, živjela, radila, saburila, Allahu<br />
se molila da dočekam ovaj dan, na<br />
koljenima da te gledam.<br />
Svake noći zaspem učeći bismilu<br />
i ajetul kursijju. Molim se Bogu, dž.<br />
š., da zaspem i lahko se probudim.<br />
Sinoć sam dovu, bezbeli, smetnula,<br />
čim, “junače”, tebe usnih.<br />
U snu vidjeh ljude, kako idu u<br />
hajku po pobješnjelog šumskog<br />
vuka, što im je raskomadao stada i<br />
odnio čitav mal. Kažu - bio si sakriven<br />
nekamo, pa te jedva našli.<br />
Iz daljine začuh graju, povike,<br />
urlike, šenluke. Rekoše mi da su te<br />
našli skrivenog u nekoj jazbini. Dovedoše<br />
te u lanicma svezanog. Učinje<br />
mi se da nisi vuk, no nekaka nakaza<br />
sa dvije pogane glave. Nigdje<br />
nemaše one snage, junaštva, nigdje<br />
sile, niti imade oružja.<br />
“Havo, evo ti ga, ti mu sudi!<br />
Tebi je zaklao šestero janjadi,<br />
odjednom”, rekoše mi.<br />
Ta janjad su bila šest mojih sinova,<br />
šest ljutih rana srca moga.<br />
Ispod dugačkih vjeđa, što ka’<br />
ježu štrče, poznah ti oči. Prepoznala<br />
bih ih u milion da su umiješane.<br />
Samo majka krvnika cijeli vijek<br />
pamti.<br />
Junačeee! Poznaješ li<br />
meee? Sjeti me se, kukavče,<br />
sjeti! Kano si zaboravio,<br />
kad si me pred kućom<br />
ostavio kraj ubijenog šestog<br />
mi sina. Tada ne pukoh<br />
od bola, ni poklekoh,<br />
no tu kraj mrtvog sina,<br />
na livadi sedždi padoh na<br />
ikindiju i istiharu namaz.<br />
Tvoj pogani lik mi se u<br />
istihari ukaza, sa lancima<br />
na rukama, <strong>ba</strong>š ‘vakim što<br />
te sad gledam. Allah mi, u<br />
bešaretu dade sabur, nadu<br />
da živim i doživim da te<br />
stigne kazna Njegova. Izdržala<br />
sam do sad, živjela,<br />
radila, saburila, Allahu se<br />
molila da dočekam ovaj<br />
dan, na koljenima da te<br />
gledam.<br />
Sina Rasima prvog si<br />
mi ubio. Poš’o bio na drugu<br />
stranu rijeke, brašna iz<br />
vodenice da nam donese.<br />
Kažu, naredio si da ga s mosta u<br />
rijeku <strong>ba</strong>cu, ka’ cuku. Bio mi je još<br />
dijete, tek mu bila sedamnesta, peti<br />
mi bio po redu, radost moja peta.<br />
Plav mi bio, rumen, zdrav, mlad,<br />
nevin k’o rosa. Ponos majčin bio,<br />
oči i očinji vid. Slušo me, u intat<br />
mi bio, k’o svaki hairli evlad.<br />
Bio goloruk, bespomoćan. Ti, “junače”<br />
sa psima tvojima, jači bio od<br />
nejakog djeteta moga.<br />
Stegnu srce majka, za njim ne<br />
zaplaka. Bacih s mosta u rijeku crveni<br />
duvak, što sam ga spremila za<br />
nevjestu petu. Zavezah ga krvavim<br />
suzama, kletvom i vjerom da će te<br />
kazna stići kadli-tadli.<br />
Gdje mi je<br />
Mustafa? Gdje<br />
mi je Omer, a<br />
gdje su Fadil i<br />
Adil? Kud mi je<br />
Rasim, a kud<br />
Selim?<br />
Gdje ti je sad,<br />
“junače” ona<br />
sila sa psima<br />
tvojim? Gdje ti<br />
je slava? Gdje<br />
su ti straže<br />
silne? Je si li<br />
spavat mogao,<br />
sa šest živih<br />
rana mojih? Je<br />
si li se sjetio<br />
kletve moje,<br />
suza, i pravde<br />
Božije?<br />
Fadila i Adila si ubio na livadi,<br />
čim su iz šume izišli da se predaju<br />
na tvoju zakletvu da će biti slobodni.<br />
I oni su goloruki bili, ni četkicu<br />
kod sebe imali nisu. Ja sam hi,<br />
“junače”, od malehna učila da ljude<br />
poštuju, a ne da ubijaju. Odgajala<br />
sam djecu, pričajući him o lju<strong>ba</strong>vi<br />
prema bližnjem komšiji, prijateljima,<br />
svim dobrim ljudima. Smetnuh<br />
da im napomenem da ima “junačina”<br />
sa silom tuđom.<br />
Ne vjerovah da će i<br />
nas zijaretit’ zvjeri žedne<br />
ljudske krvi, bez vjere,<br />
Božjega straha i srama.<br />
Bili su mi blizanci i treći<br />
po redu, jednaki ka prepolovljena<br />
jabuka. Jedan<br />
bez drugoga dihat’ mogli<br />
ne mogahu. Ka’ da si znao<br />
da hi odjedama ubiješ. Da<br />
si jednog ostavio živog,<br />
tražio bi te cijeli vijek,<br />
bratove rane da osveti.<br />
I za njih jatka srce steže,<br />
ne zaplaka. Sama sam<br />
hi u ćefine zavila, povila<br />
ih ka’ kad su mi malehni<br />
bili. Malo sam ih tako povijene<br />
držala na krilo, grijala<br />
ih i kao u beši ljuljala.<br />
Bjehu lijepi, kao zaspali,<br />
kao da snijevaju kolo<br />
puno djevojaka. Stalno su<br />
se nešto došaptavali, krili<br />
i smijali se. Imali svoje<br />
tajne i jedan drugoga nisu<br />
odavali.<br />
No, ja načula, koje su cure iz<br />
sela za nevjeste odabrali. Čekali<br />
smo da žito i šljive prodamo, pa da<br />
him svadbe obojici spremamo. Krijući<br />
sam cure mjerkala kolko su visoke,<br />
haljine da im na vakat režem.<br />
O<strong>ba</strong>dvije bjehu lijepe, ko vile gorske,<br />
iz kuća dobrije. Jedna crnka,<br />
druga plavka, ne zna se koja je od<br />
njih dvije ljepša. Mene sve vrelo u<br />
prsi od ponosa i radosti, pa bi da<br />
poletim. Prodavala sam ponešto, pa<br />
krišom kupovala i slagala da mi se<br />
za nevjeste trefi.<br />
Prouči im majka talkin, nemade ko<br />
drugi, no jatka. Pod jabukom na kraj<br />
njive mezare im iskopasmo. Sa njima<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
46
ukopah dva duvaka i ruha nevjestačka.<br />
Svakom u ćefi n zavih šta je njegovo. I<br />
namaze klanjah, za duše njihove i dovom<br />
ponovih, “junače”, kletvu ti istu.<br />
Osta mi pola srca, druga mi živa<br />
sagore.<br />
Selim mi bio pravi vrag i svak<br />
ga volio. Niko nije umio tako po-<br />
igrat kolo. Cura imo kol’ko mu<br />
volja, mijenj’o j ih sad jednu, sad<br />
drugu. Ja ga karala, tjerala da se<br />
smiri i oženi, vakat mu bilo. On<br />
me grlio: “Još je rano za ženidbu,<br />
stara. Hoću da živim slobo-<br />
dan k’o ‘tica.” Volio je život, slobodu,<br />
cvijeće, cure, ljude, sun-<br />
ce… Radan bio i sve sa pjesmom.<br />
Kažu da je i umro, smijući se.<br />
Ubio si ga zajedno sa desetoricom<br />
drugova. Branili su jedan šuma-<br />
rak od tebe, zlikovče. Nestalo him<br />
municije. Zarobio si hi i njih bez<br />
oružja, “junače”, nemoćne ubio.<br />
Doniješe mi haber, da mi je jope<br />
u kuću zakukala kukavica i utrobu<br />
mi moju nožem rasporila. Okinu<br />
mi neko još jedama komad srca,<br />
naživo. Usu mi so u živu ranu, oči<br />
mi se ugasiše, ka ćorava da sam.<br />
Puhnuh oko sebe, sedždi padoh, sa<br />
dovom Allahu sabura i pameti da<br />
imadem, da kunem klicu i korijen<br />
tvoj “junače”. Da živim do ovoga<br />
današnjeg dana, tako jadna, ponizna<br />
da te vidim.<br />
Mustafu nisam našla, do dana<br />
današnjeg. Pošao je zemlju da brani<br />
od hajduka tvojih. Nije stig’o<br />
do vojske i položaja naših. Negdje<br />
gredom si ga sreo, iz zasjede njega<br />
si nenaoružana, kukavički ubio.<br />
Bio mi prvorođenče, radost prva,<br />
domaćin i uzdanica naša. Najbolji<br />
kosač i pomagač u selu, u svemu<br />
najbolji bio. Osta mu tek dovedena<br />
nevjesta. Majka bešu spremala,<br />
da him ljuljam i njivim djecu malehnu.<br />
Kad je prestala nada, <strong>ba</strong>cih<br />
u rijeku bešik pun suza, čemera i<br />
kletve.<br />
Omera si mi iz ruku oteo, šestu<br />
ranu djetinju j moju. Tek mu bila<br />
trinesta nastala godina. Čupo me<br />
za skute, pomoć čeko, vuko me za<br />
bluzu, za prsi moje pet put ranjene.<br />
Prokapa i proplaka mi mlijeko<br />
od bola, <strong>ba</strong>smu okvasiše čemerne<br />
suze. Pucanj mi srce otkinu najljućom<br />
sabljom, mozak mi okameni.<br />
Pao mi je pred noge mrtav, ka kad<br />
se jednom spotako na kamen, pa<br />
koljeno razbio. Puhala mu majka,<br />
ljuljala ga, duhan na ranu privijala.<br />
Liječila ga zagrljajem, mlijekom,<br />
ruke mu u njedra skrivala.<br />
Ne pokleknuše mi noge, ka’<br />
da su od željeza. Gledala sam<br />
te u oči, “junače”, ka’ sad što te<br />
gledam. Upamtila sam<br />
ti lice, svaki trptaj oka<br />
dušmanskoga. U snu mi<br />
se priviđali smijeh i riječi<br />
tvoje: “Nju nećemo,<br />
nek’ živi. Život će joj<br />
biti gori, od same smrti.”<br />
Nosila sam to u glavi,<br />
sakrila u mozak da pamtim<br />
i da ne zaboravim.<br />
Ostah sama k’o drvo<br />
suho, ka šuška sama na<br />
vjetru. Ostaše mi neorane<br />
njive, trava nekošena,<br />
hajvani u štali nijemi,<br />
oko kuće mi i ptice zamukle.<br />
Ognjište se ugasilo,<br />
sofra okamenjena,<br />
grabulja i ralo zahrđali,<br />
srce suho, krilo prazno,<br />
suza ni kapi jedne, duša<br />
mi živoj umrije.<br />
Gledaj me u oči, junače, dok te<br />
pitam:<br />
Ja, Hava, Bošnjakinja, majka, iz<br />
sela Kozarac, pitam te: Kazuj, “junače”,<br />
gdje su mi sinovi?<br />
Gdje mi je Mustafa? Gdje mi je<br />
Omer, a gdje su Fadil i Adil? Kud<br />
mi je Rasim, a kud Selim? Gdje ti<br />
je sad, “junače” ona sila sa psima<br />
tvojim? Gdje ti je slava? Gdje su ti<br />
straže silne? Je si li spavat’ mogao,<br />
Ostah sama k’o<br />
drvo suho, ka<br />
šuška sama na<br />
vjetru. Ostaše<br />
mi neorane<br />
njive, trava<br />
nekošena,<br />
hajvani u<br />
štali nijemi,<br />
oko kuće mi i<br />
ptice zamukle.<br />
Ognjište se<br />
ugasilo, sofra<br />
okamenjena,<br />
grabulja i ralo<br />
zahrđali, srce<br />
suho, krilo<br />
prazno, suza<br />
ni kapi jedne,<br />
duša mi živoj<br />
umrije<br />
sa šest živih rana mojih? Je<br />
si li se sjetio kletve moje,<br />
suza, i pravde Božije?<br />
“Junače”, ni pljunut te<br />
neću, da mi se bismilla i<br />
dova, ne opogane na katilsko<br />
lice tvoje.<br />
Ja, Hava, majka, Bošnjakinja,<br />
ne halalim, prvorođenče<br />
sina Mustafu.<br />
Ne halalim Selima, ne halalim<br />
Rasima, ne halalim<br />
Fadila, Adila, ni maksuma<br />
Omera.<br />
Ne halalim, praznu<br />
lubinu moju, usta<br />
osušena, noći bez sna,<br />
oči moje izvađene.<br />
Ne halalim kuću, bez živog<br />
ognjišta, bez smijeha,<br />
mladosti. Ne halalim <strong>ba</strong>čene<br />
duvake, bešik bez čeda, njive<br />
bez sjemena. Ne halalim neprocvalih<br />
šest pupoljka mojih, ruže<br />
neprocvale, ognjište da mi ukrase<br />
i Bosnu mirisom da namirišu. Ne<br />
halalim pokidane stabljike, izdanke<br />
utrobe moje, korijen što mi se<br />
utrije. Ne halalim život bez sunca,<br />
bez radosti. Ne halalim srce iščupano,<br />
ranu otvorenu. Ne halalim,<br />
ne halalim, ne halalim... San mi<br />
postade java, elhamdulillah.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
47
Društvo<br />
Ženski kulturni centar “Tesnim”<br />
Podrška muslimankama koje žele staviti hidžab<br />
Sve je krenulo prije dvije godine,<br />
sa facebook stranicom “Stranica<br />
za podršku muslimankama koje<br />
žele staviti hidžab“, i rezultiralo,<br />
već drugim u nizu druženja i<br />
predavanja za sestre koje žele<br />
nositi hidžab. Ideja o spontanom<br />
druženju, prerasla je u pravi<br />
hairli projekat, koji ima nijjet,<br />
uz pomoć Uzvišenog Allaha, da<br />
ovakve susrete ponavlja u što<br />
češćim vremenskim periodima<br />
Piše: Aida Sadiković<br />
Dokaz da se facebook može<br />
koristiti i u hairli svrhe je<br />
druženje i predavanje koje<br />
se održalo 15.01.2013, u prostorijama<br />
ženskog kulturnog centra “Tesnim”, na<br />
temu “Podrška sestrama koje žele staviti<br />
hidžab”. Sve je krenulo prije dvije godine,<br />
sa facebook stranicom “Stranica za<br />
podršku muslimankama koje žele staviti<br />
hidžab”, i rezultiralo, već drugim u nizu<br />
druženja i predavanja za sestre koje žele<br />
nositi hidžab. Ideja o spontanom druženju,<br />
prerasla je u pravi hairli projekat,<br />
koji ima nijjet, uz pomoć Uzvišenog<br />
Allaha, da ovakve susrete ponavlja u što<br />
češćim vremenskim periodima. Sestre<br />
iz ženskog kulturnog centra “Tesnim”<br />
velikodušno su ponudile prostorije za<br />
susret, organizovale toplu dobrodošlicu<br />
kao i predavanje o važnosti, značaju i<br />
suštini hidža<strong>ba</strong>, hafize Benise Avdić.<br />
Ovaj, drugi po redu susret, izazvao je<br />
velike emocije kod svih sestara, neovisno<br />
od toga da li nose hidžab, i koliko dugo<br />
ga nose. Ono što nas je posebno oduševilo,<br />
jeste odziv sestara bez hidža<strong>ba</strong>,<br />
koje su pobijedile sve šejtanske spletke,<br />
te, uprkos kiši i lošem vremenu, došle<br />
na druženje. Nakon uvoda koji je predstavljao<br />
video uredak o hidžabu, slijedilo<br />
je kraće predavanje Benise Avdić<br />
o značaju, važnosti hidža<strong>ba</strong> u životu<br />
žene muslimanke, o šejtanskim spletkama<br />
koje su najčešće, a koje odvlače<br />
muslimanku od ideje nošenja hidža<strong>ba</strong>,<br />
o privilegovanom položaju žene sa<br />
hidžabom, u islamu, u društvu, te kod<br />
Uzvišenog Gospodara svjetova. Potresne<br />
priče prisutnih sestara, problemi sa kojima<br />
se Bošnjakinje svakodnevno susreću,<br />
tjerale su suze na oči svim prisutnim sestrama,<br />
a ujedno budile onaj<br />
lijepi, ponekad šejtanskim<br />
došaptavanjem potisnuti<br />
osjećaj, kad za svog pomagača<br />
imaš Uzvišenog Allaha.<br />
Sestre su podijelile svoja iskustva<br />
sa hidžabom, nevjerovatne<br />
priče prelaska na islam<br />
ljudi koji su branili stavljanje<br />
hidža<strong>ba</strong> svojim kćerkama,<br />
ženama. Međusobne riječi<br />
podrške, savjeti i želja da pomognemo<br />
zaokupili su naša<br />
srca, te nam se opet, po ko<br />
zna koji put, dokazalo šta je<br />
to istinska lju<strong>ba</strong>v, i to da jedino<br />
lju<strong>ba</strong>v u ime Allaha predstavlja<br />
onu iskrenu nit koja<br />
nas veže. Suze i smijeh činile<br />
su atmosferu veoma emotivnom,<br />
i u srcu svake sestre<br />
budile čežnju za iščekivanjem<br />
sljedećeg susreta. Veliki broj<br />
prisutnih sestara sa hidžabom govori<br />
o samoj lju<strong>ba</strong>vi prema hidžabu, lju<strong>ba</strong>vi<br />
prema islamskom načinu života, što<br />
kod sestara koje se odlučuju za najljepšu<br />
dunjalučku odluku budi osjećaj sigurnosti<br />
i poštovanja. Suze u očima sestara<br />
koje žale svaki tren bez hidža<strong>ba</strong>, također<br />
pokazuju našim sestrama šta gube,<br />
te kakvu ljepotu, sklad i harmoniju duše<br />
dobivaju stavljanjem svoje krune. Na<br />
kraju druženja, djevojkama koje imaju<br />
nijjet da stave hidžab podijelili smo<br />
prigodne hedije, koje su također dokaz<br />
snage ženskog džemata. Bez dogovora,<br />
i bez molbi, mnoge organizacije su poslale<br />
svoje donacije, u vidu mahrama,<br />
Na kraju<br />
druženja,<br />
djevojkama<br />
koje imaju<br />
nijjet da stave<br />
hidžab podijelili<br />
smo prigodne<br />
hedije, koje su<br />
također dokaz<br />
snage ženskog<br />
džemata. Bez<br />
dogovora, i bez<br />
molbi, mnoge<br />
organizacije su<br />
poslale svoje<br />
donacije, u<br />
vidu mahrama,<br />
džil<strong>ba</strong><strong>ba</strong>, nakita<br />
te islamskih<br />
knjiga.<br />
džil<strong>ba</strong><strong>ba</strong>, nakita te islamskih<br />
knjiga. Udruženje žena “Hedija”<br />
iz Sarajeva, kao i “Hedija<br />
- Zavidovići”, sestrama<br />
su donirale mahrame i nakit.<br />
Online butik Muhadži<strong>ba</strong>,<br />
poslao je predivne velike<br />
mahrame, a kao donatori tu<br />
su bili i Mekkashop te Put<br />
pravog muslimana. Pored<br />
ovoga i mnoge sestre su donirale<br />
individualne donacije,<br />
džil<strong>ba</strong>be, te ostale odjevne<br />
predmete koji će pomoći djevojkama<br />
na samom početku.<br />
Bošnjački ummet je još jednom<br />
zasijao u punom sjaju,<br />
i pokazao kako možemo ići<br />
u korak sa predavanjima i<br />
projektima koji se održavaju<br />
u najrazvijenijim islamskim<br />
zemljama. Zanimljivo je i pohvalno<br />
da je na jednom ovakvom<br />
druženju, čija tema nije bila humanitarna<br />
pomoć, ipak skupljeno 317<br />
KM, za konvoj koji ide u Siriju i Gazu.<br />
Na ovu snagu ženskog džemata, volju,<br />
iskren nijjet želju te hrabrost, zaista se<br />
nema ništa dodati, osim dove da Uzvišeni<br />
Allah sestrama olakša da što prije<br />
stave svoj hidžab. Allahovom voljom i<br />
odredbom, imamo nijjet nastaviti ovaj<br />
projekat, organizovati što češće susrete i<br />
druženja, pomagati sestrama znanjem,<br />
savjetima, odjećom, podrškom. Da biste<br />
bili u toku, i znali kada će opet biti<br />
druženje, pratite nas na facebook stranici<br />
“Stranica za podršku muslimankama<br />
koje žele staviti hidžab”.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
48
Svijet medija<br />
Integracija kao opasnost<br />
Ni slučajno ne upadati u oči!<br />
Tunižanin dr. Habib Lejmi<br />
je diplomirani informatičar<br />
ekonomije, radi za jednu<br />
firmu u Minhenu i islamske<br />
je vjeroispovijesti. Što se<br />
tiče njegovog boravka u<br />
Njemačkoj, on odnedavno<br />
posjeduje trajnu dozvolu<br />
boravka, zahvaljujući<br />
naporima lokalnih političara<br />
i prije svega gradonačelnici<br />
Erlangena. No, za razliku<br />
od toga, naturalizacija mu<br />
se već četiri godine ne<br />
odobrava<br />
Piše: Dr.Sabine Schiffer<br />
DTJ Online 6.1.2013<br />
Prijevod s njemačkog: Edin Mešanović<br />
Ko kao stranac u Njemačkoj<br />
poznaje rad Ureda za<br />
zaštitu ustavnog poretka,<br />
prihvatit će devizu “samo ne upadati<br />
u oči” kao životni moto, jer je društveni<br />
anganžman ili pokušaj stupanja<br />
u dijalog s većinskim društvom<br />
za lokalne vlasti očigledno veoma<br />
sumnjivo.<br />
Tunižanin dr. Habib Lejmi je<br />
diplomirani informatičar ekonomije,<br />
radi za jednu firmu u Minhenu<br />
i islamske je vjeroispovijesti. Što se<br />
tiče njegovog boravka u Njemačkoj,<br />
on odnedavno posjeduje trajnu dozvolu<br />
boravka, zahvaljujući naporima<br />
lokalnih političara i prije svega<br />
gradonačelnici Erlangena. No, za<br />
razliku od toga, naturalizacija mu se<br />
već četiri godine ne odobrava.<br />
Lejmi je uložio žalbu i početkom<br />
septembra izgubio slučaj, jer je sud<br />
prihvatio objašnjenje <strong>ba</strong>varskog Ministarstva<br />
unutarnjih poslova koje se<br />
oslanja na presudu Ureda za zaštitu<br />
ustavnog poretka u kojoj se navodi<br />
da Lejmi želi steći državljanstvo iz<br />
taktičkih razloga, i da samo glumi<br />
lojalnost njemačkom<br />
Ustavu, dok se u stvarnosti<br />
zalaže za islamizaciju<br />
Njemačke.<br />
Funkcija u općinskom<br />
vijeću kao dokaz<br />
samoubilačkih namjera<br />
Lejmi sada ide u sljedeću<br />
instancu, podržan<br />
od svih koji su godinama<br />
pratili njegove napore oko<br />
islama u Njemačkoj, muslimanskoj<br />
zajednici u Erlangenu<br />
kao i sve projekte<br />
intergracije, u kojima su<br />
neki od njih i sami surađivali.<br />
Optužbe za ekstremizam<br />
i licemjernu strategiju<br />
ne razumije niko od dugogodišnjih<br />
suradnika. Oni smatraju da je ovakvim<br />
potezom cijeli projekat integracije<br />
islama kao dijela njemačkog<br />
društva ugrožen.<br />
Slučaj iz Erlangena je aktuelan i<br />
spektakularan, ali nikako izniman.<br />
Rad Ureda za zaštitu ustavnog poretka<br />
i Ministarstva unutarnjih poslova<br />
će na državnoj, ali i na federalnoj<br />
razini odlučiti da li će se instalirati<br />
organizacijska struktura koju potražuju<br />
muslimani Njemačke. Očegledno<br />
je svaki musliman sumnjičav<br />
S obzirom na<br />
nedostatak<br />
diferencirane<br />
stručnosti,<br />
ne čudi što<br />
se ne pravi<br />
razlika između<br />
islamizma i<br />
ekstremizma.<br />
Vjerovatno<br />
se posljedice<br />
“trpanja<br />
sve u jedan<br />
koš” neće<br />
obiti o glavu<br />
neupućenima,<br />
već upravo toj<br />
odabranoj grupi<br />
– muslimanima.<br />
ukoliko se angažira za ovakve strukture,<br />
jer, kao što se vidi u slučaju Lejmija,<br />
ne traži se duh osumnjičenika,<br />
već se traži dokaz vlastitih sumnji.<br />
I tako je ovakav anganžman ne znak<br />
integracije, već povod za sumnju.<br />
To ima posljedice; kako za kvalitet<br />
“dokaza” tako i za mogućnosti<br />
“nanišanjenih” da uopće šta<br />
poduzmu. Bavarsko Ministarstvo<br />
unutarnjih poslova optužuje Lejmija<br />
za aktivno sudjelovanje presjedavanjem<br />
Islamskom zajednicom<br />
Erlangena (IGE), koja je, naravno,<br />
klasificirana kao “ekstremistička”.<br />
To što je <strong>ba</strong>varski ministar unutarnjih<br />
poslova Joachim Herrmann<br />
IGE nekada nazivao “primjernom<br />
zajednicom”, a njegovo<br />
ministarstvo je klasificira<br />
“ekstremističkom”, nije<br />
jedino što začuđuje. Čak<br />
i dugogodišnje sudjelovanje<br />
Lejmija u Komisiji za<br />
nastavni plan Ministarstva<br />
za kulturu, iz kojeg je<br />
proizašao takozvani “Erlanger<br />
Model” za islamsku<br />
vjeronauku na njemačkom<br />
jeziku nije Lejmiju uračunato<br />
kao plus poen, već<br />
je od jednog zaposlenika<br />
Ministarstva unutarnjih<br />
poslova predočeno sudu<br />
tako da je Ministarstvo za<br />
kulturu s pozivom Lejmija<br />
na suradnju uključilo<br />
“ekstremistu” u Komisiju,<br />
kako bi što više stavova<br />
bilo zastupljeno.<br />
Sve samo taktika?<br />
Upravo Lejmijevo zalaganje za<br />
transparentni rad zajednice i razne<br />
informativne manifestacije stavljaju<br />
mu se na teret. Pod sumnjom je jer<br />
je bio aktivan u zajednici koja je u<br />
vremenu osnivanja navodno posezala<br />
za pomoći IGD-a sa sjedištem u<br />
Münchenu, koja opet važi kao njemački<br />
ogranak Muslimanskog bratstva.<br />
Doduše tada, te 1984. godine,<br />
su bili drugi igrači. Istina, u Erlangenu<br />
vodeće ljude zajednice niko<br />
nije vidio da su u vezi s navodnim<br />
ili stvarnim IGD-om, ali fenomen<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
49
da su se mnogi muslimani bojali<br />
preuzeti predsjedavajuću poziciju i<br />
zato molili poznate i naturilazirane<br />
ličnosti da preuzmu funkcije zastupnika,<br />
Uredu za zaštitu ustavnog<br />
poretka je izgleda nepoznato.<br />
Ured je zahtijevao od Lejmija da<br />
se oficijelno distancira, što bi opet<br />
značilo da Lejmi priznaje da ima<br />
neke kontakte za koje on tvrdi da ne<br />
postoje. Pa čak i oficijelno distanciranje<br />
od IGD-a nije bilo dovoljno.<br />
Ali je zato samo spominjanje Islamske<br />
zajednice Erlangen u godišnjem<br />
izvještaju Ureda za zaštitu ustavnog<br />
poretka iz 2005. godine dovoljno<br />
za potvrđivanje sumnje. Tek nakon<br />
diskusije oko 11. septembra 2001. se<br />
i na muslimanskoj strani prepoznala<br />
potre<strong>ba</strong> da se sa “sumnjivim” vezama<br />
ozbiljnije poza<strong>ba</strong>vi kako bi se one<br />
onemogućile i konačno jasno zna ko<br />
se za šta zalaže. Jer otkada je Muhamed<br />
Atta iz Hamburga bio optužen<br />
za terorizam, moralo se znati s kim<br />
se ima posla, iako je u početku bilo<br />
teško sumnjičiti za ekstremizam nekoga<br />
iz vlastitih redova.<br />
Zajednica iz Erlangena je samo<br />
jednom imala probleme s jednom<br />
grupom, Hizb at-Tahrir, i oni su odmah<br />
dobili zabranu pristupa džamiji.<br />
U početku zajednica nije imala ni<br />
podršku od policije koja još mnogo<br />
ranije od zabrane Hizb at-Tahrir-a<br />
nije mogla da shvati da muslimani<br />
mogu da osude jednu grupu muslimana.<br />
Ova činjenica također nije<br />
našla mjesto u pismu Ministarstva<br />
unutarnjih poslova u procesu dodjeljivanja<br />
državljanstva Lejmiju.<br />
Ovaj slučaj podsjeća na slučaj<br />
jednog drugog Tunižanina koji je<br />
prije nekoliko godina morao napustiti<br />
Njemačku. Jednog uspješnog<br />
studenta, koji se politički angažirao<br />
u Inicijativu za mir u Izraelu i Palestini,<br />
kao i Lejmi, i realizirao njen<br />
web-site, nakon 11. septembra<br />
Ured je pokušao<br />
da pridobije kao mogućeg<br />
tajnog agenta. On je odbio<br />
s obrazloženjem da veoma<br />
dobro poznaje DDR i<br />
historiju bivše tajne službe<br />
STASI i da ga to podsjeća<br />
upravo na to vrijeme.<br />
Prijeti li “promjena<br />
društva na muslimanski<br />
način”?<br />
Nakon toga mu je<br />
oduzeto pravo boravka u<br />
Njemačkoj i on se morao<br />
odreći svog plana da studij<br />
završi u Njemačkoj. On<br />
sada radi za jednu njemačku<br />
firmu u Tunisu i redovno<br />
vozari između ove dvije<br />
zemlje. Tako je iz njegove<br />
lju<strong>ba</strong>vi prema Njemačkoj nastala<br />
jedna “veza na daljinu”. Da li i ovdje<br />
postoji sumnja za “duplu strategiju”?<br />
Zašto? Zato što je klanjao pet puta<br />
dnevno!? I to je u ispitivanju konkretno<br />
pitano i svakako zapisano, u<br />
stilu “pa naravno!”. Zašto odbijamo<br />
ove konstruktivne ljude? I kakve to<br />
želimo, odnosno, kakve prizivamo<br />
ovakvim postupcima?<br />
Očito u vlastima preovladava<br />
više strah i paranoja, negoli istinska<br />
volja za prosvjećivanjem. Prebrzo se<br />
za kandidate tvrdi da se pretvaraju,<br />
i oni najbolje integrirani su posebno<br />
sumnjivi. Tako u aktuelnom pismu<br />
iz Ministarstva unutarnjih poslova<br />
u u Lejmijevom slučaju a u vezi<br />
s IGD-om eksplicitno stoji: “...Vaš<br />
cilj nije integracija, već promjena<br />
društva na način kako vi zamišljate...<br />
Kako bi zadovoljili svoje ciljeve,<br />
predstavnici IGD-a sudjeluju u<br />
lokalnom političkom životu...”. Ili<br />
jasnije rečeno, samo se nemojte an-<br />
Ili jasnije<br />
rečeno, samo<br />
se nemojte<br />
angažirati u<br />
javnom životu,<br />
preuzimanje<br />
funkcija vas<br />
čini sumnjivim!<br />
I zaista,<br />
muslimanske<br />
zajednice<br />
se žale da je<br />
sve manje<br />
muslimana<br />
spremno<br />
prihvatiti se<br />
javnih funkcija<br />
u općinskim<br />
vijećima, iz<br />
straha od<br />
vlasti.<br />
gažirati u javnom životu,<br />
preuzimanje funkcija vas<br />
čini sumnjivim! I zaista,<br />
muslimanske zajednice se<br />
žale da je sve manje muslimana<br />
spremno prihvatiti<br />
se javnih funkcija u općinskim<br />
vijećima, iz straha od<br />
vlasti.<br />
Kasnije u tekstu kritizirani<br />
“prolaz kroz instance”<br />
je otvoren svakom angažiranom<br />
građaninu i odnosi<br />
se na svaku stranku, ali za<br />
muslimane to znači da za<br />
njih važe druga pravila.<br />
To pokazuje kako čuvari<br />
Ustava razumiju demokratiju.<br />
Ali šta mogu uraditi<br />
oni kojih se to tiče, oni<br />
koji su svoje središte života<br />
našli ovdje, koji se ne<br />
indentificiraju ne samo sa<br />
svojim radom i prijateljima, već i sa<br />
državom? Samo se ne isticati s previše<br />
anganžmana! Može li to pomoći?<br />
U stvarnosti je poštivanje ovakvih<br />
političkih zahtjeva često bila zamka.<br />
Naprimjer, zahtjev za otvorenost<br />
i transparentnost zajednice, za<br />
više javnog rada, za više profesionalizma,<br />
za više samopredstavljanja.<br />
Upravo to je i uradila zajednica u<br />
Erlangenu. Redovno su organizirane<br />
informativne večeri, rasprave<br />
i predavanja o temama vezanim za<br />
islam.<br />
Ovakav angažman je usko vezan<br />
s nadom da će se neki od nesporazuma<br />
moći razjasniti. U pismu<br />
Ministarstva unutarnjih poslova se<br />
ponašanje zajednice u slučaju Lejmi<br />
tumači kao pokušaj misionarstva.<br />
Uzimajući u obzir činjenicu<br />
da je misionarstvo na osnovu slobode<br />
izražavanja vjere u Osnovnom<br />
zakonu dozvoljeno, postavlja se pitanje<br />
kakav se Ustav ovdje štiti?!<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
50
Posebno bolno za sudionike je argumentacija<br />
na kraju: Ako se izbjegava<br />
zastupljenost u javnosti, znači da<br />
se ne tre<strong>ba</strong> onda žaliti na negativnu<br />
sliku koju serviraju mediji jer se ništa<br />
ne čini da se imidž popravi, ili u<br />
najgorem slučaju, živi se u apsolutno<br />
paralelnom društvu. Ali niko ne<br />
primjećuje da se ljudi tako zapravo<br />
tjeraju u neko paralelno društvo.<br />
Ko to još ima hrabrosti i volje da<br />
i dalje radi kada biva optuživan sa<br />
svih strana, jer svejedno šta se radi,<br />
uvijek je sve pogrešno! To zasigurno<br />
nije ona integracija koju zagovara<br />
Islamska konferencija.<br />
Je li kurs o islamskim pojmovima<br />
korak ka “paralelnom pravnom<br />
sistemu”?<br />
Zajednica iz Erlangena je pod<br />
rukovodstvom Lejmija bila posebno<br />
avangardistička. Imali su namjeru<br />
da neka metodološka načela iz<br />
osnove vjerskog ubjeđenja prilagode<br />
svakodnevnom životu i zato su ponudili<br />
odgovarajuće kurseve. Teme<br />
koje su tre<strong>ba</strong>le biti obrađene, kako<br />
je u izvještaju Ministarstva eksplicitno<br />
navedeno: “Pravila za izvođenje<br />
normi (Usul-ul Fiqh), Pravila za<br />
određivanje standarda fikha, Ciljevi<br />
islama (Maqasid ash-Sharia)”.<br />
Iz ovog se donio zaključak da se<br />
radi o pokušaju instaliranja paralelnog<br />
pravnog sistema u Njemačkoj.<br />
Isto tako se interpretirao i pokušaj<br />
Lejmijevog prethodnika da osnuje<br />
Vijeće za fetve. No, na pitanje odakle<br />
tre<strong>ba</strong> da stižu pravila “Euro-islamu”,<br />
odgovorni nemaju<br />
odgovor. I ne tre<strong>ba</strong> da ga<br />
imaju, jer oni su samo posmatrači,<br />
što se podrazumijeva<br />
za obeshrabljivače<br />
iz redova vlasti.<br />
Pri tome oni utječu<br />
masivno na dalji razvoj.<br />
Upravo ovaj način interpretacije<br />
otežava ili čak<br />
sprječava artikulaciju potražnji<br />
Islamske konferencije,<br />
naime, formiranje<br />
mreže i organizacijsku<br />
strukturu svih islamskih<br />
organizacija i zajednica u<br />
Njemačkoj. S obzirom na<br />
“posmatračku politiku”<br />
Ureda za čuvanje ustavnog<br />
poretka i način interpretiranja<br />
Ministarstva unutarnjih<br />
poslova, ko to još može sebi da<br />
dopusti? I ovdje se iz primjera zajednica<br />
iz Erlangena da zaključiti šta se<br />
može desiti. Na njihovoj web-stranici<br />
nalazi se nepoželjna preporuka<br />
jedne knjige. Ali, da li se obuhvatno<br />
stručno održavanje stranice, znanje<br />
oko ograničenog pridavanja značaja<br />
islamskih izraza u njemačkom<br />
pravnom shvaćanju, teološka domišljatost<br />
itd., s muslimanke strane,<br />
uz redovan posao i na dobrovoljnoj<br />
<strong>ba</strong>zi uopće može o<strong>ba</strong>vljati, o tome<br />
se ne diskutira.<br />
Šta, naprimjer, ako je na stranici<br />
link koji vodi na neku stranicu sa<br />
sadržajem koji je od velikog značaja<br />
za njemačke vlasti? Šta ako neki<br />
tinejdžer, koji uređuje stranicu u<br />
svom slobodnom vremenu, pomoću<br />
Lejmi je<br />
uložio žalbu<br />
i početkom<br />
septembra<br />
izgubio<br />
slučaj, jer je<br />
sud prihvatio<br />
objašnjenje<br />
<strong>ba</strong>varskog<br />
Ministarstva<br />
unutarnjih<br />
poslova koje<br />
se oslanja na<br />
presudu Ureda<br />
za zaštitu<br />
ustavnog<br />
poretka u kojoj<br />
se navodi da<br />
Lejmi želi steći<br />
državljanstvo<br />
iz taktičkih<br />
razloga.<br />
copy-paste postavi naslov<br />
knjige, naslov kojeg čuvari<br />
Ustava vide brže od<br />
ostalih članova zajednice,<br />
i to se smatra kao slaganjem<br />
sa sadržajem knjige?<br />
Koji musliman zna da se<br />
ni u kom slučaju ne smije<br />
pozitivno pozivati na<br />
ranu historiju islama bez<br />
da bude osumnjičen? Po<br />
izjavi berlinskog Ureda za<br />
zaštitu ustavnog poretka,<br />
samo pozitivno pozivanje<br />
na historiju je već kriterij<br />
za klasifikaciju kao “islamist”.<br />
Industrija sumnjičarenja<br />
sa “skrivenim dnevnim<br />
redom”?<br />
S obzirom na nedostatak diferencirane<br />
stručnosti, ne čudi što se ne<br />
pravi razlika između islamizma i ekstremizma.<br />
Vjerovatno se posljedice<br />
“rpanja sve u jedan koš” neće obiti o<br />
glavu neupućenima, već upravo toj<br />
odabranoj grupi – muslimanima.<br />
Sumnja je očigledno postala neuništiva,<br />
i na istoj razini je s predrasudama,<br />
čime već ignoriramo osnove<br />
našeg pravnog sistema. Nema više<br />
nade da će se početi s prosvjećivanjem<br />
na temu sumnjičenja. Umjesto<br />
toga se uspostavlja naizgled koherentni<br />
sistem osumnjičenih i indicija.<br />
To sve ide na ruku zagovornicima<br />
suko<strong>ba</strong> kultura, jer oni tako opravdavaju<br />
“siguronosne” zakone i vojne<br />
misije.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
51
Zelena transferzala<br />
Crna Gora<br />
U Bijelom Polju dvadeset pravoslavnih hrišćana primilo islam u posljednjih pet godina<br />
Glavni imam u Bijelom Polju Enis Burdžović kazao je za<br />
crnogorski list Dan da je u posljednjih pet godina u Bijelom<br />
Polju na islam prešlo dvadeset pravoslavnih hrišćana.<br />
On navodi da su konvertiti najčešće dolazili iz hrišćanskog<br />
religijskog okruženja, ali su to najčešće bili pojedinci a ne<br />
čitave porodice. “U društvu još uvijek postoji uvjerenje da<br />
je konvertit neko ko je počinio veleizdaju napuštajući vjeru<br />
svojih predaka. Prema islamu, ljudi tre<strong>ba</strong> da se upoznaju sa<br />
učenjima islamske vjere, a nakon toga svakom pojedincu se<br />
ostavlja sloboda izbora da vjeruje u šta želi. Prema šerijatskom<br />
pravu, muslimanom se ne smatra oso<strong>ba</strong> koja je prisiljena<br />
da prihvati islam, kao ni oso<strong>ba</strong> koja je prešla na islam<br />
zbog nekog sporednog interesa a ne iz vlastitog ubjeđenja.<br />
Da bi neko postao musliman, procedura je sasvim jednostavna.<br />
On će javno pred imamom i u prisustvu vjernika<br />
izgovoriti šehadet, svjedočenje da vjeruje u postojanje samo<br />
jednog Boga i priznanje da je Muhamed Božiji poslanik.<br />
Budući da je pravo na vjerovanje intimna stvar svakog pojedinca,<br />
postoje i ljudi u našem okruženju koji nisu javno<br />
primili islam, već to učine tajno jer se boje kritika i javnih<br />
osuda. To je jedan od razloga zbog čega ne raspolažemo<br />
preciznim podacima koliko je ljudi primilo islam”, rekao<br />
je Burdžović dodajući da prilikom primanja islama oso<strong>ba</strong><br />
ne mora mijenjati ime, osim ako je značenje njenog imena<br />
direktno suprotstavljeno nekom od islamskih učenja.<br />
Novi Pazar<br />
Most od plastičnih flaša<br />
UNovom Pazaru bi u maju tre<strong>ba</strong>lo da počne izgradnja<br />
mosta preko rijeke Raške, ali ne od betona i gvožđa, već<br />
od plastičnih flaša. Autor pojekta “Most od plastičnih flaša”<br />
Admir Ado Marovac, student arhitekture na Državnom<br />
univerzitetu u Novom Pazaru, u razgovoru sa dopisnikom<br />
agencije Anadolija, potvrdio je da bi uskoro mogao biti realiziran<br />
ekološki projekat izgradnje mosta od plastičnih flaša.<br />
“To bi bio funkcionalan most, velikog opterećenja, preko<br />
kojeg bi prelazili pješaci, a biće izgrađen od plastičnih flaša.<br />
Nema obrade flaša već samo sistem njihovog pletenja”, rekao<br />
je mladi arhitekta i lider kreativnog tima “Atelje 020” iz<br />
Novog Pazara. Planirano je da most bude polulučni, raspona<br />
11 i širine od 1,5 do dva metra, a u njegovom sastavu bi<br />
bile samo plastične flaše i drveni papilonom. “Most će biti<br />
montažnog tipa u koji bi tre<strong>ba</strong>lo da bude ugrađeno oko dvije<br />
hiljade komada plastičnih flaša koje ćemo sakupljati od građana”,<br />
objasnio je Marovac i naveo da je zbog preokupacije<br />
“da i <strong>ba</strong>čene flaše mogu nečemu da služe, u svrhu simbolike<br />
da se nešto uradi sa tim”, smislio projekat.<br />
Novi Pazar će biti prvi grad u svijetu koji će imati most od<br />
plastičih flaša. Most će se nalaziti kod novopazarskog rekreacionog<br />
centra, na lokaciji između hotela “Vr<strong>ba</strong>k” i zgrade<br />
PU Novi Pazar, a njegova izgradnja počeće u maju ove<br />
godine.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
52
Kosovo<br />
Adem Demaći: Preševska dolina<br />
tre<strong>ba</strong> biti spremna da uđe u rat<br />
Probleme Al<strong>ba</strong>naca u preševskoj dolini je komentarisao i<br />
bivši politički predstavnik UCK-a, Adem Demaći, koji<br />
je rekao da bez ujedinjenja Al<strong>ba</strong>naca tog dijela, ništa se ne<br />
može raditi. Demaći je sugerisao Al<strong>ba</strong>ncima iz Preševske doline<br />
da tre<strong>ba</strong>ju pokazati da su spremni za rat, da daju svoje<br />
živote za svoju slobodu, da ostave po strani sve nesporazume,<br />
a ne da gledaju stolice ili da se bore za vlast, prenosi portal<br />
Info-ks.net. “To je spomenik velike borbe koju je narod vodio<br />
za svoju egzistenciju i svoja prava. Oni (al<strong>ba</strong>nski lideri)<br />
tre<strong>ba</strong> da ostave po strani borbu za vlast, da stvore organizam<br />
koji ih ujedinjuje, jer podijeljeni ne mogu ništa. Tu se radi o<br />
sto hiljada građana i ako oni nisu spremni da poginu, njima<br />
niko ne može pomoći”, kazao je Demaći povodom najave<br />
srpskih vlasti da će srušiti spomenik UCPMB/OVPMB u<br />
Preševu. Beograd tu organizaciju smatra terorističkom i traži<br />
da se ukloni spomenik podignut u centru mjesta, nedaleko<br />
od zgrade opštine. Demaći je kazao da Evropa “samo pro<strong>ba</strong><br />
koliko su Al<strong>ba</strong>nci spremni da se bore za svoja prava”. Demaći<br />
smatra da al<strong>ba</strong>nski lideri tre<strong>ba</strong> za sebe da traže ista prava<br />
Sandžak<br />
Hafiz Abdurahman Kujević - pomoćnik<br />
Muftije sandžačkog za Južni Sandžak<br />
Berane<br />
Sait srećan sa dvije žene i 24 djece<br />
Nesvakidašnja priča iz beranskog naselja Talum, u kući<br />
porodice Saiti živi 46 duša. Da bi spremili hljeb za<br />
jedan dan porodici potrebna vreća brašna. U trgovinu idu<br />
teretnim autom. Kada je 1999. godine, pred ratnim strahotama<br />
pobjegao sa Kosova, Šefćet Saiti je u Berane sti-<br />
gao sa “karavanom” ukućana. Sa njim su stigle i dvije žene.<br />
Vjenčana Selvija i njena sadruga i “suparnica” Sa<strong>ba</strong>heta. Sa<br />
njima i desetoro djece. Danas, 13 godina kasnije, porodica<br />
je “pojačana” sa još četrnaestoro djece, ali bogami i sa četiri<br />
snahe i još 13 unučadi. Sve u sveme u domu Saitija, koji sliči<br />
omanjoj kasarni, “stislo” se ukupno 46 duša. Pri, ko zna<br />
kojem po redu pokušaju nabrajanja imana djece, redoslijedom,<br />
priskaču u pomoć supruge Selveta i Sa<strong>ba</strong>heta, koje<br />
koja Srbi imaju na Kosovu. “Dok su nas na Kosovu naterali<br />
da srpskoj manjini damo prava koja niko ne svijetu nema,<br />
Evropa sada izgleda da misli da su Srbi stvarno nebeski narod,<br />
dok su Al<strong>ba</strong>nci neki idioti koji mogu da žive i u ropstvu<br />
i bez ikakvih prava. Al<strong>ba</strong>nci tre<strong>ba</strong> da se organizuju na nacionalnom<br />
nivou, da se zna ko komanduje, da budu jednoglasni<br />
u zahtjevima. Zahtjev je da dobiju ista prava koja imaju Srbi<br />
na Kosovu”, kazao je Demaći. Prema njemu, i u Preševskoj<br />
dolini tre<strong>ba</strong> ostvariti principe plana Martija Ahtisaarija, ako<br />
je cilj Evrope da bude mirna i da mirni budu i Srbi i Al<strong>ba</strong>nci.<br />
Na konstituirajućoj sjednici Ulemai-medžlisa, održanoj<br />
N12.01.2013. god. u Novom Pazaru na mjesto pomoćnika<br />
Muftije sandžačkog za područje Južnog Sandžaka jednoglasno je<br />
imenovan hafiz Abdurahman ef. Kujević iz Rožaja. Konstituirajuće<br />
zasijedanje Ulemai-medžlisa održano je nakon Skupštine Muftijstva,<br />
a podržana je strategija pojačanih aktivnosti vjersko-prosvjetnog<br />
djelovanja u džamijama, te istaknuta potre<strong>ba</strong> intenzivnije saradnje<br />
u razmjeni alima među medžlisima i džematima.<br />
Hafiz Abdurrahman Kujević potiče iz sela Balotiće kod Rožaja,<br />
rođen je 21.06.1982. godine. Učio je Kur’an napamet i preslušavao<br />
se pred svojim profesorom tefsira dr.Faizom ibn Habibom<br />
et-Turdžumijem na Islamskom univerzitetu u Medini. Nakon što<br />
je upotpunio hifz pred pomenutim profesorom, počinje tragati<br />
za šejhom koji ima idžazetnamu, sened učenja Kur’ana od Poslanika,<br />
s.a.v.s. Na insistiranje<br />
svog prijatelja Kur’an je počeo<br />
učiti pred karijom (učačem<br />
Kur’ana) u Poslanikovoj džamiji<br />
šejhom Ebu Abdurrahmanom<br />
Jusuf Ibn Dževde idn<br />
Jasin ed-Davudij. Pre ovim<br />
šejhom je proučio Kur’an za<br />
godinu dana, učeći dva puta<br />
heftično, četvrtkom i petkom<br />
poslije ikindija-namaza. Nakon što je proučio hatmu pred ovim<br />
šejhom i položio još nekoliko ispita iz različitih kur’anskih disciplina<br />
dobio je idžazetnamu za učenje i podučavanje Kur’ana. Hafiz<br />
Kujević je prvi hafiz na području Srbije i Crne Gore koji posjeduje<br />
idžazetnamu. Hafiz Kujević pored Kur’ana zna, napamet i skraćenu<br />
Buharijine i Muslimove zbirke hadisa. Nakon završenih studija hafiz<br />
Kujević uzima aktivno učešće kroz institucije IZ-e u Rožajama.<br />
Radi kao profesor na Islamskom fakultetu u Novom Pazaru, i kao<br />
profesor u medresi za žene u Rožajama. Živi u Rožajama.<br />
imaju po sprat u<br />
kući. “Faton,<br />
Emra, Ibrahim,<br />
Đeljana, Astrit,<br />
Bi<strong>ba</strong>...”, zastaje<br />
Šefćet, trže si i<br />
nastavi, “Ardijana,<br />
Varbona,<br />
Kasandra, Đulijana,<br />
Astrijan,<br />
Trim, Alton, Ferdijan,<br />
Demuš..., Maksan, Alesandra... Još Muhamed, Miridon,<br />
Miridona, Seka, Nani, Gazmen i Đemilja.” Možda<br />
prvi put u životu uspio je Šefćet da pobroji djecu i prisjeća<br />
se jednog susreta sa “glavnim” za izbjeglice u Podgorici.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
53
Zločin<br />
Svjedočenje Sr<strong>ba</strong> o ratnim zločinima nad<br />
Bošnjacima - Transkripti sjednica Vrhovnog<br />
savjeta odbrane SRJ<br />
Momir Bulatović: Ovaj papir,<br />
da ovo padne nekome u ruke,<br />
sankcije bi nam držali 10 godina<br />
Nastavljamo sa objavljivanjem<br />
svjedočenja Sr<strong>ba</strong> o ratnim<br />
zločinima nad Bošnjacima tokom<br />
agresije na Bosnu i Hercegovinu. I<br />
ova svjedočenja koja ćemo objaviti<br />
dogodila su se u sklopu sudskih<br />
procesa pred Haškim tribunalom<br />
Pripremio: Ramiz Hodžić<br />
Srpsku stranu priče o ratnim<br />
zločinima nad Bošnjacima<br />
nastavljamo objavljivanjem<br />
transkripta sa sjednica Vrhovnog savjeta<br />
odbrane tadašnje SRJ a koji su<br />
objavljeni u Hagu u procesu suđenja<br />
Momčilu Perišiću. Transkripte koje<br />
ćemo objavljivati u nastavku prenosimo<br />
sa stranice agencije “Sense” i “Enovine”.<br />
Sjednica Vrhovnog savjeta održana<br />
11.10.1993.<br />
Prisustvovali su: Zoran Lilić, predsjednik<br />
SR Jugoslavije - predsjednik<br />
Savjeta; Slobodan Milošević, predsjednik<br />
Srbije i Momir Bulatović, predsjednik<br />
Crne Gore - članovi Savjeta;<br />
dr Radoje Kontić, predsjednik Savezne<br />
vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar<br />
za odbranu; general-potpukovnik<br />
Momčilo Perišić, načelnik Generalšta<strong>ba</strong><br />
Vojske Jugoslavije; general-major<br />
Slavko Krivošija, načelnik Vojnog kabineta<br />
Predsednika SRJ.<br />
ZORAN LILIĆ: Tačka 2, Kadrovska<br />
pitanja. Riječ ima general Perišić.<br />
MOMČILO PERIŠIĆ: Ovo su<br />
kadrovska pitanja starješina koje su u<br />
vojsci Republike Srpske i Srpske Krajine.<br />
Tamo imamo 3.612 ljudi, čiji status<br />
novim Zakonom nije regulisan. Da<br />
bismo imali uporište, mi smo pripremili<br />
da predsjednik države, u svojstvu<br />
vrhovnog komandanta, izda jedno naređenje<br />
kojim bi regulisao status njima<br />
kao i starješinama ovdje. A da ne bi<br />
niko mogao da nam prigovori, mi smo<br />
izmislili privremenu formaciju kod nas<br />
u Vojsci Jugoslavije. Tu ih postavljamo;<br />
oni u stvari nisu tu, nego su tamo na<br />
dužnostima gdje jesu. Mi smo to mogli<br />
dati samo vrhovnom komandantu, ali<br />
ja to nisam htio da i vi to ne znate. Moramo<br />
stvoriti uporište da Generalštab<br />
može po ovim pitanjima da radi donekle<br />
u duhu Zakona, iako i ovo nije sto<br />
posto po zakonu. Ali, ne vidimo bolje<br />
rješenje. j<br />
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Da,<br />
ali ovo tre<strong>ba</strong> zadržati samo u jednom<br />
primjerku kod Vas.<br />
MOMČILO PERIŠIĆ: U nared-<br />
<strong>ba</strong>ma mi njima pišemo, primjera radi:<br />
Komandant te i te jedinice raspoređen<br />
je u školski korpus koji je kao ovdje, a<br />
on u stvari ide tamo.<br />
SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Može<br />
kako hoćete, samo nemojte to da se povlači.<br />
MOMČILO PERIŠIĆ: U protivnom,<br />
ako nemamo neko uporište<br />
u normativnom aktu, onda mi njima<br />
ništa ne možemo obezbijediti. Veoma<br />
je bitna tu još jedna stvar. Oni traže<br />
poimenično ljude. Ako ti ljudi neće da<br />
idu tamo, onda mi tre<strong>ba</strong> da ih smatramo<br />
dezerterima kada neće da brane<br />
svoj prag.<br />
Ako ga tjerate, nemate na osnovu<br />
čega, jer se on onda žali; sa tim može<br />
čak da izađe vani i da kaže: evo, pričaju<br />
da im ne pomažu, a u stvari pomažu.<br />
MOMIR BULATOVIĆ: Ja mi-<br />
slim da je ovo veoma osjetljivo pitanje.<br />
Predložio bih, uvažavajući sve ove probleme<br />
da se to još malo izuči i pogleda.<br />
Jer koliko sam ja uspio da pročitam taj<br />
papir, najsporniji je ovaj elemenat prinude<br />
- ako neće da ide da ga iz<strong>ba</strong>cimo<br />
iz Vojske Jugoslavije. Ja sam tu za malo<br />
drugačiji pristup, s obzirom na osjetljivost<br />
ove problematike i negativna iskustva<br />
koja imamo.<br />
Mi ne možemo zaštititi tajnost ovih<br />
podataka, a vitalni državni interes je<br />
da to zaštitimo. Ja sam za jedan flek-<br />
sibilniji pristup. p Mi imamo otprilike<br />
sedam hiljada Sr<strong>ba</strong> i Crnogoraca koji<br />
su tamo rođeni.<br />
Pedeset odsto od njih ne prihvata<br />
da pođe tamo. Ako ih budemo prisiljavali<br />
da tamo odu, izlažemo se riziku.<br />
Ja jesam za to da na te ljude koji se ne<br />
odazivaju pozivu da tamo brane svoj<br />
narod primjenimo neke restriktivne<br />
mjere, ali ne ovako direktno. Polazim<br />
od pretpostavke da taj čovjek ne bi više<br />
mogao napredovati u službi; ili bi izgubio<br />
neko mjesto koje ima. Ali, ne bi<br />
smio izgubiti službu zbog toga što neće<br />
da pođe tamo. Ne smemo napraviti<br />
nikakav presedan u okviru ovakve naredbe<br />
koju bi potpisao naš predsjednik.<br />
Predložio bih da o ovom problemu koji<br />
je delikatan još jednom razmislimo sa<br />
stanovišta tehnike. Ne sporim opredjeljenje<br />
koje je ovdje načelno dato.<br />
Ali, mi smo imali slučajeve, kada su<br />
naši policajci išli u Hercegovinu da se<br />
biju, imali smo sistem da im damo šest<br />
mjeseci plaćenog odsustva. Jesam za to<br />
da sačuvamo jedan stepen tajnosti, da<br />
uvažimo realnost koja je, ali da razradimo<br />
mehanizam koji bi bio apsolutno<br />
siguran sa stanovišta naše države. Ponavljam,<br />
po meni ti ljudi ne bi tre<strong>ba</strong>lo<br />
da ostanu u Vojsci Jugoslavije, ali ne bi<br />
smjeli samo zbog toga biti iz<strong>ba</strong>čeni i<br />
sklonjeni na druga mjesta itd.<br />
Ova druga pitanja se jako komplikuju,<br />
počevši od unapređenja do svega<br />
ostalog. Da budemo krajnje iskreni u<br />
našem zatvorenom krugu - suočavamo<br />
se ili ćemo se vrlo brzo suočiti sa činjenicom<br />
da i u Republici Srpskoj i u<br />
Republici Srpskoj Krajini i u njihovim<br />
vojskama imamo dosta prisutan stepen<br />
ideologizacije, pa to neko neočetništvo<br />
koje tamo teško može da bude a priori<br />
preneseno i kod nas. Po meni, ima<br />
hiljadu razloga da se ovom problemu<br />
malo delikatnije pristupi i da ga pripremimo<br />
za narednu sjednicu.<br />
MOMIR BULATOVIĆ: Ovaj<br />
papir moramo vratiti natrag. Da ovo<br />
padne nekome u ruke, sankcije bi nam<br />
držali 10 godina.<br />
ZORAN LILIĆ: Dobro, da se to<br />
odloži za sljedeću sjednicu Vrhovnog<br />
savjeta odbrane. Idemo na drugo pitanje,<br />
generale!<br />
MOMČILO PERIŠIĆ: Drugo, pri-<br />
jedlog je Vojske Republike Srpske i njihove<br />
Vlade da se unaprijede u više činove,<br />
a Vrhovni savjet tre<strong>ba</strong> da verifikuje<br />
sve njihove prijedloge. Oni predlažu: da<br />
se u čin generalpotpukovnika unapredi<br />
generalmajor Talić Momir, komandant<br />
Banjalučkog korpusa; u čin generalmajora<br />
pukovnici: Bojić Grujo, Gavrić Stanislav,<br />
Gru<strong>ba</strong>č, Kelečević i Simić Novica.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
54
Svi su oni tamo unaprijeđeni, oni nose<br />
nove činove, ali mi to moramo da verifikujemo.<br />
Inače, ako im to ne verifikujemo,<br />
to ne važi ukoliko bi došli<br />
ovamo; tamo im to važi. U čin generala-majora<br />
avijacije Ninković Živomir.<br />
U čin generalmajora Kovačević Dušan<br />
i Subotić Bogdan. U Vojsci Republike<br />
Srpske Krajine Novaković Mile i Đukić<br />
Borislav da se unaprede u čin generalmajora.To<br />
su njihovi prijedlozi. Ako<br />
se slažete, da to verifikujemo, a ako se<br />
ne slažete, da vidimo šta da radimo.<br />
MOMIR BULATOVIĆ: Kada mi<br />
to verifikujemo, šta to konkretno znači?<br />
MOMČILO PERIŠIĆ: To znači da<br />
oni ovdje imaju sva prava u pogledu činova<br />
koja su stekli tamo.<br />
MOMIR BULATOVIĆ: Da li su<br />
njihove porodice tamo ili su ovde?<br />
Sjednica Vrhovnog savjeta održana<br />
10.01.1994.<br />
Prisustvovali su: Zoran Lilić, predsjednik<br />
Savezne Republike Jugoslavije<br />
- predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane;<br />
Slobodan Milošević, predsjednik<br />
Republike Srbije i Momir Bulatović,<br />
predsjednik Republike Crne Gore -<br />
članovi Vrhovnog savjeta odbrane; dr<br />
Jovan Zebić, potpredsjednik Savezne<br />
vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar<br />
za odbranu; generalpotpukovnik<br />
Momčilo Perišić, načelnik Generalšta<strong>ba</strong><br />
Vojske Jugoslavije; generalmajor<br />
Slavko Krivošija, načelnik Vojnog kabineta<br />
Predsednika SRJ.<br />
MOMČILO PERIŠIĆ: Gospodine<br />
predsjedniče, na osnovu analize<br />
postojećeg stanja rezervi, na osnovu<br />
projektovanog stanja broja stalnog i<br />
promjenljivog sastava - koji neće biti<br />
124 hiljade kako smo bili predvidjeli,<br />
nego svega 101 hiljadu - mi smo proračunali<br />
da nam je potrebno za ovu<br />
tekuću godinu milijardu i 369 miliona<br />
dolara, i to: opremanje naoružanjem i<br />
vojnom opremom - samo ono osnovno<br />
bez čega se ne može održati borbena<br />
gotovost, a to je prije svega za municiju<br />
- tre<strong>ba</strong> nam 16,21% ili 223 miliona<br />
dolara;<br />
Na primjer, sada smo donijeli odluku<br />
da pošaljemo vojne obveznike sa<br />
prostora Republike Srpske i Republike<br />
Srpske Krajine; te ljude tre<strong>ba</strong> pozvati,<br />
obezbijediti im prevoz i niz drugih<br />
stvari; za pozivanje rezervnih sastava<br />
na obuku potrebno je 69, što ukupno<br />
iznosi milijardu i 379 miliona dolara.<br />
Nije ništa uračunato ako dođe do<br />
nemira na kriznim područjima, kao<br />
i finansiranje Republike Srpske, odnosno<br />
Republike Srpske Krajine. Ako<br />
bi se tamo nastavio rat, znamo da im<br />
tre<strong>ba</strong> pružiti određenu pomoć, počev<br />
od ubojnih pa preko svih<br />
drugih sredstava, što bi po<br />
bilansu bilo kao minimalne<br />
potrebe za Vojsku Jugoslavije.<br />
Ali kada tome dodamo<br />
potrebe Republike Srpske i<br />
Republike Srpske Krajine,<br />
to se već penje na dvije milijarde<br />
325 miliona dolara,<br />
odnosno na sljedeće rješenje<br />
- vidite da je ovdje izraženije.<br />
(Pokazuje na slajdu).<br />
Znači, za Republiku Srpsku<br />
tre<strong>ba</strong> 522 miliona dolara, a<br />
za Republiku Srpsku Krajinu<br />
307 miliona dolara.<br />
MOMIR BULATO-<br />
VIĆ: Drugo, razgovarajući<br />
danas sa komandantom<br />
II armije, informisao sam<br />
se kako teku aktivnosti na<br />
realizaciji odluke odnosno<br />
zaključka sa prošle sjednice<br />
Vrhovnog saveta odbrane<br />
oko upućivanja regruta<br />
Vojske Republike Srpske<br />
Krajine i Republike Srpske<br />
u njihova odredišta. Ispričao mi je<br />
kakvo je naređenje i kakvi su realni<br />
problemi, s obzirom da se tu zahtjeva<br />
snažna koordinacija sa Ministarstvom<br />
unutrašnjih poslova. Na osnovu toga,<br />
želim da vam predočim koje su realne<br />
opasnosti koje iz svega toga proizilaze.<br />
Naime, smatrao sam da smo prošli put<br />
zaključili da ćemo to pitanje tretirati<br />
kao međudržavni sporazum o vojnoj<br />
saradnji, da će to biti pravni “priključak”<br />
za te naše aktivnosti i da ćemo na<br />
taj način biti država koja će pružiti dobre<br />
usluge i vratiti te vojne obveznike<br />
u Republiku Srpsku Krajinu i Vojsku<br />
Republike Srpske. Međutim, konkretno,<br />
aktivnost ide na sledeći način: da<br />
se iz spiskova, jedini raspoloživi spiskovi<br />
su spiskovi Crvenog krsta, traže<br />
ljudi i vojni obveznici, te da se njima<br />
Ako bi se tamo<br />
nastavio rat,<br />
znamo da im<br />
tre<strong>ba</strong> pružiti<br />
određenu<br />
pomoć, počev<br />
od ubojnih<br />
pa preko<br />
svih drugih<br />
sredstava, što bi<br />
po bilansu bilo<br />
kao minimalne<br />
potrebe<br />
za Vojsku<br />
Jugoslavije.<br />
Ali kada tome<br />
dodamo potrebe<br />
Republike<br />
Srpske i<br />
Republike<br />
Srpske Krajine,<br />
to se već<br />
penje na dvije<br />
milijarde 325<br />
miliona dolara.<br />
upućuje poziv, čiji tekst i<br />
sadržina nisu važni, ali je<br />
bitno da je stavljen pečat<br />
Vojske Jugoslavije. Sa tim<br />
pečatom Vojske Jugoslavije<br />
sebi namećemo ogroman<br />
teret, jer je u pitanju, u Crnoj<br />
Gori, na primer, otprilike<br />
900 ljudi; njima tre<strong>ba</strong> da<br />
uručite poziv da se javi da<br />
dođe u kasarnu; međutim,<br />
on s tim pozivom može da<br />
ode kod bilo koje nenaklonjene<br />
političke stranke ili<br />
nekog stranog posmatrača,<br />
da se pokaže i dokaže da<br />
mi to radimo. Bilo je ideja<br />
i zalaganja, a nije mi jasno<br />
zašto nisu usvojena, da mi<br />
koristimo pečat Vojske Republike<br />
Srpske, ili Republike<br />
Srpske Krajine, a da<br />
naša policija samo privede<br />
te ljude, dovede ih u kasarnu<br />
i odatle ih transportuje<br />
i pre<strong>ba</strong>ci. Ili, slobodan sam<br />
da razmišljam i na sljedeći<br />
način: zašto bismo uzimali na sebe<br />
taj rizik sa velikim neizvjesnostima;<br />
imam informaciju da je samo u Beogradu<br />
14 hiljada ljudi tako potrebno<br />
privesti; ovih dana to može da bude<br />
pravi “rusvaj”. Zar nije jednostavnije<br />
da iz tih spiskova Crvenog krsta uradimo<br />
to isto, ali na drugačiji način;<br />
predlažem da iz spiska Crvenog krsta<br />
dobijemo zahtjev, recimo, policije<br />
Republike Srpske i policije Republike<br />
Srpske Krajine, da naša policija te ljude<br />
njima isporuči, a da se u tome angažuje<br />
i Vojska Jugoslavije. Želim da<br />
vam skrenem pažnju da je rizik jako<br />
veliki. Znači, ne želim da remetim<br />
ono što smo se dogovorili prošli put,<br />
ali moramo otvoriti oči da u realizaciji<br />
našeg opredjeljenja ne napravimo neke<br />
greške.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
55
Islamnet<br />
SAD<br />
Turska dijaspora u<br />
Njemačkoj: Od <strong>ba</strong>uštelaca<br />
do profesora<br />
Čelnik Odjela za dijasporu<br />
Vlade Turske Kemal Yurtnac<br />
izjavio je za agenciju Anadolija da<br />
mlađe generacije turske dijaspore<br />
u Njemačkoj postaju vrlo uspješni<br />
i prepoznati stručnjaci. “Turci su<br />
prije 50 godina dolazili u Njemačku<br />
i obično su bili nekvalificirani<br />
radnici, ali novije generacije turske<br />
dijaspore su iznjedrile vrhunske<br />
intelektualce i profesore”, kazao<br />
je Yurtnac. Naglasio je da su<br />
posljednjih godina turski državljani<br />
koji žive u Njemačkoj stekli<br />
novi i mnogo povoljniji društveni<br />
status. “Tako se turska zajednica<br />
koja živi u Njemačkoj popela<br />
na klasnoj ljestvici i stekla mnogo<br />
povoljniji status. Naprimjer,<br />
među članovima treće generacije<br />
turske dijaspore ima i političara,<br />
biznismena, sportista, novinara i<br />
umjetnika. Ovo se može nazvati<br />
društvenom promjenom”, rekao<br />
je Yurtnac. Podsjetio je da u Njemačkoj<br />
živi oko tri miliona Turaka,<br />
napomenuvši da se intergaciju<br />
ne smije posmatrati kao proces<br />
asimilacije u njemački kulturni<br />
identitet. “Proces integracije tre<strong>ba</strong><br />
posmatrati ako poštivanje društva<br />
u kojem živimo i njegovih zakona,<br />
ali podržavamo očuvanje svoga<br />
vlastitog kulturnog identiteta”,<br />
istakao je Yurtnac<br />
Sirija<br />
Bašar al Asad sa porodicom živi na ratnom brodu kojeg<br />
čuva ruska mornarica<br />
Sirijski diktator Bašar al Asad, njegova<br />
porodica i nekolicina saradnika žive na<br />
ratnom brodu, a odluka sirijskog lidera<br />
da se preseli uslijedila je pošto je izgubio<br />
povjerenje u lično obezbjeđenje. Ratni<br />
brod se nalazi u blizini sirijske o<strong>ba</strong>le i štiti<br />
ga ruska mornarica, tvrdi britanski Dejli<br />
mejl. Sirijski predsjednik na sastanke u<br />
predsjedničkoj palati u Damasku putuje<br />
helikopterom. O<strong>ba</strong>vještajni izvori su saudijskom<br />
listu Al-vatan prenijeli tvrdnje<br />
da predsjednika Sirije štite Rusi. Taj list<br />
navodi da je Asadov strah od napredovanja<br />
pobunjenika u sirijskoj prijestonici<br />
jedan od razloga zbog čega je odlučio da<br />
se preseli na brod.<br />
Egipat<br />
Kairo: Februarski samit islamskih zemalja<br />
Početkom sljedećeg mjeseca, tačnije<br />
7. i 8. februara u Kairu će se održati<br />
samit islamskih zemalja na visokom<br />
nivou na kojem će učestvovati<br />
predsjednici i kraljevi islamsko-muslimanskih<br />
zemalja. Domaćin najavljenog<br />
samita bit će predsjednik Egipta<br />
Muhammed Mursi. Iz Kaira su već<br />
poslani pozivi na adrese predsjednika<br />
i kraljeva islamskih zemalja, a očekuje<br />
se da će pozivu predsjednika Mursija<br />
odazvati sve zemlje. Još uvijek nije<br />
jasno šta će se postići ovim samitom,<br />
ali se pouzdano zna da će na stolu biti<br />
otvorene brojne teme koje su bitne za<br />
muslimane u svijetu. Rat u Siriji će<br />
vjerovatno biti jedna od tema. Položaj<br />
islamskog svijeta nakon arapskog<br />
proljeća sve je teži i dramatičniji, jer<br />
Pozicija broda je takva da bi Asadu i njegovoj<br />
porodici omogućila brz bijeg za<br />
Moskvu, ukoliko bi to bilo neophodno,<br />
navodi list. Rusija je ostala glavni saveznik<br />
Asadovog režima od početka suko<strong>ba</strong> u toj<br />
zemlji, u kojima je, kako UN procjenjuju,<br />
do sada stradalo više od 60.000 ljudi.<br />
su se problemi arapskoga svijeta prenijeli<br />
i na islamski. Neki promatrači<br />
tvrde da nikada u novijoj povijesti<br />
islamski svijet nije bio u težoj situaciji.<br />
I palestinsko pitanje je nakon<br />
izglasavanja najnovije rezolucije u<br />
UN postalo također vrlo zahtjevno.<br />
Palestina je postala država koja istina<br />
nije članica UN, ali je promatrač kao<br />
i Vatikan i sve više dobiva konture<br />
prave države. Njen odnos s Izraelom<br />
nije ni malo riješen i oko tog pitanja<br />
vladari islamskih zemalja tre<strong>ba</strong>ju se<br />
najozbiljnije poza<strong>ba</strong>viti. S obzirom<br />
na očekivani samit islamskih zemalja,<br />
predsjednik Egipta Mursi pozvao je<br />
Mahmuda Ab<strong>ba</strong>sa u posjet Egiptu s<br />
kojim će se sastati uoči samog samita<br />
islamskih zemalja.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
56
Afrika<br />
Afrika hrani Arape<br />
ompanije iz bogatih arapskih ze-<br />
Kmalja K sve više investiraju u ogromna<br />
prostranstva i neiskorištene potencijale<br />
Afrike, u odnosu na raniji<br />
trend ulaganja novca u dobra u Sjedinjenim<br />
Američkim Državama i Europi.<br />
Afrika ima dvije posebne atrakcije<br />
za klimatski manje pogodne zemlje<br />
Bliskog istoka - ona je izvor hrane i<br />
obradivog zemljišta, uz ubrzan razvoj<br />
infrastrukture, sličan onom koji<br />
se odvijao u arapskim zemljama<br />
u protekloj deceniji. Godišnja<br />
trgovina između Bliskog istoka<br />
i Afrike je u posljednjoj deceniji<br />
porasla petostruko, na 49<br />
milijardi dolara u odnosu na 10<br />
milijardi iz 2002., pokazali su<br />
podaci <strong>ba</strong>nke “Standard Čar-<br />
terd”. U prošlosti je većina arapskih<br />
investicija odlazila na sjever<br />
Afrike, zbog lingvističkih, kulturoloških<br />
i političkih veza.<br />
Sada se, međutim, ulagači sa<br />
Bliskog istoka sve više okreću<br />
podsaharskoj Africi, a u nekim<br />
slučajevima sjeverni dio kontinenta<br />
koriste kao <strong>ba</strong>zu za takve<br />
poduhvate. Međunarodni monetarni<br />
fond procjenjuje da su<br />
arapske zemlje izvoznice nafte<br />
u 2012. ostvarile ukupan suficit<br />
u trgovini robom i uslugama od<br />
Kavkaz<br />
Odredi smrti za likvidaciju islamskih daija<br />
Rusija je jedina zemlja na svijetu u<br />
Rkojoj se vrši organizirano ubijanje<br />
Rislamskih imama, odnosno islamskih<br />
misionara. Ruski novinar Ruslan Kur<strong>ba</strong>nov<br />
detaljno je istražio ovu pojavu.<br />
Prema Kur<strong>ba</strong>novu u Rusiji postoje tajni<br />
odredi smrti koji organizirano ubijaju<br />
islamske daije (misionare). Te odrede<br />
smrti organizirale su ruske tajne službe.<br />
“Tokom proteklih godina pokazalo se<br />
da su na meti odreda smrti bili svi oni<br />
koji su uspješno radili na<br />
islamskoj davi, tj. propovijedali<br />
islam”. Najviše je<br />
ubijeno imama na sjevernom<br />
Kavkazu, u Dagestanu,<br />
Čečeniji, Ka<strong>ba</strong>rdinu,<br />
Sjevernoj Osetiji. Zanimljivo<br />
je da odredi smrti<br />
nakon izvršenog atentata<br />
na nekog od islamskih<br />
daija u javnosti objave video<br />
poruku sa izrečenim<br />
obećanjem da će nastaviti<br />
oko 400 milijardi dolara. Države poput<br />
Saudijske Arabije i Katara kupuju<br />
velike obradive površine u inostranstvu,<br />
da bi osigurale dostupnost zaliha<br />
hrane. U istraživanju objavljenom<br />
krajem prošle godine arapske zemlje<br />
usredsredile su investicije u poljoprivredne<br />
sektore sedam zemalja - Sudana,<br />
Mozambika, Etiopije, Tanzanije,<br />
Kenije, Malija i Senegala.<br />
ubijati sve one koji propovijedaju islam<br />
i na taj način pomažu džihadskim pokretima<br />
na sjeveru Kavkaza. Odredi<br />
smrti su veoma brutalni. Vjeruje se da<br />
iza klanja imama u Moskvi stoje odredi<br />
smrti. Posljednje ubistvo koje je izveo<br />
ruski odred smrti dogodilo se u Sjevernoj<br />
Osetiji krajem decembra prošle<br />
godine kada je ubijen poznati daija<br />
Ibrahim Dudarov, koji je bio zamjenik<br />
osetijskog muftije.<br />
Mali<br />
Francuzi krenuli u krvavi<br />
lov na muslimane Malija<br />
Francuska je ovih dana otpočela dugo<br />
najavljivanu okupaciju Malija. Francuska<br />
vojska je uz pomoć Velike Britanije,<br />
SAD, Kanade, Danske i drugih zemalja<br />
početkom prošle sedmice počela sa<br />
zračnim i kopnenim napadima na položaje<br />
odbrane koje drže pripadnici islamističke<br />
vojne organizacije Ansarud-Din,<br />
koja je na sjeveru Malija proglasila islamsku<br />
državu. Iako je Francuska u okupaciju<br />
Malija krenula pod izgovorom da želi<br />
uništiti terorističke <strong>ba</strong>ze u ovoj zemlji,<br />
jasno je da su Francuzi u Mali krenuli u<br />
novi kolonijalni rat za prirodna bogatstva,<br />
za osvajanje velikih nalazišta zlata,<br />
dijamanata, nafte i drugih resursa. Ujedinjene<br />
nacije su ekspresno izglasale saglasnost<br />
za vojnu invaziju Francuske na<br />
Mali. Kada je u pitanju rat protiv muslimana<br />
svijet se danas brzo dogovori. Nažalost,<br />
već prvog dana francuski okupatori<br />
su ubili brojne civile, među kojima<br />
ima dosta djece. I ovaj rat u Maliju će<br />
očigledno imati za posljedicu stradanje<br />
velikog broja nedužnih civila. Danas, u<br />
ovo islamofobično do<strong>ba</strong>, nikoga više ne<br />
iznenađuje kada se neka svjetska sila odluči<br />
napasti neku muslimansku zemlju.<br />
Francuzi imaju bogatu tradiciju porobljavanja<br />
muslimanskih naroda u Africi.<br />
Oni su u prošlosti počinili stravične<br />
zločine nad sjevernoafričkim muslimanima.<br />
Bojimo se da će Francuzi i u slučaju<br />
napada na muslimane Malija ponoviti<br />
zločinačku tradiciju.<br />
Na kraju prenosimo izjave francuskog<br />
predsjednika Francoisa Hollandea koji<br />
je izrazio nadu da će mu bogate arapske<br />
zemlje pomoći u invaziji na Mali. Prvog<br />
dana nakon napada na Mali francuski<br />
predsjednik Francois Hollande posjetio<br />
je Ujedinjene Arapske Emirate gdje je<br />
od bogatih šeika zatražio da finansiraju<br />
francusku okupaciju Malija. “Francuski<br />
predsjednik je s emiratskim čelnicima razgovarao<br />
o pomoći Emirata u intervenciji<br />
u Maliju”, saopćeno je iz Elizejske palate.<br />
57
Libija<br />
Berluskoni: Sarkozy je<br />
prevario međunarodnu<br />
zajednicu i iznudio dozvolu<br />
za agresiju na Libiju<br />
Bivši italijanski premijer Silvio<br />
Berluskoni otkrio je ovih<br />
dana zanimljive informacije o<br />
padu režima Muamera Gadafia.<br />
Berluskoni je u jednom intervjuu<br />
za talijansku televiziju za napad<br />
na Libiju i ubistvo pukovnika<br />
Gadafija izravno optužio bivšeg<br />
francuskog predsjednika Nikolasa<br />
Sarkozija. “U Libiji se nije<br />
dogodilo nikakvo proljeće, nije<br />
bilo revolucije, ljudi u toj zemlji<br />
su voljeli Gadafija. Možda i nije<br />
bilo slobode u onom smislu kako<br />
je zamišljamo u Europi, ali su u<br />
Libiji hljeb i krov nad glavom bili<br />
besplatni. Odluku o vojnoj intervenciji<br />
je donijela francuska vlada.<br />
Francuzi su prikazali događaje u<br />
Bengaziju kao revoluciju kako bi<br />
imali opravdanje za intervenciju.<br />
Sarkozy je bio ljut na mene kada<br />
sam otišao u Tripoli u posjetu Gadafiju.<br />
Vidio je mnoštvo plakata,<br />
dimenzija 30×15 metara na kojima<br />
smo Gadafi i ja prikazani zajedno.<br />
Sarkozy je tada rekao svojim<br />
suradnicima kako smo mu Italija<br />
i ja oteli libijski plin i naftu. Sarkozy<br />
je izdao naređenje francuskom<br />
ratnom vazduhoplovstvu da<br />
se bom<strong>ba</strong>rduje Libija, prije nego<br />
što je donesena zajednička odluka<br />
u sjedištu NATO saveza. Bengazi<br />
su Francuzi takođe bom<strong>ba</strong>rdovali<br />
na svoju ruku. Francuska vlada je<br />
prevarila međunarodnu zajednicu<br />
i iznudila dozovolu za agresiju na<br />
Libiju”, dodao je bivši talijanski<br />
premijer.<br />
Rusija<br />
Jevrejski rabin: Islam je budućnost svijeta<br />
Afganistan<br />
U Afganistanu svaki dan umre 133 djece<br />
Preko 73% afganistanskog stanovništva nema pristup<br />
čistoj vodi, a oko 95% stanovnika živi u potpuno<br />
nehigijenskim uvjetima, bez sanitetskih čvorova.<br />
Rezultat ovako poraznog stanja je veliki broj umrle<br />
djece. Svake godine u Afganistanu umre preko 48 hiljada<br />
djece. Pored nestašice vode i strašnih higijenskih<br />
životnih uvjeta tu je i glad koja se zavukla u većinu<br />
afganistanskih domova. Nažalost, pored nedostatka<br />
pobrojanih životnih potrepština u Afganistanu još dosta<br />
stvari otežava život građanima ove zemlje.<br />
Nedavno su na internetu objavljene<br />
dvije veoma zanimljive izjave jevrejskih<br />
rabina o islamu. Spomenute<br />
izjave objavljene su na društvenoj mreži<br />
Youtube (http://<strong>www</strong>.youtube.com/wa<br />
tch?v=ZXngwIvjOxc&feature=share, a<br />
drugi na https://<strong>www</strong>.youtube.com/<br />
watch?v=iGNhTv9vQwg&feature=gsubs-u).<br />
Prenosimo sadržaj o islamu<br />
iz prvog video priloga u kojem jedan<br />
rusko jevrejski rabin najavljuje da je<br />
islam vjera budućnosti. “Islam se gradio<br />
od samog temelja kao ideja koja<br />
se može oduprijeti svim promjenama<br />
u svijetu na osnovu jake vjere. Islam<br />
se također razvijao na razne načine.<br />
Islamski vođa bio je čovjek koji je primio<br />
Božiju objavu u to nema nikakve<br />
sumnje. To nije kršćanstvo gdje imamo<br />
različitosti o stvarnosti njegovog<br />
osnivanja i ove različitosti su veoma<br />
jasne pri usporedbi različitih kršćanskih<br />
sekti. U islamu je to sve jednostavno.<br />
Postojao je Poslanik a Bog<br />
mu je poslao objavu. Tada se počelo<br />
graditi religiozno društvo i na tim<br />
osnovama su se gradila nova društva<br />
i nova učenja. Kasnije se ispostavilo<br />
da su ova učenja ta koja su u stanju<br />
da podnesu promjene, kao što nalazimo<br />
to vrlo jasno čitajući Kur’an. U<br />
Kur’anu je to vrlo jasno. Učenja ove<br />
objave su napravljena tako da mogu<br />
da prežive složene situacije. To je sve<br />
što se u stvarnosti dešavalo. Islamska<br />
učenja su preživjela i ona su u stanju<br />
da prkose čak i najsloženijim situacijama.<br />
Ovo je dodatak nečemu veoma<br />
bitnom, nečemu što se odnosi<br />
na islam, a to je da se islam desio na<br />
istoku, daleko od Europe i od socijalnih<br />
i industrijskih revolucija. Islam<br />
je bio udaljen od svega toga, rodio se<br />
daleko i samim tim je ojačao. Danas,<br />
u modernim vremenima, nakon dolaska<br />
demokratije, a demokratija je<br />
neograničeni ateizam. U ovim vremenima<br />
demokratija radi na tome da<br />
svijet potone. Na kraju, neće ostati<br />
ništa od kršćanstva, ostaće samo stare<br />
historijske zgrade. Kao što nema ostataka<br />
judaizma koji je propao u sjenku<br />
cionizma. Stoga, u današnjem svijetu<br />
nije opstala nijedna religija sem islama.<br />
Oni koji su došli kasnije i počeli<br />
da slijede Muhameda, oni su predani<br />
učenjima vjere tako da su oni uvijek<br />
u kontaktu sa Stvoriteljem. Dok bi<br />
kršćani odlazili u crkvu jednom sedmično,<br />
a to se smatralo da je dobra<br />
stvar, muslimani kleče na svojim koljenima<br />
u molitvi pet puta na dan i to<br />
tačno u specifično vrijeme. Ovo ima<br />
mnogo značenja. Ljudi o<strong>ba</strong>vljaju molitvu<br />
pet puta na dan, međutim tih<br />
pet molitvi ne traje previše dugo, ali<br />
ta molitva je ozbiljna i duboka stvar.<br />
Kada čovjek kleči na svojim koljenima,<br />
kleči kako bi se molio i uči ono<br />
što je objavljeno, u tim trenucima on<br />
se obraća Uzvišenome, a to je nešto<br />
veoma važno i što u sebi sadrži ogromno<br />
značenje. Stoga, islam je sve u<br />
svemu religija budućnosti. Islam je<br />
budućnost svijeta”.<br />
U drugom video prilogu vođa Samaritskih<br />
jevreja u Nablusu u Palestini<br />
Abdalmain Sadakah, govori da je Tevrat,<br />
sveta knjiga jevreja (Tora-Stari<br />
zavjet) najavio dolazak Božijeg poslanika<br />
Muhammeda, salallahu alejhi<br />
ve sellem, i da je Tevrat opisao fizičke<br />
karakteristike novog Poslanika po kojima<br />
će ga ljudi prepoznati!<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
58
Saudijska Arabija<br />
Šejh Muhammad Al Arifi najpopularniji islamski alim u svijetu<br />
ajpopularniji islamski alim u svije-<br />
Ntu N posljednjih j mjeseci je šejh Muhammad<br />
Al Arifi. Šejh Arifi u posljednje<br />
vrijeme je veoma aktivan. Njegovo ime<br />
puni medijske stupce širom svijeta. On je<br />
najgrlatiji zagovornik pružanja pomoći u<br />
borbi protiv zločinca Bašara Asada. Prije<br />
nekoliko dana pojedini antiislamski propagandistički<br />
krugovi u svijetu plasirali su<br />
lažnu vijest da je šejh Arifi pozvao sirijske<br />
borce za slobodu da siluju žene u Siriji.<br />
Ova gnusna laž brzo je razotkrivena i ime<br />
šejha Arifia je očišćeno od navedenih besmislenih<br />
optužbi. Šejh Arifi posljednjih<br />
Foto islamneta<br />
Snješko Bijelić “posjetio” Kuds<br />
dana drži predavanja širom svijeta. Svi ga<br />
žele vidjeti i čuti.<br />
Šejh Muhammad Al Arifi rođen je 1970.<br />
godine u Saudijskoj Arabiji i potomak je<br />
čuvenog kurejšijevskog j plemena Benu<br />
Halid. Član je brojnih davetskih insti-<br />
tucija u svijetu. Doktorirao je 2001. godine.<br />
Trenutno je hatib u džamiji El-Buvardi<br />
u Rijadu, član Nastavničkog vijeća<br />
na Univerzitetu El-Melik ibn Suud od<br />
1413. do danas, imam i hatib u džamiji<br />
Fakulteta za sigurnosne studije. Njegovo<br />
ime nalazi se u knjizi “500 najutjecajnijih<br />
muslimana u svijetu”.<br />
Tunis<br />
Tunižani se još uvijek uče<br />
biti slobodni<br />
Tunižani su protekle sedmice<br />
obilježili dvije godine od rušenja<br />
diktatora Zin el Abidin ben<br />
Alia. Dvije godine slobode u Tunisu<br />
protekle su kroz brojne teškoće sa<br />
kojima je suočena ova zemlja. Vlada<br />
Tunisa, predvođena islamskim političkim<br />
pokretom Nahda suočena<br />
je sa brojnim izazovima. Tunižanski<br />
islamisti suočeni su sa nekoliko<br />
teških zadataka. Nakon rušenja diktature<br />
Nahda je dobila povjerenje<br />
većine građana Tunisa, koji su očekivali<br />
da će poslije rušenja diktatora<br />
i slobodnim izborom željene vlasti<br />
doživjeti životni prosperitet. Nažalost,<br />
nakon dvije godine vladavine<br />
očekivanja građana nisu ispunjena<br />
ni izbliza. Nakon preuzimanja vlasti<br />
Nahda je naišla na brojne prepreke.<br />
Mnogi se nisu snašli u novim slobodarskim<br />
aktivnostima. To je naročito<br />
izraženo među onim Tunižanima<br />
koji žele da ova zemlja bude uređena<br />
po islamskim principima. Nažalost,<br />
ima čak i onih koji su otišli u brda<br />
i pozivaju na oružanu borbu protiv<br />
vlasti. S druge strane, većina članova<br />
Nahde želi oštar obračun sa pojedincima<br />
i grupama iz redova, kako<br />
to oni kažu, selefija. Vođa Nahde,<br />
šejh Rašid Ganuši poziva na razum i<br />
strpljenje. Osim ovog problema, tunižanska<br />
vlast je suočena sa velikom<br />
ekonomskom krizom. Nezaposlenost<br />
je velika, a cijene svakodnevno<br />
vrtoglavo rastu. Pred Tunižanima je<br />
još jedan veliki izazov a to je donošenje<br />
novog ustava. Pristalice bivšeg<br />
režima su još uvijek aktivni i čekaju<br />
svoju priliku. Oni i pristalice sekularizma<br />
spremno koriste sve slabosti<br />
i teškoće s kojima su suočeni vladajući<br />
islamisti.<br />
Pored pobrojanih problema, u protekle<br />
dvije godine Tunis je uspio<br />
održati sigurnost zemlje na visokom<br />
nivou.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
59
Islamski svijet<br />
Užasi Faludže: Smrtonosna ostavština rata<br />
IslamBosna.<strong>ba</strong>- Nikada nisam<br />
vidjela tužnije lice od lica<br />
majke koja gleda umiranje<br />
svoje novorođene bebe. A u jednoj<br />
sedmici sam to vidjela nekoliko puta,<br />
dok sam boravila u posjeti u bolnici<br />
u Faludži. A najžalosnije je bilo<br />
okruglo, smeđe lice žene u roza haljini.<br />
Ušla sam u sobu u kojoj je sjedila,<br />
onako bez pokreta, napeto gledajući<br />
u svoju bebu koja se nalazila u inku<strong>ba</strong>toru<br />
ispred nje. Nije se okrenula da<br />
me pogleda, uprkos mojoj čudnoj pojavi:<br />
bijela djevojka u prevelikoj a<strong>ba</strong>ji<br />
i neurednog hidža<strong>ba</strong>, sa kamerom i<br />
notesom. Privlačila sam poglede kroz<br />
cijelu bolnicu, ali žena u roza haljini<br />
je bila previše zauzeta sa svojom bebom<br />
da bi me primijetila.<br />
Njena mala djevojčica borila se<br />
za dah. Njen mali stomačić se teško<br />
podizao i brzo spuštao. Ona je imala<br />
složenu urođenu srčanu manu, kao<br />
toliko mnogo be<strong>ba</strong> rođenih ovdje<br />
u Faludži, prašnjavom, razrušenom<br />
gradu zapadno od Bagdada, u kojem<br />
se trenutno dešava dramatičan<br />
porast urođenih mahana i po<strong>ba</strong>čaja.<br />
Žena u roza haljini gledala je sa<br />
ogromnom lju<strong>ba</strong>vi svoju bebu, bodreći<br />
je, želeći da živi, da udahne<br />
još jedan dah. Njene velike smeđe<br />
oči nisu bile ljute, više preplavljene<br />
emocijama, prepune nevinosti - i pitanja.<br />
Vidjela sam bebine oči - gledale<br />
su prema majci, onako nevine.<br />
Spustila sam svoju torbu od kamere<br />
na pod i samo ostala stojeći, dijeleći<br />
taj sveti, bolni prostor između života<br />
i smrti, između lju<strong>ba</strong>vi, žudnje i<br />
tuge, i pitanja, toliko mnogo pitanja.<br />
Zašto se ovo dešava svakodnevno u<br />
porodilištu bolnice u Faludži? Šta je<br />
to uzrokovalo višestruko povećanje<br />
urođenih mahana od 2000. godine?<br />
Zašto je došlo do dramatičnog povećanja<br />
po<strong>ba</strong>čaja i mrtvorođenih be<strong>ba</strong>?<br />
Dan prije ja sam vidjela novorođenče<br />
sa krvavom, svježom rupom u leđima<br />
- klasični slučaj spina bifida (urođena<br />
deformacija kičmenog stu<strong>ba</strong>), još<br />
jedna uobičajena stvar u Faludži zajedno<br />
sa oštećenjima mozga, kičme,<br />
neformiranih udova i zečijih usana.<br />
Drugog dana hodala sam grobljem u<br />
Faludži koje je preplavljeno malim,<br />
neobilježenim “dječijim” mezarima,<br />
i stajala sam sa Marwan i Baširom,<br />
mladim, zdravim bračnim parom, na<br />
mezaru njihove bebe Muhammeda,<br />
koji je živio samo pet minuta poslije<br />
rođenja. On je bio njihova četvrta<br />
be<strong>ba</strong> koja je umrla. Neće više pokušavati.<br />
Medicinska preporuka od<br />
strane ginekologa za žene Faludže je<br />
jednostavna: “samo prestanite”. Prestanite<br />
zatrudnjiivati zbog toga što<br />
je vjerovatno da nećete roditi zdravu<br />
bebu. Ove riječi nose strahovite implikacije:<br />
grad od oko 300.000 stanovnika<br />
sa generacijama mladih žena<br />
koje možda nikada neće biti majke;<br />
i generacije onih koji neće živjeti, ili<br />
će živjeti, ali nikada neće biti zdravi.<br />
Četiri nove studije o zdravstvenoj<br />
krizi u Faludži pojavile su se u zadnja<br />
tri mjeseca. Studije sugeriraju<br />
da be<strong>ba</strong> žene u roza haljini umire od<br />
rana iz rata kojeg nikad nije vidjela.<br />
Ova epidemija je naslijeđe toksičnog<br />
oružja koje je zatrovalo zajednicu nakon<br />
žestokih napada američkih snaga<br />
2004. godine. Današnji ratovi su<br />
ratovi u gradovima: oni ulaze u naša<br />
susjedstva, ulice i kuće. I obilježje<br />
modernih oružja znači da današnji<br />
ratovi ne prestaju kada utihne oružje.<br />
Nedavna studija objavljena u “Bulletin<br />
of Environmental Contamination<br />
and Toxicology” pod nazivom<br />
“Kontaminacija metalima i epidemija<br />
urođenih mahana u iračkim<br />
gradovima” ispituje porast urođenih<br />
mana u Faludži i Basri, drugom<br />
iračkom gradu u kojem su se vodile<br />
žestoke borbe. Studija je otkrila da<br />
je u Faludži u periodu 2007.-2010.<br />
godine više od pola novorođene djece<br />
rođeno sa nekom urođenom mahanom.<br />
Prije opsade grada ta brojka<br />
je iznosila jedno od deset djece.<br />
Više od 45% svih trudnoća završilo<br />
je po<strong>ba</strong>čajem u dvije godine poslije<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
60<br />
2004. godine, što je ogromno povećanje<br />
u odnosu na 10% prije napada.<br />
Između 2007. i 2010. godine svaka šesta<br />
trudnoća završavala je po<strong>ba</strong>čajem.<br />
Studija nudi dokaze o širokoj izloženosti<br />
teškim metalima poput olova<br />
i merkurija, metalima koji se nalaze<br />
u bom<strong>ba</strong>ma, tenkovskim granatama<br />
i mecima, kao mogućem uzroku.<br />
Povećanje broja urođenih mahana u<br />
Faludži i Basri često se povezuje sa<br />
još jednim teškim metalom - osiromašenim<br />
uranijumom, koji se koristi<br />
u konvencionalnim oružjima<br />
zbog svojih penetrirajućih sposobnosti.<br />
Nekoliko studija izvršenih u<br />
Iraku našle su dokaze o prisutnosti<br />
uranijuma u lokalnom okruženju<br />
i u pacijentima, te su ga identifikovale<br />
kao mogućeg uzročnika, ali<br />
je potrebno još istraživanja. Oko<br />
400.000 kg osiromašenog uranijuma<br />
je <strong>ba</strong>čeno na Irak od 1991. godine.<br />
Osiromašeni uranijum je radioaktivan<br />
i hemijski toksičan. Dugotrajni<br />
učinak na civile zbog izloženosti nije<br />
dovoljno istražen. Vojska ga smatra<br />
opasnim i koristi ga uz ekstremno<br />
stroge mjere zaštite. On je obilježen<br />
kao “Agent Orange” današnjice.<br />
Sa mnogim nesigurnostima koje<br />
okružuju upotrebu oružja koje sadrži<br />
osiromašeni uranijum i njegovo dugoročno<br />
dejstvo preventiva i predostrožnost<br />
je očigledno vrlo potrebna.<br />
Ta predostrožnost je srce rezolucije<br />
koji je donio Prvi komitet UN-a. U<br />
rezoluciji se pozivaju države da preduzmu<br />
sve mjere predostrožnosti<br />
i zahtijeva se veća transparentnost<br />
korisnika oružja sa osiromašenim<br />
uranijumom - jednostavno da objave<br />
u kojim oblastima se oružje ko-
isti ili se koristilo tako da su pogođene<br />
zajednice svjesne toga. Radi<br />
se o civilima i njihovoj zaštiti, jer<br />
se oni nalaze u samom središtu ur<strong>ba</strong>nog<br />
ratovanja, uhvaćeni su u sredini<br />
i na kraju ostavljani da se nose<br />
sa dugoročnom kontaminacijom.<br />
Slično glasanje se održalo i prije<br />
dvije godine, i 148 država je glasalo<br />
za ovaj prijedlog, četiri su glasale<br />
protiv i Australija je bila uzdržana.<br />
Kada sam razgovarala sa Australijancima<br />
o ovome, oni su bili šokirani<br />
zbog toga što Australija nije podržala<br />
ovaj prijedlog rezolucije. A mi<br />
smo <strong>ba</strong>š to uradili. Mi smo se uzdržali<br />
od zauzimanja stava, ponovo.<br />
Laburistički parlamentarac Džon<br />
Marfi istakao je ovaj problem i u Parlamentu<br />
rekavši: “Zbog toga bi tre<strong>ba</strong>li<br />
biti uporni u proširivanju ove predostrožnosti<br />
da bi pomogli civilnim<br />
zajednicama uhvaćenim u konflikte<br />
gdje se koristi osiromašeni uranijum.<br />
Razmatrajući ovaj princip predostrožnosti<br />
logično je da Australija promijeni<br />
svoje glasanje, te da uzdržanost<br />
zamijeni glasanjem za ovaj prijedlog.”<br />
Australija se pridružila državama,<br />
poput Velike Britanije i SAD-a, zadržavajući<br />
trenutni stav. Oslanjaju<br />
se na zastarjele studije koje su zamijenjene<br />
novim istraživanjima, kao<br />
dokaz našim teorijama. Nauka je tu<br />
sa svojim dokazima, ali tu su i mnoga<br />
predostrožnosti primjenjivati. Ključno<br />
pitanje je: da li je politički prihvatljivo<br />
da se rasprši velika količina toksičnih<br />
i radiaktivnih teških metala, koje<br />
su širom svijeta prepoznate kao opasne,<br />
u konvencionalnom ratovanju?<br />
Ovo pitanje ističe još šire pitanje o tome<br />
šta ostaje sa sredinom kada se armije<br />
pokupe i odu. Ostavštine rata koje eksplodiraju,<br />
poput mina i kasetnih bombi,<br />
privlače pažnju i programe čišćenja i<br />
deminiranja, ali druge ostavštine ostaju,<br />
poput toksičnih ostataka rata čije<br />
je tiho nasljedstvo još uvijek nejasno.<br />
Da li će osjećaj za nezavisnost Bo<strong>ba</strong> Kara<br />
(Bob Carr, australijski laburista) i zdravi<br />
razum prevladati pritisak koji trpimo<br />
od drugih država, ponajviše SAD-a?<br />
U bolnici u Faludži sam stajala jedno<br />
vrijeme u tužnoj, tihoj solidarnosti sa<br />
ženom u roza haljini i njenom bebom.<br />
U jednom trenutku ona me je pogledala,<br />
i naši pogledi su se susreli, i u gesti,<br />
bez riječi, rekla sam da mi je žao.<br />
Ona je klimnula glavom. Pitala sam je<br />
da li je mogu slikati i ona je pristala.<br />
Otišla sam, osjećajući kako mi suze<br />
bockaju oči, a u glavi me je progonilo<br />
njeno lice. Čula sam da je be<strong>ba</strong> umrla<br />
sat kasnije - njeno ime je bilo Duma<br />
(Dumoa). Ona je imala kratak život,<br />
ali život koji je doveo u čist, oštar fokus<br />
veliku, tešku, ružnu istinu o ostavštini<br />
oružja naših vojski koje su pogodile<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
61<br />
lokalno stanovništvo i porodice. Zbog<br />
bebe Dume, i njene majke u roza haljini,<br />
neka njihova tragična priča probudi<br />
savjest svijeta i potakne nas da raspravljamo<br />
i djelujemo u cilju uklanjanja<br />
dugoročnih utjecaja modernog oružja.<br />
Autor:Donna Mulhearn<br />
Izvor:Uruk.net<br />
Preveo i prilagodio: Denis Rizvić<br />
Čitajte i gledajte na<br />
IslamBosna.<strong>ba</strong><br />
Aktuelno iz BiH i svijeta<br />
Tužbe protiv BiH zbog 7 godina u<br />
Guantanamu<br />
Da bi oslobodili jednog Francuza,<br />
ubili 17 Somalijaca<br />
Tekstovi<br />
Vojska u Trnopolju hrani gladni<br />
narod<br />
Poslanik, a.s., uzor u komunikaciji<br />
s ljudima<br />
Nauka i zanimljivo<br />
Palestinka Eryic el-Medhun iz Gaze<br />
najpametnije dijete svijeta<br />
Video:<br />
IslamBosna TV: Hamza Jusuf o<br />
nemaru
Islamski svijet<br />
Šta stoji iza napada na šejha Muhammeda Arifija<br />
Tresla se gora, rodila se islamofobija<br />
Ovo je glavnina bom<strong>ba</strong>stične<br />
i gnusne potvore na šejha<br />
Muhammeda Arifija koju su web<br />
portali <strong>www</strong>.altnet.org i <strong>www</strong>.<br />
salon.com, 2. januara prenijeli.<br />
Dotični portali su 3. januara<br />
objavili demante uz obrazloženje<br />
da se ispostavilo da je vijest ipak<br />
neosnovana. Čak je alternet.org<br />
izrazio isprazno žaljenje zbog<br />
objavljivanja ove vijesti<br />
Piše: Jusuf Džafić<br />
Ugledni<br />
U<br />
saudijski svećenik je<br />
Udao fetvu (vjerska nared<strong>ba</strong>)<br />
Ukoja poziva na grupno silovanje<br />
sirijskih žena. Izrazivši uzemirenost<br />
da “ratnici islama” koji se bore u Siriji<br />
možda postaju iznureni zbog nedostatka<br />
seksualnog užitka, vjerski vođa je donio<br />
dekret koji promiče “snošajne brakove”.<br />
Ovo je glavnina bom<strong>ba</strong>stične i gnusne<br />
potvore na šejha Muhammeda Arifija koju<br />
su web portali <strong>www</strong>.altnet.org i <strong>www</strong>.salon.<br />
com, 2. januara prenijeli. Dotični portali su<br />
3. januara objavili demante uz obrazloženje<br />
da se ispostavilo da je vijest ipak neosnovana.<br />
Čak je alternet.org izrazio isprazno<br />
žaljenje zbog objavljivanja ove vijesti.<br />
Koliko se ova lažna vijest brzo širila<br />
bez ikakve provjere izvora, dovoljno<br />
pokazuje činjenica da je većina domaćih<br />
web stranica (Avaz, Nezavisne novine,<br />
novilist.hr, Jutarnji list, Dnevnik.hr, 24<br />
sata i dr.) ovu medijsku patku objavila<br />
nakon demanta portala alternet.org.<br />
Alternet.org, koji je vijest objavio<br />
bez utemeljenih i provjerenih izvora, u<br />
svom je demantu priznao jednu nepobitnu<br />
činjenicu: “Ali svako može zamisliti<br />
da ako bi se pojavila slična priča u<br />
vezi sa hrišćanskim klerikom ili rabinom,<br />
neko, negdje bi je spriječio prije<br />
objavljivanja. Nažalost, u slučaju priča<br />
o muslimanskim klericima čini se da se<br />
koriste dupli aršini”.<br />
Uvaženi šejh dr. Muhammed Arifi<br />
je odmah po saznanju za lažnu fetvu<br />
pripasanu njemu objavio demant na<br />
svojim zvaničnim stranicama na Twitteru<br />
i Facebooku. Prenosimo demant<br />
sa Facebook stranice, koju inače prati<br />
preko 1,4 miliona fanova: “Na Twitteru<br />
je postavljenja famozna fetva pripisana<br />
meni. Ona zbog neznanja lažova<br />
koji ju izmislio sadrži više od 140 slova!<br />
Porekao sam je na Twitteru i Facebooku,<br />
ali ne prestaju da je objavljuju<br />
Beššarovi kanali.”<br />
Genealogija lažne fetve<br />
Lažnu fetvu je ujutru 28. decembra<br />
2012. godine objavio sirijski prorežimski<br />
(alevijski) web portal Day Press News. Moguće<br />
da ovaj pro-Beššarov portal stoji iza<br />
ove gnusne laži kako bi diskreditirao oslobodilačku<br />
borbu sirijskog naroda. Nažalost,<br />
dotična objava je nedostupna, pošto ju je<br />
Day Press News ubrzo uklonio. No, jedno<br />
je sigurno - nije poznato da li je neko prije<br />
ovog portala spominjao “fetvu”.<br />
Tayyar.org, antiislamski hrišćanski li<strong>ba</strong>nski<br />
web portal, izvijestio je o “fetvi” 28. decembra,<br />
pozivajući se upravo na Day Press News.<br />
Tvrdnje oko tzv. fetve su se pojavile<br />
ujutru 29. decembra i na sekularno-liberalnoj<br />
li<strong>ba</strong>nskoj televiziji El-Džedid (Nova<br />
TV). El-Džedid televizija nije pružila nikakvu<br />
dokaze koji potvrđuju validnost<br />
fetve, niti gdje i kada je fetva donešena.<br />
Dalje se “fetva” širila neviđenom brzinom<br />
putem društvenih mreža, uglavnom od<br />
potpornika Beššarovog režima u Siriji.<br />
Izvjesni korisnik Twittera, pod imenom<br />
@Eretz_Zen, postavio je tog istog 29. decembra<br />
na Twitteru sporni video isječak sa<br />
Nove TV koji govori o “fetvi” sa engleskim<br />
prijevodom, stavljajući svoj logo s riječima<br />
“Eretz Zen”. Iz njegove biografije na Twitteru<br />
saznajemo da je dotični korisnik “sekularni<br />
Sirijac koji se protivi da moja domovina<br />
postane tali<strong>ba</strong>nska država”.<br />
Video je taj isti dan postavljen i na<br />
You Tube i to u dvjema verzijama: verziji<br />
bez prijevoda na engleski i u verziji<br />
sa prijevodom na engleski. Verziju sa<br />
prijevodom na engleski jezik postavio je<br />
korisnik Eretz Zen, najvjerovatnije isti<br />
onaj koji je postavio video na Twitteru.<br />
Zanimljivo je spomenuti glede verzije sa<br />
engleskim prijevodom da su dva top komentara,<br />
tj. komentara sa najviše like-ova (stanje<br />
4.1.2012., 22:35), upravo komentari dva<br />
you tube korisnika četničke provijencije:<br />
3SRBIJACCCC: Go Assad!<br />
cetnik89ns: SUPPORT FROM SER-<br />
BIA FOR SYRIAN PEOPLE! VIVA AS-<br />
SAD! FUCK ARABIA!<br />
Iranska televizija na engleskom<br />
jeziku Press TV prenijela je ujutru 31.<br />
decembra navodnu fetvu na svom vebsajtu.<br />
Uprkos tome, izvješće dotične<br />
iranske televizije nije bilo najpopularniji<br />
izvor ove medijske patke.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
62<br />
Dotični video je uključen u izviješće<br />
o “fetvi”, objavljenim 1. januara, na web<br />
stranici radicalislam.org pod naslovom Cleric<br />
Issues Fatwa Allowing Gang Rape of Syrian<br />
Women (Svećenik izdao fetvu koja dozvoljava<br />
grupno silovanje sirijskih žena). Radicalislam.org<br />
tvrdi da ga finansira Clarion<br />
Fund. Inače, Clarion Fund je islamofobična<br />
organizacija koja održava bliske veze sa izraelskom<br />
organizacijom Aish HaTorah, te sa<br />
drugim ultradesničarskim islamofobičnim,<br />
cionističkim i antipalestinskim organizacijama.<br />
Primjera radi, prije nekoliko godina<br />
fondacija Clarion je distribuirala r na dese-<br />
tine mliona kopija groznog antiislamskog<br />
filma pod naslovom: Obession – Radical<br />
Islam’s War Against the West (Opsesija – Rat<br />
radikalnog islama protiv Zapada). Štaviše,<br />
među njenim “savjetnicima” su: ozoglašeni<br />
islamofob Danijel Pajps (Daniel Pipes);<br />
Frank Gefni (Gaffney), čiji Centar za sigurnosnu<br />
politiku (Center for Security Policy)<br />
sponzorira Latma TV, izraelski satirični<br />
šou koji širi antiafričku i antiislamsku propagandu,<br />
te koji je prije godinu dana raširio<br />
trač o muslimanskoj epidemiji silovanja<br />
u Norveškoj. Interesantno je da je upravo<br />
radicalislam.org prvi koji upotrebljava izraz<br />
“gang rape” (grupno silovanje), izraz koji<br />
Nova TV nije upotrijebila u svom izvješću,<br />
ali koji nešto kasnije upotrebljavaju već<br />
spomenuti alternet.org i salon.com. Ovo<br />
je samo jedan od dokaza da je “progresivni”<br />
alter.net preuzeo ovu priču ili direktno od<br />
ultradesničarskog radicalislam.org ili preko<br />
nekog bliskog posrednika. To potvrđuje indirektno<br />
i sam alternet.org, budući da navodi<br />
kao svoje izvore indijski islamofobični<br />
vebsajt Daily Bhaskar koji takođe prenosi<br />
“Eretz Zen” video. Naime, Daily Bhaskar je<br />
sajt koji redovito izvještava o neprovjerenim<br />
i izmišljenim pričama o nemuslimankama<br />
koje su silovali i zlostav ljali nemuslimani.<br />
Sve ovo upućuje da koliko god neka<br />
web stranica sebe nazivala progresivnom,<br />
naprednom, kao što je to slučaj sa alter.<br />
net-om, nije znak da je imuna na islamofobiju.<br />
Pogotovo, ako se u priči radi<br />
o nekom skandalu koji bi trajno narušio<br />
ugled neke istaknute osobe.<br />
Pored već spomenutih demanta na Facebooku<br />
i Twitteru, šejh je već 28. decembra<br />
izvjesnom fanu Twitteru na pitanje da li<br />
je tačan navod Day Press News-a o dotičnoj<br />
fetvi odgovorio negativno, naglašavajući<br />
prvljavost dotične stranice. Također, u video<br />
zapisu postavljenom na You Tube-u 1. januara,<br />
šejh Arifi je nazvao tzv. fetvu smiješnom,<br />
nečim što ne bi mogla izreći zdrava oso<strong>ba</strong>, te
upozorio da zna za najmanje 9 web stranica<br />
koje su pokušale da mu pripišu riječi koje<br />
nije rekao. Upozorio je isto i na činjenicu da<br />
su takve laži djelo instanci čiji je cilj kaljanja<br />
slike sunijskih muslimana.<br />
Što se tiče web stranica u regionu (Bo-<br />
sna, Hrvatska, Srbija), ni one se nisu pokazale<br />
ništa realnijima niti profesionalnijim.<br />
Bom<strong>ba</strong>stični naslovi (stravična fetva, stravična<br />
ideja, poruka vodećeg džihadiste...),<br />
copy-paste metoda (pisanje riječi fetva kao<br />
fatva, objavljivanje vijesti o lažnoj fetvi nakon<br />
demanta tih istih izvora na koje se navodno<br />
pozivaju, čak je jutarnji.hr AlterNet<br />
pogrešno prepisao kao AlterMet,), pogrešno<br />
protumačene slike izvučene iz konteksta<br />
(npr. kako šejh Arifi drži prst kao da<br />
prijeti džihadom, no on najverovatnije<br />
citira ili skreće pažnu na nešto), nenavođenje<br />
relevantih izvora (nijedna izjava bliskog<br />
izvora, nijedan tekst ili govor Arifija u<br />
kojem spominje fetvu, neimenovani, nepoznati<br />
neko, spominjanje muslimanskih<br />
kritičara “fetve” bez navođenja ijednog<br />
imena itd.) i sl. Možda ono što najbolje<br />
pokazuje da je, očigledno, riječ o govoru<br />
mržnje prema islamu i islamofobiji, koji<br />
je zahvatio i naš region, je uvredljiva konstrukcija<br />
“vodeći vjerski džihadist” kojom<br />
su izvjesni web portali (jutarnji.hr, 24 sata,<br />
nezavisne novine i dr.). nazvali šejh Arifija,<br />
unatoč tome što alternet.org i salon.com,<br />
izvori na koje se pozivaju, upotrebljavaju<br />
konstrukciju “ugledni saudijski svećenik”.<br />
Malo blaži ton islamofobije pokazao je<br />
web portala Avaza koji je zajedno prenio<br />
i “fetvu” i šejh Arifijev demant, iako se<br />
na osnovu iščitavanja članka i nadnaslova<br />
(Stravična fetva) može lahko zaključiti da<br />
je demantu data mnogo manja važnost.<br />
Nakon kratkog istraživanja porijekla<br />
lažne fetve pripisane uglednom šejhu Muhammedu<br />
Arifiju, te pregleda domaćih i<br />
stranih web portala koji su objavili dotičnu<br />
“fetvu”, nije teško primijetiti kako islamofobija<br />
ujedinjuje različite političko-vjerske<br />
struje (cioniste, ultradesničare, antiislamiste,<br />
ekstremne sekulariste i liberaliste, fanatične<br />
hrišćane, alevije, ekstremne šijske<br />
grupacije, LGBT-ovce – tj. homoseksualce,<br />
lezbejke, biseksualce, transeksualce) u njihovoj<br />
prljavoj zajedničkoj borbi protiv muslimana,<br />
tačnije u ovom slučaju omalovažavanju<br />
borbe sirijskog naroda za slobodu.<br />
Tre<strong>ba</strong> naglasiti da ovo nije prvi islamofobični<br />
udar na islam i muslimane. Štaviše,<br />
ovakve lažne vijesti i tračevi, nadojene mržnjom<br />
prema muslimanima i islamu, sve<br />
učestalije kruže internetom. Tako je advocate.com,<br />
LGBT magazin (čitaj: pederski<br />
magazin), sredinom jula 2012. godine<br />
objavio suludu i doista ogavnu laž da je<br />
navodno muslimanski klerik pod imenom<br />
Ebu ed-Dema’ el-Kassab (Abu al-Dema<br />
al-Qasab) donio fetvu u kojoj dozvoljava<br />
sodomiju između muškaraca s ciljem širenja<br />
anusa kako bi u nj mogli staviti eksploziv<br />
i sprovoditi “džihad”. Advocate.com<br />
Kratki presjek web vijesti o lažnoj fetvi,<br />
te demantu iste<br />
I. Neke od web stranica koje su prenijele<br />
lažnu vijest:<br />
a) Domaće stranice (bosanske)<br />
Avaz: Stravična fetva - Saudijski vjerski vođa<br />
demantirao da je pozvao na silovanje Sirijki (<strong>www</strong>.<br />
avaz.<strong>ba</strong>/globus/svijet/saudijski-vjerski-vodja-demantirao-da-je-pozvao-na-silovanje-sirijki=)<br />
Nezavisne novine: Sveštenik poziva na grupno<br />
silovanje sirijskih žena (<strong>www</strong>.nezavisne.com/novosti/svijet/Svestenik-poziva-na-grupno-silovanje-sirijskih-zena-174118.html)<br />
b) Domaće stranice (hrvatske)<br />
novilist.hr: Poruka vodećeg džihadiste - Skandalozna<br />
fetva: Saudijski svećenik poziva na silovanje<br />
Sirijki “za opuštanje”<br />
(<strong>www</strong>.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Skandaloznafetva-Saudijski-svecenik-poziva-na-silovanje-Sirijkiza-opustanje)<br />
Jutarnji list: Šokirao svijet - Utjecajni svećenik<br />
pozvao na grupno silovanje Sirijki: ‘Tako bi se ratnici<br />
islama malo opustili!’<br />
(<strong>www</strong>.jutarnji.hr/utjecajni-islamist-pozvao-na-silovanje-sirijki--quot-za-opustanjequot-/1076197/)<br />
Dnevnik.hr : Stravična ideja - Saudijski klerik<br />
poziva na masovno silovanje Sirijki<br />
(<strong>www</strong>.dnevnik.hr/vijesti/svijet/stravicna-idejasaudijski-klerik-poziva-na-masovno-silovanje-sirijki---268898.html)<br />
c) Domaće stranice (srbijanske)<br />
24 sata: Džihadista poziva na grupno silovanje<br />
sirijskih žena<br />
(<strong>www</strong>.24sata.rs/vesti/svet/vest/dzihadistapoziva-na-grupno-silovanje-sirijskih-zena/69860.<br />
phtml)<br />
d) Strane (engleski jezik)<br />
Salon: Saudi religious leader calls for gang rape<br />
of Syrian women<br />
(<strong>www</strong>.salon.com/.../saudi_religious_leader_<br />
calls_for_gang_rape_of_syrian_ women) IZVOR<br />
UKLONJEN<br />
Daily Bhaskar: Fatwa for Syrian rebels - Cleric<br />
makes 1-hr-marriage valid to satisfy sexual urge<br />
(daily.bhaskar.com/article/BZR-saudi-cleric-<br />
urges-rebels-to-indulge-in----intercourse-marriage-<br />
---with-syrian-w-4134620-NOR.html)<br />
alternet.org IZVOR I VIJEST UKLONJENI<br />
radicalislam.org: Saudi cleric issues fatwa<br />
allowing gang rape Syrian women<br />
(<strong>www</strong>.radicalislam.org/news/saudi-clericissues-fatwa-allowing-gang-rape-syrian-women)<br />
Press TV: Militants can marry Syrian women<br />
- Wahhabi cleric in Saudi Arabia<br />
(<strong>www</strong>.presstv.ir/detail/2012/12/31/280993/<br />
militants-can-marry-syrian-women)<br />
You Tube (video sa engleskim prijevodom):<br />
Saudi Wahhabi Preacher Issues Fatwa Allowing Jihadis<br />
to Rape Syrian Women (<strong>www</strong>.youtube.com/<br />
je čak postavio i TV isječak na arapskom<br />
jeziku, naravno bez prijevoda na engleski,<br />
u kojem taj šejh el-Kassab donosi tu fetvu.<br />
Uzevši u obzir ekstremno slabo poznavanje<br />
arapskog jezika na Zapadu, te višestoljetnu<br />
okcidentalnu tradiciju islamofobične propagande,<br />
nije ni čudo što se ova medijska<br />
patka brzinom svjetlosti širila internetom.<br />
(Vidi lažnu vijest: <strong>www</strong>.advocate.com/<br />
politics/military/2012/07/12/religiousexemption-sodomy-suicide-bombers)<br />
Ma,<br />
bitno je da je na videu neki šamijaš Arap,<br />
da nešto priča, a o čemu bi drugo pričao<br />
sem o džihadu i ubijanju nevjernika!? Zahvaljujući<br />
nekolicini muslimanskih web<br />
aktivista, laž je raskrinkana. Ispostavilo<br />
se ne samo da je fetva lažna, nego da je i<br />
navodni šejh izmišljen. Naime, čovjek na<br />
TV isječku nije el-Kassab nego Abdullah<br />
Hallef, voditelj na šiijskoj TV Fedek, koji<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
63<br />
watch?feature=player_embedded&v=6Qvo4_<br />
hMrF4)<br />
e) Strane (arapski jezik)<br />
Day Press News IZVOR UKLONJEN<br />
(<strong>www</strong>.dp-news.com/pages/detail.aspx?articlei<br />
d=137215#ixzz2GNt4U28u)<br />
tayyar.org: – Zbog toga što nisu imali odnos<br />
sa ženama dvije godine...saudijski daija dozvoljava<br />
„džihadski seks“ u Siriji, usred straha od povećanja<br />
slučajeva silovanja<br />
(<strong>www</strong>.tayyar.org/Tayyar/News/Political-<br />
News/ar-LB/fatwa-arifi-cg-931.htm)<br />
You Tube (video isječak bez prijevoda): – Arifi<br />
je dao fetvu o silovanju sirijki iznad 14 godina<br />
(<strong>www</strong>.youtube.com/watch?v=l_<br />
hsGakidh4&feature=youtu.be)<br />
Neke od web stranica koje su prenijele činjenicu<br />
i demant:<br />
a) Domaće stranice (bosanske)<br />
radiosarajevo.<strong>ba</strong> : Kako je nastala lažna fetva o<br />
grupnom silovanju u Siriji<br />
(<strong>www</strong>.radiosarajevo.<strong>ba</strong>/novost/98988/kakoje-nastala-lazna-fetva-o-grupnom-silovanju-u-siriji)<br />
Nezavisne novine: Sajt povukao priču o pozivu<br />
sveštenika na grupno silovanje sirijskih žena<br />
(<strong>www</strong>.nezavisne.com/novosti/svijet/Sajt-povukao-pricu-o-pozivu-svestenika-na-grupno-silovanje-sirijskih-zena-174176.html)<br />
b) Domaće stranice (srbijanske)<br />
24 sata: Sajt povukao priču o pozivu džihadiste<br />
na grupno silovanje<br />
(<strong>www</strong>.24sata.rs/vesti/svet/vest/sajt-povukao-pricu-o-pozivu-dzihadiste-na-grupno-silovanje/69896.phtml)<br />
c) Strane (engleski jezik)<br />
alternet.org: Exhibit A in How an Islamophobic<br />
Meme Can Spread Like Wildfire Across the<br />
Internet<br />
(<strong>www</strong>.alternet.org/world/exhibit-how-islamophobic-meme-can-spread-wildfire-across-internet)<br />
Salon: Cleric “gang rape” story debunked<br />
(<strong>www</strong>.salon.com/2013/01/03/cleric_gang_<br />
rape_story_debunked)<br />
theamericanmuslim.org: How AlterNet and<br />
Salon fell for “gang rape” fatwa peddled by Islamophobes<br />
(theamericanmuslim.org/tam.php/features/<br />
articles/how-alternet-and-salon-fell-for-gang-rapefatwa-peddled-by-islamophobes/0019612)<br />
d) Strane (arapski jezik)<br />
Zvanična stranica šejha doktora Muhammeda<br />
Arifija (lični demant šejha dr. Muhammeda Arifija<br />
objavljen 2.janura u 22.50 po lokalnom vremenu,<br />
Sarajevo: 21.50). (<strong>www</strong>.facebook.com/3refe/posts/10151246153142839)<br />
You Tube (demant šejha Arifija): – Šejh Muhammed<br />
Arifi poriče fetvu o braku<br />
(<strong>www</strong>.youtube.com/watch?feature=player_<br />
embedded&v=g7OXrgTSw1s)<br />
Twitter (odgovor šejha Arifija svome<br />
fanu). (twitter.com/MohamadAlarefe/status/284716956332986368<br />
čita spornu fetvu, pokušavši da je upotrijebi<br />
kako bi prikazao sunizam kao put<br />
zablude. Šejh el-Kassab nije nikad ni po-<br />
stojao. Čak je i njegovo ime urnebesno<br />
smiješno (Ebu ed-Dema’ el-Kassab znači:<br />
krvavi kasapin). (Vidi raskrinkavanje te<br />
lažne vijesti: electronicintifada.net/blogs/<br />
benjamin-doherty/sodomy-jihad-venerable-lgbt-magazine-advocate-spreads-vile-islamophobic-hoax)<br />
Naravno, po već<br />
ustaljenom scenariju i kalupu uslijedile<br />
su objave šturih demanta, a ponegdje i<br />
isprazno izvinjenje. Od islamofobičnih<br />
vijesti koje su u zadnje vrijeme plasirane<br />
tre<strong>ba</strong> spomenuti i sljedeće: “Epidemija<br />
muslimanskih silovatelja u Norveškoj”,<br />
“Egipatski zakon o nekrofiliji” i dr.<br />
Umjesto kraja, najbolje bi bilo<br />
prefor-<br />
mulisati staru narodnu izreku, pa reći:<br />
Tresla se gora, rodila se islamofobija.
No comment<br />
Hrvatska: Tuča zbog bureka<br />
U jednoj požeškoj pekari jučer je oko<br />
4.20 sati šest muškaraca se potuklo<br />
zbog bureka. Šest muškaraca se po-<br />
tuklo zbog bureka. Naime, dvojica<br />
mladića prolazeći pokraj pekare vidjela<br />
su da u njoj nekoga ima pa su<br />
htjeli kupiti burek, ali kako pekara<br />
radi od 5 sati, uposlenici su poručili<br />
da im sada ne mogu prodati burek.<br />
Nakon toga 22-godišnjak i 25-godišnjak<br />
razbili su stakla na vratima i izlogu<br />
pekare, a 22-godišnjak je i prijetio<br />
53-godišnjaku.<br />
Bh-news, 10. januar 2013.<br />
Ispovijest Bošnjakinje<br />
silovane u srpskom logoru<br />
Sušica: Najteže mi je bilo<br />
kada me je sin u logoru<br />
vidio golu<br />
Četrdesetpetogodišnja I. Z. samo je<br />
jedna u nizu silovanih Bošnjakinja iz<br />
zloglasnog logora Sušica. Tokom tromjesečnog<br />
boravka u tom kazamatu silovana<br />
je bezbroj puta. U logoru je bila<br />
sa sinom od sedam godina i kćerkom<br />
od samo godinu i po. Teže, čak i od<br />
brojnih silovanja, pada joj sjećanje na<br />
dan kada ju je sedmogodišnji sin vidio<br />
golu u logoru. “Najteže mi je kada se<br />
sjetim izraza na licu sina koji me je s<br />
ostatkom žena vidio golu. Tjeranje da<br />
pjevamo četničke pjesme, udarci, ponižavanje...<br />
To su slike koje me proganjaju<br />
više od silovanja”,kaže I. Z.<br />
Avaz, 12. januar 2013.<br />
Dubrovnik: Kazne za<br />
besplatnu šetnju Stradunom<br />
Nepravomoćno osuđeni gradonačelnik<br />
Dubrovnika Andro Vlahušić najavio je<br />
obračun sa onima koji “samo šetaju<br />
Stradunom a ništa ne troše”. “Svi oni<br />
koji samo šetaju Stradunom, a ništa<br />
ne koriste i ne plaćaju, biće kažnjeni”,<br />
rekao je Vlahušić najavljujući i raspisivanje<br />
koncesije za vožnju autobusa od<br />
gradskog predjela Gruž do Pila, kao i<br />
sidrenje i prevoz putnika s kruzera kod<br />
Lokruma kao i žičaru.<br />
Index.hr, 12. januar 2013.<br />
Potjernica za švercerima<br />
- bijelog luka<br />
Švedska je izdala međunarodnu potjernicu<br />
za dvojicom Britanaca koji se sumnjiče da su<br />
ilegalno preko Norveške uvezli u tu zemlju<br />
bijeli luk u vrijednosti od 10 miliona eura.<br />
Novosti.rs, 14. januar 2013.<br />
Sarajevo: Beskućnik ležao<br />
mrtav deset dana<br />
U ulici Hamdije Kreševljakovića na<br />
broju 61 u prostoriji podstanice JP<br />
“Elektroprivreda - Elektrodistribucija<br />
Sarajevo” prije tri dana pronađen je mrtav<br />
muškarac. Najvjerovatnije se radi o<br />
beskućniku koji je provalio u prostorije<br />
“Elektroprivrede” gdje je ležao mrtav 10<br />
dana prije nego što je pronađen.<br />
Fena, 10. januar 2013.<br />
Čistačica ukrala voz i punom<br />
brzinom s njim udarila u<br />
kuću pored pruge<br />
Jedna radnica u železničkoj stanici<br />
u gradiću Neglinge, nedaleko od<br />
Stokholma, izvezla je voz iz stanice,<br />
bez dozvole, koji je zatim u punoj brzini<br />
iskočio iz šina i uleteo u jednu dvospratnu<br />
kuću u mestu Seltsjo<strong>ba</strong>den.<br />
AP, 15. januar 2013.<br />
Kanadski vojni o<strong>ba</strong>vještajac:<br />
Muslimani granatirali svoj narod<br />
Svjedočeći u Karadžićevu odbranu,<br />
identiteta zaštićenog pseudonimom<br />
KW-554, kanadski oficir je izjavio da<br />
je u glavnoj komandi UNPROFOR-a<br />
u Zagrebu, gdje je službovao, “bilo rašireno<br />
vjerovanje da su Muslimani bili<br />
odgovorni za neke od najzloglasnijih<br />
incidenata” u kojima su tokom rata<br />
stradali civili u Sarajevu. “Vladalo je<br />
uvjerenje da muslimanske snage artiljerijski<br />
gađaju sopstveni narod kako<br />
bi okrivili Srbe i izazvali međunarodnu<br />
intervenciju u svoju korist”, izjavio<br />
je svjedok. KW-554 je tvrdio da mu je<br />
“jedan američki vojnik” pokazao sliku<br />
na kojoj se vidi kako, 5. februara 1994,<br />
“jedna oso<strong>ba</strong> sa prozora zgrade <strong>ba</strong>ca<br />
mino<strong>ba</strong>cačku granatu” na Markale.<br />
Nezavisne novine, 16. januar 2013.<br />
Milorad Dodik o Tomislavu<br />
Nikoliću: On je neuspjeli<br />
po<strong>ba</strong>čaj<br />
Govor mržnje u medijima: Najviše<br />
Dodik, predsjednik Republike Srpske i<br />
SNSD-a, koji se najčešće pojavljuje kao<br />
oso<strong>ba</strong> koja vrijeđa i onemogućava novinarima<br />
raditi svoj posao. Međutim,<br />
on nije takav samo prema novinarima,<br />
nego je imao i drugih ispada govora<br />
mržnje pa je, recimo, svom sunarodnjaku,<br />
kasnije izabranom predsjedniku<br />
Republike Srbije Tomislavu Nikoliću,<br />
u njegovoj predizbornoj kampanji rekao<br />
da je “neuspjeli po<strong>ba</strong>čaj”.<br />
Vijeće za medije u BiH i Udruženje<br />
BH novinar, 15. januar 2013.<br />
Alija Braco Hadžiosmanović:<br />
Bitka na Bedru je dobijena u<br />
Grčkoj<br />
Poželio bih Safetu Sušiću puno uspjeha,<br />
Merdanoviću, Bakoviću i predsjedniku<br />
N/FSBiH Begiću i poručio bih<br />
im da se ne sekiraju. Reprezentacija će<br />
uspjeti otići na Svjetsko prvenstvo u<br />
Brazil jer je bitka na Bedru dobijena u<br />
Grčkoj - kaže Braco.<br />
Avaz, 16. januar 2013.<br />
Ministar pravde oteo<br />
studentkinji flašu hrvatske<br />
vode i <strong>ba</strong>cio je u đubre, jer<br />
nije srpska<br />
Ministar pravde u Vladi Srbije Nikola<br />
Selaković je na jednom predavanju, koje<br />
je svojevremeno održao na Pravnom fakultetu<br />
u Beogradu, usred govora uzeo<br />
od studentkinje flašicu hrvatske vode i<br />
<strong>ba</strong>cio je u kantu za đubre rekavši da to<br />
čini jer u pitanju nije domaća, srpska<br />
voda. “Pratila sam predavanje Nikole<br />
Selakovića. Odjednom je ućutao, prekinuo<br />
predavanje i krenuo ka meni.<br />
Uzeo je moju flašicu vode i <strong>ba</strong>cio je u<br />
kantu za otpatke. Svi smo bili u šoku!<br />
Očekivali smo obrazloženje, a Selaković<br />
je prokomentarisao da to čini jer voda<br />
nije srpska” - kaže studentkinja čija je<br />
flašica vode završila u smeću.<br />
Telegraf.rs, 14. januar 2013.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
64
Nauka<br />
Pazite na navike koje ugrožavaju zdravlje<br />
Britanski naučnici sa Univerziteta<br />
u Oksfordu sastavili su listu loših<br />
navika koje stvaraju potpunu neravnotežu<br />
u organizmu i ozbiljno ga ugrožavaju.<br />
Preskakanje doručka se našlo na prvom<br />
mjestu. Zatim slijede izlaganje sunčevoj<br />
svjetlosti, pušenje cigareta, lišavanje sna...<br />
Naučnici ističu kako redovni preventivni<br />
pregledi kod ljekara mogu poštediti<br />
mnogih neprijatnosti i komplikacija.<br />
Pripremio: Saladin Kovačević<br />
Dlake mogu rasti i iz oka<br />
Dlake mogu rasti i iz očne jabučice,<br />
pod uvjetom da se na njoj<br />
nalazi dermalni limoboid, kao u slučaju<br />
jednog Iranca. On ima vrlo neobičan<br />
zdravstveni problem - muči ga<br />
rijetka vrsta ciste na očnoj jabučici iz<br />
koje rastu dlake. One mu kvare vid i<br />
stvaraju grozan osjećaj prilikom treptanja.<br />
Ljekari će ovu vrstu benignog<br />
tumora, prečnika 5-6 mm, morati<br />
hirurški ukloniti.<br />
Korisne <strong>ba</strong>kterije u majčinom mlijeku<br />
Majčino mlijeko, od<br />
koga zavisi razvoj<br />
crijevne flore kod be<strong>ba</strong>, moglo<br />
bi sadržavati i do 700<br />
različitih vrsta <strong>ba</strong>kterija,<br />
pokazali su rezultati jednog<br />
španskog istraživanja.<br />
Riječ je o broju koji bi mogao<br />
imati tendenciju pada u<br />
slučajevima viška kilograma<br />
majke ili porođaja carskim<br />
rezom. Crvena flora se stvara<br />
dok je be<strong>ba</strong> još u stomaku,<br />
a potom se vremenom<br />
razvija ishranom.<br />
Smežguravanje prstiju zbog hvatanja predmeta<br />
Prsti se smežuraju u vodi<br />
da bi se lakše hvatali mokri<br />
predmeti, pokazali su rezultati<br />
istraživanja grupe naučnika<br />
sa britanskog Univerziteta Njukasl.<br />
Kada se ruke i noge duže<br />
drže u vodi, na prstima se stvaraju<br />
nabori, a biolozi su dugo<br />
smatrali da voda koja prolazi<br />
ispod kože dovodi do njezinog<br />
napuhavanja. Sada se zna da je<br />
to aktivni proces kojim upravlja<br />
nervni sistem, a izazvan je kontrakcijom<br />
krvnih sudova.<br />
Cucla kao lijek protiv<br />
hrkanja<br />
Spavanje uz cuclu, kao što to rade<br />
mala djeca, moglo bi biti lijek<br />
protiv hrkanja. Fleksibilni komad<br />
materijala bez lateksa i BPA, kako<br />
je istaknuto na pakovanju proizvoda<br />
nazvanog “Dobro jutro, rješenje protiv<br />
hrkanja”, nešto je između cucle<br />
koju koriste bebe i zaštitne gume za<br />
zube. Aparat u ustima vrši pritisak na<br />
jezik tokom spavanja, držeći disajne<br />
puteve otvorene, a mišiće oko grla<br />
opuštene, čime sprječava hrkanje.<br />
18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />
65