30.08.2015 Views

www.saff.ba

Društvo - Saff.ba

Društvo - Saff.ba

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Uvodnik: Do kada će se ratno-huškačke poruke srpskih patrijarha<br />

prodavati kao poruke mira, dobrote i suživota?<br />

<strong>www</strong>.<strong>saff</strong>.<strong>ba</strong><br />

Broj 332<br />

18. januar 2013.<br />

7. rebiu-l-evvel 1434.<br />

cijena godišnje<br />

pretplate 65KM<br />

Kolumna<br />

Parmak mira i<br />

tolerancije<br />

Hut<strong>ba</strong><br />

Vladari tre<strong>ba</strong>ju biti<br />

sluge, a ne tlačitelji<br />

naroda<br />

Posljednja hut<strong>ba</strong> Muhammeda<br />

ef. Salkića<br />

“Niko od nas<br />

ne zna šta mu<br />

vrijeme nosi”<br />

Tre<strong>ba</strong> li nam Svjetski bošnjački kongres?<br />

Allah neće promijeniti<br />

stanje jednog naroda<br />

sve dok se sam narod<br />

ne promijeni!<br />

Bošnjaci između genocida i suicida<br />

Agonija<br />

za(d)robljenog<br />

uma<br />

Feljton: Tako se<br />

pobjeđuje očaj<br />

Slava se ne postiže<br />

u postelji od perja<br />

Glas islamskih učenjaka<br />

Dr. Selman el-Avde:<br />

Egipatski ključ,<br />

sirijska krvava<br />

drama i iračko<br />

proljeće


Poštovani čitatelji!<br />

Ovim putem vas o<strong>ba</strong>vještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”,<br />

autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić.<br />

Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu.<br />

Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao života<br />

na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom i<br />

postizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu.<br />

Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!<br />

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651


SAFF broj 332<br />

Sadržaj<br />

Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />

El-Mesdžidu-n-nebevijj (Poslanikova džamija u Medini)<br />

Težnja ka uzvišenosti kroz činjenje dobrih djela<br />

8<br />

Polumjesec<br />

Lukavac<br />

Iblisov rok bend Sihirator<br />

10<br />

Društvo<br />

Upotre<strong>ba</strong> zastava u Livanjskom kantonu: dominiraju neustavna<br />

“hercegbosanska” i zastava BiH, federalna uglavnom potisnuta<br />

Srbijansko-hrvatsko vihorenje<br />

24<br />

Islamske teme<br />

Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, 14. stoljeća poslije, historijske<br />

činjenice i ideološke zloupotrebe (III)<br />

Hasan i Husejn, dva različita pristupa istom problemu<br />

40<br />

Komentar polumjeseca<br />

Priča sandžačke književnice o majci koja je izgubila šestoricu sinova.<br />

Ne halalim ti, “junače”<br />

46<br />

Svijet medija<br />

Integracija kao opasnost<br />

Ni slučajno ne upadati u oči!<br />

49<br />

Islamnet<br />

Rusija<br />

Jevrejski rabin: Islam je budućnost svijeta<br />

56<br />

Islambosna<br />

Islamski svijet<br />

Užasi Faludže: Smrtonosna ostavština rata<br />

60<br />

3


Uvodnik<br />

Do kada će se ratno-huškačke poruke srpskih patrijarha<br />

prodavati kao poruke mira, dobrote i suživota?<br />

Nevjerovatno je da na poruke<br />

laži i mržnje koju je na čast<br />

NSarajeva ponovio srpski<br />

patrijarh Irinej nije reagirao niko! Velikosrpski<br />

patrijarh u intervju SRNI<br />

povodom pravoslavnog Božića, grad<br />

koji je 44 mjeseca bio pod srpskom<br />

opsadom, na koji je dnevno u prosjeku<br />

padalo 329 srpskih projektila, u kome<br />

su srpske snage ubile 11.541 čovjeka, a<br />

od toga preko 3.000 Sr<strong>ba</strong>, opisuje kao<br />

grad u kojem je hrišćanstvo “veoma<br />

ugroženo, i pravoslavci i katolici’’. ’ A Srbi<br />

u Sarajevu su bili ugroženi jedino od<br />

velikosrpskih snaga koje su držale grad<br />

pod opsadom, i koje su granatama i iz<br />

snajpera pobile hiljade Sr<strong>ba</strong>,<br />

civilnih žrtava rata. Srpska<br />

pravoslavna crkva, kao inspirator<br />

ovih zločina nad svima,<br />

pa i nad sarajevskim Srbima,<br />

morala bi snositi odgovornost<br />

za guranje Sr<strong>ba</strong> u nepotrebni<br />

rat, jer Srbima nikakva opasnost<br />

ni od koga nije prijetila.<br />

Ali, velikosrpske institucije<br />

su se služile lažima kako bi<br />

vlastiti narod gurnule u rat<br />

protiv Bošnjaka, i to upravo<br />

ovakvim lažima kakva je ova koju šalje<br />

patrijarh Irinej koji izmišlja da su Srbi<br />

u Sarajevu ugroženi. Srbi nisu imali<br />

nikakvu potrebu da ratuju, i sve srpske<br />

žrtve su rezultat ratnohuškačke politike<br />

koju je predvodila Srpska pravoslavna<br />

crkva. Ta Crkva je jedina odgovorna<br />

za svaku srpsku žrtvu, i za onu koja<br />

je pala na liniji fronta, i za onu koja je<br />

iseljena, jer Srbi su prije rata procentualno<br />

imali dvaput više funkcionerskih<br />

pozicija nego ljudi. Srpski narod će kadtad<br />

shvatiti da su ga izdali, u stradanje<br />

i sramotu gurnuli njegovi duhovni,<br />

akademski i politički prvaci. Ta Crkva<br />

umjesto da se iskupljuje za zlo i zločine,<br />

po istim obrascima laži i mržnje nastavlja<br />

zagađivati Bosnu i Hercegovinu<br />

i obmanjivati Srbe. Irinej kaže: “To se<br />

najbolje vidi po tome što se od nekada<br />

najvećeg srpskog grada a van Srbije da-<br />

nas sve svelo na nekoliko hiljada Sr<strong>ba</strong>,<br />

sa vrlo teškim uslovima za egzistenciju i<br />

život. Tako da, nažalost, mnogi gledaju<br />

da se oslobode iseljavanjem. I verovatno će<br />

ih svakodnevno biti sve manje, dok se politika<br />

svetska prema Srbima ne bude izmenila”.<br />

Nikada Sarajevo nije bilo srpski<br />

grad (kao što ni Baščaršija nikada nije<br />

bila srpska kako neku noć izvali Branislav<br />

Dukić, predsjednik udruženja<br />

logoraša RS-a u, dobro osmišljenom,<br />

ustaško-četiničkom “Refleksu” na<br />

OBN-u), niko Srbe iz Sarajeva nije<br />

protjerao i ne moraju se oslo<strong>ba</strong>đati iseljavanjem,<br />

niti su u Sarajevu ugrožena<br />

“srpska” egzistencija i život. Bošnjaci<br />

bi od srca željeli da u Bijeljini i Banja<br />

Luci uživaju sva ona jednaka prava koja<br />

uživaju Srbi u Sarajevu. Ovo je otvoreni<br />

i iskreni poziv: Dajte nama ono što mi<br />

dajemo vama, i mi ćemo biti najsretniji<br />

narod na Balkanu! A svi znamo da su<br />

vlasti Republike Srpske toliko opijene<br />

genocidom nad Bošnjacima da od te<br />

institucionalne mržnje nisu u stanju<br />

Bošnjacima dati išta više od progona i<br />

apartheida. Znaju to i domaći mediji,<br />

koji su ovu Irinejovu poruku<br />

laži i mržnje veličali kao<br />

“tradicionalnu poruku dobrote,<br />

mira, suživota i kompromisa”,<br />

a da nisu našli za<br />

shodno da odbrane istinu od<br />

laži i da naprave tu prostu<br />

usporedbu između bošnjačke<br />

obespravljensoti u RS i srpske<br />

jednakopravnosti u Sarajevu.<br />

Jasno je i zašto, jer su mediji<br />

slika političke moći, a koja<br />

u dejtonskoj Bosni izvire iz<br />

Beograda. A nisu, vala, reagirali ni brojni<br />

srpski intelektualci u Sarajevu koji<br />

bi morali posvjedočiti da uživaju puna<br />

prava i da je Irinejova izjava bezočna<br />

uvreda na obraz Sarajeva. Ima tu Mirko<br />

Pejanović, Marko Vešović, Peđa Kojović<br />

i mnogi drugi koji su u Sarajevu profitirali<br />

kako sigurno ne bi profitirali ni u<br />

Beogradu da su. Podsjetimo da je patrijarh,<br />

boraveći u Sarajevu, krajem prošle<br />

godine, u okviru trodnevne konferencije<br />

o miru, izrekao još niz gluposti i laži,<br />

kao što je ona da je “najtragičnije to što<br />

mnogi Srbi nisu u prilici da se vrate, iako<br />

su želeli”. Ovakve izjave savršeno se uklapaju<br />

u Ćosićev mozaik o Srbima kao<br />

“narodu koji laže stvaralački, maštovito,<br />

inventivno”. Običnim narodnim<br />

žargonom kazano ‘“kad ga lažu, <strong>ba</strong>š ga<br />

lažu”. Najveća ironija u svemu ovome<br />

je da srpski patrijarsi, u Srbiji i Bosni i<br />

Hercegovini, svoju ratnu-huškačku retoriku,<br />

koja je trasirala Srebrenicu kao<br />

Aušvic srpskog identiteta, pokušavaju<br />

vješto umotati u celofan “božične poslanice”,<br />

a u tome im uveliko pomaže<br />

javni RTV servis Bosne i Hercegovine,<br />

uporno nazivajući njihove izjave porukama<br />

mira, suživota i tolerancije. A<br />

o kakvom se miru, suživotu i toleranciji<br />

radi, pojasnio nam je Irinej u svom<br />

intervjuu.<br />

Impressum<br />

Izdavač<br />

GID SAFF<br />

Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />

Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />

mob: +387 61 255 322<br />

distribucija: +387 62 287 412<br />

Žiroračuni kod Raiffeisen <strong>ba</strong>nke dd BiH,<br />

Filijala Bugojno<br />

part br: 6764162000885351;<br />

transakcijski: 1613000022234395<br />

Glavni i odgovorni urednik<br />

Semir Imamović<br />

Redakcija<br />

Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />

Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />

Hodžić<br />

DTP<br />

Semir Šišić<br />

Lektor<br />

Abdulmedžid Nezo<br />

Stalni saradnici:<br />

Su<strong>ba</strong>šić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />

Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />

Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />

Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />

Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />

Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />

Ostali saradnici:<br />

Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />

Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />

Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber<br />

Direktor<br />

Semir Mujić<br />

Direktor marketinga<br />

Semin Rizvić<br />

+387 62 343 635<br />

Koordinator za dijasporu<br />

Ramadan Rušid<br />

+386 41 255 239<br />

Štampa<br />

EMANET d.o.o., Zenica<br />

Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />

Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />

vraćaju.<br />

ISSN 1512-651X<br />

redakcija@<strong>saff</strong>.<strong>ba</strong><br />

<strong>saff</strong>magazin@yahoo.com<br />

<strong>www</strong>.<strong>saff</strong>.<strong>ba</strong><br />

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />

u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />

nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

5


Hut<strong>ba</strong><br />

Vladari tre<strong>ba</strong>ju biti sluge, a ne tlačitelji naroda<br />

Hatib: Abdusamed Nasuf Bušatlić<br />

Muhammed,<br />

M<br />

sallallahu alejhi<br />

Mve sellem, rekao je: “Najbo-<br />

Mlje vođe su oni koje vi volite<br />

i koji vas vole, koji vas blagosilju i koje vi<br />

blagosiljate, a najgore vođe su oni koji vas<br />

ne vole i koje vi ne volite, koji vas proklinju<br />

i koje vi proklinjete.” (Muslim).<br />

Ako bismo, na tragu poruke ovog<br />

hadisa, pokušali opisati odnos između<br />

vladara, ili bolje, aktualnih vladajućih<br />

birokratskih struktura i običnog naroda<br />

u Bosni i Hercegovini, mada je ovo glo<strong>ba</strong>lni,<br />

svjetski, a ne samo bosansko-hercegovački,<br />

fenomen, onda bi najadekvatniji<br />

opis bio upravo međusobno proklinjanje,<br />

mržnja i antagonizam koji se iz dana u<br />

dan povećavaju i prave još veći i dublji jaz<br />

između vladajuće kaste i širokih narodnih<br />

masa.<br />

Antagonizam, socijalne razlike, udaljenost<br />

i otuđenost između vladajućih političkih<br />

elita i građana, doveli su do haosa<br />

i općeg kolapsa u društvu koji se ogleda<br />

u različitim vrstama kriza, sveopćem siromaštvu,<br />

kontejnerskom preživljavanju<br />

i nezaposlenosti više od polovice radno<br />

sposobnog stanovništva, dok u isto vrijeme<br />

korumpirane političke vođe i vladajuće<br />

strukture na svim nivoima vlasti žive u<br />

nestvarnom izobilju i raskoši.<br />

Zatim, u pojavi raznih oblika kriminala,<br />

krađa, nasilja, javnog nemorala,<br />

prostitucije, narkomanije, drumskog razbojništva,<br />

ubistava i učestalih samoubistva.<br />

Statistički podaci nam kazuju da je<br />

samo u protekloj 2012. godini, u Bosni i<br />

Hercegovini bilo oko 500 samoubistava,<br />

a u istragama se navodi da su najčešći<br />

motivi koji ljude tjeraju na suicid: strah<br />

od samoće i od<strong>ba</strong>čenosti, neimaština i<br />

finansijski problemi, bolesti, postratni<br />

sindrom, alkoholizam, bračni i porodični<br />

problemi, itd., a sve skupa je posljedica<br />

nepravde u društvu i nebrige o ljudima i<br />

njihovim pravima, što je prouzrokovalo<br />

pojedinačne strahove i brige kod ljudi, jer<br />

je životni prostor pretvoren u gladijatorsku<br />

arenu u kojoj vlada strah, nesigurnost<br />

i neizvjesnost, i u kojoj najviše šanse da<br />

prežive imaju korumpirani politički moćnici<br />

(okruženi svojim ugojenim lakejima<br />

i bijesnim kerberima), tajkuni, dokazani<br />

kriminalci, lopovi i ostali ološ.<br />

Ri<strong>ba</strong>ri ljudskih duša<br />

Na žalost, bh. političarima odgovara i<br />

ide na ruku to što se i narod ponaša poput<br />

ahmaka koji više vjeruje nečijim riječima<br />

nego djelima i što današnji političari<br />

mogu, ne samo doći na vlast, već i ostati<br />

na vlasti, preko pustih obećanja i bez ikakvih<br />

pozitivnih rezultata. Zato nije čudo<br />

što izgubljene narodne mase tračak nade<br />

iznova vide u novim izborima, zaklinjući<br />

se da više nikada neće birati “komunjare”,<br />

ukoliko je SDP i njegova lijevo orijentirana<br />

bratija bila na vlasti, niti “fundamentaliste”<br />

i “nacionaliste” ako su nacionalne<br />

stranke vladale u prethodnom mandatu,<br />

a ne znaju jadnici da su bh. “komunjare”,<br />

“fundamentalisti” i “nacionalisti”, zapravo<br />

politička braća, tj. jedni te isti ljudi,<br />

koji samo nose različite maske<br />

na svojim licima i ništa više.<br />

To su ri<strong>ba</strong>ri ljudskih duša, koji<br />

osim različitih maski za različite<br />

prilike, imaju, poput ri<strong>ba</strong>ra,<br />

i različite mamce za ribe (ljude)<br />

kako bi ih svaki put uspješno<br />

prevarili i ulovili.<br />

No i pored tako haotičnog<br />

stanja, političke vođe se, kada<br />

Upravo je<br />

Muhammed,<br />

sallallahu alejhi<br />

ve sellem, kao<br />

Allahov poslanik,<br />

ali i kao vladar<br />

bio najbolji<br />

primjer, koji je<br />

svojom praksom<br />

potvrdio gore<br />

spomenute<br />

principe dijeleći<br />

s narodom i<br />

dobro i zlo.<br />

govore o društveno-političkoj<br />

situaciji u BiH i njenom uređenju,<br />

nimalo ne stide i ne libe<br />

koristiti tako krupne sintagme<br />

poput “pravna država”, “građanska<br />

prava”, “demokratski<br />

principi” i sl., kao da su <strong>ba</strong>š svi<br />

građani ludi i da pojma nemaju<br />

šta te sintagme znače.<br />

Uređena pravna (i k tome<br />

još demokratska) država implicira<br />

postojanje uzajamne<br />

solidarnosti i međusobne<br />

podrške između vladajućih<br />

struktura i građana, što je<br />

u našem “demokratskom” i<br />

“građanskom” društvu i državi<br />

samo pusti san, jer država<br />

i oni koji njome upravljaju<br />

uopće nemaju namjere raditi na tome da<br />

se svakom građaninu, bez obzira na vjeru,<br />

naciju i društveni status, osiguraju uvjeti<br />

za život dostojan čovjeka. Oni nisu tu<br />

gdje jesu radi naroda, radi građana, radi<br />

sprovođenja zakona i uspostave društvene<br />

pravde, već radi sebe i svojih sebičnih<br />

interesa. Oni su hladnokrvni politički<br />

profesionalci, pragmatičari i podli trgovci<br />

ljudskim životima, koji ne drže do časti,<br />

poštenja i koji nemaju nikakvih moralnih<br />

skrupula, stoga nije čudo što im je životna<br />

deviza ona narodna “bolje je biti kokošija<br />

glava nego lavlji rep”.<br />

Da bi se država uredila i da bi u njoj<br />

vladala socijalna pravda i prosperitet,<br />

mora se ispuniti najvažniji uvjet - moraju<br />

na njenom čelu biti moralni, sposobni<br />

i pravedni ljudi. A da bi bili pravedni,<br />

moraju biti istinski vjernici i bogobojazni<br />

ljudi (ovdje naravno mislimo na političke<br />

vođe koji se deklariraju kao muslimani),<br />

kojima će općenarodni interes biti ispred<br />

ličnih interesa i kod kojih neće biti podvojenosti<br />

između riječi i djela.<br />

Političari muslimani morali bi znati<br />

da je veza između naroda i vladara utemeljena<br />

na samilosti i saosjećanju, a ne<br />

na dominaciji, i da je to jedini način i put<br />

da društvo bude zdravo i napredno i da<br />

ljudi budu zadovoljni. Zbog tog velikog<br />

cilja, Muhammed, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, je otklanjao<br />

svaku prepreku koja šteti ovoj<br />

vezi, objasnivši da će veze između<br />

vladara i podanika biti<br />

jake i zdrave, i da će u društvu<br />

vladati mir i sigurnost u onoj<br />

mjeri u kojoj je jaka međusobna<br />

povezanost, bliskost, lju<strong>ba</strong>v,<br />

povjerenje i solidarnost među<br />

ovim kategorijama.<br />

U tom smislu su Poslanikove,<br />

sallallahu alejhi ve sellem,<br />

riječi za imama koji predvodi<br />

namaz u džamiji: “Ko<br />

predvodi namaz jednom džematu,<br />

a oni ga preziru i mrze,<br />

njegov namaz neće preći dalje<br />

od njegove ključne kosti (tj. on<br />

od svog namaza nema ništa).”<br />

(Ibn Asakir, šejh Al<strong>ba</strong>ni je hadis<br />

ocijenio vjerodostojnim).<br />

Kada je ovakva situacija<br />

sa imamom koji predvodi namaz<br />

manjoj grupi ljudi, šta je<br />

tek onda sa vođama koji vode<br />

države ili vlade, ministarstva,<br />

kantone i općine.<br />

U drugom hadisu stoji da<br />

je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

učio ovu dovu: “Gospodaru moj, ko bude<br />

vladar mome ummetu, pa mu oteža, i<br />

Ti njemu otežaj, a ko im bude vladar, pa<br />

bude blag prema njima i Ti budi blag prema<br />

njemu.” (Muslim).<br />

Vlast nije čast, već odgovornost i<br />

emanet<br />

Upravo je Muhammed, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, kao Allahov poslanik, ali i<br />

kao vladar bio najbolji primjer, koji je svojom<br />

praksom potvrdio gore spomenute<br />

principe dijeleći s narodom i dobro i zlo.<br />

On je od prvog dana istinski uzor i<br />

predvodnik u izgradnji islamske države.<br />

Zajedno sa svojim ashabima gradio je<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

6


mesdžid u Medini noseći zemlju i kamenje,<br />

a kada je tu državu tre<strong>ba</strong>lo braniti<br />

oružjem, on je bio na čelu svog naroda i<br />

svoje vojske, i za ideju u koju je pozivao i<br />

na kojoj je državu utemeljio, on se najviše<br />

žrtvovao.<br />

U tome su ga u stopu slijedili njegovi<br />

ashabi, prije svega četverica pravednih<br />

halifa, tako da nije čudo što je Omer, r.a.,<br />

ostao upamćen kao simbol pravednosti<br />

i kod muslimana i kod nemuslimana.<br />

Omer, r.a., je dobro shvatio da vlast nije<br />

čast, već veliki emanet i odgovornost, iz<br />

čega proizilazi da vladar tre<strong>ba</strong> biti sluga<br />

narodu, a ne tlačitelj i ubica naroda. Zbog<br />

tog emaneta on nije mogao spavati noću,<br />

pa kada ga je supruga Atika, r.a., upitala<br />

zašto ne spava, on je odgovorio: “Ako<br />

budem spavao noću, iznevjerit ću sebe,<br />

a ako budem spavao danju, iznevjerit ću<br />

narod.”<br />

Obraćajući se narodu u jednoj islamskoj<br />

pokrajini, između ostalog, rekao<br />

je: “Tako mi Allaha, ja vam ne šaljem<br />

namjesnike da vas tuku niti da vam<br />

uzimaju imetak, već da vas podučavaju<br />

vjeri i Poslanikovom, sallallahu alejhi ve<br />

sellem, sunnetu. Ako bi neko od njih<br />

postupio suprotno od moje naredbe,<br />

o<strong>ba</strong>vijestite me, pa ću se ja sa njim obračunati.”<br />

Amr ibn As je rekao: “Vođo<br />

pravovjernih, a šta ako neki namjesnik<br />

primijeni kaznu kao odgojnu mjeru,<br />

hoćeš li ga opet kazniti?” “Hoću, tako<br />

mi Allaha! A kako da ga ne kaznim kad<br />

je takve kažnjavao Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem. Zato, ne udarajte muslimane,<br />

pa da ih tako ponižavate, ne<br />

ostavljajte ih (vojnike) u vojnim logorima<br />

daleko od njihovih porodica, pa da<br />

ih u iskušenje dovedete, ne zabranjujte<br />

im njihova prava, pa da ih tako iz vjere<br />

istjerate.” (Ahmed)<br />

Kada su neki ljudi u godini gladi, u<br />

povijesti islama poznatoj kao “godina<br />

pepela”, zaklali ovcu i halifi Omeru, r.a.,<br />

donijeli plećku, on im je rekao: “Loš sam<br />

ja vladar ako budem jeo plećke, a podanicima<br />

ostavljao da glođu kosti. Donesite<br />

mi drugu hranu!” Donijeli su mu hljeb i<br />

malo ulja i on je sam drobio hljeb u ulje i<br />

jeo, a zatim je rekao: “Nosite ovu plećku<br />

toj i toj porodici na kraju Medine, već tri<br />

dana ih nisam posjetio.” (Ibn Sa‘d, Tabekatu-l-kubra,<br />

III/ 312-313.)<br />

Isto kao i Omer ibn Hatab, r.a., ponašao<br />

se i njegov unuk, odnosno praunuk,<br />

Omer ibn Abdul-Aziz, peti pravedni halifa<br />

koji je za dvije godine i pet mjeseci<br />

svoje vladavine uspostavio pravdu u cjelokupnom<br />

islamskom carstvu, od Kine do<br />

Atlanskog okeana, tako da se nije imala<br />

kome podijeliti sadaka, i koji se potpuno<br />

posvetio pravima, brigama i potre<strong>ba</strong>ma<br />

građana.<br />

Njegova supruga Fatima, priča: “Ušla<br />

sam jedanput kod njega, a on je sjedio na<br />

mjestu gdje je inače klanjao, a suze su mu<br />

se slijevale niz obraze. Upitala sam: ‘Šta ti<br />

je?’ Odgovorio je: ‘Teško meni, Fatima!<br />

Ja sam preuzeo vlast nad ovim ummetom,<br />

pa sam evo razmišljao o gladnom<br />

siromahu, bolesniku, nepoznatom i ubogom<br />

nevoljniku, ožalošćenom jetimu,<br />

usamljenoj hudovici, potlačenom mazlumu,<br />

razmišljao sam o zatvorenicima,<br />

o starcima, o ljudima koji imaju mnogobrojnu<br />

porodicu, a malo<br />

imetka, i sličnim njima duž<br />

cijelog carstva, i shvatio sam<br />

da će me Allah pitati za njih<br />

na Sudnjem danu, i da će moj<br />

parničar, pored svih drugih,<br />

biti Muhammed, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, pa se bojim da<br />

ne ostanem bez dokaza u parničenju<br />

sa njim. To je ono što<br />

me je zabrinulo i rasplakalo.’”<br />

Omer ibn Abdul-Aziz je<br />

na sebe preuzeo brige i muslimana<br />

i nemuslimana. Dokaz<br />

za to je predaja koju bilježi Ibnul-Dževzi<br />

u svom djelu Sira<br />

Omera ibn Abdul-Aziza, u<br />

kojoj stoji da je imam Evzaija,<br />

vraćajući se sa dženaze Omera<br />

ibn Abdul-Aziza, vidio jednog<br />

kaluđera kako plače za Omerom,<br />

i na njegovo pitanje zašto<br />

plače kad Omer nije bio njegove<br />

vjere, kaluđer je odgovorio:<br />

“Ne plaćem ja zbog Omera, već zbog<br />

svjetla koje je o<strong>ba</strong>sjavalo naše živote, a<br />

sada se ugasilo.”<br />

Drago nam je da spomenutim velikanima<br />

i pravednim vladarima, možemo<br />

pridružiti i našeg savremenika, turskog<br />

premijera Taji<strong>ba</strong> Erdoana, koji je svoju<br />

ulogu vidio kao ulogu sluge i nadničara,<br />

a ne kao ulogu vladara tiranina, pa<br />

je, nakon što je po treći put pobijedio na<br />

izborima, u intervjuu za Al-Džeziru, na<br />

konstataciju voditelja: “Vi ste pravi vladar<br />

Turske!”, dostojanstveno i vjernički ponizno,<br />

odgovorio: “Ne, ja sam sluga Turske<br />

i turskih građana.”<br />

Erdoan je, poput Omera ibn Abdul-<br />

Aziza, od naroda, vladara i države, koji<br />

su kod nas tri zasebna i potpuno udaljena<br />

entiteta, sačinio jedno tijelo i jednu kompaktnu<br />

cjelinu koja odiše harmonijom,<br />

solidarnošću i prosperitetom.<br />

Političari<br />

muslimani<br />

morali bi znati<br />

da je veza<br />

između naroda<br />

i vladara<br />

utemeljena<br />

na samilosti i<br />

saosjećanju,<br />

a ne na<br />

dominaciji, i<br />

da je to jedini<br />

način i put<br />

da društvo<br />

bude zdravo<br />

i napredno i<br />

da ljudi budu<br />

zadovoljni.<br />

Bez vjere nema ni pravednih vladara<br />

ni pravde u društvu<br />

Gornji primjeri su dokaz da je iskrena<br />

vjera u Allaha, dž.š., glavni civilizacijski<br />

činilac koji čuva istinske moralne i općeljudske<br />

vrijednosti i koji snažno afirmira<br />

pravdu i pravičnost kao imperative vjere.<br />

Iluzorno je očekivati da će biti pravedan<br />

i pošten, i da će savjet slabijeg saslušati<br />

osim čista i bogobojazna vjernička duša,<br />

koja je čista od oholosti, samodopadljivosti<br />

i uobraženosti. Vladarima koji ne<br />

vjeruju u Allaha, dž.š., uzor je faraon,<br />

a faraon nije volio slušati savjete, on je<br />

samo naređivao i kažnjavao, jer je smatrao<br />

da su materijalna dobra i<br />

ljudski životi njegovo vlasništvo.<br />

Dok je vjernicima uzor<br />

Muhammed, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, i oni su spremni<br />

da saslušaju savjet i kritiku,<br />

ma koliko se osjećali moćno<br />

i dominantno. Mnogo je<br />

primjera koji potvrđuju ovu<br />

konstataciju, a mi ćemo ovom<br />

prilikom navesti samo jedan.<br />

Naime, islamski učenjak iz<br />

druge generacije, Ebu Muslim<br />

el-Havelani je jedanput, dok<br />

je halifa Muavija, r.a., držao<br />

hutbu, ustao i rekao mu: “O<br />

Muavija, znaj da si ti obični<br />

mezar i ništa više! Ako dođeš<br />

na Sudnji dan sa dobrim djelima<br />

to ćeš i imati, ako ne dođeš,<br />

nećeš ništa ni imati. Ne<br />

misli da je vlast sakupljanje i<br />

zgrtanje imetka i njegovo trošenje<br />

kako ti se prohtije, već je<br />

vlast da govoriš istinu i radiš po pravdi u<br />

ime Allaha. Čuvaj se da ne držiš stranu<br />

ni jednog plemena, pa da te to odvede<br />

od pravde.” Zatim je sjeo, a Muavija je<br />

na to samo rekao: “Allah ti se smilovao, o<br />

Ebu Muslime!” (Taberi, Tarihu-l-umem<br />

vel-muluk, V/297.).<br />

A ab<strong>ba</strong>sijski halifa Dža‘fer el-Mensur<br />

je, savjetujući svoga sina El-Mehdija, rekao:<br />

“Znaj da vladara ne može popraviti<br />

ništa osim bogobojaznost, a podanike ne<br />

može popraviti i zadovoljiti ništa osim<br />

pravda.” (Ibn Kesir, El-bidaje ve-n-nihaje,<br />

X/126.).<br />

I na kraju, oni koji imaju vlast, a ne<br />

žele da im Allahova Objava bude vodilja<br />

kroz život i ne boje se Allaha i susreta s<br />

Njim, tre<strong>ba</strong>li bi onda znati da je vladar<br />

čamac, a narod je voda, koja može nositi<br />

čamac, a bogami, ako zaoluji, može ga i<br />

potopiti.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

7


Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />

Mekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />

Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj<br />

Neočekivana kazna<br />

(Poslanikov mesdžid u Medini)<br />

Težnja ka uzvišenosti<br />

Hatib: Dr. Usama Hajjata<br />

kroz činjenje dobrih djela<br />

Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />

Hatib: dr. Abdulmuhsin el-Kasim<br />

Uzvišeni<br />

U<br />

Allah, džele<br />

Preveo i sažeo: Amir Durmić<br />

Ušanuhu, objavio je<br />

Uu Kur’anu: I bojte<br />

se Dana kada ćete se svi Allahu<br />

vratiti, kada će se svakome ono<br />

što je zaslužio isplatiti, - nikome<br />

krivo neće učinjeno biti. Jedan<br />

od načina na koji Kur’an<br />

pojašnjava, podsjeća i ukazuje<br />

ljudima na ono što će im donijeti<br />

dobro na ovom i budućem<br />

svijetu i učiniti njihov život lijepim<br />

i ugodnim jeste i taj da<br />

ih opominje i upozorava na<br />

to da o<strong>ba</strong>sipanje grješnika i<br />

nevjernika raznim ovosvjetskim<br />

blagodatima nije ništa drugo<br />

do nagovještaj bolne kazne i<br />

nesreće, koju je Allah, dželle<br />

šanuhu, za njih pripremio (bilo<br />

na ovom bilo na budućem svijetu).<br />

Slikovit opis ove Božije<br />

zakonitosti daje nam sljedeći<br />

hadis, kojeg je, od Ukbeta ibn<br />

Amira, zabilježio Ahmed, sa dobrim<br />

lancem prenosilaca, a glasi:<br />

“Kada vidiš da Allah, dželle<br />

šanuhu, daje grješniku ono što<br />

on voli, i pored toga što čini<br />

grijehe i ustrajava u njima, znaj<br />

da se radi o istidradžu (poste-<br />

penom približavanju kazni,<br />

nagovještaju Božije kazne)’’.<br />

Kao potvrdu za ove svoje riječi<br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

je proučio ajet, u prijevodu<br />

značenja: I kada bi zaboravili<br />

ono čime su opominjani, Mi<br />

bismo im kapije svega otvorili;<br />

a kad bi se onome što im je dato obradovali,<br />

iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom<br />

svaku nadu izgubili, i zameo bi se trag narodu<br />

koji čini zlo, i neka je hvaljen Allah, Gospodar<br />

svjetova! (El-En’am, 45.-46.). Allah, dželle<br />

šanuhu, u ovom ajetu nas o<strong>ba</strong>viještava da<br />

je grješnicima, koji su postupali suprotno<br />

Njegovoj uputi, koju su im dostavili<br />

Njegovi poslanici, okrećući tako leđa uputi<br />

i smatrajući lažnim ono čime su upozoravani,<br />

nevolju i zlo zamijenio blagostanjem,<br />

lagodnim životom, zdravljem i sigurnošću,<br />

kako bi im na taj način nagovijestio skoru<br />

kaznu, a ne počast ukazao; i kada su oni,<br />

misleći da su ove blagodati neprolazne i da<br />

su dokaz Božijeg zadovoljstva i dobra pre-<br />

Slikovit opis<br />

ove Božije<br />

zakonitosti daje<br />

nam sljedeći<br />

hadis, kojeg<br />

je, od Ukbeta<br />

ibn Amira,<br />

zabilježio<br />

Ahmed, sa<br />

dobrim lancem<br />

prenosilaca,<br />

a glasi: ‘’Kada<br />

vidiš da Allah,<br />

dželle šenuhu,<br />

daje grješniku<br />

ono što on voli,<br />

i pored toga<br />

što čini grijehe<br />

i ustrajava u<br />

njima, znaj<br />

da se radi o<br />

istidradžu<br />

(postepenom<br />

približavanju<br />

kazni.<br />

ma njima, umjesto zahvalom<br />

odgovorili ohološću, obiješću,<br />

samohvalom i samodopadanjem,<br />

Allah, dželle šanuhu, je<br />

na njih spuštao iznenadnu kaznu<br />

a da nisu bili ni svjesni šta<br />

im se ustvari desilo. Najgore što<br />

se čovjeku može desiti jeste iznenadna<br />

nesreća, za koju se nije<br />

pripremao i koju nije očekivao.<br />

Može se reći da je opomena<br />

koju su ignorisali i smatrali je<br />

lažnom ustvari bila samo znak i<br />

uputstvo da se radi o istidradžu<br />

i imhalu (nagovještaju i ciljanom<br />

odlaganju kazne), što<br />

potvrđuju kur’anske riječi, u<br />

prijevodu značenja: I davat<br />

ću im vremena, obmana Moja<br />

doista je trajna. Od ovakve,<br />

neočekivane kazne, nije bilo<br />

oporavka, odjednom bi među<br />

stanovnicima kažnjenih naselja<br />

i gradova zavladao očaj,<br />

beznađe, nevjerica i dezorijentiranost.<br />

U tom svjetlu tre<strong>ba</strong> posmatrati i<br />

riječi velikog učenjaka iz generacije tabiina,<br />

Hasana el-Basrija: “Kome Allah, dželle<br />

šanuhu, i pored ustrajavanja u grijesima,<br />

podari lagodan život i blagostanje, i ne<br />

shvati da je to samo ‘zamka’ (nagovještaj<br />

kazne), za takvog čovjek se može kazati da<br />

ništa ne razumije.’’ A Katade, Allah mu<br />

se smilovao, kaže: “Allah, dželle šanuhu,<br />

nijedan narod, koji je odbio Njegovu naredbu,<br />

nije kaznio osim u stanju njihove<br />

potpune agonije i tumaranja. Zato, nemojmo<br />

se zavaravati kada je Allahova kazna u<br />

pitanju, jer samo grješni i pokvareni ljudi<br />

odnose se obmanjeno, <strong>ba</strong>hato i nemarno<br />

prema Njegovoj kazni.”<br />

Uzvišeni Allah je najveći<br />

Dobročinitelj, a i Svojim<br />

robovima je naredio da<br />

čine dobra djela kazavši: ... i dobro<br />

činite - Allah, zaista, voli one koji dobra<br />

djela čine. (El-Bekare, 196.). Činjenje<br />

dobrih djela stroga je o<strong>ba</strong>veza svakom<br />

iskrenom Allahovom robu. Rekao je<br />

Poslanik, s.a.v.s.: “Uistinu je Allah<br />

svakome propisao činjenje dobra.”<br />

(Muslim). Komentirajući ovaj hadis,<br />

Ibn Redžeb kaže: “To znači da je Allah<br />

svakom stvorenju naredio da čini<br />

dobro.” U hadisu kojeg bilježi Tirmizi<br />

navodi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:<br />

“Najbolji između svih ljudi su oni koji<br />

dugo žive a čija djela su dobra.” Svi Allahovi<br />

poslanici su svoje cjelokupne<br />

živote posvetili činjenju dobra, a vrlo<br />

ilustrativan primjer za to je Nuh, alejhis-selam,<br />

koji je svoj narod u pravu<br />

vjeru pozivao devetsto pedeset godina,<br />

danonoćno, javno i tajno. Također,<br />

cijeli život Muhammeda, s.a.v.s., nije<br />

bio ništa drugo do ustrajno činjenje<br />

dobra i pozivanje drugih da tako<br />

postupaju. Blagodat Uzvišenog Allaha<br />

prema Svojim robovima jeste i<br />

to što im je omogućio da čine veliki<br />

broj raznovrsnih dobrih djela, i što<br />

im je za svako učinjeno dobro obećao<br />

uzvratiti isto dobrim, i to mnogostrukim.<br />

Rekao je Uzvišeni: Zar nagrada<br />

za dobro učinjeno djelo može biti<br />

nešto drugo do dobro?! (Er-Rahman,<br />

60.). Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ukoliko<br />

neko od vas bude ispovijedao islam na<br />

najljepši (tj. propisani) način, svako<br />

dobro djelo koje učini računa mu se<br />

desetorostruko, pa i do sedam stotina<br />

puta više od onoga kojeg je učinio, a<br />

kada učini neko loše djelo, piše mu<br />

se samo onoliko koliko je i uradio.”<br />

(Muttefekun alejhi). Onaj ko iskreno<br />

izgovori šehadet, čvrsto vjerujući u ono<br />

što on podrazumijeva i čineći ustrajno<br />

djela na koja on o<strong>ba</strong>vezuje onoga ko<br />

ga izgovara, Uzvišeni Allah je takvog<br />

čovjeka zabranio vatri. Rekao je Poslanik,<br />

s.a.v.s.: “Allah je zabranio Vatri<br />

onoga ko kaže ‘Nema Boga osim Allaha’<br />

želeći time postići Njegovo zadovoljstvo.”<br />

(Muttefekun alejhi). Najveći<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

8


Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa<br />

Generacija koja je vladala svijetom<br />

od poniženja ljudi. Jeo sam<br />

od svakog jela, ali najukusniji<br />

je bio sabur na musibetima.<br />

Imao sam prijatelje,<br />

ali nema prijatelja kao onog<br />

koji se Allaha boji i samo ti<br />

radi Njega društvo pravi.”<br />

Zar nije ovo ono što su nam<br />

Allah i Njegov Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem,<br />

oporučili i na tome mnogo<br />

potencirali? Zar to nije sušta<br />

bogobojaznost o kojoj<br />

Uzvišeni kaže: A odjeća bogobojaznosti,<br />

to je ono najbolje.<br />

(El-‘Araf, 26.). Srž bogobojaznosti bio bi:<br />

“Strah od Uzvišenog, rad po objavljenom,<br />

zadovoljstvo sa malim i pripremanje za dan<br />

selidbe.” “Sabur u musibetima” – također<br />

je lijek kojeg moramo trošiti da bi se popravilo<br />

naše stanje, pogotovo danas kada<br />

neprijatelj nije ostavio način napada na islam<br />

a da ga ne koristi. Ne zbog toga što<br />

su jaki i moćni, nego zato što smo mi napustili<br />

svoj pravac i okrenuli se od Allahove<br />

Knjige.<br />

Poslušajmo ovu priču i uzmimo<br />

pouke kako bi shvatili ko tre<strong>ba</strong> da bude<br />

naš uzor i kako da se vladamo prema braći<br />

muslimanima. Kaže se da je Mu’avija b.<br />

Ebi Sufjan imao u Medini <strong>ba</strong>štu do <strong>ba</strong>šte<br />

Abdullaha b. Zubejra, radijallahu anhum,<br />

pa su robovi ovog prvog ušli u komšijin<br />

posjed, zbog čega se Abdullah jako rasrdio,<br />

te napisao prijeteće pismo Mu’aviji otpočevši<br />

ga riječima: “Za Mu’aviju sina Hinde koja je<br />

jela džigericu. Naredi svojim robovima da<br />

izađu iz mog posjeda, jer u protivnom nećeš<br />

se dobro provesti.” Kada je pismo stiglo u<br />

Damask Mu’avija ga izloži svome sinu Jezi-<br />

Ukoliko<br />

musliman<br />

i<strong>ba</strong>dete bude stepen vjerovanja<br />

o<strong>ba</strong>vljao na jednog muslimana<br />

jeste stepen<br />

najpotpuniji<br />

način, on će, ihsana, kojeg je<br />

uz Allahovu Poslanik, s.a.v.s.,<br />

pomoć, ostvariti opisao riječima:<br />

ogromna dobra “Ihsan je da Allaha<br />

i nezamislivo obožavaš kao da<br />

velike nagrade, Ga vidiš, pa iako<br />

i to čineći ti ne vidiš Njega<br />

naizgled sasvim da znaš da On vidi<br />

obična djela. tebe.” (Muslim).<br />

Ukoliko musliman<br />

i<strong>ba</strong>dete bude<br />

o<strong>ba</strong>vljao na najpotpuniji<br />

način,<br />

on će, uz Allahovu pomoć, ostvariti<br />

ogromna dobra i nezamislivo velike<br />

nagrade, i to čineći naizgled sasvim<br />

obična djela. Tako, naprimjer, onaj<br />

ko na najpotpuniji način uzme abdest<br />

a potom izgovori šehadet, takvom se<br />

otvore svih osam džennetskih vrata te<br />

će ući na koja god od njih želi. (Muslim).<br />

“Kada mujezin povišenim glasom<br />

uči ezan, njegov glas neće stići ni<br />

do džina, ni do insana ni do bilo čega<br />

drugog, a da mu svi oni na Sudnjem<br />

danu to neće posvjedočiti.’’ (Buhari)<br />

“Kada mujezin na kraju ezana kaže ‘la<br />

ilahe illallah’ pa onaj ko ga je čuo, te<br />

riječi iskreno i iz dubine srca za njim<br />

i ponovi, ući će u Džennet.” (Muslim)<br />

A kada je riječ o namazu, njegova korist<br />

je neprestana. Rekao je Poslanik,<br />

s.a.v.s.: “Nema nijednog muslimana<br />

koji se, nakon što nastupi namasko<br />

vrijeme, na najljepši način abdesti, te<br />

namaz na najskrušeniji način o<strong>ba</strong>vi, a<br />

da mu to neće biti otkup za grijehe koje<br />

je prethodno učinio, ukoliko se kloni<br />

velikih grijeha. Ovo važi za cijeli život.”<br />

(Muslim). “Dva rekata sa<strong>ba</strong>hskog sunneta<br />

bolja su od dunjaluka i onoga što<br />

je na njemu.” (Muslim). Ovo je samo<br />

djelić šerijatskih tekstova koji govore i<br />

vjernike podstiču na ustrajno činjenje<br />

dobrih djela sve dok se ne susretnu sa<br />

svojim Gospodarom. Postupajući po<br />

nared<strong>ba</strong>ma Uzvišenog Allaha i Njegovog<br />

Poslanika, koristimo prvenstveno<br />

sebi ali i drugima, a naši životi bivaju<br />

ispunjeni dobrom za koje ćemo u<br />

konačnici biti obilato i nagrađeni.<br />

Hatib: Jusuf Ebu Sinene<br />

Preveo i sažeo: Esad Mahovac<br />

Često<br />

Č<br />

se pitamo u čemu<br />

Čje uspjeh i kako da<br />

Čpromijenimo stanje u<br />

kome se muslimani danas nalaze?!<br />

Poslužimo se iskustvom<br />

jednog velikana islama, Muavije<br />

b. Ebi Sufjana, radijallahu<br />

anhu, koji je u sedamdesetim<br />

godinama svoga života<br />

upitan o tome kako je doživio<br />

život na ovom svijetu,<br />

pa je rekao: “Oblačio sam<br />

svakojaku odjeću, ali nisam<br />

pro<strong>ba</strong>o ništa slično bogobojaznosti.<br />

Pio sam svako piće,<br />

ali ništa gorče nisam kušao<br />

Tada je<br />

Abdullah b.<br />

Zubejr počeo<br />

toliko plakati<br />

da je svoju<br />

bradu natopio<br />

suzama, te<br />

se zaputio do<br />

Damaska kako<br />

bi se izvinio<br />

svome bratu<br />

i poljubio<br />

njegovo čelo.<br />

Ovakvoj<br />

generaciji<br />

Allah je dao<br />

pobjedu i dao<br />

je da vladaju<br />

Zemljom.<br />

du, a on predloži da pripremi vojsku<br />

koja će dopirati do Medine<br />

i da mu donesu njegovu glavu,<br />

a on se ne osvrni na te riječi,<br />

već napisa: “Za Abdullaha sina<br />

Esminog, vlasnice dvaju pojasa.<br />

Kada bi između mene i tebe bio<br />

dunjaluk, ja bih ti ga prepustio.<br />

Kada bi između mene i tebe bila<br />

<strong>ba</strong>šta od Medine pa do Damaska,<br />

ja bih ti je prepustio. Kada<br />

ti stigne ovo pismo, moju <strong>ba</strong>štu<br />

pridodaj svojoj a i njene robove<br />

isto tako.” Tada je Abdullah b.<br />

Zubejr počeo toliko plakati da je<br />

svoju bradu natopio suzama, te<br />

se zaputio do Damaska kako bi<br />

se izvinio svome bratu i poljubio<br />

njegovo čelo. Ovakvoj generaciji<br />

Allah je dao pobjedu i dao je da<br />

vladaju Zemljom. Pobijedili su<br />

sebe i svoju strast, pa je Allah dao da pobjede<br />

i svoje neprijatelje.<br />

Evo još jedne oporuke koju neprestano<br />

tre<strong>ba</strong>mo imati na umu. Zatražili su ljudi od<br />

Ibrahima b. Edhema da sjedi sa ljudima i da<br />

im priča, a on im reče da je zauzet i opsjednut<br />

sa četiri velike stvari. Na njihov upit o tim<br />

stvarima, on im reče: “Prva od njih jeste da<br />

će Allah kazati na Sudnjem danu: ‘Ovo su<br />

robovi za Vatru, a ovo za Džennet’ i za to ne<br />

marim, a ja ne znam od koje ću skupine biti.<br />

Također, melek je zapisao na dan udahnuća<br />

moje duše da li ću biti od sretnih ili od nesretnih,<br />

a ja ne znam gdje ću pripasti. Treća od<br />

tih stvari jeste da će Melek smrti upitati da<br />

li će moju dušu uzeti na islamu ili na kufru,<br />

a ja ne znam šta će biti odgovor. I zadnja od<br />

tih stvari jeste da će pozvati da se silnici izdvoje,<br />

a ja ne znam da li ću biti prozvan među<br />

njima.”<br />

Ako hoćemo uspjeti na ovom i na<br />

budućem svijetu, moramo biti poput<br />

onih koji su svojim sabljama zapisali<br />

slavu ovog ummeta i žrtvovali svoje<br />

živote na tom putu.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

9


Polumjesec<br />

Republika Srpska<br />

Bošnjaci tre<strong>ba</strong>ju učiti od<br />

srpskih političara kako se<br />

vodi nacionalna politika<br />

Svjedoci smo kako se posljednjih<br />

dana u Republici Srpskoj vodi<br />

žestoka politička bor<strong>ba</strong> za vlast između<br />

Milorada Dodika i SDS-a.<br />

Svaki dan padaju veoma teške riječi.<br />

Pravo je čudo kako SNSD i<br />

SDS uopće mogu živjeti u jednoj<br />

državi a da ne govorimo o političkoj<br />

saradnji. Međutim, kada je u<br />

pitanju bor<strong>ba</strong> za interese Republike<br />

Srspke i srpski narod, naročito<br />

kada se ta bor<strong>ba</strong> vodi u institucijama<br />

države Bosne i Hercegovine,<br />

tada SNSD i SDS svoje svađe <strong>ba</strong>caju<br />

u drugi plan i grade jedinstveni<br />

politički blok. “Uprkos nesuglasicama,<br />

moram konstatirati da mi<br />

nismo zajedno u Sarajevu zato što<br />

se volimo ni zato što imamo iste<br />

političke programe, već zato što je<br />

to u interesu RS-a i animoziteti i<br />

uskostranački interesi ne mogu<br />

biti prije interesa RS-a. Zato očekujemo<br />

da i poslije idućih izbora,<br />

stranke koje budu izabrane iz RS-a<br />

u Parlament BiH također nađu<br />

konsenzus kako zajedno raditi”,<br />

kazao je ovih dana Mladen Bosić,<br />

predsjednik SDS-a. Isto misli i<br />

Milorad Dodik. U ovom primjeru<br />

pronalazimo odgovor kako se vodi<br />

nacionalna politika u složenoj državi<br />

kao što je Bosna i Hercegovina.<br />

Nažalost, bošnjački političari<br />

nemaju niti su ikada imali slične<br />

principe političkog djelovanja. U<br />

Bošnjaka nema nijednog političara<br />

koji radi na građenju jedinstvenog<br />

političkog bloka niti bilo kakvog<br />

drugog bošnjačkog jedinstva.<br />

Zagreb<br />

Pederska okupacija Hrvatske kroz 4 modula<br />

Od 1. septembra prošle godine hrvatska<br />

vlada je uvela Zdravstveni<br />

odgoj gju sve osnovne i srednje škole. On<br />

se sastoji od 4 modula: ‘Živjeti zdra-<br />

vo’, ‘Prevencija ovisnosti’, ‘Prevencija<br />

nasilničkog ponašanja’ te ‘Spolna/rodna<br />

ravnopravnost i odgovorno spolno<br />

ponašanje’. Uvođenje ovog predmeta u<br />

osnovne i srednje škole Hrvatske, naročito<br />

4 modula spomenutog predmeta,<br />

koji male Hrvate priprema da prihvate<br />

homoseksualizam kao normalno<br />

seksualno opredjeljenje, izazvalo je<br />

oštar sukob između hrvatskih vlasti i<br />

Katoličke crkve. Taj sukob posljednjih<br />

dana dobio je na intezitetu. Katolička<br />

crkva se oštro protivi uvođenju homoseksualizma<br />

i drugih vrsta nemoralnog<br />

seksualnog izražaja. Dakle, pored tjeranja<br />

djece da uče da je homoseksualni<br />

čin jednako prirodan i vrijedan kao<br />

i spolni čin između muškarca i žene,<br />

hrvatska vlast male osnovce uče da<br />

mogu seksualno uživati oralno, analno<br />

i slično. “Unatoč roditeljskim upadima<br />

i zabranama, seksualni je užitak važan<br />

element djetinjstva. Povijesno gledano,<br />

djetinjstvo se smatralo lukom zaštićenom<br />

od briga i odgovornosti odraslih<br />

(kao što su npr. lov, skupljanje plodova<br />

i slično), dakle, razdobljem u kojem je<br />

najbolje posvetiti se užicima, seksualnim<br />

i ostalim. S obzirom da je reprodukcija<br />

u djetinjstvu neizvediva, u<br />

seksualnim se nasladama može uživati<br />

multidimenzionalno – oralno, analno,<br />

genitalno i tako dalje – bez mogućnosti<br />

oplodnje”, navodi se u kurikulumu<br />

spomenutog predmeta. Osim nametanja<br />

citiranih perverzija u hrvatski<br />

obrazovni sistem, pederi su posljednjih<br />

dana pokazali da su spremni na sve i<br />

da posjeduju veliku manipulativnu<br />

moć. To se najbolje vidi kroz primjer<br />

profesora Zagre<strong>ba</strong>čkog univerziteta,<br />

Ivana Poljakovića koji je na jednoj tribini<br />

u Zadru javno osudio nametanje<br />

homoseksualne ideologije hrvatskom<br />

društvu. “Ova tema tiče se svakog<br />

građanina bez obzira na svjetonazor<br />

jer se radi o uvođenju nove diktature<br />

koja je počela 1. rujna, diktature<br />

ništa manje opasne od komunizma i<br />

fašizma. Pod krinkom zdravstvenog<br />

odgoja ova vlada uvodi sustavnu preobrazbu<br />

naše djece kao što su fašisti i<br />

komunisti činili s mladeži, ustvrdio je<br />

Poljaković. Ovu novu ideologiju koju<br />

nam nameću možemo nazvati kulturom<br />

smrti, a rodna ideologija koja<br />

nam se nameće pod krinkom rodne<br />

ravnopravnosti dio je te ideologije kulture<br />

smrti. Cilj kulture smrti rušenje je<br />

institucije obitelji koja je osnovna ćelija<br />

društva i rušenjem obitelji ruši se i<br />

samo društvo... Ako je jedini razlog ‘pa<br />

mi se volimo’ i država se u to ne smije<br />

petljati, onda možemo isto tako voljeti<br />

i kozu ili ovcu. Imate li vi sestru? I<br />

volite je? Pa zašto se ne biste oženili?<br />

Evo nas četvero se volimo, zašto se ne<br />

bismo svi skupa oženili? Eto, to je rodna<br />

ideologija, totalna dekonstrukcija<br />

društva! Svakih deset godina Hrvatska<br />

ima jednu županiju manje, toliki je<br />

pad nataliteta. Koja vlada države, čije<br />

stanovništvo izumire, uvodi u škole<br />

program koji ruši vrijednosti obitelji”,<br />

zaključio je Poljaković. Nekoliko dana<br />

nakon izrečenih citiranih stavova, pederi<br />

su izvršili pritisak na Zagre<strong>ba</strong>čki<br />

univerzitet koji je odmah suspendirao<br />

profesora Poljakovića. Pederska okupacija<br />

Hrvatske ulazi u duboku fazu!<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

10


Lukavac<br />

Iblisov rok bend Sihirator<br />

Ovih dana dobili smo pismo od jednog<br />

našeg čitaoca iz Lukavca a u kojem<br />

nas informira o održanom Prvom lukačkom<br />

metal festu. Na spomenutoj rok manifestaciji<br />

nastupile su grupe iz Lukavca,<br />

Beograda, Tuzle i Osijeka. Među nastupajućim<br />

grupama svirao je i sastav koji se zove<br />

Sihirator. Nakon detaljnijeg upoznavanja<br />

sa smećarskim opusom grupe Sihirator<br />

zaključili smo da u Bosni i Hercegovini<br />

nikada ništa nije egzistiralo ovako pogano<br />

i antiislamski orijentirano. Kao da je sam<br />

vođa šejtana Iblis, Allah ga prokleo, osnovao<br />

ovu grupu. Evo šta su o sebi napisali<br />

Iblisovi sljedbenici iz Sihiratora. “Sihirator<br />

je old skul thrash metal bend koji dolazi iz<br />

najoldskulnijeg gradića u BiH - Lukavca.<br />

Nastao je 15. rebiu-l-evvela 1430. HG.<br />

Postava danas izgleda ovako: Dinko ibn<br />

Ago – vokal, Nermin ibn Izet – gitara,<br />

Jasmin ibn Osman – <strong>ba</strong>ss, Mirsad ibn<br />

Jakub – bubnjevi. 1429. HG, Dinko zajedno<br />

sa Nerminom odlučuje da napravi<br />

brzi i agresivni thrash metal bend koji bi<br />

imao textove na domaćem jeziku čija bi<br />

tematika bila sarkastičan pristup današnjoj<br />

iskrivljenoj slici islama pa su tekstovi uglavnom<br />

popraćeni pričama u kojima su glavni<br />

Stranka demokratske akcije<br />

Veliki broj članova i simpatizera<br />

VStranke demokratske akcije doži-<br />

Vvio je razočarenje odlukom SDA da se<br />

odgodi kongres stranke za dvije godine.<br />

Sulejman Tihić i Bakir Izetbegović dogovorili<br />

su da podijele stranačke<br />

fotelje i, vjerovatno,<br />

druge privilegije koje<br />

idu uz dogovorene podijeljene<br />

funkcije. Time<br />

su ugašene sve nade u<br />

ozdravljenje i ojačavanje<br />

ove stranke. Razočaranost<br />

akteri hodže pedofili, lažne bule ili plejbek<br />

mujezini. Slučajnost ili ne, Sihiratorov prvi<br />

nastup se desio u 9. noći ramazana 1430.<br />

HG, tačno u vrijeme teravije, u Lukavcu<br />

naravno”. Sihiratori su u skladu sa značenjem<br />

riječi sarkazam (zlobna, ljuta, zajedljiva,<br />

oštra i gorka poruga) napisali gomilu,<br />

malo je reći, uvredljivih antiislamskih tekstova.<br />

Dovoljno je pogledati u naslove pjesama<br />

da se osjeti sva količina psovki ispjevanih<br />

o islamu i muslimanima: “Silovanje<br />

na minberu”, “Iblisova osveta”, “Snovi<br />

jednog nevjernika”, “Egzekucija hodže”,<br />

“Mošus Pejgamberov”. U ovim pjesmama<br />

Sihiratori psuju Boga (to im je refren<br />

u jednoj od pjesama), pjevaju o hodžama<br />

koji na minberu siluju bule i slične blasfemične<br />

bljuvotine. Zanimljivo je istaknuti i<br />

činjenicu da u najavi koncerata organizatori<br />

za Sihiratore o<strong>ba</strong>vezno navedu da su<br />

blasfemična rok grupa. Žalosno je što u<br />

našoj državi žive mladi ljudi koji u svojim<br />

prsima imaju toliko mržnje prema islamu.<br />

Još žalosnije od toga je što se tim bolesnicima<br />

dozvoljava da na ovakav način vrijeđaju<br />

vjerska osjećanja muslimana u BiH.<br />

Mladiće iz grupe Sihirator tre<strong>ba</strong> smjestiti u<br />

ludnicu ili u zatvor.<br />

Mehmedović: Tihić-Izetbegović se dogovorili, da li je SDA<br />

postala zatočenik njihovih odnosa?<br />

članova i simpatizera SDA zbog odgađanja<br />

kongresa stranke najbolje j je izrazio<br />

Šemsudin Mehmedović koji je na svom<br />

facebook profilu napisao sljedeći stav.<br />

“Tihić-Izetbegović se dogovorili...da li<br />

je SDA postala zatočenik<br />

njihovih odnosa i/ili su<br />

njihovi lični odnosi uzrokovali<br />

‘vanredno’ stanje u<br />

SDA.? Da li su se dogovorom<br />

namirili po narodnoj<br />

i VUCI SITI I OVCE NA<br />

BROJU, ostaje da se vidi”.<br />

Sarajevo<br />

Istraživanje Lagumdžijinog<br />

zločina nad alžirskom<br />

grupom<br />

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu<br />

otvorilo je novu istragu protiv<br />

ministra vanjskih poslova Bosne i<br />

Hercegovine Zlatka Lagumdžije,<br />

koga sumnjiči za protivzakonito<br />

izručenje šest oso<strong>ba</strong> alžirskog<br />

i jemenskog porijekla američkim<br />

vlastima 2002. godine koji su potom<br />

pod sumnjom da su umiješani<br />

u terorizam godinama bili<br />

zatočeni u zatvoru Guantanamo<br />

na Kubi. Uz ministra vanjskih poslova,<br />

pod istragom je i Tomislav<br />

Limov, funkcioner Lagumdžijine<br />

Socijaldemokratske partije (SDP<br />

BiH) koji je 2001. godine bio zamjenik<br />

ministra unutrašnjih poslova<br />

Federacije BiH. Advokat Ragib<br />

Hodžić, pravni zastupnik Nađe<br />

Dizdarević, supruge jednog od deportiranih<br />

Alžiraca, potvrdio je<br />

kako je kantonalno tužilaštvo prihvatilo<br />

zahtjev za obnovom istrage<br />

koja je vođena i ranije, no nakon<br />

nekoliko godina je prekinuta.<br />

“Izgleda da će pravda ipak doći na<br />

svoje, no istina nakon deset godina<br />

zakašnjenja”, kazao je Hodžić.<br />

Cijeli svijet zna, ne samo Bosanci<br />

i Hercegovci, da su bh. vlasti sa<br />

Zlatkom Lagumdžijom na čelu pogazili<br />

sve zakone, kidnapirali pripadnike<br />

alžirske grupe i predali ih<br />

Amerikancima na milost i nemilost.<br />

Oslo<strong>ba</strong>đanje većine pripadnika alžirske<br />

grupe iz Guantanama potvrda<br />

je da su ti ljudi bili nevini i da<br />

je nad njima izvršeno nasilje svake<br />

vrste. Drago nam je što je ova istraga<br />

ponovo pokrenuta, međutim,<br />

bojimo se da će sve ostati na istrazi.<br />

Danas Bosnom vladaju Zlatko<br />

Lagumdžija i njegovi Amerikanci,<br />

ista postava koja je izvršila nasilje<br />

nad alžirskom skupinom prije jedanaest<br />

godina.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

11


SDA<br />

Sulejman Tihić je najveći<br />

majstor manipulativne<br />

politike, u toj disciplini u<br />

BiH mu nema ravnog<br />

Predsjedništvo Stranke demokratske<br />

akcije odlučilo je da stranačkom<br />

Glavnom odboru predloži da u subotu,<br />

19. januara, donese odluku o održavanju<br />

Konvencije SDA 9. februara u Sarajevu<br />

radi izbora stranačkog rukovodstva na<br />

mandat od dvije godine, najkasnije do<br />

26. maja 2015. godine. Predsjedništvo<br />

također predlaže da Glavni odbor utvrdi<br />

da kandidat za stranačkog predsjednika<br />

bude Sulejman Tihić, a za njegovog zamjenika<br />

Bakir Izetbegović, kao i da to<br />

bude jedinstvena lista. Tihić i Izetbegović<br />

su zaduženi da do subotnje sjednice<br />

Glavnog odbora utvrde listu kandidata<br />

za osam potpredsjednika stranke, i to<br />

svako od njih po četiri kandidata. Bakir<br />

Izetbegović je izjavio da je današnjim<br />

odlukama stranačkog predsjedništva postignut<br />

kompromis koji će stabilizirati<br />

stanje u stranci i Bosni i Hercegovini.<br />

Tako je završena višednevna halabuka<br />

oko toga hoće li biti kongresa ili ne. Od<br />

samog početka SDA je bila podijeljena<br />

po ovom pitanju. Na jednoj strani je<br />

stajao Sulejman Tihić, koji je bio protiv<br />

održavanja kongresa, a na drugoj Bakir<br />

Izetbegović sa svojim odlučnim pristalicama.<br />

Sve je izgledalo da Sulejman<br />

Tihić ovaj put mora popustiti Bakiru<br />

Izetbegoviću. Međutim, oni koji dobro<br />

poznaju Sulejmana Tihića znaju da je<br />

on majstor manipulativne politike, u<br />

toj disciplini u Bosni i Hercegovini mu<br />

nema ravnog. Odmah smo znali da će<br />

Sulejman Tihić uspjeti progurati svoj<br />

stav i sebi lahko obezbijediti produženje<br />

mandata za još dvije godine. Također,<br />

sigurni smo da će Tihić i 2015. godine,<br />

ako bude zdrav i ako se bude kandidirao<br />

za mjesto predsjednika SDA, glatko pobijediti<br />

sve konkurente.<br />

Zenica<br />

Dr. Smajil Durmišević osvojio<br />

je drugu nagradu na haiku<br />

takmičenju u Japanu<br />

Na jednom od tri najveća tradicionalna<br />

haiku takmičenja u<br />

Japanu, ugledni Zeničanin dr. Smajil<br />

Durmišević osvojio je drugu nagradu<br />

i u tom rangu prvu poziciju, javio<br />

je dopisnik Agencije ONASA.<br />

Durmišević je jedini nagrađeni haiku<br />

pjesnik na ovom takmičenju u historiji<br />

Bosne i Hercegovine. Sudije u<br />

žiriju ovog takmičenja bili su ugledni<br />

univerzitetski profesori svjetske<br />

komparativne književnosti. Na haiku<br />

takmičenju u Japanu dodijeljena je<br />

jedna prva nagrada francuskoj haiku<br />

pjesnikinji Helene Duc. Dodijeljeno<br />

je 12 drugih nagrada, u kojoj kategoriji<br />

je Smajil Durmišević osvojio prvu<br />

poziciju, te 54 počasna priznanja,<br />

među kojima i dva za hrvatske haiku<br />

pjesnikinje.<br />

Dan genocida nad Bošnjacima obilježen u Gračanici i Gradačcu<br />

Ukidamo Republiku Srpsku!<br />

Uprepunim dvoranama gračaničke<br />

Dershane (u 16:30) i gradačačkog<br />

Sajma (19:00) održana su predavanja<br />

mr. Fatmira Alispahića na temu<br />

“Kako je pripreman genocid nad<br />

Bošnjacima”, a u povodu 9. januara<br />

Dana genocida nad Bošnjacima, koji<br />

su i ove, kao i prošle godine, organizirali<br />

Omladinski krug MIZ Gračanica i<br />

Omladinski kulturni centar Gradačac.<br />

Fatmir Alispahić je govorio o kontinuitetu<br />

velikosrpskog genocida nad<br />

Bošnjacima koji je programski tekstualiziram<br />

kroz hiljade dokumenata,<br />

knjiga i časopisa iza kojih bezmalo<br />

200 godina stoje najvažnije srpske institucije,<br />

tako da se ne može govoriti<br />

samo o individualnoj odgovornosti<br />

Sr<strong>ba</strong> za genocid nad Bošnjacima, budući<br />

da je političko, vjersko i kulturalno<br />

srpstvo programski usmjereno<br />

ka ubijanju, raseljavanju i pljačkanju<br />

Bosne i Bošnjaka.<br />

- Dokaz za to je postojanje Republike<br />

Srpske, kojom se Srbi ponose, što<br />

je isto kao kad bi se danas Nijemci<br />

ponosili Trećim rajhom i holokaustom.<br />

Treći rajh je sinonim za<br />

Aušvic, kao što je Republika Srpska<br />

sinonim za Srebrenicu i sve druge<br />

Srebrenice nad Bošnjacima. To<br />

što ova fašistička nakaza još postoji<br />

zlodjelo je međunarodne zajednice<br />

koja ima duple aršine za<br />

muslimane, i koja je pod ucjenom<br />

i prisilom u Dejtonu natjerala bosansko<br />

rukovodstvo da stavi potpis<br />

na genocidnu tvorevinu. Vrijeme je<br />

da se nepravde ispravljaju, da se ukidaju<br />

entiteti, i to na osnovu haških<br />

presuda za genocid i hiljade dokumenata<br />

koji dokazuju historijsku i aktivnu<br />

genocidnost Republike Srpske.<br />

Obilježavanjem Dana genocida nad<br />

Bošnjacima mi objavljujemo borbu<br />

za ukidanje Republike Srpske! Istina<br />

je naše najjače oružje, a to oružje,<br />

te nemilosrdne činjenice, upravo će<br />

putem međunarodnog prava srušiti<br />

Republiku Srpsku koju su zločinom<br />

genocida gradili osuđeni ratni zločinci<br />

– rekao je Fatmir Alispahić.<br />

Alispahić je najavio izgradnju široke<br />

antifašističke i antisegregacijske mreže<br />

koja će se narednih godina demokratskim<br />

sredstvima boriti i izboriti za<br />

ukidanje Republike Srpske, a u ime<br />

političkog i društvenog poretka koji<br />

će svima garantirati jednaka prava i<br />

slobode na kompletnom teritoriju države<br />

Bosne i Hercegovine.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

12


U povodu 9. januara – Dana genocida nad Bošnjacima<br />

Pokreće se Virtuelni muzej genocida<br />

Upovodu obilježavanja 9. januara<br />

1992., koji se na polovini bosanskohercegovačke<br />

teritorije još uvijek<br />

slavi kao “Dan Republike Srpske”,<br />

antifašistička kultura postaje bogatija<br />

za još jednu instituciju koja će čuvati<br />

sjećanje na srpsko-hrvatske zločince i<br />

bošnjačke žrtve, a riječ je o Virtuelnom<br />

muzeju genocida nad Bošnjacima.<br />

Pokretači projekta su doc. dr. Selma<br />

Rizvić i mr. sc. Fatmir Alispahić, koji<br />

promocijom Virtuelnog muzeja daju<br />

svoj doprinos ustanovljavanju 9. januara<br />

kao Dana genocida nad Bošnjacima.<br />

Tim povodom je napravljen i na you<br />

tube postavljen trailer za VMGB, koji<br />

predstavlja etape u kontinuitetu genocida<br />

nad Bošnjacima. (http://youtu.<br />

be/6bw9RkzZ97M)<br />

O ustanovljavanju Muzeja genocida<br />

nad Bošnjacima doc. dr. Selma Rizvić<br />

kaže: “Virtualni muzej genocida nad<br />

Bošnjacima ima za cilj da kroz online<br />

multimedijalnu prezentaciju predstavi<br />

korisnicima Interneta dokumente o<br />

kontinuitetu genocida nad Bošnjacima.<br />

Muzej će se sastojati od centralnog i deset<br />

posebnih virtuelnih okruženja<br />

u kojima bi se dokumenti,<br />

svjedočenja i zapisi o genocidu<br />

predstavili putem interaktivnih<br />

digitalnih priča. Na ovaj<br />

način se mogu uvezati i efikasno<br />

prezentirati različiti oblici<br />

dokumenata: tekst, slike, zvuk,<br />

film, 3D objekat. Online prezentacija<br />

se može prilagoditi i<br />

on-site prezentaciji u fizičkom<br />

prostoru u kojoj bi se digitalni<br />

sadržaj prikazao na touch<br />

screen interaktivnom displeju.<br />

Ovim trailerom otvaramo vrata institucije<br />

Virtuelnog muzeja genocida nad<br />

Bošnjacima, koji će svoje posjetioce<br />

upoznati sa historijskim činjenicama o<br />

kojima se ne uči u školama i koje su<br />

decenijama bile sakrivene od javnosti”.<br />

Koautor projekta mr. sc. Fatmir<br />

Alispahić kaže da je za dan pokretanja<br />

VMGB odabran 9. januar, jer je tog<br />

datuma 1992. osnovana paradržavna<br />

i genocidna tvorevina Republika<br />

Srpska, koja je ideološki i institucionalno<br />

glavni krivac za najveće stradanje<br />

Bošnjaka u povijesti, koje traje i<br />

danas. On kaže kako je potpuno jasno<br />

da porobljena i korumpirana bošnjačka<br />

politika ne smije graditi Muzej genocida,<br />

jer bi institucija bošnjačke žrtve<br />

podrazumijevala određene promjene<br />

dejtonskog poretka, kao što je ukidanje<br />

entiteta koji su rezultat politike genocida.<br />

Postojanje Republike Srpske, po<br />

Alispahiću, ravno je mogućnosti da se<br />

u Njemačkoj zadržao Treći rajh kojega,<br />

uprkos holokaustu nad Jevrejima,<br />

zapadne vlade uvažavaju kao legalnog<br />

sagovornika.<br />

Foto polumjeseca<br />

Večer Kur’ana Kakanj 31.12.2012.: Kakanjci su Novu godinu<br />

dočekali učenjem Kurana<br />

Mostar<br />

Miniranje spomenika<br />

Armije R BiH u Mostaru<br />

znak početka “hrvatskog<br />

proljeća” za treći entitet<br />

Miniranje<br />

spomen-obilježja<br />

poginulim pripadnicima<br />

Armije Republike Bosne i<br />

Hercegovine ispred Gradske vijećnice<br />

u Mostaru te nasilničko<br />

preglasavanje bošnjačkih ministara<br />

u Vijeću ministara Bosne<br />

i Hercegovine i donošenje odluke<br />

da se osnuje tv kanal na hrvatskom<br />

jeziku na Javnom RTV<br />

sistemu BiH obilježili su prvu<br />

polovicu ovog mjeseca. Iako ove<br />

događaje još niko nije doveo u<br />

vezu, mi smo uvjereni da je sa<br />

novom 2013. godinom počelo<br />

“hrvatsko proljeće” u Bosni i<br />

Hercegovini. Hrvatski političari<br />

i njihovi teroristi, koji za sada<br />

samo ruše spomenike, spremno<br />

su ušli u novu godinu. Hrvatski<br />

nacionalisti su ubijeđeni da je<br />

došlo krajnje vrijeme da se svim<br />

sredstvima krene u brobu za hrvatski<br />

dio Bosne i Hercegovine.<br />

“Noćas su naši članovi Hrvati<br />

izveli novu akciju, uklonjen je<br />

spomenik naših neprijatelja iz<br />

Republike Herceg-Bosne. Tri<strong>ba</strong>ju<br />

muslimani skontati da nemaju<br />

ništa za tražiti u našoj Republici<br />

Herceg-Bosni. Mi se borimo za<br />

našu slobodu i nikada nećemo<br />

biti dio države BiH u kojoj dominira<br />

islam”, kažu teroristi koji<br />

su srušili spomenik poginulim<br />

pripadnicima Armije Republike<br />

Bosne i Hercegovine ispred<br />

Gradske vijećnice u Mostaru,<br />

a koje je objavljeno na facebook<br />

profilu “Kako još više razbiti<br />

Bosnu”.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

13


Aktuelno<br />

Tre<strong>ba</strong> li nam Svjetski bošnjački kongres<br />

Allah neće promijeniti stanje<br />

jednog naroda sve dok se sam narod ne promijeni!<br />

Mi Bošnjaci tre<strong>ba</strong>mo ustrajati<br />

u osnivanju novih, jakih<br />

i uspješnih organizacija i<br />

udruženja kao što je inicijativa<br />

“Glasaću za Srebrenicu“ . Svaka<br />

pozitivna promjena zaslužuje<br />

podršku svih nas. Dr. Mustafa<br />

Cerić, predsjednik Svjetskog<br />

bošnjačkog kongresa na<br />

osnivanju je izrekao brojna<br />

obećanja i zakleo se da će<br />

SBK učiniti velike stvari na<br />

poboljšanju položaja Bošnjaka<br />

i Bosne i Hercegovine. Nadamo<br />

se da će se obećanja dr. Mustafe<br />

Cerića ispuniti i da će se SBK<br />

dokazati kao inicijativa “Glasaću<br />

za Srebrenicu“ , odnosno<br />

da se neće svrstati u red<br />

brojnih postojećih beskorisnih<br />

bošnjačkih organizacija i<br />

udruženja<br />

Piše: Ezher Beganović<br />

Svjetski bošnjački kongres<br />

( SBK) još nije napunio ni<br />

mjesec dana postojanja a već<br />

je počeo nizati uspjehe na terenu.<br />

Prvi, važan uspjeh Svjetskog bošnjačkog<br />

kongresa izražen je kroz privlačenje<br />

ogromne medijske pažnje. Za taj<br />

prvi značajni uspjeh SBK-a posebno<br />

su zaslužni bošnjački besposličari i<br />

izdajice uhljebljeni u bošnjačkim političkim,<br />

kulturnim i intelektualnim<br />

institucijama. Prestrašeni glamuroznom<br />

pojavom Svjetskog bošnjačkog<br />

kongresa, zabrinuti da će SBK svojim<br />

radom otkriti njihov nerad i izdaje,<br />

spomenuti besposličari i izdajice<br />

našeg naroda ovih dana napadaju<br />

SBK iz svih raspoloživih sredstava.<br />

Hadžem, Enver, Šaćir, Senadin,<br />

Esad i drugi bojovnici beskorisnih<br />

bošnjačkih političkih, kulturnih i<br />

intelektualnih institucija optužili su<br />

Svjetski bošnjački kongres za rušenje<br />

Bosne i Hercegovine, za nanošenje<br />

nesagledivih posljedica bošnjačkom<br />

narodu i slično. Ovakve žestoke reakcije<br />

i optužbe još nisu zabilježene<br />

ni u jednom slučaju osnivanja neke<br />

nevladine organizacije. Svjetski bošnjački<br />

kongres je nevladina organizacija.<br />

Osim toga, ova organizacija<br />

još nije imala nijednu konkretnu<br />

aktivnost, kako je onda moguće i<br />

na osnovu čega se može tvrditi da<br />

je SBK opasan za opstanak Bosne i<br />

Hercegovine?<br />

Brojni i beskorisni<br />

Opisana žestoka reakcija na osnivanje<br />

SBK-a nameće jedno važno<br />

pitanje. Tre<strong>ba</strong>ju li nama Bošnjacima<br />

nove nacionalne, političke, kulturne<br />

i intelektualne organizacije i jesu li<br />

postojeće, davno osnovane organizacije<br />

i udruženja dovoljno kvalitetni i<br />

korisni u postizanju zaštite interesa<br />

Bošnjaka. Ovo pitanje traži odgovor<br />

jer su napadači na SBK proteklih<br />

dana horski isticali da Bošnjaci imaju<br />

dovoljno političkih i nepolitičkih<br />

organizacija i institucija da zadovolje<br />

sve svoje interese i da je osnivanje<br />

nove nacionalne organizacije bilo<br />

potpuno nepotrebno i kontraproduktivno.<br />

Slažemo se da Bošnjaci imaju<br />

dosta organizacija i udruženja svake<br />

vrste. Međutim, svi znamo da su postojeće<br />

bošnjačke nacionalne, političke,<br />

kulturne i intelektualne organizacije<br />

i udruženja apsolutno zakazale<br />

na polju zaštite i promocije interesa<br />

Bošnjaka.<br />

Kada su u pitanju organizacije i<br />

udruženja koja su osnovana isključivo<br />

radi zaštite nacionalnih interesa Bošnjaka,<br />

kao što je Kongres Bošnjaka<br />

svijeta, slobodno možemo reći da naš<br />

narod od njih nema nikakve koristi.<br />

Nije zabilježena nijedna značajnija<br />

inicijativa na polju zaštite i promocije<br />

bošnjačkih nacionalnih interesa.<br />

Zbog toga je u ovoj oblasti svaki pomak<br />

itekako poželjan.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

14<br />

Za razliku od bošnjačkih nacionalnih<br />

organizacija i udruženja u politici<br />

je stanje još gore. Bošnjačka politika je<br />

odgovorna za sve štete i slabosti koje<br />

je naš narod pretrpio i trpi od završetka<br />

agresije na Bosnu i Hercegovinu<br />

do danas. Narod je odbranio Bosnu i<br />

Hercegovinu, spriječeno je njeno uništenje.<br />

Nažalost, bošnjačka politika je<br />

nakon rata svojim izdajničkim, koruptivnim<br />

i nesposobnim djelovanjem<br />

uništila skoro sve odbranjeno i dovela<br />

Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake<br />

u veoma težak položaj. Iskustvo nas<br />

uči da se Bošnjaci, <strong>ba</strong>rem za sada, ne<br />

mogu nadati nikakvom hajru kada je<br />

u pitanju bošnjačka politika. Ovakvo<br />

porazno stanje bošnjačke politike jedan<br />

je od glavnih razloga za osnivanje<br />

Svjetskog bošnjačkog kongresa.<br />

Bošnjačka kulturna i intelektualna<br />

scena jednako je porazna kao i politička.<br />

Zasluga za takvo jadno stanje<br />

pripada bošnjakim intelektualcima.<br />

Bošnjački intelektualci, osim malobrojnih<br />

časnih pojedinaca, spremni<br />

su prodati svoju dušu za sitne honorare<br />

i beznačajne društvene privilegije.<br />

Jedan od takvih negativaca je i<br />

Hadžem Hajdarević koji posljednjih<br />

dana ne štedi glas šireći laži o Svjetskom<br />

bošnjačkom kongresu. Hajdarević<br />

je završio Gazi Husrev-begovu<br />

medresu, nekada je bio jedan od<br />

ideoloških perjanica SDA u vrijeme<br />

Alije Izetbegovića. Kada je presahla<br />

SDA česma Hajdarević se preobratio<br />

u Lagumdžijinog komunistu i<br />

postao član SDP-a. Za tu lojalnost<br />

Zlatko Lagumdžija mu je otvorio<br />

sehare brojnih fondacija iz kojih dobiva<br />

skromne honorare. Zauzvrat,<br />

Hadžem Hajdarević mora biti grlat i<br />

dizati galamu na svaki projekat koji<br />

ima za posljedicu napredak bošnjačkog<br />

naroda. Hadžem Hajdarević je<br />

član Izvršnog odbora Bošnjačke zajednice<br />

kulture “Preporod”. “Preporod”<br />

ima sve uvjete da bude vodeća<br />

institucija zaštite interesa bošnjačkog<br />

naroda, naročito zaštite svih aspekata<br />

bošnjačkog identiteta.


Umjesto toga, “Preporod” je postao<br />

filijala za zadovoljavanje ličnih<br />

interesa Bošnjaka koji vole da im se<br />

tepa da su intelektualci, kao što je<br />

Hadžem Hajdarević. Član Izvršnog<br />

odbora “Preporoda” je i Asim Mujkić,<br />

profesor Fakulteta političkih<br />

nauka u Sarajevu. Na njegovom primjeru<br />

se može vidjeti koliko je “Preporod”<br />

onesposobljen i beskoristan u<br />

realizaciji svoje osnovne zadaće, zaštite<br />

identiteta bošnjačke zajednice.<br />

Naime, u vrijeme kada svjesni<br />

pojedinci među nama<br />

Bošnjacima čine veliki napor<br />

da spriječe zbunjivanje<br />

Bošnjaka da se pogrešno<br />

izjašnjavaju na predstojećem<br />

popisu stanovništva,<br />

profesor Mujkić javno propagira<br />

stav da bi bilo dobro<br />

da se građani Bosne i Hercegovine,<br />

posebno Bošnjaci,<br />

izjasne kao “Ostali”, jer<br />

bi se na taj način, navodno,<br />

stekla dovoljna masa za pokretanje<br />

reformi u našoj<br />

zemlji. Osim ove pogubne<br />

uloge “Preporodovca” Asima<br />

Mujkića, on je poznat<br />

i po svom grlatom zastupanju<br />

i nametanju ateizma,<br />

kao i javnom suprotstavljanju<br />

aktivne uloge islama u<br />

bh. društvu. Ima “Preporod”<br />

još sličnih intelektualaca.<br />

Zato nas i ne čudi što<br />

je ova organizacija beskorisna,<br />

odnosno jasno nam je<br />

zašto ne odgovara “Preporodovcima”<br />

što je osnovan<br />

Svjetski bošnjački kongres.<br />

Ako SBK bude ispunio makar<br />

pola svojih obećanja svi<br />

će vidjeti u šta se pretvorio<br />

“Preporod”.<br />

Osim “Preporoda”, Bošnjaci<br />

imaju još kulturnih<br />

intelektualnih institucija.<br />

Jedna takva je Vijeće kongresa<br />

bošnjačkih intelektualaca.<br />

Ovo udruženje<br />

bošnjačkih intelektualaca<br />

tre<strong>ba</strong>lo bi imati društvenu<br />

ulogu kao što je Krug intelektualaca<br />

99. Za razliku od Vijeća kongresa<br />

bošnjačkih intelektualaca, Krug 99<br />

skoro svake sedmice ima javne rasprave<br />

i aktivno učestvuje u kreiranju<br />

bh. društva. Njihov glas se itekako<br />

čuje i poštuje u našoj javnosti. Nakon<br />

osnivanja Svjetskog bošnjačkog<br />

kongresa, Krug 99 odmah je krenuo<br />

u akciju, odmah su pozvali Hadžema<br />

Hajdarevića i Senadina Lavića, predsjednika<br />

“Preporoda” da pljuju po<br />

SBK-u. Vijeće kongresa bošnjačkih<br />

intelektualaca je ostalo pasivno.<br />

Primjer<br />

nalazimo u<br />

organiziranju<br />

nevladine<br />

organizacije,<br />

inicijative<br />

“Glasaću za<br />

Srebrenicu”.<br />

Ovo udruženje<br />

osnovali su<br />

srebrenički<br />

Bošnjaci s<br />

jasnim ciljem<br />

da Bošnjaci<br />

ne izgube<br />

Srebrenicu<br />

na lokalnim<br />

izborima.<br />

Da su čekali<br />

“Preporod” –<br />

Hajdarevića,<br />

Lavića,<br />

Mujkića,<br />

Filandru<br />

i druge<br />

intelektualne<br />

veličine ovog<br />

udruženja<br />

sigurno bi<br />

izgubili izbore<br />

i Srebrenicom<br />

bi zavladali oni<br />

koji su počinili<br />

genocid nad<br />

srebreničkim<br />

Bošnjacima.<br />

Nove snage<br />

Nažalost, nisu samo<br />

“Preporod” i Vijeće kongresa<br />

bošnjačkih intelektualaca<br />

beskorisni u svom<br />

postojanju i djelovanju.<br />

Ima takvih primjera u<br />

Bošnjaka još dosta.<br />

Takvo stanje upućuje<br />

nas na jasan zaključak, odnosno<br />

daje precizan odgovor<br />

na postavljeno pitanje s<br />

početka ovog teksta - Tre<strong>ba</strong>ju<br />

li nama Bošnjacima<br />

nove nacionalne, političke,<br />

kulturne i intelektualne<br />

organizacije i jesu li postojeće,<br />

davno osnovane<br />

organizacije i udruženja<br />

dovoljno kvalitetni i korisni<br />

u postizanju zaštite interesa<br />

Bošnjaka?<br />

Naravno da nam tre<strong>ba</strong>ju. Evo jednog<br />

pozitivnog primjera za potvrđivanje<br />

navedenog odgovora. Primjer<br />

nalazimo u organiziranju nevladine<br />

organizacije, inicijative “Glasaću za<br />

Srebrenicu”. Ovo udruženje osnovali<br />

su srebrenički Bošnjaci s jasnim<br />

ciljem da Bošnjaci ne izgube Srebrenicu<br />

na lokalnim izborima. Da su<br />

čekali “Preporod” – Hajdarevića,<br />

Lavića, Mujkića, Filandru i druge<br />

“intelektualne veličine” ovog udruženja<br />

sigurno bi izgubili izbore i<br />

Srebrenicom bi zavladali oni koji su<br />

počinili genocid nad srebreničkim<br />

Bošnjacima. Također, da su iz inicijative<br />

“Glasaću za Srebrenicu” čekali<br />

da bošnjački političari nešto naprave<br />

rezultat bi bio jednako pogu<strong>ba</strong>n kao<br />

i uslučaju kulturno-intelektualnih<br />

institucija “Preporoda” i Vijeća kongresa<br />

bošnjačkih intelektualaca.<br />

Mi Bošnjaci tre<strong>ba</strong>mo ustrajati u<br />

osnivanju novih, jakih i uspješnih<br />

organizacija i udruženja kao što je<br />

inicijativa “Glasaću za Srebrenicu”.<br />

Svaka pozitivna promjena zaslužuje<br />

podršku svih nas. Dr. Mustafa Cerić,<br />

predsjednik Svjetskog bošnjačkog<br />

kongresa na osnivanju je izrekao<br />

brojna obećanja i zakleo se da će SBK<br />

učiniti velike stvari na poboljšanju<br />

položaja Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.<br />

Nadamo se da će se obećanja<br />

dr. Mustafe Cerića ispuniti i da će<br />

se SBK dokzati kao inicijativa “Glasaću<br />

za Srebrenicu”, odnosno da se<br />

neće svrstati u red brojnih postojećih<br />

beskorisnih bošnjačkih organizacija<br />

i udruženja. Dr. Cerić i kolege mu<br />

iz SBK moraju shvatiti koliki emanet<br />

su ponijeli. Ako ne ispuni svoja<br />

obećanja SBK će otvoriti put da se<br />

laži Hajdarevića, Kazaza i ostalih<br />

prikažu kao istina. Još dublje ćemo<br />

potonuti u bezdan njihovih laži i obmana.<br />

Allah neće promijeniti stanje<br />

jednog naroda sve dok se sam narod ne<br />

promijeni!<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

15


Kolumna<br />

Bor<strong>ba</strong> za opstanak<br />

Parmak mira i tolerancije<br />

Svaka šutnja o nastavku<br />

genocida nad Bošnjacima i svako<br />

samookrivljavanje za sve što nam<br />

se događa, nije ništa drugo do<br />

glupost i kukavičluk, bez obzira<br />

što se srpstvo i hrvatstvo upinje<br />

da nam taj bošnjački jadluk, tu<br />

samomržnju, prikaže kao vrline<br />

mira i tolerancije<br />

Piše: Fatmir Alispahić<br />

On je čovjek mira i tolerancije.<br />

Ko? Svaki Bošnjak<br />

koji je po mjeri velikosr<strong>ba</strong><br />

i velikohrvata. A šta znači biti tolerantan<br />

po njihovoj mjeri? Na primjer,<br />

znači optužiti Bošnjake da će<br />

biti krivi za nestanak BiH. Ili, znači<br />

prešutjeti 9. januar – Dan genocida<br />

nad Bošnjacima. Ko je sve prešutio<br />

ovaj Dan, a morao je u okviru svoje<br />

institucije, a i lično, oglasiti se i biti<br />

uz Bošnjake koji obilježavaju Dan<br />

genocida? Pa, nema ko nije! Tačnije<br />

kazano, nema ni jednog bošnjačkog<br />

čelnika, iz politike, vjere i nevladinog<br />

sektora da je pristao uz obilježavanje<br />

Dana genocida nad Bošnjacima. Svi<br />

stranački lideri, novi reis Kavazović<br />

i stari reis Cerić kao lider Svjetskog<br />

bošnjačkog kongresa, čelnici BZK<br />

“Preporod”, VKBI, svi dekani, sve<br />

muftije, vlasnik licence Smail Čekić,<br />

itd, itd., svi oni su izignorirali javne<br />

pozive da se obilježi Dan genocida<br />

nad Bošnjacima. Čak je i službena<br />

stranica Islamske zajednice <strong>www</strong>.<br />

rijaset.<strong>ba</strong>, koja je dosad pratila “vanvjerske”<br />

aktivnosti od interesa za<br />

Bošnjake, apsolutno prešutjela ovaj<br />

događaj. Utom je stigla opomena na<br />

račun novog reisu-l-uleme Kavazovića<br />

od strane islamofobičnog portala radiosarajevo.<strong>ba</strong><br />

i jednog od istaknutijih<br />

pljuvača po islamu Emira Imamovića<br />

koji je pohvalio “čišćenje stranice Rijaseta”<br />

kao “crtanje granica slobode<br />

i dobrote”. Teško nama ako mu se<br />

u tim pohvalama uskoro pridruže<br />

Enver Kazaz, Hadžem Hajdarević,<br />

Boris Dežulović! Nije sporna ambicija<br />

velikosrpskih i velikohrvatskih<br />

plaćenika da u bošnjačkim prvacima<br />

ugledaju “čovjeka mira i tolerancije”,<br />

već je problematična ambicija mnogih<br />

naših čelnika da ugađaju tim ublehama.<br />

Jer, svaki je istinski Bošnjak<br />

“čovjek mira i tolerancije”, zato što su<br />

mir i tolerancija bošnjački nacionalni<br />

program, uvjet za postojanje Bosne i<br />

Hercegovine, kao prostora bez kojega<br />

ne može opstati bošnjačko<br />

tijelo i bošnjački duh.<br />

Reformatori za o<strong>ba</strong>talit<br />

Ovaj “čovjek mira i tolerancije”<br />

visi nad svima<br />

nama, kao uvjet, opomena,<br />

bič, kandžija. S jedne strane<br />

mi smo svjesni da je tolerancija<br />

uvjet za opstanak<br />

naše zemlje, da smo mi najodgovorniji<br />

da <strong>ba</strong>štinimo<br />

bosansku ideju zajedništva,<br />

koliko god tu ideju, sa svojim<br />

sarajevskim slugama,<br />

podrivalo političko srpstvo<br />

i hrvatstvo, a s druge strane,<br />

od tog srpstva i hrvatstva<br />

stalno bivamo klevetani za<br />

ekstremizam. U apsurdnom<br />

nastojanju da se srpstvo<br />

i hrvatstvo razuvjeri,<br />

da mi nismo ekstremisti,<br />

već smo stvarno tolerantni,<br />

u nas se evo već stotinu i<br />

kusur godina pojavljuju<br />

ljudi koji su voljni izigravati<br />

klovnove, puzati, gmizati,<br />

valjati se po podu, ne bi li ih<br />

srpstvo i hrvatstvo potapšalo po glavi<br />

kao ljude od dijaloga. ...Kao da srpstvo<br />

i hrvatstvo ne zna da su Bošnjaci,<br />

svakako, narod od mira i dijaloga, jer<br />

drugog izbora nemaju. A Srbi i Hrvati<br />

izbora imaju, i stalnom destrukcijom<br />

svjedoče da mogu i hoće bez Bosne<br />

i Hercegovine. U tome ih sprječava<br />

jedino međunarodno pravo zbog kojeg<br />

ne mogu oteti zamišljeni dio bosanske<br />

zemlje i otići ka tzv. maticama.<br />

Ova dramaturgija gdje oni nas<br />

optužuju za ono što su oni, a gdje se<br />

mi branimo od tih apsurdnih optužbi,<br />

a svi znamo istinu, samo na prvi pogled<br />

djeluje bezopasno i nedjelatno.<br />

Instaliranje “čovjeka mira i tolerancije”<br />

u Bošnjaka, od najma njeg šefa<br />

pa do najviših političkih i akademskih<br />

pozicija, ključ je operacije za<br />

Važno je i da<br />

razumijemo<br />

kako je floksula<br />

o “čovjeku mira<br />

i tolerancije”<br />

udica na koju<br />

se pecaju<br />

iskompleksirani<br />

Bošnjaci, koje<br />

po svojoj mjeri<br />

odabiraju i<br />

za naše vođe<br />

postavljaju<br />

velikosrpski i<br />

velikohrvatski<br />

o<strong>ba</strong>vještajci.<br />

o<strong>ba</strong>lješćivanje Bošnjaka. Kriteriji za<br />

bošnjačke kadrove apsolutno su u rukama<br />

srpstva i hrvatstva, koji putem<br />

mreže političkog, društvenog i medijskoj<br />

utjecaja određuju koji je Bošnjak<br />

“čovjek mira i tolerancije”. U tome im<br />

najveću podršku pruža ogroman broj<br />

iskompleksiranih Bošnjaka,<br />

koji su <strong>ba</strong>š takvi odgojeni<br />

kako bi srpstvu i hrvatstvu<br />

služili negiranjem sebe i<br />

svoga. To su oni hašišari što<br />

sad hoće da se izjasne kao<br />

Bosanci, ne bi li bilo više<br />

Sr<strong>ba</strong>, a manje Bošnjaka.<br />

Taj složeni aparat smontiran<br />

od srpstva, hrvatstva i<br />

bošnjačkih kompleksa, apsolutni<br />

je vladar bosanske,<br />

nekada komunističke, a<br />

sada dejtonske zbilje, odakle<br />

se emitiraju kriteriji<br />

za traženog Bošnjaka. I<br />

nema tu ničega čudnog.<br />

Sve je logično i razumljivo.<br />

Jedino su donekle<br />

nejasni ti bošnjački čelnici<br />

koji polete da udovoljavaju<br />

ovoj prozirnoj predstavi u<br />

čijoj je osnovi bošnjačko<br />

samoponiženje. ...Idemo<br />

sada na konkretne primjere.<br />

Kao pouzdan urnek<br />

za razumijevanje ove pojave,<br />

ali i počinjene štete,<br />

može poslužiti ambicija<br />

predsjednika SDA Sulejmana<br />

Tihića da svoj politički identitet<br />

gradi na negiranju političkog<br />

naslijeđa Alije Izetbegovića, tako što<br />

će izigravati “čovjeka mira i tolerancije”.<br />

On, kojega je Alija postavio<br />

da svojom bezličnošću bude garancija<br />

kolektivne snage SDA, drznuo<br />

se u ambiciji da izigrava Aliju. Čak<br />

je 2005. izjavio da je on sada lider u<br />

Bošnjaka. A izjavio je i da raščišćava<br />

sa “radikalnom strujom”, čime je<br />

svog prethodnika optužio za radikalizam.<br />

U osnovi svega je bila ambicija<br />

da se srpstvu i hrvatstvu ukaže kao<br />

“čovjek mira i tolerancije”, a kako<br />

bi to uopće učinio ako neće nasjesti<br />

na izmišljotinu o nekakvoj netoleranciji<br />

i radikalizmu prije njega?!<br />

On je taj veliki reformator koji će<br />

za srpsko i hrvatsko zadovoljstvo<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

16


da dovede u red SDA, u koju će se,<br />

kako je govorio, sad moći i sa flašom<br />

piva. To je tolerancija!? Narednih<br />

godina će se redati razna Tihićeva<br />

samoponiženja, sve u nastojanju da<br />

bude drukčiji od Alije, koji, eto, nije<br />

valjao, nije znao, previše je petljao<br />

oko islama, namjesto da bude miran<br />

i tolerantan. A Alija Izetbegović je<br />

mogao biti sve, samo ne ekstreman<br />

i radikalan! Možda je bio neodlučan,<br />

naivan, popustljiv, ali je bio uzor<br />

tolerancije. I iz ovoga je jasno kako<br />

je Tihićev koncept reforme SDA<br />

mogao biti realiziran samo za račun<br />

političkog srpstva i hrvatstva, a usljed<br />

te ambicije jednog malog čovjeka<br />

da negacijom vrijednosti nadraste<br />

svoje ga<strong>ba</strong>rite. Nije to pošlo za rukom<br />

ni Bakiru Izetbegoviću, koji se<br />

na početku mandata počeo nešto izvinjavati<br />

Srbima i pojavljivati na Dodikovim<br />

prired<strong>ba</strong>ma. U konačnici,<br />

vremenom, počne se topiti institucija<br />

koju vode takvi povijesni utopljenici<br />

i epizodisti. SDA već godinama nije<br />

onaj autoritet koji je bila za Alijinog<br />

vakta. Svi znamo i da skok na lokalnim<br />

izborima nije rezultat kvaliteta<br />

SDA, već dobre negativne propagande<br />

kojom su Dnevni avaz i Fah-<br />

drudin Radončić prestrašili Bošnjake<br />

i ponovo ih okupili makar oko te<br />

am<strong>ba</strong>laže SDA. Jer unutar SDA<br />

odavno već nema SDA.<br />

Sličan proces mogao bi zahvatiti Islamsku<br />

zajednicu ako se obistine crne<br />

slutnje da novi reisu-l-ulema Husein<br />

ef. Kavazović neće brinuti o narodu,<br />

već samo o vjeri. A vjera u<br />

naroda ne može opstati ako<br />

ne opstane narod, a narod<br />

ne može opstati bez aktivnog<br />

miješanja duhovnih<br />

vođa u sve narodne probleme.<br />

Jedan od njih je odnos<br />

prema genocidu, recimo.<br />

Napose, u ime kojeg<br />

stida ili obzira se ma koji<br />

Bošnjak tre<strong>ba</strong> odreći brige<br />

o sebi? ...Da bi mu nekakav<br />

Srbin ili Hrvat aplaudirao?<br />

Zašto u Sr<strong>ba</strong> i Hrvata<br />

popovi popuju o svemu, a<br />

svi ih slušaju i uvažavaju,<br />

dok se samo u Bošnjaka to<br />

zove “miješanjem vjere u politiku”? E,<br />

da ne bi bilo “miješanja”, da bi Srbi i<br />

Hrvati smjeli što mi ne smijemo, tre<strong>ba</strong><br />

li da nam se dogodi još jedna “reforma”,<br />

u kojoj će još jedan “čovjek mira<br />

i tolerancije” da o<strong>ba</strong>tali i na formu<br />

svede još jedan bošnjački svjetionik?<br />

Mi o tome ne odlučujemo. Mi samo<br />

strahujemo, i Boga molimo da nas ne<br />

pobijedi glupost.<br />

Uvjet bez kojeg se ne može<br />

Trenutno se grupišu srpskohrvatske<br />

snage u Bošnjaka koje<br />

su protiv bošnjačkog uzdizanja i<br />

umrežavanja. Okidač za mobilizaciju<br />

bilo je osnivanje Svjetskog<br />

bošnjačkog kongresa. Nikada ovaj<br />

Kongres ne bi bio osnovan da je<br />

Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”<br />

radila svoj posao, namjesto<br />

Ako se sada<br />

otvore novi<br />

montirani<br />

procesi, a<br />

bošnjačka<br />

struktura bude<br />

oslonjena<br />

na samoprogoniteljsku<br />

filozofiju<br />

palanke<br />

S.Lavića i<br />

H.Hajdarevića,<br />

ovdje neće<br />

imati ko braniti<br />

istinu i pravdu.<br />

što je, pod rukovodstvom<br />

Šaćira Filandre, a sada i<br />

Senadina Lavića, postajala<br />

koncentrat onih najgorih,<br />

skorojevićkih kompleksa u<br />

ur<strong>ba</strong>niziranih Bošnjaka. I<br />

sudbina “Preporoda”, kojeg<br />

je početkom 90-tih uzdigao<br />

jedan od najvažnijih<br />

Bošnjaka, prof. dr. Muhsin<br />

Rizvić, pokazuje kako<br />

se institucija može srozati<br />

kad je preuzmu asfaltirani<br />

se ljaci, tipa, Filandre,<br />

Lavića i Hajdarevića, a sve<br />

u nastojanju da se dodvore<br />

semaforima i tramvajima.<br />

Od “Preporoda” se očekivalo<br />

da pokrene Muzej genocida, da<br />

umreži Bošnjake svijeta, da ustanovi<br />

Bošnjačku akademiju, ali, sve to je<br />

suprotno kompleksaškoj misiji Filandre<br />

i Lavića, koji su raz<strong>ba</strong>štinili<br />

naslijeđe prof. Rizvića i prof.<br />

Maglajlića. Osnivanje Svjetskog<br />

bošnjačkog kongresa prirodan je put<br />

Bošnjaka ka konačnom ustanovljavanju<br />

jedne krovne institucije, starije<br />

od svih parcijalnosti. To što neke<br />

stvari u SBK nisu onake kakve bismo<br />

željeli, to što se predsjednik Kongresa<br />

okružio nekim ljudima za koje nismo<br />

nikad čuli, a što su desetine drugih<br />

važnih Bošnjaka ostali po strani, sve<br />

to je manje bitno u odnosu na o<strong>ba</strong>vezu<br />

da podržimo ovu bitnu, vjerujemo<br />

spasonosnu, nacionalnu instituciju.<br />

Kome može smetati nešto što<br />

Bošnjake jača, okuplja, usmjerava?<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

17


Odletjeli su šefovi “Preporoda”<br />

Lavić i Hajdarević na Krug 99 da se<br />

javnosti izjadaju što “Svjetski bošnjački<br />

kongres Bošnjake vodi u geto”. Eh, eto!<br />

Hajdarević je već, kad je dušu prodavao<br />

SDP-u, izjavio da su Bošnjaci krivi za<br />

raspad Bosne, kao što su Srbi krivi za<br />

raspad Jugoslavije. Srbi bili agresori,<br />

Bošnjaci žrtve, ali, krivica je jednaka,<br />

po Hajdareviću. Sad je isto izjavio i<br />

Lavić, pa možda i on postane neki srpsko-hrvatski<br />

funkcioner. I ova teza sa<br />

getom ima za cilj da Bošnjake optuži što<br />

su ih velikosrbi i velikohrvati stjerali na<br />

24 odsto bh. teritorije, pa se ne mogu<br />

vratiti ni u zapadni Mostar, ni u Foču.<br />

Nekakav je to mazohizam u mišljenju,<br />

da li zbog gladi u djeti njstvu, oračkog<br />

porijekla, učitelja koji je bio Srbin, ko<br />

bi znao, teško je to razabrati. Utom se<br />

pojavljuje i magloviti Mustafa Spahić<br />

da izjavi kako je nakon 20 godina iza<br />

reisa Cerića ostao mrak, a taj mrak su<br />

bezbeli sve obnovljene džamije, podignute<br />

i ustanovljene medrese, islamski<br />

fakulteti i desetine hiljada čuvara vjere.<br />

Sve to što se događa ne bi imalo težinu<br />

da mnogi ne uočavaju kako se Islamska<br />

zajednica, pod vođstvom reisu-l-uleme<br />

Kavazovića, a očitovana kroz svoje<br />

internetsko glasilo rijaset.<strong>ba</strong>, okreće<br />

prema politici šutnje i odvojenosti od<br />

bošnjačkih životnih problema. Tek<br />

tako ovaj zabunluk što ga siju “parmaci<br />

od mira i tolerancije” može postati<br />

opasan i djelatan. Šutnja Islamske za-<br />

jednice je uvjet bez kojeg se ne može.<br />

U vrijeme kada još jedan “čovjek od<br />

mira i tolerancije”, utemeljitelj Fahrudin<br />

Radončić najavljuje: “Bošnjačka državna<br />

mafija će završiti u zatvoru”, i kada se<br />

mogu očekivati serijska (samo)hapšenja,<br />

iznimno je važno imati adrese sa kojih<br />

će se Bošnjaci napajati istinom. U<br />

općenarodnoj zabuni moglo bi zazvučati<br />

da je taj Radončić u pravu kad kao ministar<br />

sigurnosti uzurpira pravosudne ovlasti<br />

i najavljuje hapšenja. A portparoli<br />

pravosuđa šute na tu drskost, namjesto<br />

da saopće kako nigdje u svijetu ministar<br />

sigurnosti nema ovlasti da hapsi ili da<br />

najavljuje hapšenja. Samo je još Slobodan<br />

Milošević tako najavljivao hapšenja<br />

Al<strong>ba</strong>naca, kao da je on lično i kadija i<br />

sudija. Otud je zastrašujuća ova poruka<br />

novog ministra sigurnosti koji u listu<br />

Glas Srpske najavljuje hapšenja Bošnjaka.<br />

Istovremeno mu pod nosom paradiraju<br />

uniformisane četničke paravojne formacije,<br />

a ustaški teroristi, inspirisani<br />

velikohrvatskom politikom OHR-a, u<br />

Mostaru poturaju bombe, ali i ovaj Sejdo,<br />

kao i prošli mu Sejdo, tu ne smiju<br />

ništa poduzeti. Naravno, imperativ je<br />

uhapsiti i procesuirati svakoga za koga<br />

postoji sumnja da je kriv, ali, kada se to<br />

radi ovako, totalitarno, agresivno, nepismeno,<br />

onda postoji opravdana sumnja<br />

da će velikosrpski agenti sa<br />

bošnjačkim imenima, za<br />

račun Beograda, nastaviti<br />

progone Bošnjaka. Kada je<br />

vlast SDP-Alijanse prije desetak<br />

godina organizirala<br />

zločinačke montirane procese<br />

(Pogorelica) i ekstradicije<br />

(tzv. Alžirska grupa),<br />

SDA i Islamska zajednica<br />

su bili jaka uporišta borbe<br />

za pravdu. Reisu-l-ulema<br />

Cerić je obišao zatočene u<br />

montiranom procesu “Pogorelica”.<br />

Ako se sada otvore<br />

novi montirani procesi, a<br />

bošnjačka struktura bude<br />

oslonjena na samoprogoniteljsku<br />

filozofiju palanke S.Lavića<br />

i H.Hajdarevića, ovdje neće imati ko<br />

braniti istinu i pravdu. Zato je važno da<br />

stanemo uz Svjetski bošnjački kongres,<br />

jer je ova institucija programski orijentirana<br />

za odbranu i afirmaciju Bosne i<br />

Bošnjaka, a na njenom čelu je čovjek<br />

koji nas je umio braniti. Važno je i da<br />

razumijemo kako je floksula o “čovjeku<br />

Trenutno se<br />

grupišu srpskohrvatske<br />

snage<br />

u Bošnjaka<br />

koje su protiv<br />

bošnjačkog<br />

uzdizanja i<br />

umrežavanja.<br />

Okidač za<br />

mobilizaciju<br />

bilo je<br />

osnivanje<br />

Svjetskog<br />

bošnjačkog<br />

kongresa.<br />

mira i tolerancije” udica na<br />

koju se pecaju iskompleksirani<br />

Bošnjaci, koje po svojoj<br />

mjeri odabiraju i za naše<br />

vođe postavljaju velikosrpski<br />

i velikohrvatski o<strong>ba</strong>vještajci.<br />

Svaka šutnja o nastavku<br />

genocida nad Bošnjacima<br />

i svako samookrivljavanje<br />

za sve što nam se događa,<br />

nije ništa drugo do glupost<br />

i kukavičluk, bez obzira što<br />

se srpstvo i hrvatstvo upinje<br />

da nam taj bošnjački jadluk,<br />

tu samomržnju, prikaže kao<br />

vrline mira i tolerancije. Nakon<br />

svih ratnih i svih poratnih<br />

bošnjačkih žrtava, onih<br />

ubijenih i onih raseljenih, nakon kontinuirane<br />

mržnje srpstva i hrvatstva i<br />

izdaje međunarodne zajednice, a što<br />

nije rezultiralo ekstremizmom i separatizmom<br />

u Bošnjaka, već je porodilo<br />

još jače opredjeljenje da se slavi bosanski<br />

duh mira i tolerancije – nemamo<br />

se mi išta ikome pravdati. Šehidska<br />

mezarja govore umjesto nas.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

18


Društvo<br />

Posljednja hut<strong>ba</strong><br />

Muhammeda-ef.<br />

Salkića<br />

“Niko od nas<br />

ne zna šta mu<br />

vrijeme nosi”<br />

Rahmetli Muhammedef.<br />

Salkić je protekle<br />

sedmice posjetio Bosansku<br />

Dubicu. Tom prilikom je<br />

11.01.2013., godine, održao<br />

svoju posljednju hutbu i<br />

to u Puhalskoj džamiji u<br />

Bosanskoj Dubici, pred oko<br />

pedesetak džematlija<br />

Piše: Nedim Botić<br />

Rahmetli<br />

R<br />

Muhammed-ef.<br />

RSalkić je protekle sedmice<br />

Rposjetio Bosansku Dubicu.<br />

Tom prilikom je 11.01.2013., godine,<br />

održao svoju posljednju hutbu i to u<br />

Puhalskoj džamiji u Bosanskoj Dubici,<br />

pred oko pedesetak džematlija. Tema<br />

hutbe je bila vezana za tumačenje sure<br />

El-Asr i prolaznost ljudskog života:<br />

“Draga braćo, kada me je glavni imam<br />

zamolio da vam se s ovog mjesta obratim,<br />

razmišljao sam o temi koju bi vam<br />

mogao prenijeti. Tokom putovanja<br />

ovamo, i ovih dana dosta sam razmišljao<br />

o jednoj suri svima nama dobro<br />

poznatoj. To je sura El-Asr u kojoj se<br />

Bog, dž.š., kune vremenom. Tako mi<br />

vremena, svaki je insan na gubitku, osim<br />

onih koji vjeruju, i dobra djela čine, i<br />

jedni drugima oporučuju istinu, i strpljenje.<br />

Zašto nam je vrijeme bitno? Kada se<br />

Bog, dž.š., kune s nekim Svojim stvorenjem,<br />

to radi kako bi ukazao na važnost.<br />

Tako se dragi Bog mnogo puta<br />

u Kur’anu kune i zorom, svitanjem,<br />

zvijezdama. To samo Njemu i dolikuje,<br />

ne ljudima. Nama je zabranjeno da<br />

se kunemo i s čim drugim,<br />

mimo imena Boga, dž.š.<br />

Danas smo, u vaktu kada<br />

se sve snima i bilježi, pogotovo<br />

svjesni značaja vremena.<br />

Da nam je neko davno<br />

rekao, da se ljudska djela<br />

mogu zabilježiti i sačuvati za<br />

pokoljenja koja dolaze, teško<br />

bismo mu povjerovali. To<br />

je razumnom dovoljan dokaz<br />

da ćemo i pred Bogom,<br />

dž.š., sva naša djela naći zabilježena.<br />

Sve se, braćo,<br />

dešava u<br />

vremenu. I<br />

ne izlazi van<br />

njegovog<br />

okrilja. Svi<br />

događaji, prošli<br />

i budući. I naši<br />

životi, i trud,<br />

i naša smrt.<br />

I protekli rat,<br />

i genocid i<br />

progoni. Sve<br />

je u vremenu.<br />

I niko od nas<br />

ne zna da li<br />

će dočekati<br />

sljedeću<br />

džumu.<br />

Sve se, braćo, dešava u<br />

vremenu. I ne izlazi van<br />

njegovog okrilja. Svi događaji,<br />

prošli i budući. I<br />

naši životi, i trud, i naša<br />

smrt. I protekli rat, i genocid<br />

i progoni. Sve je u<br />

vremenu. I niko od nas<br />

ne zna da li će dočekati<br />

slijedeću džumu. Niti šta<br />

mu vrijeme nosi. Zato<br />

se pripremajmo i radimo<br />

složno za dobrobit sviju<br />

nas.”<br />

Muhamed ef. Salkić, generalni sekretar Rijaseta Islamske zajednice<br />

u Bosni i Hercegovini, preselio je na ahiret u ponedjeljak, 14. 01.<br />

2013. godine u 64. godini života. Rođen je u Izbodu, Breza, 1949.<br />

godine. Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1969.<br />

godine, nakon čega je radio kao imam u Kazanfer-begovoj džamiji<br />

u Višegradu, potom kao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice<br />

Višegrad. Nakon završenog Pravnog fakulteta o<strong>ba</strong>vljao je dužnost<br />

sekretara Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, zatim je bio rukovodilac<br />

Pravne službe u Starješinstvu Islamske zajednice za Bosnu i<br />

Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, sekretar Sabora Islamske zajednice<br />

u Bosni i Hercegovini, a od oktobra 1994. godine do svoje smrti<br />

o<strong>ba</strong>vljao je dužnost generalnog sekretara Rijaseta Islamske zajednice<br />

u Bosni i Hercegovini.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

19


Društvo<br />

Bošnjaci između genocida i suicida<br />

Agonija za(d)robljenog uma<br />

Tre<strong>ba</strong> stalno ponavljati da<br />

postgenocidno uzpravljanje<br />

Bošnjaka nije moguće brez<br />

zaustavljanja procesa defetizma i<br />

samonegacije koje im podmeću i<br />

nameću krvni neprijatelji, počinioci<br />

genocida i njihovi mentori. Za<br />

oslo<strong>ba</strong>đanje zarobljenog uma<br />

Bošnjaka i otvaranja procesa<br />

afirmacije i samopoštovanja<br />

te skidanja povijestnih srbskohrvatskih<br />

okova potrebna je<br />

gola istina i jasna svijest o sebi i<br />

drugima u vremenu i prostoru,<br />

jer velikosrbski i velikohrvatski<br />

hegemoni ne mogu nikako da se<br />

naviknu i prihvate Bošnjake kao<br />

ravnopravnog političkog partnera i<br />

kao narod, dostojan za plodotvornu<br />

saradnju i poželjan suživot<br />

Piše: Safet Kadić<br />

Život Bošnjaka na svojoj rodnoj<br />

grudi, u svojoj postojbini,<br />

u svome vatanu, u svojoj domovini,<br />

stoljećima se odvija pod “podrazumijevajućom<br />

prijetnjom”. Ovu efektnu<br />

sintagmu nalazimo u jednoj obimnoj studiji<br />

u kojoj se kritički analizira negativna<br />

percepcija Bošnjaka u Andrićevu književnom<br />

djelu, a koju je tokom agresije i<br />

genocida u Sarajevu napisao profesor sa<br />

Filozofskog fakulteta, rahm. Muhsin Rizvić.<br />

Samo desetak godina ranije profesor<br />

Rizvić nije uočavao velikosrbsku “podrazumijevajuću<br />

prijetnju” u svojoj interpretaciji<br />

i tekstualno-komparativnoj studiji o<br />

strukturi “Gorskog vijenca” crnogorskog<br />

vjerskog i državnog poglavara P. P. Njegoša,<br />

koji je bio Andrićeva inspiracija i<br />

zajedno sa njim i Vukom Karadžićem činio<br />

književno-kulturni tronožac velikosrbskog<br />

“svetog trojstva”.<br />

Gorski vijenac kao inspiracija genocida<br />

Kao mali <strong>ba</strong>lkanski narod, Bošnjaci<br />

su se ironijom tragične sudbine našli na<br />

putu francuzko-englezko-ruskih imperijalnih<br />

težnji i hegemonističke volje, kao<br />

i europskog antiturskog i antiislamskog<br />

naslijeđa. Oni su postali najobičnija sitna<br />

moneta za podkusurivanje dvihu suprotstavljenih<br />

geostratežkih volja i njihova kolateralna<br />

šćeta, o čemu najočitije svjedoči<br />

Berlinski kongres 1878. godine. Uloga<br />

europsko-ruske hrišćanske produžene<br />

ruke na Balkanu namijenjena je Srbima,<br />

uz asistenciju Hrvata, koji su na toj idejnoj<br />

osnovi stvorili velikosrbski projekat<br />

“mesijanskog poslanstva” radi<br />

svoje dominacije ovim prostorom.<br />

Kao nagradu za vjernu<br />

službu osnovali su im i državu,<br />

tzv. versajsku Jugoslaviju 1918.<br />

godine. Nema ko da odsiječe<br />

tu ruku, ogrezlu u krvi, da parafraziramo<br />

autora zloslutnog<br />

romana “Nož”, Vuka Draškovića.<br />

Naime, ovaj posrbljeni<br />

istočnohercegovački vlah i<br />

zakleti sljedbenik osuđenog i<br />

likvidiranog ratnog zločinca<br />

Draže Mihajlovića, početkom<br />

devedesetih godina, zagrmio<br />

je iz Beograda na Bošnjake<br />

Sandžaka, koji su se prvi počeli<br />

komešati kada je europska<br />

demokracija zakucala na vrata<br />

Titine Jugoslavije, uputivši im<br />

rezolutnu prijetnju da će svakome<br />

koji digne muslimanski<br />

<strong>ba</strong>jrak biti odsječena ta ruka.<br />

Nedugo potom svetosavski<br />

Dražini i Vukovi Srbi ne samo<br />

da su počeli odsijecati bošnjačke<br />

ruke nego i bošnjačke<br />

glave, u skladu sa riječima<br />

svoga vođe i idola, koji je prije<br />

pedesetak godina pisao:<br />

“Setite se velike borbe za<br />

oslobođenje pod vodstvom<br />

velikog Karađorđa, Srbija je<br />

bila puna Turaka (Bošnjaka<br />

muslimana, op.a.). U Beogradu<br />

i ostalim srpskim varošima<br />

stršile su muslimanske munare,<br />

kao sada u srpskoj Bosni i Hercegovini.<br />

Na stotine hiljada muslimana bilo je<br />

tada preplavilo našu otadžbinu. A prođite<br />

danas kroz Srbiju. Nećete naći niti jednog<br />

Turčina (Bošnjaka, op.a.), nećete naći ni<br />

njihova gro<strong>ba</strong>, ni jednog šiljka (džamije s<br />

munarom, op.a.), jer svesni srpski narod<br />

još davno je zbrisao sa lica zemlje žive vekovne<br />

neprijatelje srpskog naroda... To je<br />

najbolji dokaz i najbolje jamstvo da ćemo<br />

uspeti i u ovoj današnjoj svetskoj borbi<br />

Duhovno i<br />

materijalno<br />

raz<strong>ba</strong>štinjenje<br />

i denacionalizacija<br />

Bošnjaka<br />

provodilo se<br />

neskriveno u<br />

okviru zvanične<br />

državne<br />

politike u<br />

o<strong>ba</strong>dvije<br />

Jugoslavije,<br />

putem osnovnih<br />

državnih<br />

poluga: vojske<br />

i policije,<br />

administracije,<br />

školstva i<br />

medija.<br />

i da ćemo istrebiti sve Turke (Bošnjake,<br />

op.a.) iz ovih krajeva. Nijedan musliman<br />

neće među nama ostati.”<br />

Draža je crpio inspiraciju i iz Njegoša,<br />

kao i sve predhodne i potonje generacije,<br />

kod kojeg se, kao crkvenog i svjetovnog<br />

crnogorskog poglavara, kako navodi Pero<br />

Slijepčević, “religija prožela i smešala s<br />

epopejom”. “Sva radnja Gorskog vijenca<br />

odigrava se na četiri verska<br />

praznika: iznošenje krstova o<br />

Trojčinu-dne na Lovćenu; Sabor<br />

o maloj Gospojini; Božić;<br />

Nova godina. Uistinu, naši<br />

narodni dogovori i jesu se<br />

održavali tako o crkvenim saborima<br />

oduvek, osobito u tursko<br />

vreme”, piše Slijepčević.<br />

Njegoš pod Turcima podrazumiva<br />

i Bošnjake. “U 4. stihu<br />

Turke poredi sa životinjama<br />

koje se kote, a ne rađaju, a u<br />

stihu 685. islam naziva đavolom.<br />

U 701. stihu islam naziva<br />

krvničkom vjerom, a u februaru<br />

1943. godine četnici su u<br />

Sandžaku zaklali 601 dijete.<br />

U stihu 858. Njegoš poziva<br />

na rušenje džamija i munara<br />

i četnici su ga poslušali, godine<br />

1943. nisu ostavili nijednu<br />

džamiju na teritoriji zapadnog<br />

Sandžaka. U stihu 1143.<br />

pominje “svečanu kobilu”, a<br />

misli na poslanika Muhammeda,<br />

a.s., a u 1778. stihu Turke/<br />

Bošnjake naziva “pasjim narodom”,<br />

a onda uzvikuje “...i<br />

sve turske kule i džamije, da<br />

naš Pazar ne smrdi nekršću...”<br />

U stihovima 2723 do 2784.,<br />

Njegoš govori: “sad ti nema u<br />

našu nahiju obilježja od turskog<br />

uha do trupine, ali razvaline”.<br />

I nakon svega, Njegošem<br />

se kunu komunisti, nacionalisti,<br />

pravoslavlje, ali najviše četnici prije<br />

svakog klanja i pohoda na muslimanska<br />

sela.”<br />

Zadojeni takvim idejama pravoslavnog<br />

fundamentalizma i netrpeljivosti, krvožedni<br />

bojovnici nemilosrdno su zgazili i<br />

zdrobili bošnjačke kosti zajedno sa njihovim<br />

identitetom. (Pjesnik bi rekao: nema<br />

ruke, ljiljan bijeli da ubere, iz lo<strong>ba</strong>nje što<br />

im niče) Predsjednik države, koja je u najmanju<br />

ruku saučesnik genocida nad Boš-<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

20


njacima, Tomislav Nikolić, nedavno na<br />

jednoj televiziji, u maniru krajnjeg prezira<br />

i negatorskog odnosa prema Bošnjacima i<br />

ovlašnog kajanja, kao da se desio neki nesretan<br />

slučaj, a ne genocid, kao najstrašniji<br />

zločin protiv čovječanstva, licemjerno<br />

kaže: Srbija tuguje za Srebrenicom! Kakva<br />

srbska laž! Kakva podlost! Kakav cinizam!<br />

Kakvo bezčašće! Kakva provokacija i<br />

uvreda Bošnjaka!<br />

Nije bilo snažne bošnjačke ruke da zamahne<br />

svojom sabljom i odupre se ovom<br />

programiranom planetarnom pogromu i<br />

televizijski prenošenom genocidu, jer je<br />

bošnjačku desnicu ruku odsjekao osmanlijski<br />

sultan produženom rukom svoga<br />

seraskera, poturčenog ličkog Srbina,<br />

Mihajla Latasa (alias Omer-paša Lutvi),<br />

1850. godine. Drugu im je odsjekao austrijski<br />

cesar produženom rukom svoga<br />

generala Josipa Filipovića 1878. godine, a<br />

nezaštićenu bošnjačku glavu do mile volje<br />

mrcvarili su velikosrbski hegemoni, izpirali<br />

im mozak i brisali pamćenje sve do<br />

genocida 1992. do 1995. godina. Njihovim<br />

glavama, kako su prenijeli ratni mediji,<br />

i doslovno su se igrali lopte dvojica<br />

Fočaka, odnosno šutirali kao fud<strong>ba</strong>lsku<br />

hloptu odsječenu glavu jednog Bošnjaka,<br />

jedan doratni profesor sa Filozofskog<br />

fakulteta u Sarajevu Vojislav Maksimović<br />

i Karadžićev ministar informisanja Velibor<br />

Ostojić. (“Muslimanski <strong>ba</strong>jrak” u<br />

kontekstu gornje Draškovićeve izjave simbolizirao<br />

je probuđenu svijest Bošnjaka o<br />

svom nacionalnom identitetu)<br />

Bošnjačko veličanje vlastitih dželata<br />

Ništa, čini mi se, bolje i ekspresivnije<br />

ne ilustrira stanje svijesti kod Bošnjaka<br />

do prid samu srbsku agresiju i genocid od<br />

jednog iskrenog pokajničkog svjedočenja,<br />

jedne potresne ljudske izpovijesti i intimne<br />

katarze jednog Bošnjaka, predratnog<br />

mladog fočanskog profesora književnosti,<br />

a ratnog reportera i postratnog književnika,<br />

objavljene prije nekoliko godina u<br />

jednom magazinu u Americi. O postgenocidnom<br />

položaju Bošnjaka u vlastitoj<br />

domovini govori i činjenica da taj tekst<br />

nije objavljen u BiH, nego vani:<br />

“Tek u ratu postao sam svjestan historijsko-političke<br />

upotrebe crnogorskog<br />

pjesnika Petra Petrovića Njegoša, čiji sam<br />

ja “Gorski vijenac”, kao profesor književnosti,<br />

godinama mladalački ambiciozno<br />

i poletno približavao srednjoškolcima,<br />

kako je to od mene tražio nastavni program,<br />

izgovarajući jednu petinu ovog epa<br />

i napamet. Dakle, ja sam prije dvadeset i<br />

pet godina ispred table učenicima, svijetla<br />

obraza, recitovao sve one stihove kojima<br />

Njegoš poziva na “čišćenje zemlje<br />

od nekrsti” i tako upoznavao mlade ljude<br />

srpske nacionalnosti sa onim šta im je činiti<br />

u budućnosti, kao što to danas rade<br />

prosvjetni radnici u Republici Srpskoj pa<br />

njihovi srednjoškolci dolaze na<br />

nogometna utakmice u Sarajevo<br />

sa transparentom “Nož,<br />

žica, Srebrenica”. Njegoš svojim<br />

stihovima decenijama poziva<br />

Srbe da kolju muslimane<br />

kako bi svi Srbi živjeli u jednoj<br />

državi, a kasnije da žive samo<br />

Srbi u jednoj državi. Dakle, sve<br />

nesrbe tre<strong>ba</strong> protjerati, ubiti,<br />

zaklati, zapaliti, raskomadati<br />

– traži Petar Petrović Njegoš,<br />

kojeg sam ja u moje vrijeme<br />

citirao na sav glas!”<br />

Ovakvo znanje i shvaćanje<br />

ambicioznog mladog fočanskog<br />

profesora književnosti<br />

nije došlo niodkuda, nije palo s<br />

ne<strong>ba</strong>, nego je sticano od svojih<br />

profesora na Filozofskom fakultetu<br />

u Sarajevu, gdje je studirao,<br />

a među kojima je i naprijed citirani<br />

profesor Muhsin Rizvić, koji je u vrijeme<br />

dok je studirao ovaj Bošnjak, pisao:<br />

“Gorski vijenac Petra II Petrovića<br />

Njegoša predstavlja najznamenitije<br />

djelo našeg romantizma. Magistralno<br />

pjesničko stvoreno, ovo djelo vrhuni u<br />

našim književnostima svojom apoteozom<br />

Zadojeni<br />

takvim idejama<br />

pravoslavnog<br />

fundamentalizma<br />

i<br />

netrpeljivosti,<br />

krvožedni<br />

bojovnici<br />

nemilosrdno su<br />

zgazili i zdrobili<br />

bošnjačke<br />

kosti zajedno<br />

sa njihovim<br />

identitetom.<br />

(Pjesnik bi<br />

rekao: nema<br />

ruke, ljiljan<br />

bijeli da ubere,<br />

iz lo<strong>ba</strong>nje što<br />

im niče)<br />

slobodi, svojim humanitetom<br />

pojma dobra suprotstavljenog<br />

pojmu zla, pravom čovjeka i<br />

naroda na sopstvenu egzistenciju.<br />

Ono se kristalizira kao<br />

mudrost pjesnikovog iskustva<br />

i dalekovidost njegovog duha<br />

i filozofskog spoznanja, iz kojeg<br />

svako pokoljenje može da<br />

pronalazi i preuzima poruke za<br />

sebe i svoj život u svome prostoru<br />

i vremenu.”<br />

I ostali njegovi profesori<br />

su bili sve same perjanice i<br />

<strong>ba</strong>jraktari šovinističkog antibosanskog<br />

genocidnog projekta<br />

stvaranja RS i najistaknutiji<br />

članovi ratne terorističke<br />

zločinačke organizacije SDS,<br />

kao najbliži Karadžićevi<br />

saradnici iz najužeg rukovodstva:<br />

Slavko Leovac, profesor antičke<br />

književnosti i predsjednik političkog savjeta<br />

SDS, Ljubomir Zuković, profesor<br />

epske guslarske književnosti i Karadžićev<br />

ministar obrazovanja, šekspirolog Nikola<br />

Koljević, kasnije predsjednik “genocidnog<br />

entiteta”, te naprijed spomenuti Vojislav<br />

Maksimović. Značajnu ulogu igrao je i<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

21


Aleksa Buha, Karadžićev ministar inostranih<br />

poslova, a Ekmečićev pulen i zemljak<br />

iz nevesinjskog kraja. Na tom fakultetu<br />

postojao je svojevrstan velikosrbski tabor<br />

kao iztureno odjeljenje SANU i ideoložki<br />

centar velikosrbskog projekta, kojim je<br />

vješto iz sjene, poput sicilijanskog kuma,<br />

koordinirao historičar Milorad Ekmečić,<br />

kao priznata siva eminencija.<br />

Srbija, domovina koljača<br />

U svojstvu <strong>ba</strong>lkanskih izvršilaca sistematskog<br />

progona, ubijanja, pljačke i terora,<br />

ugnjetavanja i asimilacije, jednom riječju<br />

genocida, za nepuna dva stoljeća Srbi su<br />

uzpili podpuno razpametiti i dezorijentirati<br />

Bošnjake, do tada najmoćniji narod na<br />

Balkanu. Pokidane su im niti kontinuiteta,<br />

izbrisano povijestno pamćenje i destruirana<br />

svijest o svome identitetu. Zabranili<br />

su im nacionalno ime i nagonili da liče na<br />

njih, a sami sebe mrze i kandžijaju. Čak i<br />

u Titino vrijeme, uzprkos antifašističkom<br />

opredjeljenju i partizanskoj borbi te<br />

deklarativnim odlukama ZAVNOBiH-a,<br />

nisu mogli vratiti svoje historijsko etničko<br />

ime Bošnjak i ostvariti nacionalnu ravnopravnost<br />

u zajedničkoj državi. Bošnjacima<br />

su ostavljene tri opcije da se izjasne kao<br />

Srbi, Hrvati ili neopredijeljeni. Onaj ko se<br />

tada nije izjasnio kao Srbin ili Hrvat nije<br />

mogao računati ni na kakvu društvenu<br />

ulogu ili važan posao, posebno državni.<br />

Uz to je išlo da moraju biti oženjeni Srbkinjom.<br />

Tako je bilo sa svim bošnjačkim<br />

političarima ili drugim uzpješnim ljudima,<br />

književnicima, slikarima, profesorima,<br />

oficirima, sportistima. Djeca su morala<br />

imati “neutralna” imena kao što su Nenad,<br />

Srđan, Danko, Zlatko i sl., a ako su im, kojim<br />

slučajem, “zaostali” roditelji dali neko<br />

muslimansko ime, kao Mehmed, koristio<br />

se isključivo nadimak ili hipokoristika<br />

Meša. Svoje ime neki su na kraju platili i<br />

glavom, poput Hamdije. Političku podobnost<br />

morali su dokazivati jedenjem svinjetine<br />

i trošenjem alkohola. Kao tipičan<br />

primjer može poslužiti jedan pridratni<br />

<strong>ba</strong>njalučki Bošnjak Ismet, koji je, po<br />

svjedočenju njegove snahe, ličke Srbkinje,<br />

za svaki praznik napadno i ponosno okretao<br />

na ražnju krme u avliji stare porodične<br />

kuće i slavio sa uzvanicama. Zato je njegov<br />

sin, romantičnog talijanskog imena, bio<br />

podo<strong>ba</strong>n za velikosrbsku DB, koji je<br />

revnostno, po nalogu beogradske centrale,<br />

supertajno izsljeđivao izfabricirani slučaj<br />

“Agrokomerc” i Fikreta Abdića, a osobito<br />

Hamdiju Pozderca, da bi nakon srbske<br />

agresije i genocida dogurao do Dodikovog<br />

glavnog tužioca u “entitetu masovnih<br />

grobnica”. Javnosti je dobro poznato kako<br />

je završio Fikret, a kako Hamdija.<br />

Nakon odlazka Turaka i dolazka<br />

drugih osvajača, bošnjačko ime su im<br />

zanijekali tokom posljednja dva stoljeća<br />

agresivni susjedi, pretendirajući na njihovu<br />

zemlju, njihove duše i njihove živote.<br />

Nemoćnim i poraženim Bošnjacima oni<br />

su krojili sudbinu, nadivali im i mije njali<br />

ime po svom nahođenju i potre<strong>ba</strong>ma<br />

držanja u pokornosti, izpirali mozak,<br />

potirali historijsko pamćenje i povremeno<br />

pušćali krv. Zato je danas krajnje<br />

licemjerno, zlurado pa i genocidno podmetanje<br />

Bošnjacima da “je ovaj narod<br />

više puta mijenjao nacionalno ime”, kako<br />

je nedavno napisao Bosanac po rođenju, a<br />

velikosrbin po opredjeljenju i ubjeđenju,<br />

Nenad Kecmanović. Iako se danas možda<br />

može razumiti neznanje većeg dijela srbske<br />

populacije da po današnjoj Srbiji hodaju<br />

po bošnjačkim kostima, da ne znaju<br />

za strašne zločine svojih predaka u ne tako<br />

davnoj prošlosti da bi se dokopali njihove<br />

zemlje, imetka i ukupnog materijalnog<br />

i kulturnog naslijeđa, to se ne može reći<br />

za Kecmanovića, osim kao namjera zlurade<br />

provokacije i vrijeđanja Bošnjaka<br />

sve do negacije. Sve ove i brojne druge<br />

činjenice o Bošnjacima dobro znade i taj<br />

nekadašnji Sarajlija, univerzitetski profesor<br />

sa Fakulteta političkih nauka, odakle<br />

su i kasnije četničke vojvode V. Šešelj i N.<br />

Poplašen, a sada po dobrovoljnom izboru<br />

Beograđanin i ideoložki i politički mentor<br />

M. Dodika, Nenad Kecmanović, “Prota”,<br />

kako su ga zvali neki znanci iz njegovog<br />

uzkog kruga. Za njega se ne može reći da<br />

ne zna! Zna on dobro da je <strong>ba</strong>š njegov<br />

narod najviše kumovao što “je ovaj narod<br />

(Bošnjaci) više puta mijenjao nacionalno<br />

ime”. Ono što je Ekmečić bio na FF, to je<br />

Kecmanović bio na FPN.<br />

Do koje mjere su velikosrbski hegemoni<br />

i prije genocida bili pogazili i zdrobili<br />

bošnjački identitet i samopoštovanje<br />

Bošnjaka ilustruje jedna, danas već<br />

poslovična, izjava nekadašnjeg profesora<br />

sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,<br />

Stolčanina Esada Ćimića, izrečena<br />

na televiziji prid popis stanovništva 1971.<br />

godine i grčevite političke borbe Bošnjaka<br />

da dobiju ravnopravan status sa ostalim<br />

narodima u Jugoslaviji i da im od hegemona<br />

bude priznat nacionalni identitet,<br />

makar pod imenom Musliman. Ćimić<br />

je tim povodom na televiziji izjavio da<br />

nacija nije košulja koja se može mije njati<br />

po potrebi i da će on ostati Hrvat, da živi<br />

u miješanom braku sa muslimankom<br />

Melihom, i da mu je rođeni brat Osman<br />

- Srbin. Iz današnje perspektive normalan<br />

čovjek citiranu izjavu Esada Ćimića<br />

može okarakterisati jedino kao političku<br />

egzibiciju, čemu je on bio itekako sklon<br />

i naširoko poznat, ili kao znanstvenu i<br />

intelektualnu nebulozu. Kao današnji<br />

Ćimićev pandan doima se Hidajet Čehić.<br />

Duhovno i materijalno raz<strong>ba</strong>štinjenje<br />

i denacionalizacija Bošnjaka provodilo<br />

se neskriveno u okviru zvanične državne<br />

politike u o<strong>ba</strong>dvije Jugoslavije, putem<br />

osnovnih državnih poluga: vojske i policije,<br />

administracije, školstva i medija. Te<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

22<br />

državne službe od 1918. godine bile su<br />

rezervisane samo za Srbe. Čak i obični<br />

seoski načelnik Bošnjak, u čisto bošnjačkim<br />

sredinama, u sred Bosne, morao se<br />

javno deklarirati kao Srbin. Na to bi ga<br />

svako jutro u uredu podsjećao njegov<br />

podvornik, nepismeni dojučerašnji kmet<br />

riječima: Pomozbog, Srbine! Hoćemo li<br />

danas srbovati? mada ni sam nije znao šta<br />

to znači, ali je za to bio nagrađen parama<br />

srbskog kralja. Ništa se nije promijenilo ni<br />

za Titina vakta u toj sredini. Potomak toga<br />

kmeta i četničkog vojvode, kao nastavnik<br />

historije, naredio je 1962. godine na kraju<br />

časa svojim učenicima šestog razreda da<br />

sutra ne smiju doći u školu dok od svojih<br />

roditelja ne dobiju odgovor da li su oni<br />

Srbi li Hrvati, jer “ne mogu biti neopredijeljeni”.<br />

Može se samo zamisliti kakve<br />

je strašne ožiljke na nevinoj dječijoj duši<br />

ostavio taj događaj, ali i u svijesti njihovih<br />

roditelja. Ili, na primjer, mobilizirane<br />

Bošnjake u vojsku SHS kraljevine 1919.<br />

godine na granicama nagonili su da zajednički<br />

skandiraju: Mi smo Srbi i srbskoga<br />

roda. Mi čuvamo Srbiju i srbstvo. Da bi<br />

ih primorali na to, satima su ih svakoga<br />

dana držali postrojene na <strong>ba</strong>natskoj košavi<br />

dok bi ih kaplari ivovim prutom s leđa<br />

udarali po promrzlim ušima, a u gluho<br />

do<strong>ba</strong> noći jednog po jednog “ćebovali”.<br />

2035-a<br />

Tre<strong>ba</strong> stalno ponavljati da postgenocidno<br />

uzpravljanje Bošnjaka nije moguće<br />

brez zaustavljanja procesa defetizma i<br />

samonegacije koje im podmeću i nameću<br />

krvni neprijatelji, počinioci genocida i<br />

njihovi mentori. Za oslo<strong>ba</strong>đanje zarobljenog<br />

uma Bošnjaka i otvaranja procesa<br />

afirmacije i samopoštovanja te skidanja<br />

povijestnih srbsko-hrvatskih okova<br />

potrebna je gola istina i jasna svijest o<br />

sebi i drugima u vremenu i prostoru, jer<br />

velikosrbski i velikohrvatski hegemoni<br />

ne mogu nikako da se naviknu i prihvate<br />

Bošnjake kao ravnopravnog političkog<br />

partnera i kao narod, dostojan za plodotvornu<br />

saradnju i poželjan suživot. Zato<br />

danas sapete bošnjačke ruke i bošnjački<br />

zarobljeni um moraju biti oslobođeni<br />

da bi se u savremenom geopolitičkom<br />

kontekstu amortizirale i od<strong>ba</strong>cile neprijateljske<br />

težnje užeg i šireg okruženja<br />

i stvorilo uporišće za svoj bioložki, kulturni<br />

i duhovni obstanak na svojoj povijestnoj<br />

zemlji, na kojoj su vijekovima<br />

razsijavali svoj zemni prah i sedimentirali<br />

supstancu svoga duha. Dezorijentirana i<br />

jalova bošnjačka postgenocidna politika<br />

ne samo da je urušila poziciju Bošnjaka<br />

izpod nivoa mirnodobskog političkog<br />

partnera dojučerašnjih neprijatelja, nego<br />

je prokockala i one ostvarene domete<br />

odbranbeno-oslobodilačkog rata. SDA<br />

je najbolji primjer za to, čije se rukovodstvo<br />

ponaša kao korumpirana klanovska


družina, a ne odgovorna državotvorna<br />

politička partija. Iako ima drugi izborni<br />

rezultat dozvolili su da ih separatistička<br />

srpsko-hrvatska osovina, uz pomoć<br />

lažnih, demagožkih boraca za prava<br />

građana, pregazi i sramno iz<strong>ba</strong>ci iz vlasti<br />

kao ofucani otirač. Umjesto da čelništvo,<br />

ako ima imalo obraza, podnese ostavku<br />

i hitno sazove vanredni kongres, pogotovo<br />

što se sami promovišu u nosioca i<br />

zaštitnika bošnjačkih nacionalnih interesa,<br />

oni na mizeran način čuvaju stečene<br />

pozicije. Tako su bez ikakvog razloga<br />

ponizili i Bošnjake, kamčeći od nadobudnih<br />

boljševika mrvice vlasti, umjesto<br />

da se hrabro povuče u opoziciju i pokuša<br />

da sruši ovakvu antibosansku vlast na<br />

slijedećim izborima. Umjesto ostavki i<br />

vanrednog kongresa nakon ovakvog sramotnog<br />

poniženja, oni čak odgađaju i<br />

ranije predviđeni redovni kongres. Tihić<br />

se vadi i čak zamlaćuje javnost navodnim<br />

pobjedama SDA na lokalnim izborima,<br />

mada je očigledno da tu SDA<br />

nije imala nikakvu ulogu, jer su se ljudi<br />

opredjeljivali za ljude, a ne stranku. Pa da<br />

i nije tako, oni su izgubili državnu vlast i<br />

tako ostavili na cjedilu svoje nezaštićene<br />

glasače, njih nekoliko stotina hiljada,<br />

pretežno Bošnjaka. Umjesto da Tihić,<br />

kao pravi vođa, časno prihvati poraz<br />

od spretnijeg i podnese ostavku, on se<br />

ponovo kandiduje za predsjednika na<br />

skorašnjoj konvenciji stranke. Zato je<br />

moguće da Dodik protekle srijede u<br />

intervjuu za državnu televiziju presretne<br />

pitanje novinara kako vidi BiH<br />

u budućnosti brzopletom upadicom:<br />

Trideset peta! Za podsjećanje: Dodikova<br />

Srna plasirala je u ponedje ljak nevješto<br />

skrojenu vijest da su ruski eksperti, prema<br />

navodnim o<strong>ba</strong>vještajnim saznanjima<br />

iz američke CIA-e i ruske o<strong>ba</strong>vještajne<br />

službe i po predviđanjima Z. Bžežinskog<br />

i S. Hantingtona o geopolitičkom uztrojstvu<br />

Europe 2035. godine, napravili<br />

kartu po kojoj će BiH biti podijeljena<br />

između Hrvatske i Srbije. Što je <strong>ba</strong>bi<br />

milo, to joj se i snilo! Kao da je to prazan<br />

prostor! Kao da to nije povijestna<br />

zemlja i domovina njenog autohtonog<br />

naroda Bošnjaka. Pod predpostavkom<br />

da bi se bosanski Srbi i bosanski Hrvati<br />

složili sa takvom solucijom, ništa se ni<br />

ne nagovješćuje šta bi bilo sa dva miliona<br />

njenih građana Bošnjaka. Sudeći<br />

prema posljednjim događajima u Generalnoj<br />

skupštini UN, gdje je povodom<br />

novogodišnje proslave po julijanskom<br />

kalendaru zaorila koračnica “Marš na<br />

Drinu”, a zapljeskao joj je i sam generalni<br />

sekretar UN-a Ban Ki-moon nekima<br />

nije strana ni bojazan od naprijed spomenutog<br />

nezamislivog scenarija. Ostaje da<br />

se vjeruje da on, možda, nije znao da su<br />

uz “Marš na Drinu” izpraćane četničke<br />

horde, koje su počinile velike ratne<br />

zločine i genocid u Bosni i Hercegovini.<br />

Spomenik žrtvama genocida u Sarajevu<br />

Nakon najave iz Istočnog Sarajeva da će se na Zlatišću, na sjevernim<br />

padinama Trebevića, okrenutim prema gradu Sarajevu, graditi veliki krst<br />

i memorijalna crkva, ni sarajevski (demokratski) Srbi neće ostati dužni<br />

Karadžićevim, paljanskim (genocidnim) Srbima u pogledu izgradnje<br />

spomenika u Sarajevu. Na inicijativu esdepeovskog dopredsjednika<br />

Federacije BiH iz reda srbskog naroda, Svetozara Pudarića, esdepeovski<br />

gradonačelnik grada Sarajeva iz reda bošnjačkog naroda, Alija Behmen,<br />

podpisao je protokol o izgradnji spomen-obilježja na Kazanima, nešto<br />

istočnije od Zlatišća, za 29 ubijenih Sr<strong>ba</strong>, stradalih od bošnjačke ruke u<br />

obkoljenom gradu, koji su četiri godine pod obsadom držali Karadžićevi<br />

Srbi. Dok većina Sarajlija namjeru paljanskih Sr<strong>ba</strong> o gradnji spomenika<br />

doživljava kao čistu postgenocidnu prijetnju i provokaciju, dotle se izkazuje<br />

neskriveno razumijevanje i opravdanje za izgradnju spomen-obilježja<br />

na Kazanima, ali i upućuju zamjerke vlastima što i nakon 17 godina od<br />

rata nisu ništa poduzele da se oda poštovanje i izgradi jedinstveni spomenik<br />

u obliku bijelog obeliska, na kojem bi bila izpisana imena svih 11.600<br />

ubijenih Sarajlija, nevinih žrtava Karadžićevih Sr<strong>ba</strong> u sarajevskom genocidu,<br />

među kojima su svakako i onih 29 Sarajlija srbske nacionalnosti.<br />

Pašovićeva “crvena linija” sadrži 11.600 crvenih stolica za sve ubijene Sarajlije,<br />

svih etničkih grupa, među kojima i sarajevskih Sr<strong>ba</strong>, uključujući i<br />

onih 29 žrtava stradalih od bošnjačke ruke. Jer, sve nevine žrtve su žrtve i<br />

zaslužuju svaki pijetet. Ubila ih je ona ista antibosanska ideja izključivosti,<br />

netrpeljivosti i mržnje. Pritom su ovi sarajevski Srbi dvostruko tragični.<br />

Zato što su bili izloženi granatama kao i drugi Sarajlije, ali od “svojih”,<br />

i što su nastradali od onih od kojih su očekivali zaštitu. Paradoks je i u<br />

tome što su sarajevski Srbi bili uračunata kolateralna šćeta Karadžićevih<br />

(paljanskih) Sr<strong>ba</strong>, što je jasno naznačio Mladić u onoj presretnutoj ratnoj<br />

naredbi pukovniku Vukašinoviću da “tuče Velušiće, jer tu nema Sr<strong>ba</strong><br />

mnogo”. U njoj se nepobitno odkriva zločinačka genocidna namjera za<br />

ubijanje civila, građana Sarajeva, dominantno Bošnjaka, ali i jasno razodkriva<br />

svijest da će u granatiranju Sarajeva neminovno stradati i Srbi.<br />

Ali postoji i ogromna razlika među sarajevskim žrtvama, koja se ne<br />

ogleda samo u enormnoj razlici u broju, nego i u samom karakteru njihova<br />

stradanja. Onih 11.600 Sarajlija civila stradalo je tokom četverogodišnjeg<br />

danonoćnog granatiranja nezaštićenih civila u obsjednutom i trostruko<br />

opasanom gradu, kao dijelu organiziranog paradržavnog genocidnog projekta<br />

“genocidnog entiteta” RS o uništenja Bošnjaka i okupaciji cijele BiH.<br />

Glavnim akterima ovog genocidnog projekta, kao najtežeg zločina protiv<br />

čovječanstva, sudi se u Međunarodnom tribunalu u Hagu, od kojih je komandantu<br />

Sarajevsko-romanijskog korpusa, Stanislavu Galiću, izrečena<br />

pravomoćna presuda doživotnog zatvora. Onih 29 sarajevskih Sr<strong>ba</strong> ubijeno<br />

je kao samovoljni eksces jednog odmetnutog komandanta 10. brdske<br />

brigade na odbranbenoj liniji grada <strong>ba</strong>š od spomenutog Zlatišća, priko<br />

spomenutih Kazana do Lapišnice prema Palama, Mušana Topalovića<br />

Cace. Za taj svoj samovoljni čin i privatni rat najviši vrh državne vlasti<br />

Republike BiH pripremio je i proveo akciju hapšenja odmah nakon<br />

saznanja o zločinima, u kojoj je on počinio još jedan zločin, mučki ubivši<br />

sedam pripadnika policije, ali je i on, kako se tada šuškalo u novinarskim<br />

krugovima, nakon hapšenja također ubijen pod još nerazsvijetljenim okolnostima.<br />

Kantonalnu vlast niko ne spominje možda i zato što je esdepeovska<br />

predsjednica Skupštine Mirjana Malić, majka Nebojše Malića, navodnog<br />

Dodikovog plaćenika, koji živi u Kanadi i na svojim web-portalima veliča<br />

“entitet masovnih grobnica” i četništvo. U svemu tome je najpikantnija<br />

činjenica da je njen esdeaovski dopredsjednik svojevremeno bio prvi<br />

čovjek tajne policije AID-a, nekadašnje državne agencije za iztraživanje i<br />

dokumentiranje zločina.<br />

Zato kao jedina nada ostaje pitanje<br />

hoće li mnogobrojna bošnjačka nevladina<br />

udruženja i pokreti civilnog družtva, poput<br />

Svjetskog bošnjačkog kongresa, odškrinuti<br />

vrata spasa. Drugim riječima, otvara se pitanje<br />

hoće li Svjetski bošnjački kongres biti<br />

još jedan bošnjački postgenocidni pucanj<br />

u prazno ili sudbonosna, dugo očekivana<br />

prekretnica, pitanje je na koje odgovor ne<br />

bi tre<strong>ba</strong>lo dugo čekati ako se uzmu u obzir<br />

ambicije koje je ovaj forum postavio prid<br />

sebe. Živi bili pa vidili!<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

23


Društvo<br />

Upotre<strong>ba</strong> zastava u Livanjskom kantonu: dominiraju neustavna<br />

“hercegbosanska” i zastava BiH, federalna uglavnom potisnuta<br />

Srbijansko-hrvatsko vihorenje<br />

Ako uglavnom na prostoru<br />

cijelog Livanjskog kantona<br />

u Livnu, Tomislavgradu i<br />

Kupresu gdje dominiraju<br />

Hrvati “hercegbosanci”, te u<br />

Glamoču, Bosanskom Grahovu<br />

i Drvaru gdje vlast imaju<br />

Srbi povratnici, pretežno<br />

“republikosrpskoljupci”, nema<br />

vele lju<strong>ba</strong>vi prema zastavi FBiH,<br />

a uz upadljivo veću neustavnu<br />

“hercegbosansku” zastavu se<br />

izlaže samo manja zastava<br />

BiH i eventualno općinska<br />

(Livno, Tomislavgrad i Kupres),<br />

pitanje je ne šalje li se time<br />

poruka o već ustanovljenom<br />

“zastavničkom” hrvatskohercegbosanskom<br />

“trećem<br />

entitetu”, koji još samo čeka<br />

usvajanje “četvrtog-hrvatskog<br />

kanala” na BHRT<br />

Piše: Ale Kamber, Livno<br />

14.01.2013.god.<br />

Već<br />

V<br />

nekoliko godina zare-<br />

Vdom na području Liva-<br />

Vnjskog kantona zastava Federacije<br />

BiH je uglavnom potisnuta,<br />

<strong>ba</strong>rem što se tiče njene upotrebe i na<br />

zvaničnim ustanovama, na proslavama,<br />

trgovima, manifestacijama i<br />

sl. Očekujuće, u “hercegbosanskom”<br />

okruženju dominiraju već 15 godina<br />

neustavne zastave Kantona 10. (Livanjskog)<br />

kojem je, uz “jednonacionalni,<br />

isključivo hrvatski izgled zastave i<br />

gr<strong>ba</strong>” u kantonalnom ustavu, Ustavni<br />

sud FBiH presudama iz 1997/98. godine<br />

osporio i naziv kantona (“Hercegbosanska<br />

županija”), tretiranje jezika<br />

i još nekoliko manje bitnih odredbi,<br />

još uvijek neusklađenog Ustava Kantona<br />

10. sa presudom ustavnog suda<br />

FBiH. Bez obzira na diskriminirajući<br />

izgled zastave na štetu Bošnjaka, Sr<strong>ba</strong><br />

i ostalih, koji prema popisu iz 1991.<br />

godine zapravo čine relativnu većinu<br />

ovoga kantona, sva djeca u školama,<br />

posebno bošnjačka, uče, isključivo na<br />

hrvatskom jeziku, da im je kantonalna<br />

zastava zapravo neustavna “hercegbosanska”<br />

trobojnica sa hrvatskim grbom<br />

“šahovnicom”, varijanta koja po mnogo<br />

čemu asocira na grb susjedne države, a<br />

najmanje na državu BiH. Neustavna,<br />

isključivo hrvatska zastava, koja asocira<br />

na zastavu susjedne Hrvatske<br />

<strong>ba</strong>rem je teritorijalno na oko 30%<br />

bh površine (LK, ZHK,<br />

HNK, PK, SBK…a nađe se<br />

i u uredima usred Sarajeva).<br />

Koja razlika od nedavno<br />

istaknute zastave susjedne<br />

Srbije na istočnim vratima<br />

Sarajeva “za koju niko nije<br />

nadležan”?! Srbijanska se<br />

ne uklanja danima, a neustavna<br />

“hercegbosanskohrvatska”<br />

godinama. Za razliku<br />

od njih, prva službena,<br />

međunarodno priznata i u<br />

Ustavu RBiH definirana<br />

zastava BiH sa ljiljanima<br />

je masovno poskidana i sa<br />

teritorija gdje dominiraju<br />

Bošnjaci koju se sve manje<br />

može vidjeti i na manifestacijama<br />

i na utakmicama,<br />

a na institucijama nikako!!!<br />

U Livanjskom kantonu<br />

je iz<strong>ba</strong>čena i iz bošnjačkih<br />

ustanova i partijskih ureda.<br />

U dvorani livanjske BZK<br />

“Preporod” istaknuta je<br />

samo zastava SDA, u stranci SDA koja<br />

gazduje i “Preporodom” ista zastava,<br />

u SDP-u se sve crveni od partijskih i<br />

ex- jugoslovenskih i komunističkih<br />

zastava, u SBB-u je istaknuta prepoznatljiva<br />

“djetelina”, u MIZ Livno<br />

samo islamska obilježja.<br />

Današnja situacija<br />

Na trgovima u Livnu su zastave<br />

BiH, općine i neustavna kantonalna<br />

bez federalne. Ista je stvar ispred općine<br />

i u dvorani za sastanke. Na zgradi<br />

Vlade LK u Livnu samo su neustavna<br />

kantonalna i upadljivo manja državna<br />

Postavlja se<br />

logičnim pitanje<br />

ne ukida li FBiH<br />

ovim činom<br />

samu sebe čim<br />

dozvoljava da<br />

je nižerangirani<br />

kanton (ne<br />

samo ovaj!)<br />

opstruira i<br />

omalovažava<br />

neprovodeći<br />

presude<br />

Ustavnog suda<br />

FBiH, a da FBiH<br />

nije poduzela<br />

krivično i drugo<br />

gonjenje prema<br />

odgovornim<br />

licima<br />

zastava, na MUP-u samo neustavna<br />

“hercegbosanska”. I na zgradi općine<br />

Tomislavgrad nema zastave FBiH, a<br />

na zgradi Kantonalne skupštine u istom<br />

gradu je samo neustavna zastava<br />

“HBŽ”. Glamoč je donedavno bio<br />

preplavljen neustavnim “hercegbosanskim”<br />

zastavama, međutim u općini<br />

ih više nema otkada su brojčano u OV<br />

postali brojniji Srbi i Bošnjaci. Još je<br />

bivši načelnik Rade Gvero uz zastavu<br />

općine o<strong>ba</strong>vezno uveo i državnu zastavu,<br />

ali federalne ni ovdje nema. I<br />

na općini Kupres je samo<br />

zastava “HBŽ”, a u sali za<br />

sastanke i neizbježni križ<br />

kao i u uredu načelnika<br />

ove općine i općine Tomislavgrad,<br />

koji se još pojačao<br />

slikama Franje Tuđmana<br />

i Gojka Šuška. U Drvaru,<br />

gdje već nekoliko godina,<br />

kao i u Glamoču i Bosanskom<br />

Grahovu, preovlađuju<br />

Srbi povratnici, samo je na<br />

zgradi općine zastava BiH.<br />

U dvorani se nađu općinska<br />

i državna. Federalna ni ovdje<br />

ne stanuje. Prije se naiđe na<br />

zastavu Srbije ili RS, istina<br />

ne na općinskim ustanovama,<br />

ali zato po drugim zgradama<br />

i na ulicama. Jedino<br />

na zgradi općine Bosansko<br />

Grahovo nema nijedne zastave<br />

dok se u unutrašnjosti<br />

mogu pronaći, ali teže,<br />

općinska i državna.<br />

Zaključak<br />

Ako uglavnom na prostoru cijelog<br />

Livanjskog kantona u Livnu, Tomislavgradu<br />

i Kupresu gdje dominiraju<br />

Hrvati “hercegbosanci”, te u Glamoču,<br />

Bosanskom Grahovu i Drvaru gdje<br />

vlast imaju Srbi povratnici, pretežno<br />

“republikosrpskoljupci”, nema vele<br />

lju<strong>ba</strong>vi prema zastavi FBiH, a uz<br />

upadljivo veću neustavnu “hercegbosansku”<br />

zastavu se izlaže samo manja<br />

zastava BiH i eventualno općinska<br />

(Livno, Tomislavgrad i Kupres), pitanje<br />

je ne šalje li se time poruka o<br />

već ustanovljenom “zastavničkom”<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

24


hrvatsko-hercegbosanskom “trećem<br />

entitetu”, koji još samo čeka usvajanje<br />

“četvrtog - hrvatskog kanala” na<br />

BHRT. Pa prećutno i priznatom i od<br />

međunarodne zajednice i viših federalnih<br />

i bh. instanci vlasti<br />

čim se 15 godina ne provode<br />

presude Ustavnog suda<br />

FBiH o neustavnosti čak<br />

oko 80% Ustava LK, među<br />

kojima su, kako je navedeno,<br />

osporeni i izgledi gr<strong>ba</strong><br />

i zastave, naziv kantona,<br />

tretiranje jezika i sl. Postavlja<br />

se logičnim pitanje ne<br />

ukida li FBiH ovim činom<br />

samu sebe čim dozvoljava<br />

da je nižerangirani kanton<br />

(ne samo ovaj!) opstruira i<br />

omalovažava ne provodeći<br />

presude Ustavnog suda<br />

FBiH, a da FBiH nije poduzela<br />

krivično i drugo gonjenje<br />

prema odgovornim licima,<br />

koja su zbog očuvanja<br />

neustavne HZHB/HRHB<br />

čak politički uznapredovala<br />

u organima vlasti BiH od<br />

Vijeća ministara do Parlamenta<br />

BiH, a naravno i na nivoima<br />

vlasti same FBiH.<br />

Koja razlika<br />

od nedavno<br />

istaknute<br />

zastave<br />

susjedne Srbije<br />

na istočnim<br />

vratima<br />

Sarajeva “za<br />

koju niko nije<br />

nadležan”?!<br />

Srbijanska<br />

se ne uklanja<br />

danima, a<br />

neustavna<br />

“hercegbosanskohrvatska”<br />

godinama.<br />

Glamočka hercegbosanska zastava<br />

Općina Tomislavgrad, bez zastave BiH i FBiH<br />

Trg Livno, bez zastave FBiH<br />

Vlada LK, bez zastave FBiH<br />

BZK “Preporod” Livno samo zastava SDA<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

25


Kabinet načelnika Tomislavgrad - Tuđman, Šušak i križ<br />

KMUP K.10-LK, samo zastava HB<br />

Livanjski trg sa zastavama, snimak s nebodera<br />

Općina Glamoč, samo bh zastava<br />

Općina kupres, samo zastava HB<br />

Općina Drvar, samo zastava BiH<br />

Općina Livno, bez zastave FBiH<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

26


Sala OV Glamoč, općinska i bh.<br />

zastava<br />

Otvaranje zgrade policije Kupres 2011., bez zastave FBiH<br />

OV Livno bez ijedne zastave<br />

Kasarna Glamoč, pocijepana bh. zastava na pola koplja<br />

Skupština LK,bez državne zastave<br />

Srbijanska zastava na kapiji Sarajeva<br />

Općina Bosansko Grahovo, bez zastava<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

27


Povratnici<br />

Intervju: Omer-ef. Redžić, imam čaršijske<br />

džamije u Prijedoru<br />

Svaka priča o slobodi Bošnjaka<br />

u ovom entitetu pada u vodu kada pogledamo<br />

šta opštinska vlast radi, uslovno rečeno, zakonskim sredstvima<br />

Omer-ef. Redžić se ubraja<br />

u red najperspektivnijih<br />

imama na području<br />

Bihaćkog muftiluka, pa i<br />

šire. Od svog dolaska na<br />

mjesto imama u Čaršijskoj<br />

džamiji u Prijedoru<br />

pokrenuo je niz inicijativa i<br />

projekata koji su značajno<br />

doprinijeli boljem životu<br />

Bošnjaka povratnika.<br />

Svojim neumornim<br />

pregalaštvom i zalaganjem<br />

na polju očuvanja vjere i<br />

tradicije Bošnjaka, služi kao<br />

primjer svima nama kako<br />

se cijeni i poštuje svoje, a<br />

ne ponižava tuđe<br />

SOmer-ef. smo razgovarali<br />

o dešavanjima u njegovom<br />

džematu, stanju Bošnjaka<br />

povratnika u RS te značaju predstojećeg<br />

popisa za očuvanje bošnjačkog<br />

identiteta.<br />

Razgovarao: Nedim Botić<br />

SAFF: Poštovani Omer-ef., esselamu<br />

alejkum i željeli bismo da<br />

Vam zahvalimo na želji da sarađujete<br />

s našim časopisom. Na početku<br />

razgovora, možete li se ukratko<br />

predstaviti našim čitaocima?<br />

Omer-ef. Redžić: Alejkumu-sselam,<br />

sva hvala pripada Uzvišenom<br />

Allahu. Svakako mi je pripala čast<br />

da surađujem sa časopisom koji zasigurno<br />

spada među najkvalitetnije<br />

kada je u pitanju afirmacija Bošnjaka<br />

i svega što se oko njih događa. Ja<br />

sam Omer Redžić, rodom iz Bos.<br />

Otoke. Rođen sam 1984-te godine.<br />

Imam sam Čaršijske džamije u Pri-<br />

jedoru i na toj dužnosti sam nešto<br />

više od pet godina. Student sam Fakulteta<br />

islamskih nauka u Sarajevu.<br />

Oženjen sam s suprugom Edinom sa<br />

kojom imam malu djevojčicu<br />

Saru.<br />

SAFF: Možete li nam<br />

ukratko dati Vašu ocjenu<br />

aktivnosti u Vašem džematu<br />

i da li imate neke<br />

planove za budućnost?<br />

Omer-ef. Redžić: Teško<br />

je i bolno davati ocjene<br />

kad su u pitanju povratnički<br />

džemati. Što se tiče<br />

aktivnosti moga džemata,<br />

pored one osnovne koja se<br />

ogleda u očuvanju emaneta<br />

Islamske zajednice,<br />

imamo i onih drugih aktivnosti<br />

koji se tiču naših<br />

džematlija.<br />

U prvom redu bih izdvojio<br />

inicijativu oko izgradnje<br />

biblioteke Hasan<br />

ef. Škapur u kompleksu Čaršijske<br />

džamije koja je gotovo pri kraju. U<br />

njenom sklopu će biti biblioteka, čitaona,<br />

omladinski centar i internet<br />

centar, a ima za cilj okupljanje naše<br />

omladine, kao i afirmisanje naših<br />

kulturnih, historijskih i vjerskih vrijednosti.<br />

Tu je i Fond solidarnosti<br />

koji egzistira nešto oko dvije nepune<br />

godine, čija je o<strong>ba</strong>veza da povede<br />

računa oko socijalno ugroženih<br />

članova našeg džemata, koji nemaju<br />

nikakva primanja, a takvih slučajeva<br />

u našem džematu ima nešto oko<br />

petnaestak.<br />

Također se užur<strong>ba</strong>no radi na završetku<br />

radova šehidskog turbeta<br />

“Skela” koje se nalazi u gradskoj zoni<br />

naših džemata, a na kojem će se naći<br />

imena naših ubijenih tokom agresije<br />

koji su živjeli na području ovih džemata.<br />

Zadnje dvije godine sam intenzivirao<br />

promocije i tribine (na što<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

28<br />

Mislim da je<br />

iduća godina za<br />

Bošnjake veliki<br />

test i prilika u<br />

isto vrijeme,<br />

jer ako se mi<br />

ne izjasnimo<br />

kao Bošnjaci<br />

koji imaju svoju<br />

vjeru islam,<br />

uradićemo ono<br />

što još nikome<br />

nije pošlo za<br />

rukom, a to je<br />

da nas ne bude.<br />

sam posebno ponosan) naših eminentnih<br />

ljudi iz svih sfera društvenog<br />

života, tako da su kroz amfiteatar<br />

Čaršijskog džemata, Prijedor, ra-<br />

znim povodima, svojim prisustvom<br />

počastili akademici Abdulah Sidran<br />

i Ferid Muhić, doktori nauka Šaćir<br />

Filandra, Senadin Lavić,<br />

Enes Durmišević, Gradimir<br />

Gojer, pisci Isnam Taljić,<br />

Muhamed Mahmutović<br />

i mnogi dr.<br />

Tako, ako Bog da,<br />

planiramo da nastavimo<br />

i u budućnosti, sa što češćim<br />

predstavljanjem naših<br />

kulturnih vrijednosti,<br />

kako bi naš narod koji<br />

često nema mogućnosti<br />

da ode na predavanja, ta<br />

predavanja slušao u svome<br />

džematu. To je sve naravno<br />

velika stvar i za mene i<br />

za moj džemat.<br />

Nedavno sam bio involviran<br />

u Gradskom pozorištu,<br />

ovdje u Prijedoru, kao<br />

stručni saradnik na predstavi<br />

“Djelid<strong>ba</strong>” od Skendera Kulenovića<br />

u režiji Marka Misirače, što je<br />

meni posebno drago i imponuje mi<br />

što sam radio sa takvim dobrim ljudima<br />

i profesionalcima.<br />

SAFF: Kakvo je stanje rada sa<br />

mladima u Vašem džematu, kao i u<br />

na području Medžlisa? Da li na tom<br />

polju već imate nekih aktivnosti?<br />

Omer-ef. Redžić: Što se tiče<br />

omladine, bojim se da je svakog<br />

dana slika ružnija, jer naša omladina<br />

svoj egzistencijalni izlaz vidi jedino<br />

van našeg Prijedora i naše Bosne,<br />

jer živimo u vaktu kad egzistencija<br />

nažalost određuje dozu patriotizma,<br />

vjere i nade u budućnost. Medžlis<br />

IZ-e Prijedor ima aktivnosti koje se<br />

vežu za omladinu, gdje se nastoji ta<br />

omladina povezati čvršće u tu bratsku<br />

vezu, a one se ogledaju u omladinskim<br />

klubovima i druženjima u<br />

istim.


SAFF: Koji su to najveći problemi<br />

s kojima se susrećete, ne samo Vi kao<br />

imam Čaršijske džamije, već i Boš-<br />

njaci povratnici na svoja ognjišta?<br />

Omer-ef. Redžić: Ono što sam<br />

lično primijetio jeste - kolektivno tonenje<br />

u ambis društva u cjelini, gdje je<br />

nažalost čovjek doveden u situaciju da<br />

bukvalno preživljava. Povjerenja gotovo<br />

nema nikako. Ekonomska slika je<br />

veoma tužna, a to se pogotovo da primijetiti<br />

na povratničkim džematima.<br />

Ono što je zabrinjavajuće jeste<br />

gašenje bošnjačkih kuća, prodavanje<br />

svojih ognjišta onima koji su do jučer<br />

bili dželati, i tako svjesno gasili muslimansko<br />

življe. To je za mene poražavajuće.<br />

I vlast i politika se ne trude<br />

takvim ljudima pomoći i pokušati ih<br />

odgovoriti od toga, nažalost. S druge<br />

strane, svaka priča o slobodi Bošnjaka<br />

u ovom entitetu pada u vodu kada pogledamo<br />

šta opštinska vlast radi legitimnim<br />

(uslovno rečeno) sredstvima.<br />

Dok naša djeca pjevaju himne Republike<br />

Srpske i pohađaju škole koje se<br />

otvoreno i javno zovu po pravoslavnim<br />

svecima, ili dok recimo opštinska<br />

vlast gradi veliki krst na mjestu<br />

zločina u Trnopolju, gdje je bio nekad<br />

logor, s druge strane mi Bošnjaci nemamo<br />

pravo na memorijalni centar<br />

za žrtve ili <strong>ba</strong>r da kroz glavnu ulicu<br />

Prijedora pronesemo ostatke naših šehida<br />

na kolektivnoj šehidskoj dženazi.<br />

Ovo su samo mali pokazatelji u moru<br />

drugih koji govore da je ovaj prostor<br />

zbilja očišćen od ljudskih prava i da<br />

su ona davno zakopana. Tako da problemi<br />

Bošnjaka već imaju svoju enciklopediju.<br />

SAFF: Po Vama, koliki je značaj<br />

očuvanja tradicije i vjere našeg naroda<br />

na prostorima RS-a? Koliko na tom<br />

polju može da doprinese IZ kao institucija,<br />

kao i imami u džematima?<br />

Omer-ef. Redžić: Koliki<br />

je značaj? Očuvanje<br />

tradicije i vjere je glavni i<br />

temeljni faktor u očuvanju<br />

Bošnjaka. Glavno vezivno<br />

tkivo i jedina institucija<br />

koja konstantno radi na<br />

očuvanju identiteta Bošnjaka<br />

je upravo Islamska<br />

zajednica. Jer prvo što su<br />

Bošnjaci počeli da prave i<br />

grade iznova jesu džamije,<br />

znajući da su upravo<br />

Božije kuće taj kohezioni<br />

faktor kod nas muslimana,<br />

i Bošnjaka. Islamska zajednica<br />

institucionalno je temelj i garancija<br />

opstanka na ovim prostorima. Ona<br />

je najvitalniji dio u tom našem bošnjačkom<br />

organizmu, koji polako<br />

ali sigurno počinje da se ispravlja i<br />

uzdiže.<br />

Na imamima je velika o<strong>ba</strong>veza da<br />

naše islamske vrijednosti, našu tradiciju<br />

i dalje afirmiraju kroz svoje<br />

aktivnosti, ali njima isto tako tre<strong>ba</strong><br />

pomoći, a najlakše se pomaže razumijevanjem.<br />

SAFF: Ove godine je popis stanovništva<br />

u BiH. Po Vama, koliki<br />

značaj ima taj događaj za Bošnjake,<br />

a posebno povratnike u RS?<br />

Omer-ef. Redžić:Mislim da je<br />

ova godina za Bošnjake veliki test i<br />

prilika u isto vrijeme, jer ako se mi<br />

ne izjasnimo kao Bošnjaci koji imaju<br />

svoju vjeru islam, uradićemo ono što<br />

još nikome nije pošlo za rukom, a to<br />

je da nas ne bude...<br />

Velike se predrasude stvaraju oko<br />

toga, posebno oko onih koji za sebe<br />

tvrde da su Bosanci, ali ja savjetujem<br />

svima onima koji komuniciraju sa tim<br />

našim sestrama i braćom da to rade<br />

na najljepši mogući način kako bi ih<br />

uvjerili da to što je Bošnjak samo po-<br />

Ono što je<br />

zabrinjavajuće<br />

jeste gašenje<br />

bošnjačkih<br />

kuća,<br />

prodavanje<br />

svojih ognjišta<br />

onima koji su<br />

do jučer bili<br />

dželati, i tako<br />

svjesno gasili<br />

muslimansko<br />

življe. To<br />

je za mene<br />

poražavajuće.<br />

tvrđuje to da je Bosanac i da<br />

Bošnjak Bosancu ne smeta.<br />

Bosanca zapravo i čini Bošnjak,<br />

islamske vjeroispovijesti<br />

koji priča svojim bosanskim<br />

jezikom. Bojim se<br />

da nemamo luksuz isključivosti,<br />

i da se dodatno dijelimo.<br />

To je naš farz za ovu<br />

godinu, a pogotovo nama<br />

u RS-u, molimo Allaha da<br />

nas u tome pomogne i ojača<br />

nas<br />

ṠAFF: Na planu širenja<br />

nacionalne i vjerske osvještenosti<br />

Bošnjaka pred predstojeći<br />

popis, da li je bilo nekih aktivnosti<br />

i da li su neke u pripremi?<br />

Omer-ef. Redžić: Naravno da jeste<br />

bilo aktivnosti, a posebno bih izdvojio<br />

tribinu sa akademikom Feridom<br />

Muhićem, gdje je gostovao i Sejfudin<br />

Tokić. Tom prilikom je akademik<br />

Muhić slikovito objasnio kakav nam<br />

zadatak predstoji u narednom popisu.<br />

Također je bila promocija nove<br />

knjige jg Isnama Taljića, “ROMAN O<br />

SULTAN FATIHU, BOŠNJACIMA<br />

I BOSNI” gdje smo opet skrenuli pažnju<br />

na bitnost odrednica: Bošnjak,<br />

islam, bosanski jezik. I u narednom<br />

periodu će tih aktivnosti biti znatno<br />

više, ako Bog da.<br />

SAFF: Zahvaljujemo Vam se na<br />

odvojenom vremenu i ujedno Vam<br />

želimo sve najbolje u budućem<br />

radu. Ako imate još neku poruku<br />

za sve naše čitaoce, i Bošnjake kako<br />

u BiH, tako i u dijaspori, bujrum.<br />

Omer-ef. Redžić: Opet hvala<br />

pripada Uzvišenom Allahu, a za nas<br />

Bošnjake imam poruku koja se ogleda<br />

u tom: Bošnjaci su jedni drugima<br />

najpreči, i zapamtimo; niko nam neće<br />

smaknuti omču oko vrata koju mi<br />

sami sebi stavimo...<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

29


Pogledi<br />

Bošnjačke dileme<br />

Zašto DA Svjetskom bošnjačkom kongresu<br />

SBK nije osnovan da bude<br />

iznad bilo koje državne<br />

ili postojeće bošnjačke<br />

institucije. To što su na<br />

posljednjoj sesiji kruga<br />

99 neki izrekli je sramota,<br />

jer ti intelektualci ne<br />

vladaju osnovnim logičkim<br />

razmišljanjem<br />

Piše: Nazif Horozović<br />

Svjetski Bošnjački Kongres nije<br />

ni počeo i prije nego što je i<br />

u mislima bio, njegov aktuelni<br />

predsjednik dr. Mustafa Cerić je bio lopov,<br />

kriminalac, radikal, pedofil... i već<br />

šta nije bio i kada je obnašao najčasniju<br />

funkciju kod Bošnjaka. I sada je još više<br />

od toga, iako je prošlo samo nekoliko<br />

dana otkako je sjeo na funkciju predsjednika<br />

SBK-a. I sve dok ne umre,<br />

ostat će omražen u krugovima kojima<br />

je onemogućio potpunu manipulaciju<br />

bošnjačkim korpusom. Kod nas Bošnjaka<br />

tre<strong>ba</strong> da se nešto desi i odmah se<br />

dušebrižnici raznih vrsta i funkcija javljaju<br />

da osude ono što se već dogodilo<br />

ili što bi se moglo dogoditi.<br />

Ko se krije iza Bošnjaka?<br />

Postoji nekoliko razloga zašto se napada<br />

SBK i zašto ga neki vide veoma<br />

negativnim. Sigurno, bez konkurencije,<br />

prvi i najvažniji razlog jeste što<br />

se mnogi ne mogu složiti da oni nisu<br />

(više) ti koji su na čelu ili nisu (više) u<br />

tijelima tog istog kongresa. Dr. Hilmo<br />

Neimarlija smatra da su politički predstavnici<br />

jedini koji imaju pravo predstavljati<br />

Bošnjake. Evo vidimo kako ih<br />

predstavljaju i kako zastupaju njihove<br />

interese, da je sinonim riječi političar<br />

u našem narodu postala riječ lopov.<br />

Hadžem Hajdarević, SDP-ovac i književnik,<br />

osvjedočeni borac protiv Vjeronauke<br />

i svršenik GHB-e, smatra da<br />

nešto nema legitimiteta i da dr. Cerić<br />

to sebi sam namješta... što je sigurno<br />

privatna stvar i lična sujeta pomenutog<br />

bošnjačkog književnika u redovima<br />

SDP-a, koji od dr. Cerića ima i ličnu<br />

fobiju što se može jasno zaključiti, jer<br />

mediji uvijek prvom njemu odjure<br />

kada se pojavi dr. Cerić.<br />

A ako ćemo o legitimitetu: Po čemu<br />

je Senadin Lavić zaslužio da<br />

bude na čelu “Preporoda”???<br />

Koje su njegove zasluge osim<br />

što smatra da je bošnjaštvo<br />

bitnije od islama za Bošnjake.<br />

Odakle njemu legitimitet<br />

da predstavlja Bošnjake?<br />

Po čemu je on mjerodavan i<br />

meritoran da govori o Kongresu?<br />

Ko je on?<br />

Ako Muhamed Filipović,<br />

Ferid Muhić, Ejup Ganić,<br />

Kasim Trnka, Omer Ibrahimagić,<br />

Hasan Muratović,<br />

Smail Čekić, Lamija Hadži-<br />

osmanović, Dževad Jahić,<br />

Mehmed Akšamija, Mustafa<br />

Cerić, Hasan Nuhanović,<br />

Muharem Štulanović,<br />

Zuhdija Adilović, Enver<br />

Imamović itd. nisu legitimna<br />

kičma bošnjačke akademske<br />

zajednice, ja stvarno<br />

ne znam ko je.<br />

A to što se bune oni koji<br />

su do sada imali najviše lične<br />

koristi od bošnjačkog jada,<br />

oni će se i dalje buniti zbog<br />

sebe i svojih šićara, na žalost!<br />

Lažne optužbe i bolesni<br />

zaključci<br />

SBK nije osnovan da<br />

bude iznad bilo koje državne<br />

ili postojeće bošnjačke<br />

institucije. To što su na posljednjoj<br />

sesiji Kruga 99 neki<br />

izrekli je sramota, jer ti intelektualci<br />

ne vladaju osnovnim<br />

logičkim razmišljanjem.<br />

Svakom učesniku i gostu na skupštini<br />

SBK-a je uručena “tor<strong>ba</strong> papira”<br />

sa statutom i osnovnim dokumentima<br />

SBK-a. Nezamislivo je da “intelektualci”<br />

optužuju i osuđuju SBK što nelegalno<br />

radi, a da pri tome nisu provjerili da<br />

li je SBK uopšte pravno lice. Da su se<br />

samo malo raspitali, dobili bi informaciju<br />

da je prije same osnivačke skupštine<br />

SBK registrovan kao pravni subjekt.<br />

Zamislite koliko je Krug 99 “ozbiljan”<br />

krug intelektualaca kada npr. Hasan<br />

Balić, predsjednik demokratskih<br />

Ako SBK bude<br />

kočničar<br />

razvijanju IZ-a,<br />

ako aktuelni<br />

predsjednik<br />

SBK-a ne<br />

bude imao<br />

poštovanje<br />

prema<br />

aktuelnom<br />

reisu-l-ulemi,<br />

ako SBK bude<br />

radio samo<br />

za interese<br />

pojedinaca,<br />

ako SBK bude<br />

uvertira u<br />

neku političku<br />

organizaciju<br />

na čelu sa<br />

istim ljudima,<br />

ja ću prvi biti<br />

protiv takve<br />

organizacija.<br />

pravnika BiH (po naslovu veoma legitiman<br />

da govori o registraciji) kaže<br />

da SBK djeluje nelegalno sve dok se ne<br />

registruje. I nije ga, naravno, sramota<br />

izići pred kamere i govoriti<br />

neprovjerene informacije<br />

optužujući Kongres za nelegalnost.<br />

Druga stvar koja me<br />

“fascinira” kod tih “intelektualaca”<br />

jeste nevjerovatno<br />

subjektivno zaključivanje<br />

koje se kosi sa osnovama<br />

logike. Stalni kritičar svega<br />

što ima veze sa dr. Cerićem,<br />

Enver Kazaz kaže sljedeće:<br />

“Opasno se igraju slikom<br />

Bošnjaka u međunarodnom<br />

kontekstu i na vrlo opasan<br />

način derogiraju demokratske<br />

tekovine u Bosni i Hercegovini<br />

delegitimirajući<br />

zvanične bošnjačke predstavnike<br />

u institucijama sistema.”<br />

Zaista bolesno poimanje<br />

jednog nevladinog pokreta<br />

koji ima za cilj afirmaciju<br />

bošnjačkih vrijednosti. SBK<br />

nije nikakva prijetnja bilo<br />

kome, a kamoli legitimnim<br />

predstavnicima Bošnjaka. S<br />

tim, da je evidentno da se<br />

najviše ljute oni čiji je legitimitet<br />

u predstavljanju<br />

Bošnjaka veoma upitan, jer<br />

ga sigurno i nemaju. A da<br />

ne kažem koliko je ovo teško<br />

palo onim “legitimnim”<br />

Bošnjacima koji su do sada<br />

znali uprtiti torbu, otići u<br />

Laktaše i dogovoriti prodaju<br />

države i sve sa punim legitimitetom!<br />

Ali ono što mi je najviše zaparalo<br />

uši u prilogu FTV-a jeste sljedeće:<br />

“Nacionalna emancipacija i parainstitucije<br />

odnos je što se dešava<br />

u bosanskohercegovačkom društvu,<br />

na tendencije iz prošlosti koje<br />

imaju namjeru da se produžavaju i<br />

u budućnosti, na Balkanu i cijeloj<br />

Evropi. Ovakve političke strategije<br />

stvaranja parainstitucija kroz nacionalnu<br />

emancipaciju mogu postati<br />

velika prijetnja sigurnosti u cijeloj<br />

Evropi, rečeno je na redovnoj sesiji<br />

Kruga 99.”<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

30


Kakva je parainstitucija SBK-a?<br />

Koje tendencije prošlosti on nosi sa<br />

sobom? Kakva je prijetnja sigurnosti<br />

SBK-a i ljudi koje sam pomenuo u<br />

gornjem dijelu teksta??? Ovo su zaista<br />

zlonamjerna plasiranja Bošnjacima da<br />

su opasni po Evropu. Hadžem Hajdarević<br />

i Senadin su se, zarad svojih ličnih<br />

interesa, stavili na stranu antibošnjačkih<br />

lobija koji Bošnjake predstavljaju<br />

radikalnim i nepodobnim za Evropu,<br />

samo zato što je na čelu jedne nevladinog<br />

pokreta Mustafa Cerić, inače bivši<br />

reisu-l-ulema.<br />

Zašto SBK?<br />

Naše bošnjačke institucije kao što je<br />

“Preporod”, “VKBI” (ako znate šta je<br />

ovo uopšte), te naši veliki akademici i<br />

moralisti u liku i djelu dr. Hafizovića,<br />

Neimarlije, Hajdarevića, Lavića... po<br />

čemu možemo reći da su ove bošnjačke<br />

institucije žive, odnosno na osnovu<br />

čega možemo tvrditi da su pomenuti<br />

intelektualci nešto doprinijeli u javnom<br />

životu Bošnjaka? Ovaj Kongres je<br />

došao da popuni prazninu. Hoće li i on<br />

biti samo jedan broj ili popuna praznine<br />

vidjet ćemo!<br />

Da je Cerić osnovao svoju privatnu<br />

organizaciju, formom i suštinom,<br />

a SBK <strong>ba</strong>rem u formi nije njegova<br />

privatna organizacija, tre<strong>ba</strong>li bi malo<br />

sačekati da vidimo šta će čovjek uraditi...<br />

Da li bi tre<strong>ba</strong>li jednog takvog<br />

čovjeka u liku i djelu bivšeg reisa Cerića<br />

poslati da igra šaha s penzionerima,<br />

da ide u šetnju u planine i da se<br />

potpuno odrekne bilo kakvih javnih<br />

nastupa i sl, a da našu sudbinu prepustimo<br />

Lavićima, Hajdarevićima,<br />

Kazazima i raznoraznim krugovima<br />

sumnjivog cilja i namjere... To bi za<br />

nas Bošnjake bila šteta i tragedija u<br />

istom vremenu. Da ljudi svjetskog<br />

renomea; reisu-l-ulema 18 godina, u<br />

posljednjih deset godina je bio prvi u<br />

Bošnjaka i u nacionalnom i vjerskom<br />

smislu, tre<strong>ba</strong>ju Bošnjacima, mislim<br />

svakako da tre<strong>ba</strong>ju i da se nikako ne<br />

smije niti zaboraviti, niti zanemariti<br />

njegov ugled u BiH, a posebno u inostranstvu,<br />

onom zapadnom i onom<br />

istočnom.<br />

SBK tre<strong>ba</strong> malo vremena da pokaže<br />

pravo lice, a tek onda imamo pravo<br />

pisati i govoriti o privatnom projektu<br />

ovog ili onog.<br />

Ključni problemi u ovome svemu<br />

su Cerić i Zukorlić. Da oni nisu ovdje<br />

bili, Bog zna da li bi se i jedna kamera<br />

pojavila i da li bi iko govorio o SBK.<br />

Niko nije spomenuo niti jedan dio deklaracije,<br />

ciljeva ili načina djelovanja,<br />

jer su njih dvojica samo bitni u ovoj<br />

priči. Da njih nema onda bi SBK, možda<br />

i bio prihvatljiv.<br />

Islamska zajednica i SBK-a<br />

Evidentno je da Islamska<br />

zajednica BiH pod vodstvom<br />

mr. Huseina Kavazovića<br />

se neće oglašavati za svaku<br />

stvar i da će ona podržavati<br />

sve projekte od kojih svi ljudi<br />

imaju koristi, a posebno<br />

Bošnjaci. Reisu-l-ulema je<br />

na pomenuti Kongres poslao<br />

svog izaslanika, a gromoglasni<br />

aplauz je uslijedio nakon<br />

što je predsjednik SBK-a dr.<br />

Cerić posebno istakao da je<br />

dobio poruku podrške od reisu-l-uleme<br />

mr. Kavazovića.<br />

Ako reis Kavazović smatra<br />

da je SBK loše rješenje i<br />

šteti ugledu Bošnjaka, smatram<br />

da je tre<strong>ba</strong>o to reći Bošnjacima<br />

i pripadnicima svoje<br />

zajednice bez obzira na to<br />

šta će ko reći. Ako dr. Cerić<br />

smatra da će kroz SBK-a i dalje biti reisu-l-ulema<br />

i prvi u Bošnjaka, onda su<br />

Bošnjaci u ozbiljnoj krizi, a SBK podvala<br />

svima nama. Ali, ja sam uvjeren i<br />

sve ove podastrte činjenice govore da je<br />

Islamska zajednica imala dobrog reisa,<br />

a da ga je naslijedio potpuno relevantan<br />

i po mjeri čovjek u liku mr. Kavazovića.<br />

Ključni<br />

problemi u<br />

ovome svemu<br />

su Cerić i<br />

Zukorlić. Da<br />

oni nisu ovdje<br />

bili, Bog zna<br />

da li bi se i<br />

jedna kamera<br />

pojavila i da li<br />

bi iko govorio<br />

o SBK. Niko<br />

nije spomenuo<br />

niti jedan dio<br />

deklaracije,<br />

ciljeva ili<br />

načina<br />

djelovanja, jer<br />

su njih dvojica<br />

samo bitni u<br />

ovoj priči.<br />

I na kraju...<br />

Ako SBK bude kočničar<br />

razvijanju IZ-a, ako aktuelni<br />

predsjednik SBK-a ne bude<br />

imao poštovanje prema aktuelnom<br />

reisu-l-ulemi, ako<br />

SBK bude radio samo za interese<br />

pojedinaca, ako SBK<br />

bude uvertira u neku političku<br />

organizaciju na čelu sa<br />

istim ljudima, ako SBK ne<br />

bude radio posao zbog kojeg<br />

je osnovan..., ja ću prvi<br />

biti protiv takve organizacija.<br />

Međutim, sve do tada<br />

ću se boriti svim legitimnim<br />

sredstvima, da svi oni koji su<br />

Bošnjaci samo zbog bošnjačkih<br />

honorara prestanu biti<br />

zaštitnici Bošnjaka i da svoju<br />

nafaku pronađu na drugom<br />

mjestu.<br />

Također, SBK i njegovo<br />

rukovodstvo u idućem periodu tre<strong>ba</strong>ju<br />

i moraju dokazati da osnovna načela i<br />

principi zbog kojih je SBK-a i osnovan<br />

moraju biti prioritet djelovanja istog<br />

i da sve što je rečeno na 1. kongresu<br />

mora biti ispoštovano. U protivnom,<br />

morat ćemo reći da su ovi današnji bošnjački<br />

dušebrižnici bili u pravu.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

31


Glas islamskih učenjaka<br />

Odgovor na proglas Abdul-aziza Radžihija<br />

Prestanite zbunjivati muslimansku javnost<br />

Osim što proglas sadrži<br />

teške kvalifikacije (tagut,<br />

nevjernički, poziv na<br />

teobu) i isključuje bilo<br />

kakvu mogućnost rasprave<br />

i prihvatanja drugačijeg<br />

mišljenja, evidentno je<br />

da on, svojim sadržajem,<br />

u potpunosti devalvira<br />

mišljenje apsolutne<br />

većine islamskih učenjaka<br />

i relevantnih svjetskih<br />

islamskih organizacija i<br />

institucija, koje su dale<br />

jasnu podršku predsjedniku<br />

Mursiju u provođenju<br />

referenduma za novi ustav i<br />

pozvale Egipćane da glasaju<br />

za njega, ali i učenjaka koji su<br />

učestvovali u izradi ustava<br />

Pripremio: Semir Imamović<br />

Neki islamski internetski<br />

portali ovih dana su objavili<br />

proglas saudijskog<br />

učenjaka Abdul-aziza er-Radžihija, u<br />

kojem on žestoko kritikuje novi egipatski<br />

ustav, nazivajući ga “tagutom”<br />

(tagut je idolopoklonski, nasilnički<br />

autoritet), a sve one koji su glasali za<br />

njega, poziva da bez odlaganja učine<br />

iskrenu teobu Allahu, dželle šanuhu,<br />

odreknu se ustava i onih koji su ga donijeli.<br />

Interentski portal sahab.net pre-<br />

nio je, kratki razgovor između ovog<br />

učenjaka i neimenovane osobe (iz<br />

načina oslovljavanja može se zaključiti<br />

da se radi o njegovom učeniku).<br />

Na pitanje: “Kako odgovoriti onima<br />

koji kažu da će novi egipatski ustav<br />

stabilizirati unutrašnje prilike i da je<br />

zbog toga, šerijatski, legitimno glasati<br />

za njega?”, Radžihi odgovara: “Koja<br />

legitimnost? Zar se stabilizacija unutrašnjih<br />

prilika, uvođenjem nevjerničkog<br />

ustava, može smatrati legitmnim<br />

šerijatskim interesom? Da bi došlo do<br />

istinske stabilizacije, potrebno je uvesti<br />

Šerijat, u pravom smislu te riječi!<br />

Zar je zbog toga pokrenuta revolucija?<br />

Jedan nevjernički ustav je zamijenjen<br />

drugim nevjerničkim ustavom.”<br />

Osim što proglas sadrži teške kvalifikacije<br />

(tagut, nevjernički, poziv na<br />

teobu) i isključuje bilo kakvu mogućnost<br />

rasprave i prihvatanja drugačijeg<br />

mišljenja, evidentno je da on, svojim<br />

sadržajem, u potpunosti devalvira mišljenje<br />

apsolutne većine islamskih učenjaka<br />

i relevantnih svjetskih islamskih<br />

organizacija i institucija, koje su dale<br />

jasnu podršku predsjedniku<br />

Mursiju u provođenju referenduma<br />

za novi ustav i pozvale<br />

Egipćane da glasaju za<br />

njega, ali i učenjaka koji su<br />

učestvovali u izradi ustava.<br />

Od učenjaka koji su<br />

izrazili svoju javnu podršku<br />

referendumu, izdavajamo:<br />

Dr. Jusufa el-Kardavija<br />

(predsjednika Svjetske<br />

unije islamskih učenjaka),<br />

šejha Abdur-rahamana ibn<br />

Nasira el-Berraka (jednog<br />

od vodećih selefijskih<br />

autoriteta), Dr. Selmana<br />

ibn Fehda el-Avdu (stručnog<br />

savjetnika generalnog<br />

sekretara Svjetske unije<br />

islamskih učenjaka za pitanje<br />

medija), dr. Nasira<br />

el-Umera (generalnog sekretara<br />

Svjetskog kongresa<br />

islamskih učenjaka), šejha<br />

Abdur-rahmana Abdul-halika<br />

(egipatskog učenjaka<br />

sa kuvajtskim državljanstvom), šejha<br />

Muhammeda Ismaila el-Mukaddima<br />

(autora velikog broja djela iz različitih<br />

islamskih oblasti od kojih je najpoznatije<br />

Avdetu-l-hidžab / Povratak<br />

hidža<strong>ba</strong>), šejha Ebu Ishaka el-Huvejnija<br />

(jednog od vođa selefijskog pokreta<br />

u Egiptu), šejha Muhammeda<br />

Hassana, dr. Ahmeda Ferida (autor<br />

knjige Bistro more pobožnosti i suptilnosti).<br />

U radu Ustavotvorne skupštine<br />

(izradi ustava) učestvovali su sljedeći<br />

egipatski učenjaci: dr. Muhammed<br />

Jusri Ibrahim, dr. Muhammed Ibrahim<br />

Mensur, šejh Muhammed S‘ad el-<br />

Ezheri, dr. Muhammed Selim el-Avva,<br />

dr. Se’id Abdul-azim, dr. Jasir el-Burhami<br />

i dr. Nadir Bekkar. Referendum<br />

je podržala i Svjetska unija islamskih<br />

Pred<br />

egipatskim<br />

muslimanskim<br />

narodom su<br />

samo dvije<br />

opcije: prva je<br />

izglasavanje<br />

novog ustava<br />

(koji naravno<br />

nije savršen),<br />

a druga je<br />

zadržavanje<br />

postojećeg<br />

stanja koje<br />

je, po islam<br />

i muslimane,<br />

gore i opasnije<br />

od spornih<br />

stavki u<br />

ustavu.<br />

učenjaka, na čelu sa dr. Jusufom el-<br />

Kardavijem i Medžlis šure egipatskih<br />

učenjaka na čelu sa dr. Abdullah Ša-<br />

kirom. U proglasu, kojeg je tim povodom<br />

izdala Svjetska unija islamskih<br />

učenjaka, 11. decembra 2012., između<br />

ostalog, se kaže: “2. Unija poziva sve<br />

Egipćane, bez obzira na njihovu političku<br />

i vjersku pripadnost, da aktivno<br />

učestvuju na referendumu i glasaju za<br />

ustav kojeg su, po prvi put, napisali<br />

sinovi Egipta (kojima je narod ukazao<br />

povjerenje na izborima), bez ikakvog<br />

nametanja izvana,<br />

a sve to u cilju unutranje<br />

stabilnosti, pokretanja razvoja<br />

i poticanja investicijskih<br />

aktivnosti.” (Svjetsku<br />

uniju islamskih učenjaka,<br />

osim dr. El-Karadvija, čine:<br />

šejh ‘Abdullah Bijeh, šejh<br />

Ahmed ibn Hamed el-Halili,<br />

šejh Muhammed Vaiz,<br />

dr. Ali Muhjidin el-Kurdagi,<br />

dr. Selman ibn Fehd<br />

el-Avde, dr. Isam Ahmed<br />

el-Bešir, šejh Rašid el-Ganuši,<br />

šejh Muhammed Hasan<br />

Veledu Dudo eš-Šenkiti, dr.<br />

Halid el-Mezkur Abdullah<br />

el-Mezkur, dr. Salim ibn<br />

Abdullah eš-Šejhi, dr. Fatima<br />

Umer Nesif, šejh Ahmed<br />

el-Umri, dr. Abdul-medžid<br />

Nedžar, dr. Safvet Mustafa<br />

Halilović). (Pogledati oficijelnu<br />

stranicu Unije, <strong>www</strong>.<br />

iumsonline.net)<br />

Na sjednici Vijeća šure<br />

egipatskih gp učenjaka, kojom je predsjedavao<br />

dr. Abdullah Šakir, odr-<br />

žanoj neposredno pred referendum,<br />

donešena je sljedeća odluka: “Vijeće,<br />

većinom glasova, daje saglasnost na<br />

novi egipatski ustav, u vezi s kojim<br />

će biti proveden referendum u 10<br />

egipatskih pokrajina i poziva egipatski<br />

narod da isto to učini.” (Vijeće<br />

čine sljedeći učenjaci: Dr. Abdullah<br />

Šakir, predsjedavajući Vijeća, dr.<br />

Muhammed Hassan, zamjenik predsjedavajućeg,<br />

šejh Ebu bekr el-Hanbeli,<br />

šejh Vehid Abdus-selam Bali,<br />

šejh Džemal Abdur-rahman, portparol<br />

Vijeća, dr. Se’id Abdul-azim, šejh<br />

Džemal el-Murakibi, šejh Mustafa<br />

el-Adevi, šejh Ebu Ishak el-Huvjeni,<br />

koji sjednici nije prisustvovao zbog<br />

bolesti, i šejh Muhammed Husejn<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

32


Ja’kub, koji također nije psrisustvovao<br />

zbog putovanja). (<strong>www</strong>. forsanhaq.com).<br />

U nastavku donosimo najvažnije<br />

dijelove fetve šejha Abdur-rahamana<br />

ibn Nasira el-Berraka, o ovom pitanju,<br />

jer upravo ona predstavlja pravi<br />

odgovor svima onima koji zbunjuju<br />

muslimansku javnost svojim isključivim<br />

izjavama, proglasima i fetvama:<br />

“Nakon analiziranja ovog pitanja,<br />

došao sam do zaključka da je<br />

glasanje za ustav, u najmanju ruku,<br />

dozvoljeno, ako ne i o<strong>ba</strong>vezno. Oni<br />

koji kažu da se glasanjem odobravaju<br />

i one stavke u ustavu koje su, sa<br />

šerijatskog stajališta, sporne (neki ih<br />

karakteriziraju kao nevjerstvo), nisu<br />

u pravu, jer se ovdje u suštini radi<br />

o otklanjanju veće manjom štetom<br />

(def ’u šerri šerrejni ve ihtimalu ehaffid-darerejni).<br />

Pred egipatskim muslimanskim<br />

narodom su samo dvije opcije:<br />

prva je prihvatanje novog ustava<br />

(koji naravno nije savršen), a druga<br />

je zadržavanje postojećeg stanja koje<br />

je, po islam i muslimane, znatno gore<br />

i opasnije od spornih stavki u ustavu.<br />

Ne bi bilo mudro, ni sa razumske<br />

ni sa vjerske strane, bojkotovati<br />

referendum i na taj način omogućti<br />

nevjernicima i licemjerima da lakše<br />

ostvare svoje prljave namjere. Nema<br />

sumnje u to da su svi oni koji su o<br />

ovom pitanju raspravljali i dali različita<br />

tumačenja i pojašnjanja, a koji<br />

se u osnovi zalažu za uvođenje šerijatskog<br />

zakona – što je ambicija svakog<br />

muslimana koji vjeruje u Allaha<br />

i Poslanika – mudžtehidi i da će za<br />

svoj idžtihad (pravničko promišljanje<br />

na temelju šerijatskih dokaza) imati<br />

jednu ili dvije nagrade, ali je njihova<br />

o<strong>ba</strong>veza, također, da pred neprijateljima<br />

Egipta, koji ne žele dobro islamu<br />

i muslimanima, stanu u jedan saf<br />

i djeluju jedinstveno. U suštini, nema<br />

neke velike razlike između glasanja<br />

za predsjednika i glasanja za ustav,<br />

jer svakome, ko iole poznaje politička<br />

kretanja u Egiptu, jasno je da izabrani<br />

muslimanski predsjednik, ko god<br />

bio, nije u stanju primjenjivati Šeri-<br />

jat u onoj mjeri u kojoj bi to neko<br />

želio, ne samo zbog još uvijek snažnog<br />

utjecaja egipatskih sekularista na<br />

političke i društvene tokove u državi,<br />

nego i zbog generalnog negativnog<br />

stava Međunarodne zajednice, na<br />

čelu sa Amerikom, prema islamistima<br />

i političkom islamu. Svjesni ste<br />

da izabrani predsjednik (ovdje se šejh<br />

obraća direktno egiptaskim učenjacima<br />

i islamskim partijama), Allah ga<br />

zaštitio od svakog zla, nema potporu<br />

Međunarodne zajednice, zato je vaša<br />

dužnost da mu pomognete u primjeni<br />

onoliko Šerijata koliko mu dozvo-<br />

ljavaju trenutni uvjeti i da podržite<br />

najbolji ustav kojeg je, u ovom mo-<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

33<br />

mentu, mogao ponuditi na usvajanje.<br />

Podsjećam bratski egipatski narod<br />

i njegovu ulemu, da glasanje protiv<br />

ustava najviše odgovara njihovim,<br />

unutrašnjim i vanjskim, neprijateljima,<br />

i zato, bojte se Uzvišenog Allaha,<br />

nastojte popraviti vaše međusobne<br />

odnose i ostvariti što je moguće veći<br />

stepen konsenzusa u svim važnim pitanjima.<br />

Kada bi muslimani morali<br />

birati između dvojice vladara, od kojih<br />

je jedan nemusliman a drugi ateista,<br />

ono što, u toj situaciji, nalaže njihova<br />

vjera i zdrav razum je da biraju<br />

onoga koji je manje štetan po njihove<br />

vitalne interese i koji nije neprijateljski<br />

nastrojen prema islamu. Poznato<br />

je šerijatsko pravilo da o<strong>ba</strong>veza (vadžib)<br />

koju mukellef (šerijatski obve-<br />

znik), iz opravdanih razloga, nije u<br />

stanju izvršiti, u toj situaciji, prestaje<br />

biti o<strong>ba</strong>veza. Razilaženje u mišljenju<br />

i interpretaciji šerijatskih tekstova ne<br />

smije vas obeshrabriti i srušiti vaše<br />

nade i očekivanja. Molim Uzvišenog<br />

Allaha da egipatskom narodu podari<br />

razboritost i zbliži njihova srca, a one<br />

koji još uvijek smatraju da ne tre<strong>ba</strong><br />

podržati ustav, pozivam da ne odvraćaju<br />

druge ljude od glasanja, nepravedno<br />

ih optužuju za nevjerstvo,<br />

izdaju i neznanje, jer nije grijeh u<br />

razilaženju nego u prelaženju Božijih<br />

granica, da nas Allah sve zajedno sačuva<br />

od toga.” (<strong>www</strong>.almoslim.net)


Kratka biografija šejha<br />

Abdur-rahmana ibn<br />

Nasira el-Berraka<br />

Rođen je u Bukejri (Saudijska<br />

Arabija), 1352<br />

h.g. Još kao dijete (u 9 godini<br />

života), ostao je bez<br />

vida. Sa dvanaest godina<br />

postao je hafiz Kur’ana.<br />

Znanje je sticao pred najvećim<br />

vjerskim autoritetima<br />

kao što su rahmetli<br />

Abdul-aziz ibn Baz (1330.<br />

– 1420.), bivši muftija Saudijske<br />

Arabije, rahmetli<br />

šejh Muhammed ibn<br />

Mukbil el-Mukbil (1281.<br />

– 1368.), kadija u Bukejri,<br />

rahmetli Muhammed<br />

el-Emin eš-Šenkiti (1905.<br />

– 1974.), autor ‘Advau-l-bejana,<br />

Abdur-rezzak el-Afifi<br />

(1323. – 1415.), član Vijeća<br />

za fetve, i drugi. U periodu<br />

1379. – 1381. radio je kao<br />

nastavnik na Znanstvenom<br />

institutu u Rijadu, nakon<br />

čega je prešao na Fakultet<br />

islamskog prava, zatim Teološki<br />

fakultet na kojem je<br />

radio do 1420. h.g, kada je<br />

i penzionisan. U dva navrata,<br />

mijenjao je šejha Abdulaziza<br />

ibn Baza, isključivo<br />

na njegovo insistiranje, u<br />

o<strong>ba</strong>vljanju redovnih muftijskih<br />

poslova. Nuđeno<br />

mu je da bude stalni član<br />

Vijeća za fetve, ali je odbio.<br />

Trenutno radi kao imam u<br />

mesdžidu El-Halifi u Rijadu<br />

u kojem sedmično održi<br />

i do dvanaest predavanja.<br />

Njegova najpoznatija djela<br />

su: Dževabun fi-l-imani<br />

ve navakidihi (Odgovor o<br />

pitanjima vjerovanja i djelima<br />

koja ga poništavaju),<br />

Šerhu-t-tedmurijje (Komentar<br />

tedmurijske poslanice<br />

o vjerovanju), Šerhu-lvasitijje<br />

(Komentar vastijske<br />

poslanice o vjerovanju).<br />

(<strong>www</strong>. albrrak.net)<br />

Dr. Selman ibn Fehd el-Avde<br />

Egipatski ključ, sirijska<br />

krvava drama i iračko proljeće<br />

Navodeći Tursku kao pozitivan<br />

primjer kojeg bi tre<strong>ba</strong>le slijediti<br />

Egipat, Tunis, Libija i ostale<br />

arapske države na putu svog<br />

političkog, ekonomskog i<br />

društvenog oporavka, El-Avde<br />

je kazao: “Samo dvadeset<br />

godina unazad Turska, u<br />

svjetskim razmjerama, nije<br />

bila vrijedna spomena, štaviše,<br />

nalazila se na samom dnu<br />

moralne i civilizacijske ljestvice,<br />

ali se, nakon dolaska na<br />

vlast Partije pravde i razvoja<br />

Tajji<strong>ba</strong> Erdogana i naglog<br />

ekonomskog razvoja, kojeg je<br />

ova partija u relativno kratkom<br />

periodu uspjela ostvariti,<br />

situacija iz korijena promijenila<br />

a Turska dospjela u sami vrh<br />

svjetskih nacija”<br />

Piše: Husam en-Nimr<br />

Dr. Selman ibn Fehd el-Avde,<br />

pomoćnik generalnog<br />

sekretara Svjetske unije<br />

islamskih učenjaka pozvao je na smirivanje<br />

tenzija u Egiptu i približavanje<br />

stavova između vlasti i opozicije kroz<br />

kontinuirani dijalog i rješavanje problema<br />

za stolom a ne na ulici organiziranjem<br />

“milionskih demonstracija”,<br />

ističući da se “islamska poslanica” nije<br />

proširila u svijetu snagom moći, nego<br />

snagom argumenta i osvajanjem ljudskih<br />

srca. Na redovnom sedmičnom<br />

druženju u gradu Burejdi, El-Avda<br />

je još jednom osudio jezik vrijeđanja<br />

(psovke) kojim se sve više služe različita<br />

sredstva javnog informiranja, jer se,<br />

objašnjava on, “psovkom i vrijeđanjem<br />

ne može steći Božija naklonost, pomoći<br />

istina i suzbiti laž, <strong>ba</strong>š kao što se<br />

pračkom ne može uloviti plijen, oslabiti<br />

neprijatelj, nego samo slomiti nekome<br />

zub i iskopati oko”, kao što Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, kaže u<br />

jednom hadisu.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

34<br />

Ekonomski napredak, ključ uspjeha<br />

Navodeći Tursku kao pozitivan primjer<br />

kojeg bi tre<strong>ba</strong>le slijediti Egipat, Tunis,<br />

Libija i druge arapske države u tranziciji,<br />

na putu svog političkog, ekonomskog<br />

i društvenog oporavka, El-Avde je<br />

kazao: “Samo dvadeset godina unazad<br />

Turska, u svjetskim razmjerama, nije<br />

bila vrijedna spomena, štaviše, nalazila<br />

se na samom dnu moralne i civilizacijske<br />

ljestvice, ali se, nakon dolaska<br />

na vlast Partije pravde i razvoja Tajji<strong>ba</strong><br />

Erdogana i naglog ekonomskog razvoja,<br />

kojeg je ova partija u relativno kratkom<br />

periodu uspjela ostvariti, situacija iz korijena<br />

promijenila a Turska dospjela u<br />

sami vrh svjetskih nacija. Nevjerovatno<br />

je kako se sva ta negativna energija, preko<br />

noći pretvorila u svoju suprotnost.<br />

Najbolje ćemo to shvatiti na primjeru<br />

hidža<strong>ba</strong>: iako turski zakoni ne propisuju<br />

posebnu nošnju za ženu (hidžab),<br />

kultura hidža<strong>ba</strong> i, generalno, moralnog<br />

življenja, u posljednjoj deceniji doživjela<br />

je pravu revoluciju u svim društvenim<br />

sferama, bez ikakvog, direktnog ili indirektnog,<br />

uplitanja vlasti.”<br />

“Najveći izazov za nove egipatske<br />

vlasti, a ujedno i ključ uspjeha”, nastavlja<br />

dalje ovaj alim, “bit će ekonomski<br />

oporavak zemlje i izlazak iz trenutne<br />

političke krize. Nova egipatska<br />

vlast mora učiniti sve kako bi Egipat,<br />

u ekonomskom smislu, krenuo naprijed<br />

i kako bi se, kod običnog čovjeka,<br />

stvorio dojam da se stanje popravlja na<br />

bolje, a to je upravo ono što je uradila<br />

Partija pravde i razvoja u Turskoj, koja<br />

je svojim konkretnim ekonomskim<br />

potezima, uspjela na svoju stranu pridobiti<br />

i one glasače i političke faktore,<br />

koji dojučer nisi htjeli ni čuti za nju,<br />

a kamoli joj dati svoj glas, okorjele sekulariste<br />

i pripadanike jevrejske nacionalne<br />

manjine. Oni su, umjesto jeftinih<br />

političkih pamfleta, prionuli na<br />

posao, poveli državu putem ekonomskog<br />

prosperiteta i uhvatili se u koštac<br />

sa gorućim problemima.”<br />

Kriza ustava<br />

El-Avda priznaje “da su nedavne<br />

masovne demonstracije, koje je pokrenula<br />

egipatska opozicija u saradnji sa<br />

kadrovima bivšeg režima, kao odgovor<br />

na predsjednički dekret (deklaraciju),


kojim su novizabranom predsjedniku<br />

značajno proširene ovlasti i zabranjeno<br />

osporavanje njegovih dekreta, zakona i<br />

odluka (kasnije je taj dekret povučen),<br />

izazvale veliku zabrinutost i zebnju u<br />

islamskom svijetu, no sve to nije dugo<br />

potrajalo, jer je nakon usvajanja ustava<br />

došlo do vidnog smirivanja situacije,<br />

prije svega zahvaljujući egipatskom<br />

narodu, koji je pokazao da su mir i<br />

stabilnost njegov najveći moto, što je<br />

činjenica koju i vlast i opozicija tre<strong>ba</strong>ju<br />

iskorisiti za dodatnu stabilizaciju prilika<br />

u zemlji.”<br />

Podsjetio je “da ne tre<strong>ba</strong> iz vida gubiti<br />

činjenicu da je novi ustav, do svog<br />

usvajanja, prešao trnoviti put i suočio<br />

se sa žestokom medijskom kampanjom,<br />

do te mjere da su čak objavljeni<br />

falsifikovani primjerci ustava, a sve<br />

s ciljem njegove diskreditacije i prije<br />

nego je ponuđen na glasanje, no bez<br />

obzira na sve, ustav je prihvaćen sa preko<br />

60 % glasova, što je procenat kojeg<br />

nisu postigle ni mnogo razvijenije zemlje.<br />

Sve to pokazuje kako se pozitivno<br />

raspoloženje naroda može iskoristiti za<br />

premošćivanje jaza između vlasti i opozicije.”<br />

“Situacija se, svakim danom, sve<br />

više popravlja, i jedni i drugi moraju<br />

shvatiti da će im biti potrebno puno<br />

strpljenja i dobre volje za prevazilaženjem<br />

razlika, jer unutarnji naboj samo<br />

produbljuje jaz i proizvodi još više laži,<br />

cinizma i spletkaranja. Potrebno je u<br />

međusobnu komunikaciju što prije<br />

vratiti osnovne ljudske vrline, kao što<br />

su širokogrudnost, samilost i lju<strong>ba</strong>v, a<br />

osloboditi je sebičnosti i mržnje.”<br />

Šta Iran i Rusija žele od Sirije?<br />

S druge strane, dr. El-Avda smatra,<br />

da razloge dugotrajnosti sirijske<br />

krize tre<strong>ba</strong> tražiti prije svega u direktnoj<br />

umiješanosti Rusije i Irana u unutrašnja<br />

dešavanja i pružanju otvorene<br />

podrške Beššaru Asadu, iako svaka<br />

od ove dvije države ima vlastitu računicu<br />

u tome: rusko prisustvo isključivo<br />

je vezano za političke interese, koji<br />

se, ovisno o situaciji, mogu mijenjati.<br />

Moskva je spremna, u svako vrijeme,<br />

promijeniti stranu ako bi se situacija<br />

okrenula u korist revolucionara, dok<br />

se iza iranskog prisustva kriju strateški<br />

interesi, što na najbolji način potvrđuje<br />

izjava koju su iranski zvaničnici dali<br />

još na samom početku sirijske revolucije,<br />

da bi poraz Sirije značio poraz Irana,<br />

kao i ogromna finansijska i stručna<br />

pomoć, kojom Iran želi Asada što duže<br />

održati na vlasti.’’<br />

Pozivajući se na povjerljive izvore,<br />

El-Avda je otkrio “da je Iran od kurdskih<br />

vlasti u Iraku tražio da im ustupe<br />

granični pojas između Irana i Sirije u<br />

dužini od 20 kilometara, kako bi, bez<br />

ometanja, mogli opskrbljivati<br />

sirijski režim oružjem i<br />

drugim vrstama neophodne<br />

pomoći, a oni bi se, zauzvrat,<br />

odrekli Kirkuka i<br />

drugih područja oko kojih<br />

postoji spor, u korist Kurda,<br />

što je kurdska strana glatko<br />

odbila.”<br />

Iračko proljeće<br />

Komentirajući posljednja<br />

dešavanja u Iraku, šejh je<br />

posebno pohvalio pokretanje<br />

masovnih demonstracija<br />

u Faludži, En<strong>ba</strong>ru i drugim<br />

sunijskim gradovima s ci-<br />

S druge strane,<br />

dr. El-Avda<br />

smatra,<br />

da razloge<br />

dugotrajnosti<br />

sirijske krize<br />

tre<strong>ba</strong> tražiti<br />

prije svega<br />

u direktnoj<br />

umiješanosti<br />

Rusije i Irana<br />

u unutrašnja<br />

dešavanja<br />

i pružanju<br />

otvorene<br />

podrške<br />

Beššaru Asadu.<br />

ljem ostvarivanja osnovnih<br />

ljudskih prava i ravnopravnijeg<br />

položaja u odnosu na<br />

druge dvije etničke grupacije.<br />

“Prije nekoliko godina, u<br />

jednom svom obraćanju sam<br />

kazao, da mnoštvo (brojnost)<br />

može biti iskorišteno<br />

za stvaranje prevage, ali ne<br />

upotrebom oružja niti sile,<br />

nego vlastitim prisustvom<br />

u javnosti i jasnim i glasnim<br />

izražavanjem vlastitog stava,<br />

jer onome ko ti se popne na<br />

leđa ti si mu pomogao, kada<br />

si mu se nageo”, kazao je na<br />

kraju.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

35


Islamske teme<br />

Feljton: Tako se pobjeđuje očaj – 20. dio<br />

Slava se ne postiže<br />

u postelji od perja<br />

Ibn Tejmijja je dnevno pisao<br />

po četiri sveske svoje knjige, a<br />

nekada je znao napisati cijelu<br />

knjigu za nekoliko sati. Od<br />

njega je znanje prenijelo i o<br />

njemu pisalo, hiljadu različitih<br />

autora. Ibn Džerir et-Taberi<br />

napisao je sto hiljada stranica<br />

knjiga. Ibnu-l-Dževzi je<br />

napisao hiljadu djela. Ata’ ibn<br />

Ebi Reb<strong>ba</strong>h je trideset godina<br />

spavao u mesdžidu radi<br />

traženja znanja<br />

Piše: Sevla el-Udejdan<br />

Preveo i prilagodio: Abdusamed<br />

Nasuf Bušatlić<br />

Imam Ahmed je u ranom djetinjstvu<br />

ostao bez oca i odrastao je<br />

kao jetim. Svu brigu o njemu<br />

preuzela je njegova majka koja ga je odgojila<br />

na lju<strong>ba</strong>vi prema Allahu i Njegovom<br />

Poslaniku, sallallahu alejhi ve<br />

sellem. O svojoj majci imam Ahmed,<br />

rekao je: “Majka me je podučila<br />

Kur’anu i ja sam sa deset godina postao<br />

hafiz Kur’ana.” Brižna udovica bila je<br />

u potpunosti posvećena svom sinčiću,<br />

budila ga je prije sa<strong>ba</strong>ha, grijala mu<br />

vodu za abdest, jer je u Bagdadu bilo<br />

hladno vrijeme, zatim je s njim odlazila<br />

u džamiju koja je bila daleko od njihove<br />

kuće. U džematu su klanjali sa<strong>ba</strong>h-namaz,<br />

a onda su se vraćali kući da<br />

bi se maleni Ahmed mogao pripremiti<br />

za nastavu i predavanja koja je slušao<br />

pred uglednim islamskim učenjacima<br />

toga do<strong>ba</strong>. Kada je napunio 16 godina,<br />

majka mu je rekla: “Dragi moj, sine,<br />

predlažem ti da kreneš na put i da učiš<br />

islamsku nauku u drugim islamskim<br />

centrima i da proučavaš hadis, jer je<br />

proučavanje hadisa kao hidžra na Allahovom<br />

putu.” Iskrena i čestita vjernica<br />

nije mnogo razmišljala o neizvjesnostima<br />

koje su njenog sinčića čekala na<br />

tom putu, niti je strahovala za njegovu<br />

sudbinu iako je on bio jetim koji je<br />

bio potre<strong>ba</strong>n svake pomoći, već je svoj<br />

slučaj i slučaj svoga sina, povjerila Allahu.<br />

Nije očajavala u pogledu njegovog<br />

uspjeha, jer je nada da će dočekati<br />

dan kada će njen sin postati učenjak<br />

u oblasti hadisa nadvladala očaj. I<br />

ubrzo se ta brižno nakalemljena i zalivana<br />

mladica razvila u veliko stablo sa<br />

raskošnom krošnjom i obilnim i ukusnim<br />

plodovima kojih je bilo u svako<br />

do<strong>ba</strong> godine.<br />

Neka Allah, dž.š., nagradi majku<br />

Ahmeda ibn Hanbela, tu čestitu i hrabru<br />

muslimanku koja nije dozvolila da<br />

se u njenom životu ijednog trenutka<br />

otvore vrata očaja i beznađa.<br />

Najveći izumi počinju kao obične<br />

ideje<br />

Godine 1819., francuski ljekar<br />

Lajnek (Rene Theophile Laennec<br />

1781.-1826.), pozvan je da pregleda<br />

mladu djevojku koja se žalila na bolove<br />

u predjelu srca. Djevojka<br />

je odbila dopustiti Lajneku<br />

da stavi svoje uho na njene<br />

grudi da bi čuo otkucaje<br />

njenog srca, kako je to bilo<br />

uobičajeno u ljekarskoj praksi<br />

u to vrijeme. Razmišljajući<br />

šta da uradi i kako da napravi<br />

taj pregled, Lajnek je pored<br />

djevojčinog kreveta ugledao<br />

novine. Uzeo je dvolisnicu<br />

i smotao je u obliku cilindra.<br />

Onda je jednu stranu,<br />

sa širim otvorom, stavio na<br />

djevojčino srce, a drugu je<br />

prislonuo na svoje uho. Bio<br />

je iznenađen i fasciniran<br />

kako je dobro mogao čuti<br />

otkucaje njenog srca i izvršiti<br />

kvalitetan pregled. U tom<br />

trenutku mu je kroz glavu<br />

sijevnula ideja da napravi<br />

slušalice koje danas koriste<br />

ljekari. I uspio je. On je<br />

napravio prve slušalice od<br />

drveta u obliku cilindra i<br />

nazvao ih stetoskop i time još<br />

jednom potvrdio da je svaki<br />

izum prije toga bio samo<br />

obična ideja.<br />

Imam Buharija – učenjak čelične<br />

volje<br />

Imam Buharija je zapisivao hadise<br />

koje je slušao od preko hiljadu učenjaka<br />

i odmah ih je memorirao i učio napamet.<br />

Nakon toga on je pravio selekciju<br />

Razmisli<br />

poštovani<br />

čitaoče, koliko<br />

je Poslanik,<br />

sallallahu<br />

alejhi ve<br />

sellem, žudio<br />

za uputom<br />

Kurejšija,<br />

a s koliko<br />

zla i zuluma<br />

su mu oni<br />

uzvraćali? I iz<br />

ovog primjera,<br />

nauči, ti koji<br />

si se zatvorio<br />

u oklop očaja,<br />

snagu nade<br />

i lijepog<br />

mišljenja<br />

o Allahu<br />

od strane<br />

Muhammeda,<br />

sallallahu alejhi<br />

ve sellem.<br />

hadisa i u svoju zbirku je unosio samo<br />

vjerodostojne hadise, a one, za koje je<br />

smatrao da nisu vjerodostojni i da se<br />

ne bi mogli pripisati Poslaniku, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, od<strong>ba</strong>civao je.<br />

Učenjaci pred kojima je slušao hadis<br />

bili su fascinirani njegovim brzim<br />

memoriranjem hadisa, tako da su neki<br />

od njih mislili da on koristi misteriozni<br />

napitak za bolje i brže pamćenje. Imam<br />

Buharija je tako brzo pamtio hadis, da<br />

je bilo dovoljno da ga samo jedanput<br />

pročita, čak i one hadise čiji tekst sa nizom<br />

prenosilaca je bio izrazito dug i za<br />

čije pamćenje je drugima bilo potrebno<br />

i po mjesec dana.<br />

Imam Buharija je bio veliki učenjak.<br />

Kada je naučio 100.000 vjerodostojnih<br />

hadisa i 200.000 apokrifnih hadisa,<br />

oko njega se počelo okupljati mnoštvo<br />

učenika. Jedan od najpoznatijih<br />

njegovih učenika<br />

je imam Muslim koji je<br />

također sastavio zbirku vjerodostojnih<br />

hadisa. Islamski<br />

učenjak Ibn Huzejme je za<br />

Buhariju rekao: “Pod nebeskim<br />

svodom nije bilo boljeg<br />

poznavaoca hadisa od Muhameda<br />

ibn Ismaila el-Buharija.”<br />

A imam Kutejbe ibn<br />

Seid, za njega je rekao: “Ja<br />

sam se družio sa islamskim<br />

učenjacima i pobožnjacima,<br />

ali, od kada znam za sebe,<br />

nisam sreo nekog poput Muhameda<br />

ibn Ismaila el-Buharija.<br />

On je u svoje vrijeme<br />

bio ono što je Omer, r.a., bio<br />

u vremenu asha<strong>ba</strong>.”<br />

Imam Buharija bio<br />

je poznat po izrazitoj<br />

pobožnosti. Svakog ramazana<br />

okupljao je svoje prijatelje<br />

i klanjao bi im teravih-namaz<br />

i na svakom rekatu učio je po<br />

dvadeset stranica, i tako je<br />

završavao cijeli Kur’an. Svaki<br />

dan, u toku ramazana, pročio<br />

bi cijeli Kur’an, govoreći:<br />

“Uz svaku hatmu je dova<br />

koja se ne odbija.” Osim toga, on je bio<br />

izrazito darežljiv. Otac mu je ostavio u<br />

nasljeđe ogromno bogatstvo koje je on<br />

dijelio siromasima i potrebnima. Buharija<br />

je također naučio dobro gađati iz<br />

luka. Sakupljanje i proučavanje hadisa<br />

nije ga spriječilo da nauči gađanje, i ne<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

36


samo to, već je govorio da je to o<strong>ba</strong>veza<br />

svakog muslimana kako bi mogao odbraniti<br />

sebe i svoju državu.<br />

Imam Buharija je imao redovne<br />

halke ili kružoke u svome mesdžidu,<br />

kojima je prisustvovao veliki broj<br />

studenata. Nije škrtario u prenošenju<br />

znanja. Namjesnik Buhare, Halid ibn<br />

Ahmed, tražio je od njega da dolazi u<br />

njegov dvorac i da podučava njega i<br />

njegovu djecu i da njima drži posebna<br />

predavanja. Imam Buharija je to glatko<br />

odbio, rekavši: “Ko želi da uči islamsko<br />

znanje neka dođe na predavanja<br />

u džamiju. Znanju se dolazi na noge,<br />

znanje nikome ne ide na noge. Ne pada<br />

mi na pamet da ja na taj način uskratim<br />

ostalim ljudima znanje koje mi je Allah<br />

podario.” Zatim je, namjesnikovom<br />

izaslaniku rekao: “Prenesi namjesniku<br />

da ja nikada neću poniziti znanje niti ću<br />

s njim ikada doći pred kapije vladarskog<br />

dvorca. Ako on ima ikakvu potrebu<br />

kod mene, neka dođe u mesdžid ili u<br />

moju kuću. Ako mu se to ne sviđa, pa<br />

on je sultan, neka mi, ako hoće, zabrani<br />

znanstvene kružoke, kako bih mogao<br />

imati dokaz protiv njega na Sudnjem<br />

danu, da nisam tajio znanje.”<br />

Imam Buharija je napisao mnogo<br />

knjiga, a najpoznatija je njegova zbirka<br />

hadisa El-Džami’u-s-Sahih, poznata<br />

kao Sahihu-l-Buhari. Svaki put, kada je<br />

želio da upiše hadis, abdestio je i klanjao<br />

dva rekata. Svoj Sahih pisao je 16<br />

godina i on se smatra najvjerodostojnijom<br />

knjigom nakon Kur’ana. Imam Buharija<br />

umro je u noći Ramazanskog <strong>ba</strong>jrama<br />

256. godine po Hidžri, nakon što<br />

je zemlju ispunio znanjem i osvijetlio je<br />

svojim iskrenim vjerovanjem. Neka se<br />

Allah smiluje imamu Buhariji i nagradi<br />

ga za trud koji je uložio u stjecanju i<br />

prenošenju islamskog znanja, a posebno<br />

u sakupljanju i prenošenju hadisa.<br />

Zamislite da je imam Buharija<br />

padao u očaj zbog životnih problema<br />

i iskušenja koja su ga snalazila na putu<br />

traganja za znanjem, da li bi danas<br />

imali priliku čitati i proučavati njegovo<br />

djelo Sahihu-l-Buhari?!<br />

Život je ispunjen velikim<br />

bolom, no njegova sreća<br />

veća je od njegovog bola.<br />

Međutim, život, sam po sebi,<br />

veći je i od bola i od sreće koji<br />

su u njemu. (El-Akkad)<br />

Potpuni život je da<br />

potrošiš svoju mladost u<br />

ambicijama, svoje zrelo<br />

do<strong>ba</strong> u borbi i odricanju,<br />

a svoju starost u dubokom<br />

razmišljanju i meditaciji.<br />

(Wilfrid Blunt)<br />

Mi smo ludi ako nismo<br />

u stanju misliti, fanatici smo<br />

ako ne želimo misliti i robovi<br />

smo ako se ne usudimo<br />

misliti. (Platon)<br />

Slava se ne stiče u postelji<br />

od perja. (Turska poslovica)<br />

Prvi stepen znanja je ćutanje, drugi<br />

stepen je lijepo slušanje, treći stepen je<br />

memoriranje, četvrti stepen je rad po<br />

naučenom, a peti stepen je prenošenje<br />

znanja. (Mustafa Lutfi el-Manfaluti)<br />

Najbolja i najljepša stvar je zdravlje,<br />

da nije gorčine bolesti ne bismo osjetili<br />

slast zdravlja. (Kaykaus)<br />

Ne traži da što prije završiš posao,<br />

već gledaj na njegov kvalitet. Ljudi te<br />

neće pitati koliko si vremena potrošio u<br />

nekom poslu, već će gledati na kvalitet<br />

onoga što si uradio. (Platon)<br />

Osmijeh topi led, širi zadovoljstvo<br />

i liječi najteže rane. On je ključ dobrih<br />

međuljudskih odnosa. (Volter)<br />

Život je<br />

ispunjen<br />

velikim bolom,<br />

no njegova<br />

sreća veća je<br />

od njegovog<br />

bola. Međutim,<br />

život, sam po<br />

sebi, veći je<br />

i od bola i od<br />

sreće koji su u<br />

njemu. (El-<br />

Akkad)<br />

Jesi li doživio nešto slično?<br />

Prenosi se od Ibn Ishak da je rekao:<br />

“Pričao mi je Jahja ibn Urve, prenoseći<br />

od svog oca Urveta ibn Zubejra, a on<br />

od Abdullaha ibn Amra ibn Asa, da ga<br />

je Urve pitao: ‘Na šta su se Kurejšije<br />

najviše žalili kad je riječ o njihovom neprijateljstvu<br />

prema Poslaniku, sallallahu<br />

alejhi ve sellem?’ Odgovorio<br />

je: ‘Bio sam prisutan kada<br />

su se uglednici iz plemena<br />

Kurejš okupili u Hidžru kod<br />

Kabe, pa su spomenuli Muhammeda,<br />

sallallahu alejhi ve<br />

sellem, rekavši: ‘Neopisiva ja<br />

naša strpljivost sa Muhammedom!<br />

On je srušio naše snove,<br />

vrijeđa naše pretke, izigrava<br />

se s našom vjerom, podijelio<br />

je naše porodice, psuje naša<br />

božanstva. Uistinu je naša<br />

strpljivost prema njemu<br />

dostigla svoj vrhunac.’ Dok<br />

su oni pričali o njemu, pojavio<br />

se Muhammed, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, koji je došao<br />

do Ka’be i počeo tavafiti. Kad<br />

god je naišao pored Kurejšija oni su ga<br />

vrijeđali i ismijavali, a ja sam na njegovom<br />

licu prepoznao ljutnju i reakciju na<br />

njihovo vrijeđanje. Kada je i treći put<br />

naišao pored njih i kada su ga počeli<br />

vrijeđati, Muhammed, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, prišao im je, stao ispred njih i<br />

rekao im: ‘Čujte me Kurejšije! Tako mi<br />

Onoga u čijoj ruci je moja duša, došao<br />

sam vam onim što će vas desetkovati<br />

(ukoliko nastavite da se suprotstavljate<br />

Istini)!’ Oni su tako ozbiljno shvatili<br />

njegove riječi da su odjednom utihnuli<br />

i izgledali su tako kao da su im ptice na<br />

glavama, a najotvoreniji među njima<br />

i najžešći u vrijeđanju Poslanika, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, odjednom su<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

37


postali tako učtivi i fini da su<br />

mu počeli govoriti: ‘Idi, Ebul-Kasime,<br />

tako nam Allaha,<br />

ti nisi neznalica!’ Sutradan su<br />

se ponovo okupili na istom<br />

mjestu i ponovo su jedni drugima<br />

govorili o iskušenjima<br />

koja su ih snašla otkako je<br />

Muhammed, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, počeo pozivati u islam.<br />

I drugi dan je došao Muhammed,<br />

sallallahu alejhi ve<br />

sellem, da tavafi oko Ka’be, pa<br />

su ga oni presreli, opkolili ga i<br />

upitali: ‘Jesi li ti onaj koji govori<br />

to i to o našim bogovima?’<br />

Muhammed, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, mirno im je odgovorio: ‘Da, ja<br />

sam taj!’ Zatim su ga ščepali za odjeću, pa<br />

je došao Ebu Bekr i plačući povikao: ‘Zar<br />

Zamislite da je<br />

imam Buharija<br />

padao u očaj<br />

zbog životnih<br />

problema i<br />

iskušenja<br />

koja su ga<br />

snalazila na<br />

putu traganja<br />

za znanjem, da<br />

li bi danas imali<br />

priliku čitati<br />

i proučavati<br />

njegovo djelo<br />

Sahihu-l-<br />

Buhari?!<br />

ćete ubiti čovjeka samo zato<br />

što govori: ‘Moj Gospodar je<br />

Allah!’ Nakon toga, oni su ga<br />

pustili i razišli se. To je nešto<br />

najteže što su Kurejšije ikada<br />

čule od Muhammeda, sallallahu<br />

alejhi ve sellem.”<br />

Razmisli poštovani<br />

čitaoče, koliko je Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem,<br />

žudio za uputom Kurejšija,<br />

a s koliko zla i zuluma su<br />

mu oni uzvraćali? I iz ovog<br />

primjera, nauči, ti koji si se<br />

zatvorio u oklop očaja, snagu<br />

nade i lijepog mišljenja o Allahu<br />

od strane Muhammeda,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, što ga je činilo<br />

strpljivim, izdržljivim i postojanim na<br />

svim iskušenjima.<br />

Budi jak i ne odustaj!<br />

Na putu do ostvarivanja ambicija<br />

i postizanja uzvišenog cilja, neka ti<br />

sljedeći primjeri budu podstrek i primjer:<br />

Imam El-Muzeni je pročitao<br />

Šafijino djelo Er-Risala, petsto puta.<br />

Ebu Ishak eš-Širazi je jedno predavanje<br />

ponovio sto puta.<br />

Ibn Akil je napisao 800 tomova<br />

knjiga iz različitih naučnih disciplina.<br />

Ibn Tejmijja je dnevno pisao po<br />

četiri sveske svoje knjige, a nekada je<br />

znao napisati cijelu knjigu za nekoliko<br />

sati. Od njega je znanje prenijelo<br />

i o njemu pisalo, hiljadu različitih<br />

autora.<br />

Ibn Džerir et-Taberi napisao je sto<br />

hiljada stranica knjiga.<br />

Ibnu-l-Dževzi je napisao hiljadu<br />

djela.<br />

Ata’ ibn Ebi Reb<strong>ba</strong>h je trideset godina<br />

spavao u mesdžidu radi traženja<br />

znanja.<br />

Ibn Hadžer el-Askalani je pisao svoj<br />

komentar Buharijinog Sahiha, Fethu-l-<br />

Bari, trideset i dvije godine, a komentar<br />

na djelo Kitabu-l-Garib od Ebu<br />

Ubejde, četrdeset godina, a komentar<br />

na djelo Kitabu-l-egani, od Isfahanija,<br />

pedeset godina.<br />

Ibn Batuta je trideset godina obilazio<br />

svijet i postao jedan od najvećih<br />

putopisaca svih vremena.<br />

Ebu Hanife je prodao kućni<br />

namještaj zbog nauke.<br />

Imam Eš-Ševkani je držao dvanaest<br />

predavanja dnevno.<br />

Imam Es-Serhasi je u zatvoru napisao<br />

svoje djelo El-Mebsut koje ima<br />

trideset tomova.<br />

Ibn Esir je oduzetog tijela napisao<br />

Džamiu-l-usul i En-Nihaje u trideset<br />

tomova.<br />

Ibn Tejmijja je bio <strong>ba</strong>čen u tamnicu,<br />

pa je napisao djelo El-Fetava u<br />

trideset tomova.<br />

Ebu Mensur es-Se’alibi se <strong>ba</strong>vio<br />

šivenjem lisičije kože, pa su ga ambicije<br />

dovele na pijedestal velikog književnika<br />

i spisatelja.<br />

El-Ferra’ je bio poznati krznar dok<br />

nije postao poznati gramatičar.<br />

Ibn Zejjat je prodavao ulje dok nije<br />

postao ministar.<br />

Ne gledaj u ono što nemaš<br />

Sanjaj ma koliko tvoji snovi bili<br />

neostvarivi.<br />

Najprije se posveti svojim ciljevima,<br />

pa tek onda ciljevima drugih ljudi.<br />

Odredi svoje ciljeve odmah, šuti<br />

o željama tvoga srca, ne govori sutra<br />

ću, već počni odmah sada i ne boj se<br />

neuspjeha nakon što odrediš jasne<br />

ciljeve.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

38


Tvoj osjećaj optimistične vizije dat<br />

će ti snage da upotpuniš svoj cilj, i otklonut<br />

će svaku prepreku, poteškoću i<br />

bol do ostvarenja cilja.<br />

Oni koji su odabrali najlakši put nikada<br />

neće dostići visine.<br />

Tajna veličine i uspjeha leži u radu<br />

bez očaja i ustrajnosti bez posustajanja.<br />

Ne postoji alim koji ti može pokloniti<br />

znanje kao što ga ti sam sebi<br />

možeš pokloniti, jer ti si sebi najbolji<br />

učitelj.<br />

Jaka volja, strpljivost i rad, to su<br />

cigle za zgradu uspjeha.<br />

Nužna svojstva uspjeha: naporan<br />

posao + potpuna ustrajnost + hrabrost<br />

i jak karakter.<br />

Šta god radio, ne osvrći se za sobom.<br />

Ti si onakav kakvim sebe vidiš, a ne<br />

onakav kakvim te drugi vide.<br />

Ako želiš biti velika i uspješna<br />

ličnost, onda moraš posjedovati troje:<br />

jasnu viziju, izdržljivost, i ne smiješ<br />

primati ni otvarati pisma koja ti šalju<br />

pesimisti.<br />

Kuvajtski ministar i plamteći naftni<br />

<strong>ba</strong>zeni<br />

U februaru, 1991. godine, dr. Rašid<br />

el-Umejri, ministar za naftu u Kuvajtu,<br />

razgovarao je sa najvećim svjetskim firmama<br />

specijaliziranim za gašenje naftnih<br />

bušotina i <strong>ba</strong>zena, o gašenju istih u<br />

Kuvajtu.<br />

Naime, nafta koju je zapalio irački<br />

režim na čelu sa Sadamom Husejnom,<br />

prilikom invazije na Kuvajt, prijetila je<br />

da izazove pravu ekološku katastrofu<br />

i pomor miliona morskih životinja i<br />

organizama, kao što je predstavljala i<br />

veliku opasnost za stanovnike Kuvajta.<br />

Tu vatrenu stihiju tre<strong>ba</strong>lo je čim prije<br />

zaustaviti. Kuvajtski ministar razgovarao<br />

je sa četiri međunarodne tvrtke o<br />

gašenju požara. Možda se pitate zašto<br />

samo sa četiri svjetske tvrtke? Odgovor<br />

je vrlo jednostavan, u cijelom svijetu<br />

postoje samo četiri takve tvrtke koje<br />

se <strong>ba</strong>ve gašenjem naftnih <strong>ba</strong>zena i<br />

bušotina.<br />

Na njegovo pitanje koliko im<br />

vremena tre<strong>ba</strong> da ugase vatru, jedna<br />

tvrtka odgovorila je da joj tre<strong>ba</strong><br />

pet godina, drugoj je tre<strong>ba</strong>lo četiri,<br />

trećoj, tri, a četvrtoj, dvije godine.<br />

To je bio najmanji vremenski period<br />

koji je ponudila jedna od tvrtki, koja<br />

je osnovana prije nekoliko desetljeća<br />

i koja ima ogromnog iskustva na<br />

polju gašenja nafte. Ali to su ipak<br />

dvije cijele godine, a to znači da će<br />

pune dvije godine naftni <strong>ba</strong>zeni gorjeti,<br />

za dvije godine će milioni <strong>ba</strong>rela<br />

nafte nestati u dimu, za dvije godine<br />

će mnoge životinjske vrste uginuti, a<br />

hiljade ljudi oboljeti od smrtonosnih<br />

bolesti.<br />

Dr. Rašid el-Umejri je shvatio<br />

veličinu katastrofe i da je on u sudbonosnoj<br />

utrci s vremenom, pa je još<br />

jedanput otišao do direkcije tvrkte koja<br />

je obećala ugasiti vatru za dvije godine,<br />

da ih zamoli da, ako postoji ikakva<br />

mogućnost, skrate taj rok. Međutim,<br />

unatoč njegovim pokušajima oni se<br />

nisu usudili određivati kraći rok od<br />

dvije godine za gašenje tolikog požara.<br />

Morao je donijeti hitnu odluku,<br />

jer situacija se iz minute u minutu<br />

pogoršavala, a on je već dosta vremena<br />

izgubio na sastančenja, konsultacije<br />

i pregovaranja koja nisu urodila plodom.<br />

Ministru Rašidu nije preostalo ništa<br />

drugo nego da sastavi vlastiti tim, što<br />

je i uradio, i da pokuša ugasiti vatru<br />

u mnogobrojnim naftnim <strong>ba</strong>zenima.<br />

On je već 20. marta, 1991. godine, sa<br />

timom od 10.000 ljudi, uspio ugasiti<br />

vatru u jednom <strong>ba</strong>zenu. Nakon toga<br />

su istim intenzitetom nastavili gasiti<br />

požare sve do 13. aprila, 1991. godine,<br />

kada je ministar Rašid el-Umejri izjavio<br />

da mu tre<strong>ba</strong> svega sedam mjeseci da,<br />

uz Allahovu pomoć, sa svojim timom<br />

ugasi požare u svim naftnim <strong>ba</strong>zenima.<br />

Ta njegova izjava je naišla na osudu i<br />

ismijavanje od strane rukovodećih ljudi<br />

spomenutih svjetskih tvrtki, koji su mu<br />

govorili da on nije svjestan šta govori,<br />

da govori emocijama, a ne razumom,<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

39<br />

kao i to da su oni, kao firme koje su osposobljene<br />

potrebnom mehanizacijom<br />

i sa dugogodišnjim iskustvom, jedine u<br />

stanju da ugase te silne požare i to ne za<br />

manje od dvije godine.<br />

Vlasnik firme Adair, jedne od četiri<br />

najveće svjetske firme za gašenje požara<br />

u naftnim <strong>ba</strong>zenima, sa svojim uvredama<br />

i ismijavanjem išao je dotle da<br />

je pred američkim Kongresom napao<br />

kuvajtskog ministra za naftu, tvrdeći<br />

da su njegove izjave obične laži i pusto<br />

sanjaranje. Za sve to vrijeme, dok su<br />

trajali napadi, potvore i ismijavanja,<br />

dr. Rašid je sa svojim timom vrijedno<br />

i uporno radio na gašenju požara, tako<br />

da nije imao vremena odgovarati na te<br />

uvrede. I nakon šest mjeseci, tačnije 21.<br />

maja, dr. Rašid i njegova ekipa, uspjeli<br />

su ugasiti požar i u posljednjem naftnom<br />

<strong>ba</strong>zenu, a samim tim i ušutkati<br />

zle jezike koji su s ogromnom dozom<br />

cinizma i podsmijeha, izrekli mnoštvo<br />

uvreda na račun kuvajtskog ministra i<br />

njegove ekipe vatrogasaca.<br />

Odlučnost, ustrajnost i nada, vodili<br />

su ove ljude u njihovom poslu i oni su<br />

uspjeli uprkos potvorama i izrugivanju<br />

od strane “stručnjaka”. Zato ova priča<br />

zaslužuje da se pročita više puta i da<br />

se iz nje izvuku pouke kako tre<strong>ba</strong>mo<br />

imati povjerenje u vlastite mogućnosti,<br />

bez obzira na sve padove i neuspjehe<br />

oko nas.


Islamske teme<br />

Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, 14. stoljeća poslije, historijske<br />

činjenice i ideološke zloupotrebe (III)<br />

Hasan i Husejn, dva različita pristupa istom problemu<br />

Koliko god nam se činila<br />

nevjerovatnom Husejnova<br />

upornost i spremnost da,<br />

i pored svih spomenutih<br />

upozorenja, direktnih kritika i<br />

dobronamjernih sugestija, ali<br />

i mnogobrojnih prepreka koje<br />

su mu stajale na putu, ustraje<br />

do kraja u svojoj namjeri,<br />

jednako nevjerovatnom<br />

izgleda činjenica da se<br />

on, u donošenju vlastitog<br />

političkog stava i poduzimanju<br />

konkretnih koraka u realizaciji<br />

svojih planova, uopće nije<br />

rukovodio primjerom svoga<br />

brata Hasana, koji je u sličnim<br />

političkim okolnostima i sa<br />

znatno povoljnije pozicije,<br />

zapravo najbolje moguće<br />

pozicije (pozicije halife),<br />

bio spreman na puno veće<br />

ustupke od onih koji su od<br />

njega traženi<br />

Piše: Semir Imamović<br />

Da bi ispravno razumjeli<br />

poziciju asha<strong>ba</strong> koji su<br />

dali bej’u (prisegu) Jezidu<br />

i isto to savjetovali Husejnu, radijallahu<br />

anhum, važno je znati sljedeću<br />

činjenicu: i prije nego je Jezid zvanično<br />

proglašenom halifom, među<br />

ashabima je vladalo jednoglasno mišljenje<br />

da on nije najbolji izbor i da<br />

postoje sposobniji, kompetentniji i<br />

ozbiljniji kandidati, za ovu poziciju,<br />

od njega, ali ako se i pored toga desi<br />

da on bude iz<strong>ba</strong>ran za halifu, što je<br />

bilo i više nego izvjesno, oni će ga<br />

priznati kao vođu muslimana, jer je<br />

to bila jedina alternativa sukobima<br />

i podjelama. O tome govore brojne<br />

predaje, a u jednoj od njih se navodi<br />

da je neki čovjek pitao jednu grupu<br />

asha<strong>ba</strong>: “Zar nam niste govorili da<br />

Jezid ni po ugledu, ni po znanju, ni<br />

po sposobnostima, ne zaslužuje poziciju<br />

halife?”, a oni su mu odgovorili:<br />

“Jesmo, govorili smo, međutim, Allah<br />

nam je svjedok, da smo ovim (bej’om)<br />

htjeli sačuvati jedinstvo islamskog<br />

ummeta i spriječiti podjele.” Zatim<br />

su ga upitali: “Šta misliš ako bi cije-<br />

li ummet ušao na jedna vrata (uradio<br />

nešto), zar na ta ista vrata ne bi mogao<br />

ući još jedan čovjek?” (vjerovatno misleći<br />

na Husejna) “Da”, odgovorio je<br />

on. “Šta misliš, kada bi svako od njih<br />

pojedinačno rekao: ‘Ne želim da se<br />

zbog mene prolije nijedna kap muslimanske<br />

krvi’, da li bi na to imao pravo?”,<br />

upitali su ponovo. “Svakako da<br />

bi imao”, odgovorio je ovaj<br />

čovjek i otišao svojim putem.<br />

1 Prema tome, jedini<br />

motiv kojim su se oni rukovodili,<br />

dok su davali prisegu<br />

Jezidu, bio je očuvanje<br />

jedinstva i sprječavanje<br />

novog krvoprolića među<br />

muslimanima, a ne kukavičluk,<br />

lju<strong>ba</strong>v za položajem<br />

i strah od gubitka privilegija,<br />

kako to pokušavaju<br />

predstaviti razne sektaške<br />

grupacije 2 . To jednostavno<br />

ne priliči nekome ko je<br />

prošao Poslanikovu školu<br />

odgoja, u kojoj je naučen<br />

najvećim ljudskim i civilizacijskim<br />

vrlinama, kao<br />

što su iskrenost, hrabrost,<br />

pravednost, altruizam, visoke<br />

teženje, bor<strong>ba</strong> za istinu<br />

i dr. Neko ko je, u ime<br />

uzvišenih islamskih ideala,<br />

bio spreman napustiti vlastiti<br />

toprak, podnijeti najgore<br />

oblike fi zičke i psihičke torture,<br />

braniti islam do posljednje kapi krvi,<br />

ne može nakon toga, zbog prolaznih<br />

ovosvjetskih do<strong>ba</strong>ra, izdati iste te<br />

ideale. Onaj kome je Allah, dželle<br />

šanuhu, jednom ukazao Svoje zadovoljstvo<br />

i milost, a to su prema slovu<br />

Kur’ana svi Poslanikovi ashabi 3 , do<br />

svoje smrti zaštićen je zablude i nevjerstva.<br />

Vjerovanje u njihovu dobrotu,<br />

dobronamjernost i lju<strong>ba</strong>v prema<br />

njima je iman, moral i pravednost, a<br />

njihovo i najmanje obezvrjeđivanje i<br />

sumnja u njihovu pravovjernost je licemjerstvo,<br />

hereza i zabluda.<br />

Neko ko je, u<br />

ime uzvišenih<br />

islamskih<br />

ideala, bio<br />

spreman<br />

napustiti<br />

vlastiti toprak,<br />

podnijeti<br />

najgore<br />

oblike fizičke<br />

i psihičke<br />

torture, braniti<br />

islam do<br />

posljednje kapi<br />

krvi, ne može<br />

nakon toga,<br />

zbog prolaznih<br />

ovosvjetskih<br />

do<strong>ba</strong>ra, izdati<br />

iste te ideale.<br />

Hasanov primjer kao pouka<br />

Koliko god nam se činila nevjerovatnom<br />

Husejnova upornost i<br />

spremnost da, i pored svih spomenutih<br />

upozorenja, direktnih kritika<br />

i dobronamjernih sugestija, ali i<br />

mnogobrojnih prepreka koje su mu<br />

stajale na putu, ustraje do kraja u<br />

svojoj namjeri, jednako nevjerovatnom<br />

izgleda činjenica da se on, u<br />

donošenju vlastitog političkog stava<br />

i poduzimanju konkretnih koraka u<br />

realizaciji svojih planova, uopće nije<br />

rukovodio primjerom svoga brata<br />

Hasana, koji je u sličnim političkim<br />

okolnostima i sa znatno<br />

povoljnije pozicije, zapravo<br />

najbolje moguće pozicije<br />

(pozicije halife), bio spreman<br />

na puno veće ustupke<br />

od onih koji su od njega<br />

traženi. Dok je za Husejna<br />

i najmanje odstupanje pred<br />

Jezidom, bilo ravno katastrofi,<br />

za njegovog brata ni<br />

najveća državna pozicija,<br />

pozicija halife, nije bila vrijedna<br />

jedne muslimanske<br />

žrtve. Kada smo već kod<br />

Hasana, važno je u ovom<br />

kontekstu spomenuti, da je<br />

on, upravo poučen očevim<br />

iskustvom, zauzeo stav da<br />

ne tre<strong>ba</strong> vjerovati ljudima<br />

koji ga okružuju i koji mu,<br />

prividno, pružaju podršku,<br />

što se, s druge strane, ne<br />

bi moglo reći za njegovog<br />

brata Husejna. Također,<br />

Hasan je iz dna duše mrzio<br />

Osmanove ubice, s kojima<br />

se otvoreno sukobio dok je zajedno<br />

sa Husejnom i manjom skupinom asha<strong>ba</strong><br />

pokušavao zaštiti prilaz Osmanovoj<br />

kući, a koji su opet, preko noći<br />

postali njegovi “vjerni” sljedbenici,<br />

a kasnije i njegovog brata. Bio je u<br />

potpunosti svjestan da će mu, upravo<br />

ova skupina ljudi, biti najveća smetnja<br />

i prepreka u o<strong>ba</strong>vljanju državnih<br />

poslova. Za razliku od njega, Husejn<br />

je pisma istih tih ljudi i njihova laskava<br />

obećanja koristio kao glavni<br />

argument u razgovoru sa svojim<br />

oponentima, kojim je pravdao svoj<br />

odlazak u Irak i podizanje pobune.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

40


Sjetimo se samo njegovih riječi<br />

Ibn Omeru, kada mu je rekao da ne<br />

ide u Irak: “A zašto? Evo ovdje su pisma<br />

i dokumenti koji dokazuju njihovu<br />

lojalnost i spremnost da me priznaju<br />

za svog vladara?” Naposlijetku je<br />

Hasan, svjestan da samo tako može<br />

spriječiti daljnu eskalaciju suko<strong>ba</strong>,<br />

krvoprolića i podjele, odustao od<br />

svog prava na vlast u korist Muavije,<br />

radijallahu anhuma, što je bio i<br />

ostao rijedak primjer samožrtvovanja<br />

u ime općeg dobra (Naravno i Husejnova<br />

spremnost da ide do kraja, bez<br />

obzira na sve opasnosti i izazove, također<br />

je jedan vid samožrtvovanja u<br />

ime općeg dobra). Godina u kojoj se<br />

to desilo poznata je u povijesti islama<br />

kao Godina ujedinjenja (džemata). Za<br />

svoju velikodušnost Hasan je nagrađen<br />

lijepim spomenom još na ovom<br />

svijetu, ali ne od bilo koga, nego<br />

direktno od Poslanika, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, koji je na jednoj od<br />

svojih hutbi rekao: “Divan li je ovaj<br />

moj unuk! Možda će upravo on, Allahovom<br />

dozvolom, izmiriti dvije velike<br />

muslimanske skupine.” 4 Ovaj hadis je<br />

ujedno i odgovor onima koji Muaviji<br />

i njegovim pristalicama negiraju<br />

islam, pri tome ih nazivajući raznim<br />

pogrdnim imenima (izdajnicima, neprijateljima,<br />

licemjerima i sl.), jer je<br />

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

i Alijinu i Muavijinu skupinu nazvao<br />

muslimanskom. Hasan, radijallahu<br />

anhu, zbog svega spomenutog, s<br />

pravom se smatra jednim od utemeljitelja<br />

međumuslimanskog dijaloga i<br />

pomirenja. On je, odričući se pozicije<br />

vrhovnog muslimanskog vođe u korist<br />

svog političkog rivala, dokinuo<br />

podjele i razilaženja među muslimanima<br />

i doveo do ponovne uspostave<br />

jedinstvene islamske vlasti. 5<br />

Tuga i iskušenje<br />

Nakon što su propali svi pokušaji<br />

uvjeravanja Husejna da odustane<br />

od svojih namjera, i nakon što<br />

su nestali i posljednji tračci nade da<br />

bi moglo doći do bilo kakvog sporazumnog<br />

rješenja krize, i postalo<br />

sasvim jasno da je situacija uveliko<br />

izmakla kontroli, namjesnik Mekke<br />

‘Amr ibn Sei’d ibn el-‘As, Mervan<br />

ibn el-Hakem, i drugi ugledni pojedinci,<br />

koji se nisu nikako mogli<br />

pomiriti sa činjenicom da su time<br />

iscrpljene sve mogućnosti na planu<br />

sprječavanja oružanog konflikta,<br />

pokrenuli su niz aktivnosti,<br />

uglavnom diplotamske naravi, koje<br />

su imale za cilj ublažiti negativne<br />

efekte Husejnovog odlaska u Kufu<br />

i njegovog neminovnog susreta sa<br />

‘Ubjedullahom ibn Zijadom, koji<br />

je, u svakom smislu, bio<br />

nepredvidiv. Jedini način<br />

da to realiziraju bio je da<br />

‘Ubjedullahu ibn Zijadu<br />

pošalju direktan dopis u<br />

kojem će ga, još jednom,<br />

podsjetiti na Husejnovo<br />

porijeklo, ugled i autoritet<br />

kojeg uživa među muslimanima,<br />

ali i upozoriti<br />

da ne čini ništa što bi<br />

njega i njegove nadređene<br />

moglo dovesti u nezavidnu<br />

situaciju. Tako mu je<br />

‘Amr ibn Sa‘d savjetovao:<br />

“U goste ti dolazi Husejn.<br />

Budi pažljiv i o<strong>ba</strong>zriv prema<br />

njemu, jer bi, u suprotnom,<br />

mogao izgubiti status slobodnog<br />

čovjeka i ponovo postati robom.” 6<br />

Mervan ibn el-Hakem je bio još direktniji:<br />

“Dolazi ti Husejn ibn Ali,<br />

Fatimin sin, a Fatima je kćerka Allahovog<br />

Poslanika, sallallahu alejhi ve<br />

sellem. Tako mi Allaha, njegova sigurnost<br />

je naš najveći prioritet. Pazi<br />

da, zbog svog žestokog temperamenta,<br />

ne počiniš štetu koju ništa neće moći<br />

nadomjestiti i koju ljudi nikada neće<br />

zaboraviti, i o kojoj će se pričati iz<br />

generacije u generaciju. Neka je Allahov<br />

mir s tobom.” 7 Zanimljivo je da<br />

se posebnim dopisom ‘Ubjedullahu<br />

ibn Zijadu, u povodu novonastale<br />

situacije, obratio lično halifa Jezid<br />

ibn Mu’avija. Dopis je sadržao jasne<br />

i precizne instrukcije o tome šta i<br />

kako mu je činiti, kao i upozorenje<br />

“ da bi i najmanju grešku u ophođenju<br />

prema Husejnu mogao skupo platiti”.<br />

8<br />

Husejn, radijallahu anhu, je u<br />

Irak krenuo na Dan pojenja hadžija<br />

( Jevmu-t-tervije), e odnosno dva<br />

dana prije Kur<strong>ba</strong>n <strong>ba</strong>jrama 61. h.g.<br />

Ubrzo je primio vijest o pogibiji<br />

Kada je čuo<br />

Muslimovu<br />

braću kako<br />

govore: “Allaha<br />

nam, nećemo<br />

se vratiti dok<br />

ne osvetimo<br />

svoga brata,<br />

ili ne budemo<br />

ubijeni na tom<br />

putu”, odustao<br />

je i rekao:<br />

“Idem i ja s<br />

vama, jer moj<br />

život nema<br />

smisla bez<br />

vas.”<br />

svog amidžića Muslima<br />

ibn ‘Akila, što ga je toliko<br />

pogodilo da je ozbiljno<br />

razmišljao o obustavi misije<br />

i povratku u Mekku,<br />

ali kada je čuo Muslimovu<br />

braću kako govore: “Allaha<br />

nam, nećemo se vratiti<br />

dok ne osvetimo svoga brata,<br />

ili ne budemo ubijeni<br />

na tom putu”, odustao je i<br />

rekao: “Idem i ja s vama,<br />

jer moj život nema smisla<br />

bez vas.” 9 Kada je ‘Ubejdullah<br />

ibn Zijad saznao za<br />

Husejnov pokret, poslao<br />

je El-Hurra ibn Jezida et-<br />

Temimija sa prethodnicom<br />

vojske od hiljadu vojnika da<br />

presretnu Husejna i spriječe ga u<br />

njegovom naumu. Sreli su se u blizini<br />

Kadisije i El-Hurr ga je upitao:<br />

“Gdje si krenuo, sine kćeri Allahovog<br />

Poslanika?”. “U Irak!”, odgovorio<br />

je. “Naređujem ti da se vratiš, kako<br />

me Allah ne bi iskušao s tobom. Vrati<br />

se odakle si i došao, ili idi u Šam kod<br />

Jezida, samo nemoj ići u Kufu.”, insistirao<br />

je Ibn Jezid, no Husejn se nije<br />

osvrtao na njegove riječi, i nastavio<br />

se kretati u pravcu Kufe 10 . Konačno<br />

se zaustavio u mjestu zvanom Kerbela<br />

(kerb, ar. tuga, belā, ar. iskušenje),<br />

što je, pokazat će se kasnije,<br />

ustvari bio pravi opis za događaje<br />

koji će se odigrati upravo na ovom<br />

tlu. Da li je to predosjećao Husejn<br />

kada je rekao “tuga i iskušenje”, ne<br />

znamo, ali se ovo ime u potpunosti<br />

uklapalo u cjelokupni kontekst.<br />

Nedugo zatim u Kerbelu je, po Ibn<br />

Zijadovoj direktivi, stigao Omer<br />

ibn Sa‘d ibn Ebi Vekkas, sa vojskom<br />

koja je brojala 4.000 vojnika, kako<br />

bi direktno od Husejna saznao prave<br />

razloge njegovog dolaska.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

41


Husejn mu je objasnio da je u<br />

Kufu krenuo na poziv njenih stanovnika,<br />

a kao potvrdu za svoje riječi,<br />

predočio mu je dva tovara njihovih<br />

pisama, među kojima su se nalazili<br />

spiskovi sa imenima ljudi koji su mu<br />

dali prisegu. “Ako su u međuvremenu<br />

promijenili svoje mišljenje, i ne žele<br />

me više”, govorio on, “ ja<br />

ću se vratiti odakle sam i<br />

došao”. Omer je, sa punom<br />

pažnjom i odgovornošću,<br />

saslušao Husejnovo obrazloženje,<br />

kojeg je potom,<br />

pretočio u posebno pismo,<br />

i poslao ga Ibn Zijadu na<br />

uvid. Na Ibn Zijadov odgovor<br />

nije tre<strong>ba</strong>lo puno čekati.<br />

Stigao je i brže nego<br />

se moglo očekivati. A bio<br />

je kratak i jasan: “U ime<br />

Allaha, Milostivog, Samilosnog.<br />

Dobio sam tvoje pismo,<br />

i razumio sam tvoje<br />

riječi. Ponudi Husejnu i<br />

njegovim ljudima da odmah<br />

daju bej’u Jezidu, a mi<br />

ćemo nakon toga razmisliti<br />

šta i kako dalje.” Iz ovih Ibn<br />

Zijadovih riječi nazirala se<br />

arogancija i beskompromisnost,<br />

što je navelo Omera<br />

ibn Sa‘da da posumnja u<br />

njegovu dobru namjeru. 11<br />

U početku se njegova ponuda<br />

Husejnu činila neprihvatljivom,<br />

ali kada je<br />

vidio da je situacija isuviše<br />

ozbiljna i da nema drugog<br />

Konačno se<br />

zaustavio u<br />

mjestu zvanom<br />

Kerbela (kerb,<br />

ar. tuga, belâ,<br />

ar. iskušenje),<br />

što je, pokazat<br />

će se kasnije,<br />

ustvari bio<br />

pravi opis za<br />

događaje koji<br />

će se odigrati<br />

upravo na<br />

njenom tlu.<br />

Da li je to<br />

predosjećao<br />

Husejn kada<br />

je rekao “tuga<br />

i iskušenje”,<br />

ne znamo, ali<br />

se ovo ime<br />

u potpunosti<br />

uklapalo u<br />

cjelokupni<br />

kontekst.<br />

izbora, tražio je od Omera<br />

da mu upriliči sastanak sa<br />

Ibn Zijadom, a njemu lično<br />

je ponudio jednu od tri opcije<br />

12 : da mu dozvoli povratak<br />

u Mekku, ili mu dozvoli<br />

da ode u Šam i prisegne<br />

na vjernost Jezidu ili ga, sa<br />

svojom vojskom, sprovede<br />

do najbližeg muslimanskog<br />

vojnog logora, kako bi učestvovao<br />

u borbi na Allahovom<br />

putu. Zadovoljan Husejnovim<br />

riječima, Omer je<br />

odmah o svemu izvijestio<br />

Ibn Zijada, nadajući se njegovom pozitivnom<br />

odgovoru. I zaista, Ibn Zijad<br />

je prihvatio Husejnovu ponudu,<br />

i upravo kada se spremao da, u vezi<br />

stim, izda i službeni nalog, i pošalje<br />

ga Omeru, tome se usprotivio jedan<br />

od njegovih savjetnika, po imenu<br />

Šemr ibn Zil Dževšen, koji je rekao:<br />

“Po meni je jedina prihvatljiva opcija<br />

da ti doneseš konačnu odluku o tome<br />

šta će biti sa Husejnom i da se Husejn<br />

povinuje tvojim zahtjevima, koje ćeš<br />

mu naknadno predočiti, i prihvati<br />

tvoju presudu.” 13<br />

(Nastavit će se)<br />

Bilješke<br />

1 - Tabekatu ibn Sa‘d, 7/147, Tarih, Halife Hajjat, str.<br />

64.<br />

2 - Na portalu <strong>www</strong>.shije-imamali.com objavljen<br />

je tekst pod naslovom “Ashabi zakleti pod drvetom”,<br />

koji obiluje neistinama, krivotvorenjem i jasnim izvrtanjem<br />

značenja kur’anskih ajeta. U tekstu se između<br />

ostalog kaže: “Pogledajmo jedan primjer licemjerstva<br />

nekih asha<strong>ba</strong>, i njihovo neprijateljstvo i izdaju protiv<br />

Božjijeg Poslanika. Licemjeri govore: “Pokoravamo se!”<br />

a kada odu od tebe, onda neki od njih noću snuju nešto<br />

što je suprotno onome što ti govoriš, i Allah naredi da se<br />

ono što oni snuju pribilježi. Ti ih izbjegavaj i u Allaha<br />

se pouzdaj, jer Allah je dovoljan zaštitnik. (4:81).” Ne<br />

tre<strong>ba</strong> veliko znanje o vjeri da bi se shvatilo kako se<br />

ovdje radi o čistoj podvali. Naime, ajet govori o licemjerima,<br />

a ne ashabima, a to su dva potpuno različita<br />

pojma. Licemjer je onaj koji javno ispovijeda islam,<br />

a u srcu je nevjernik, dok je ashab onaj koji je lično<br />

sreo Poslanika, iskreno povjerovao u njega i umro kao<br />

musliman (El-Isabe, Ibn Hadžer, 1/7). To što su neki<br />

ljudi bili Poslanikovi savremenici, ne čini ih ashabima,<br />

ukoliko nisu povjerovali u njega, primili islam i<br />

umrli kao muslimani, pa tako za licemjere ne možemo<br />

reći da su ashabi, iako su se pred Poslanikom i njegovim<br />

ashabima pretvarali da to jesu. Štaviše, Poslanikov<br />

amidža Ebu Talib je, za razliku od licemjera, bio čvrsto<br />

ubijeđen da je njegov bratić poslanik, štitio ga je i branio<br />

svim srcem, zajedno sa njim i njegovim sljedbenicima proveo<br />

tri godine u potpunoj izolaciji, bez igdje ičega, ali sve<br />

to nije bilo dovoljno da bi stekao status asha<strong>ba</strong>.<br />

3 - U tom smislu, Allah, dželle šanuhu, u Kur’anu, u<br />

prijevodu značenja kaže: Allah je zadovoljan prvim muslimanima,<br />

muhadžirima i ensarijama i svima onima koji ih<br />

slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni Njime; za njih<br />

je On pripremio džennetske <strong>ba</strong>šče kroz koje će rijeke teći, i<br />

oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh.<br />

(Et-Tevbe, 100.).<br />

4 - Buharija, 2704.<br />

5 - ‘Avamilu-n-nasri ve-l-hezimeti, dr. Ševki Ebu Halil,<br />

str. 75.<br />

6 - Tehzibu-l-kemal, 6/422.; Mevakifu-l-mu’aride, 263.<br />

7 - Et-Tabekat, 5/167.; Tehzibu-l-kemal, 6/422.; Mevakifu-l-mu’aride,<br />

263.<br />

8 - Medžmeu’-z-zevaid, 9/139.; El-Mu’džemu-l-kebir,<br />

3/115.<br />

9 - Tarihu-t-taberi, 6/322.<br />

10 - Tarihu-t-taberi, 6/327.<br />

11 - Taberi, 6/337.<br />

12 - El-Mihen, od Ebul-‘Ara<strong>ba</strong>, str. 154.<br />

13 - Tarihu-t-taberi, 6/340., 341.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

42


Islamske teme<br />

Razmišljanja<br />

Potre<strong>ba</strong> za moralnim liderima<br />

u poslovnom svijetu<br />

U historiji možemo naći<br />

primjere poslovnog<br />

upravljanja zasnovanog na<br />

moralnim vrijednostima.<br />

U predislamskom periodu,<br />

Hatidža, radijallahu anha,<br />

bila je poznati menadžer<br />

u Mekki. U sklopu posla,<br />

slala je ljude radi trgovine<br />

u različite gradove.<br />

Bila je informisana o<br />

Muhammedovoj, a.s.,<br />

istinoljubivosti, pouzdanosti<br />

i vrlinama, pa mu je iz tog<br />

razoga ponudila posao.<br />

Muhammed, alejhis-selam,<br />

je tada, nakon pristanka,<br />

otišao u Siriju da trguje.<br />

Kada je došao imao je<br />

više profita nego drugi<br />

biznismeni. Mejsera, sluga<br />

Hatidžin, o<strong>ba</strong>vijestio ju je<br />

da je u svim poslovnim<br />

transakcijama Muhammed,<br />

alejhis-selam, pokazao<br />

iskrenost, pouzdanost i<br />

povjerljivost. Tako se pokazalo<br />

da je za uspješan biznis bitan<br />

prethodnik moral<br />

Piše: Fatima Jašarević<br />

Kriza<br />

K<br />

liderstva danas je veoma<br />

Kprisutna kako u privatnom<br />

Ktako i javnom sektoru, krenuvši<br />

od politike, menadžmenta, proizvodnje,<br />

marketinga itd. U svemu se<br />

nalazi kriza morala. Sve to dovodi do<br />

stanja koje alarmira potrebu za novinama<br />

koje bi dovele do kvalitetnih promijena.<br />

Postojeće korporacijsko liderstvo<br />

u svijetu sa svojim karakteristikama dovedeno<br />

je u pitanje. Bilo je okrivljeno za<br />

odgovornost moralnih i komercijalnih<br />

padova. Uzimajući u obzir realno stanje<br />

i uzroke koji su doveli do njega, na<br />

scenu dolaze novi neobični pristupi za<br />

rješavanje navedenih problema. Razvija<br />

se jedna filozofija koja govori o menadžmentu<br />

zasnovanom na vrijednostima.<br />

To je program koji teži ka maksimalnom<br />

povećanju vrijednosti organizacije,<br />

ne samo ka profitu.<br />

Čovjek je stvorenje koje se prema<br />

svemu, pa i ljudima često nekorektno<br />

ponaša. Loši načini<br />

ophođenja, poput neiskrenosti,<br />

varanja i sl., su vrlo česti.<br />

Dakle, čovjek po svojoj prirodi<br />

<strong>ba</strong>š i ne ispunjava prava<br />

drugih, nego je naklonjen<br />

sebičnosti. To ustvari pokazuje<br />

kako je on u potrebi za<br />

uputom, kontrolom i treniranjem<br />

kako bi se ponašao<br />

moralno.<br />

Neki od čestih slučajeva<br />

kršenja morlanih normi u<br />

poslovnom svijetu su: laganje<br />

menadžera uposlenicima,<br />

naklonost prema jednim<br />

radnicima, a nekorektnost<br />

prema drugima, uzimanje<br />

mita, krađa od kompanije,<br />

kažnjavanje uposlenika zbog<br />

iznošenja mišljenja o relanom<br />

stanju i traženju poboljšanja,<br />

korištenje imovine kompanije<br />

za vlastite potrebe, forsiranje<br />

uposlenika da plaćaju<br />

skupe račune kompanije da<br />

bi se pokrili upitni poslovni računi.<br />

Tako, recimo, Transparency International<br />

(nevladina organizacija koja prati<br />

i objavljuje korupciju u korporativnom<br />

i političkom međunarodnom razvoju)<br />

iznosi rezultate korupcije na glo<strong>ba</strong>lnom<br />

nivou iz 2009. godine prema kojima je<br />

korupcija bila prisutna: u politici, zakonodavstvu,<br />

biznisu, medijima, među<br />

javnim funkcionerima i sudstvu čak<br />

72%.<br />

Potre<strong>ba</strong> za uvođenjem pravih<br />

vrijednosti i morala u svako polje<br />

ljudskog društva je očita<br />

Karizmtične<br />

vođe uvijek<br />

su uz<br />

samopouzdanje<br />

kod sebe<br />

posjedovali<br />

poniznost i<br />

skormnost. Na<br />

taj način su<br />

pokazivali da<br />

oni nisu najbolji<br />

u svemu, jer to<br />

ne mogu biti,<br />

nego su oni<br />

koji drugima<br />

priznaju<br />

vrijednosti, a<br />

uz to i sami<br />

žele da se tim<br />

vrijednostima<br />

okite i nauče ih.<br />

U historiji možemo naći primjere<br />

poslovnog upravljanja zasnovanog<br />

na moralnim vrijednostima. U predislamskom<br />

periodu, Hatidža, radijallahu<br />

anha, bila je poznati menadžer<br />

u Mekki. U sklopu posla, slala je ljude<br />

radi trgovine u različite gradove. Bila<br />

je informisana o Muhammedovoj, a.s.,<br />

istinoljubivosti, pouzdanosti i vrlinama,<br />

pa mu je iz tog razoga ponudila posao.<br />

Muhammed, alejhisselam, je tada, nakon<br />

pristanka, otišao u Siriju da trguje.<br />

Kada je došao imao je više profita<br />

nego drugi biznismeni. Mejsera, sluga<br />

Hatidžin, o<strong>ba</strong>vijestio ju je da je u svim<br />

poslovnim transakcijama Muhammed,<br />

alejhis-selam, pokazao iskrenost,<br />

pouzdanost i povjerljivost.<br />

Tako se pokazalo da je<br />

za uspješan biznis bitan prethodnik<br />

moral.<br />

S početkom novog do<strong>ba</strong>,<br />

koje je došlo sa dolaskom industrijske<br />

revolucije, dolazi<br />

do novina u načinu poslovanja.<br />

Masovna proizvodnja je<br />

bila jednostavnija, ali pregled<br />

kompletnih do<strong>ba</strong>ra i radnika<br />

nije bio više tako jednostavan,<br />

pa su počeli da se uvode<br />

novi načini poslovanja i<br />

upravljanja. Međutim, takva<br />

vrsta rada otvorila je vrata<br />

nepoštenju. Polahko su se<br />

počele javljati krize koje prate<br />

skandali u cijelom svijetu.<br />

Za to su bili okrivljeni: računovođe,<br />

dionički analitičari,<br />

glavni menadžeri, poslovne<br />

škole, mediji, dioničari i investitori.<br />

Stvarni razlozi krizama<br />

su bili jasni, to su bili<br />

problemi moralne prirode.<br />

Među nekim idejama koje su se pojavile,<br />

kojima je cilj bio da se spriječi dalja<br />

katastrofa, bile su uvođenje novih pravila<br />

u računovodstvene poslove, da se<br />

posveti pažnja poslovnoj etici i korporacijskoj<br />

društvenoj odgovornosti, te da se<br />

uvedu pravila za nagrađivanje. To su bili<br />

neki od pokušaja da se popravi realno<br />

stanje u koje je svijet zapao.<br />

Preko pravilnog vođstva ostvaruje se<br />

kolektivna i lična pravda. Stoga je određivanje<br />

lidera u različitim zajednicama,<br />

skupinama, organizacijama potre<strong>ba</strong> ljudi.<br />

Osim toga, lider ima veliki uticaj na<br />

članove skupine koju vodi. Zato bi vođe<br />

tre<strong>ba</strong>le da rade na tome da se njihovo<br />

pozitivno ponašanje reflektuje na kulturu<br />

ponašanja organizacije. Koliko će<br />

organizacija biti uspješna zavisi uveliko<br />

od lidera.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

43


Islamsko liderstvo se zasniva na<br />

standardnim vrijednostima<br />

Islamske vrijednosti se slažu sa<br />

ljudskim potre<strong>ba</strong>ma za blagostanjem<br />

i srećom u svakoj sferi života.<br />

Vjernik razumije da je sve stvoreno<br />

u Božijim rukama i da On raspodjeljuje<br />

bogatstvo kako želi. Zna i<br />

da su uspjeh, čast, moć, ugled i autoritet<br />

od Allaha i da ih On daruje<br />

kome hoće, kao i padovi – sve je<br />

zavisno od Allahove milosti.<br />

Uz neophodno znanje i stručnost,<br />

po islamu bitne karakteristike<br />

lidera su slijedeće:<br />

Služenje:<br />

Lideri imaju osjećaj za one koje<br />

vode, pokazuju dobrotu, razumijevanje<br />

i praštanje. U islamskom<br />

sistemu vrijednosti vođstvo se posmatra<br />

više kao služenje organizaciji<br />

i njenim članovima. Allahov<br />

Poslanik, alejhis-selam, je rekao:<br />

“Vođa naroda je njihov sluga.” (Taberani).<br />

Pouzdanost:<br />

Nepouzdanost je od glavnih<br />

razloga ekonomskih kriza u svijetu.<br />

Nema napretka za organizaciju,<br />

naročito na međunarodnom<br />

planu, ukoliko nema pouzdanosti<br />

u organizacijskim procedurama i<br />

praksi. Svako ko nosi ulogu lidera<br />

nosi i javni emanet. Svaki član<br />

zajednice generalno, a u liderstvu<br />

naročito, je dužan da vodi računa<br />

o povjerenim stvarima. Tako u<br />

Kur’anu stoji:<br />

Allah vam naređuje da pravim<br />

ljudima povjeravate emanete<br />

i kada ljudima sudite da pravedno<br />

sudite. Divno li vas Allah savjetuje!<br />

Allah predobro čuje i vidi sve.<br />

(En-Nisa’, 58.).<br />

Bogobojaznost:<br />

Sigurno je među vama najčasniji<br />

onaj ko je najbogobojazniji. (El-<br />

Hudžurat, 13.).<br />

Bogobojaznost je jedina stvar<br />

prema kojoj se određuje superiornost<br />

pojedinca nad ostalima. Prema<br />

islamu pripadnost određenoj<br />

naciji, plemenu ne predstavlja osnovu<br />

prema kojoj se stiče istaknutost,<br />

što i sama logika potvrđuje. Uloga<br />

lidera traži jak lični karakter, a prema<br />

islamu izvor snage karaktera je<br />

upravo bogobojaznost, koja znači<br />

slijeđenje pravog puta i izbjegavanje<br />

griješenja.<br />

Ustrajnost:<br />

Muhammed, alejhis-selam, je<br />

pohvalio ustrajnost u dobročinstvu,<br />

pa makar to značilo činjenje<br />

nekog neznatnog djela. Za lidera<br />

ustrajnost znači da bude čvrst u<br />

momentima ispita, izazova, teškoća<br />

i sačuva postojeću viziju<br />

za kojom ide. Allah kroz<br />

Kur’an traži od vjernika u<br />

borbi čvrstoću, kao i spominjanje<br />

Njega da bi se<br />

dobio kvalitetan rezultat.<br />

Disciplina:<br />

Allah voli one koji se bore<br />

ne Njegovoj Stazi, u poretku<br />

što bedemu čvrstome sliči.<br />

(Es-Saff, 4.).<br />

Diciplina za poslovnog<br />

lidera je bitna za smanjenje<br />

praktičnih problema u<br />

organizaciji i vrlo je bitna<br />

karakteristika kod vođe.<br />

Preko pravilnog<br />

vođstva<br />

ostvaruje se<br />

kolektivna i<br />

lična pravda.<br />

Stoga je<br />

određivanje<br />

lidera u<br />

različitim<br />

zajednicama,<br />

skupinama,<br />

organizacijama<br />

potre<strong>ba</strong> ljudi.<br />

Osim toga,<br />

lider ima<br />

veliki uticaj<br />

na članove<br />

skupine koju<br />

vodi.<br />

Kooperativnost:<br />

U dobročinstvu i bogobojaznosti<br />

se pomažite;<br />

Allaha se bojte, jer žestoka<br />

kazna Allahova je.<br />

(El-Ma’ida, 2.).<br />

Da bi se uspjelo u formiranju<br />

uspješnog društva<br />

i zajednice, kooperacija<br />

je vrlo bitna. Uzvišeni<br />

Allah Kur’anom nas<br />

upućuje da je surdnja sa<br />

drugima pohvalna onda<br />

kada se njome postiže<br />

dobro, a ne grijeh i neprijateljstvo<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

44


Pravednost:<br />

Zaista, Allah voli one koji su<br />

pravični. (El-Hudžurat, 9.)<br />

Pravda je bitan faktor u<br />

vođenju ljudi, to je odgovornost<br />

lidera da sprovodi pravdu u cijeloj<br />

organizaciji. Kada se pravda<br />

jednom uspostavi, svaki član će<br />

osjećati povjerenje i udobnost zato<br />

što zna da će vođstvo organizacije<br />

paziti na njegove interese bez ikakvih<br />

predrasuda.<br />

Odgovornost:<br />

Odgovoran lider se trudi da<br />

teži ka pravednosti i objektivnosti<br />

bez obzira na protivljenja koja se<br />

javljaju, a od strane onih koji, zbog<br />

svog položaja i uticaja, mogu da<br />

proizvedu patnju, bol i koji se trude<br />

da obeshrabruju u dobročinstvu. Ovo<br />

je vrsta strpljivosti koju je Poslanik,<br />

alejhis-selam, pokazao u svojoj misiji<br />

dok je prenosio istinu zajednici<br />

koja je ogrezla u korumpiranosti:<br />

A ti se strpi kao što su se strpjeli poslanici<br />

odlučni, i ne požuruj protiv njih. (El-<br />

Ahkaf, 35.).<br />

Elokventnost:<br />

Komuniacija je jedna od vrlo bitnih<br />

stvari neophodna za efikasno<br />

liderstvo. Lider tre<strong>ba</strong> da govori sa<br />

bistrinom, jasnošću, da jasno iznosi<br />

ideje i komunicira. Elokventnost je<br />

bitna za jasno upućivanje zadataka,<br />

ciljeva onima kojima je nadređen.<br />

Isto tako je važna za pregovaranje sa<br />

konkurentima i oponentima. Kur’an<br />

naglašava bitnost elokvencije kada<br />

navodi kako je Musa, alejhis-selam,<br />

zamolio Allaha da mu u njegovom<br />

zadatku pošalje brata Haruna za pomagača<br />

koji je bio elokventniji od<br />

njega.<br />

“A moj brat Harun rječitiji je od mene,<br />

pa ga pošalji sa mnom kao potporu koja<br />

će potvrđivati riječi moje kao istinite, jer<br />

strah me da će lažovom proglasiti me.”<br />

(El-Kasas, 34.).<br />

Ubijeđenost:<br />

Lider mora imati duboku uvjerenost,<br />

čvrstoću i dodatnu žrtvu<br />

u interesu vizije i misije koju ima,<br />

ukoliko namjerava postići dugoročni<br />

uspjeh organizacije. Uz lidera ne idu<br />

osobine prihvatanja postojećeg stanja<br />

bez želje da se ono poboljšava.<br />

Poniznost:<br />

Kada je Allah Musau, alejhisselam,<br />

poslao naredbu da ode kod<br />

faraona, Musa je molio Allaha da mu<br />

poveća sposobnosti i omogući da izvrši<br />

zadatu naredbu. Tako je Musa, alejhisselam,<br />

u Kur’anu predstavljen kao<br />

pravi lider, pun poniznosti i oslonca na<br />

svog Gospodara u svemu.<br />

Musa reče: “Gospodaru, razgali mi<br />

grudi moje, i lagahnim učini moje poslanje.”<br />

(Ta-ha, 25.-26.).<br />

Karizmtične vođe uvijek<br />

su uz samopouzdanje kod<br />

sebe posjedovali poniznost<br />

i skormnost. Na taj način<br />

su pokazivali da oni nisu<br />

najbolji u svemu, jer to ne<br />

mogu biti, nego su oni koji<br />

drugima priznaju vrijednosti,<br />

a uz to i sami žele da se<br />

tim vrijednostima okite i nauče<br />

ih.<br />

Kako do sveukupne<br />

koristi?<br />

Vještine menadžerstva i<br />

liderstva su važne za uspjeh<br />

organizacije. Prve znače<br />

uspješnost u upravljanju<br />

stvarima dok druge podrazumijevaju<br />

uspješnost u vođenju ljudi. Jer, koliko<br />

je bitno znati urediti stvari na pravi<br />

način, isto tako je bitno znati kakav<br />

pravilan odnos imati sa ljudima, uposlenicima,<br />

podanicima ako se želi dugoročni<br />

uspjeh organizaciji, kompaniji.<br />

Vjernik<br />

razumije da je<br />

sve stvoreno<br />

u Božijim<br />

rukama i da On<br />

raspodjeljuje<br />

bogatstvo kako<br />

želi. Zna i da<br />

su uspjeh, čast,<br />

moć, ugled i<br />

autoritet od<br />

Allaha i da ih<br />

On daruje kome<br />

hoće, kao i<br />

padovi – sve<br />

je u zavisnosti<br />

od Allahove<br />

milosti.<br />

Glavni zadatak direktora<br />

u organizacijskom menadžmentu<br />

je da formira organizaciju<br />

koja u svojoj kulturi,<br />

sistemu i procesu pomaže<br />

ljudima da čine najbolje za<br />

uspjeh. Ono što stvarno stanje<br />

pokazuje je nepostizanje<br />

najboljih rezultata iz razloga<br />

što se koncentracija stavlja<br />

samo ka dobijanju veće materijalne<br />

dobiti. Potrebno je<br />

ne odvajati biznis od etike.<br />

Vrijednosti i moral su potrebni<br />

za dugoročni organizacijski<br />

ugled i uspjeh.<br />

I pored različitih etičkih<br />

modela, normi moralnosti i<br />

moralnog ponašanja u poslu,<br />

prema islamu ni ti modeli ne mogu<br />

biti do kraja stabilni i obećavati najbolji<br />

uspjeh i rješenja, jer ih određuju pojedinac<br />

ili grupa, a ne Sveznajući Stvoritelj.<br />

Slijedeći islamski način vođenja<br />

ostvaruje se maksimalna mogućnost za<br />

postizanjem veće sveukupne koristi.<br />

Izvori:<br />

Abdus Sattar Ab<strong>ba</strong>si, Kashuf ur Rehman and Ommar Hayat Ab<strong>ba</strong>si<br />

(2010) “Role of islamic leaderhip in value <strong>ba</strong>sed corporate management:<br />

The case of Pakistan”, African Journal of Bussiness Management<br />

Vol. 4(18)<br />

Abdus Sattar Ab<strong>ba</strong>si, Kashuf ur Rehman and Amna Bibi (2010) “Islamic<br />

management model”, African Journal of Bussiness Management Vol.<br />

4(9)<br />

Safijjurrahman el-Mu<strong>ba</strong>rekfuri, “Zapečaćeni džennetski napitak”<br />

Leadership skills (2010), MDT Training & Ventus Publishig ApS,<br />

ISBN 978-87-7681-603-2<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

45


Komentar polumjeseca<br />

Priča sandžačke književnice o majci koja je izgubila šestoricu sinova<br />

Ne halalim ti, “junače”<br />

Ne vjerovah da će i nas<br />

zijaretit’ zvjeri žedne<br />

ljudske krvi, bez vjere,<br />

Božjega straha i srama.<br />

Bili su mi blizanci i treći<br />

po redu, jednaki ka<br />

prepolovljena jabuka.<br />

Jedan bez drugoga dihat’<br />

mogli ne mogahu. Ka’ da<br />

si znao da hi odjedama<br />

ubiješ. Da si jednog ostavio<br />

živog, tražio bi te cijeli<br />

vijek, bratove rane da<br />

osveti<br />

Svjedok: Šefka Begović-Ličina,<br />

književnica iz Sandžaka<br />

Junačeee! J<br />

Poznaješ li meee? Sjeti<br />

Jme se, kukavče, sjeti! Kano si za-<br />

Jboravio, kad si me pred kućom<br />

ostavio kraj ubijenog šestog mi<br />

sina. Tada ne pukoh od bola, ni poklekoh,<br />

no tu kraj mrtvog sina, na livadi<br />

sedždi padoh na ikindiju i istiharu<br />

namaz. Tvoj pogani lik mi se<br />

u istihari ukaza, sa lancima na rukama,<br />

<strong>ba</strong>š ‘vakim što te sad gledam.<br />

Allah mi, u bešaretu dade sabur,<br />

nadu da živim i doživim da te stigne<br />

kazna Njegova. Izdržala sam do<br />

sad, živjela, radila, saburila, Allahu<br />

se molila da dočekam ovaj dan, na<br />

koljenima da te gledam.<br />

Svake noći zaspem učeći bismilu<br />

i ajetul kursijju. Molim se Bogu, dž.<br />

š., da zaspem i lahko se probudim.<br />

Sinoć sam dovu, bezbeli, smetnula,<br />

čim, “junače”, tebe usnih.<br />

U snu vidjeh ljude, kako idu u<br />

hajku po pobješnjelog šumskog<br />

vuka, što im je raskomadao stada i<br />

odnio čitav mal. Kažu - bio si sakriven<br />

nekamo, pa te jedva našli.<br />

Iz daljine začuh graju, povike,<br />

urlike, šenluke. Rekoše mi da su te<br />

našli skrivenog u nekoj jazbini. Dovedoše<br />

te u lanicma svezanog. Učinje<br />

mi se da nisi vuk, no nekaka nakaza<br />

sa dvije pogane glave. Nigdje<br />

nemaše one snage, junaštva, nigdje<br />

sile, niti imade oružja.<br />

“Havo, evo ti ga, ti mu sudi!<br />

Tebi je zaklao šestero janjadi,<br />

odjednom”, rekoše mi.<br />

Ta janjad su bila šest mojih sinova,<br />

šest ljutih rana srca moga.<br />

Ispod dugačkih vjeđa, što ka’<br />

ježu štrče, poznah ti oči. Prepoznala<br />

bih ih u milion da su umiješane.<br />

Samo majka krvnika cijeli vijek<br />

pamti.<br />

Junačeee! Poznaješ li<br />

meee? Sjeti me se, kukavče,<br />

sjeti! Kano si zaboravio,<br />

kad si me pred kućom<br />

ostavio kraj ubijenog šestog<br />

mi sina. Tada ne pukoh<br />

od bola, ni poklekoh,<br />

no tu kraj mrtvog sina,<br />

na livadi sedždi padoh na<br />

ikindiju i istiharu namaz.<br />

Tvoj pogani lik mi se u<br />

istihari ukaza, sa lancima<br />

na rukama, <strong>ba</strong>š ‘vakim što<br />

te sad gledam. Allah mi, u<br />

bešaretu dade sabur, nadu<br />

da živim i doživim da te<br />

stigne kazna Njegova. Izdržala<br />

sam do sad, živjela,<br />

radila, saburila, Allahu se<br />

molila da dočekam ovaj<br />

dan, na koljenima da te<br />

gledam.<br />

Sina Rasima prvog si<br />

mi ubio. Poš’o bio na drugu<br />

stranu rijeke, brašna iz<br />

vodenice da nam donese.<br />

Kažu, naredio si da ga s mosta u<br />

rijeku <strong>ba</strong>cu, ka’ cuku. Bio mi je još<br />

dijete, tek mu bila sedamnesta, peti<br />

mi bio po redu, radost moja peta.<br />

Plav mi bio, rumen, zdrav, mlad,<br />

nevin k’o rosa. Ponos majčin bio,<br />

oči i očinji vid. Slušo me, u intat<br />

mi bio, k’o svaki hairli evlad.<br />

Bio goloruk, bespomoćan. Ti, “junače”<br />

sa psima tvojima, jači bio od<br />

nejakog djeteta moga.<br />

Stegnu srce majka, za njim ne<br />

zaplaka. Bacih s mosta u rijeku crveni<br />

duvak, što sam ga spremila za<br />

nevjestu petu. Zavezah ga krvavim<br />

suzama, kletvom i vjerom da će te<br />

kazna stići kadli-tadli.<br />

Gdje mi je<br />

Mustafa? Gdje<br />

mi je Omer, a<br />

gdje su Fadil i<br />

Adil? Kud mi je<br />

Rasim, a kud<br />

Selim?<br />

Gdje ti je sad,<br />

“junače” ona<br />

sila sa psima<br />

tvojim? Gdje ti<br />

je slava? Gdje<br />

su ti straže<br />

silne? Je si li<br />

spavat mogao,<br />

sa šest živih<br />

rana mojih? Je<br />

si li se sjetio<br />

kletve moje,<br />

suza, i pravde<br />

Božije?<br />

Fadila i Adila si ubio na livadi,<br />

čim su iz šume izišli da se predaju<br />

na tvoju zakletvu da će biti slobodni.<br />

I oni su goloruki bili, ni četkicu<br />

kod sebe imali nisu. Ja sam hi,<br />

“junače”, od malehna učila da ljude<br />

poštuju, a ne da ubijaju. Odgajala<br />

sam djecu, pričajući him o lju<strong>ba</strong>vi<br />

prema bližnjem komšiji, prijateljima,<br />

svim dobrim ljudima. Smetnuh<br />

da im napomenem da ima “junačina”<br />

sa silom tuđom.<br />

Ne vjerovah da će i<br />

nas zijaretit’ zvjeri žedne<br />

ljudske krvi, bez vjere,<br />

Božjega straha i srama.<br />

Bili su mi blizanci i treći<br />

po redu, jednaki ka prepolovljena<br />

jabuka. Jedan<br />

bez drugoga dihat’ mogli<br />

ne mogahu. Ka’ da si znao<br />

da hi odjedama ubiješ. Da<br />

si jednog ostavio živog,<br />

tražio bi te cijeli vijek,<br />

bratove rane da osveti.<br />

I za njih jatka srce steže,<br />

ne zaplaka. Sama sam<br />

hi u ćefine zavila, povila<br />

ih ka’ kad su mi malehni<br />

bili. Malo sam ih tako povijene<br />

držala na krilo, grijala<br />

ih i kao u beši ljuljala.<br />

Bjehu lijepi, kao zaspali,<br />

kao da snijevaju kolo<br />

puno djevojaka. Stalno su<br />

se nešto došaptavali, krili<br />

i smijali se. Imali svoje<br />

tajne i jedan drugoga nisu<br />

odavali.<br />

No, ja načula, koje su cure iz<br />

sela za nevjeste odabrali. Čekali<br />

smo da žito i šljive prodamo, pa da<br />

him svadbe obojici spremamo. Krijući<br />

sam cure mjerkala kolko su visoke,<br />

haljine da im na vakat režem.<br />

O<strong>ba</strong>dvije bjehu lijepe, ko vile gorske,<br />

iz kuća dobrije. Jedna crnka,<br />

druga plavka, ne zna se koja je od<br />

njih dvije ljepša. Mene sve vrelo u<br />

prsi od ponosa i radosti, pa bi da<br />

poletim. Prodavala sam ponešto, pa<br />

krišom kupovala i slagala da mi se<br />

za nevjeste trefi.<br />

Prouči im majka talkin, nemade ko<br />

drugi, no jatka. Pod jabukom na kraj<br />

njive mezare im iskopasmo. Sa njima<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

46


ukopah dva duvaka i ruha nevjestačka.<br />

Svakom u ćefi n zavih šta je njegovo. I<br />

namaze klanjah, za duše njihove i dovom<br />

ponovih, “junače”, kletvu ti istu.<br />

Osta mi pola srca, druga mi živa<br />

sagore.<br />

Selim mi bio pravi vrag i svak<br />

ga volio. Niko nije umio tako po-<br />

igrat kolo. Cura imo kol’ko mu<br />

volja, mijenj’o j ih sad jednu, sad<br />

drugu. Ja ga karala, tjerala da se<br />

smiri i oženi, vakat mu bilo. On<br />

me grlio: “Još je rano za ženidbu,<br />

stara. Hoću da živim slobo-<br />

dan k’o ‘tica.” Volio je život, slobodu,<br />

cvijeće, cure, ljude, sun-<br />

ce… Radan bio i sve sa pjesmom.<br />

Kažu da je i umro, smijući se.<br />

Ubio si ga zajedno sa desetoricom<br />

drugova. Branili su jedan šuma-<br />

rak od tebe, zlikovče. Nestalo him<br />

municije. Zarobio si hi i njih bez<br />

oružja, “junače”, nemoćne ubio.<br />

Doniješe mi haber, da mi je jope<br />

u kuću zakukala kukavica i utrobu<br />

mi moju nožem rasporila. Okinu<br />

mi neko još jedama komad srca,<br />

naživo. Usu mi so u živu ranu, oči<br />

mi se ugasiše, ka ćorava da sam.<br />

Puhnuh oko sebe, sedždi padoh, sa<br />

dovom Allahu sabura i pameti da<br />

imadem, da kunem klicu i korijen<br />

tvoj “junače”. Da živim do ovoga<br />

današnjeg dana, tako jadna, ponizna<br />

da te vidim.<br />

Mustafu nisam našla, do dana<br />

današnjeg. Pošao je zemlju da brani<br />

od hajduka tvojih. Nije stig’o<br />

do vojske i položaja naših. Negdje<br />

gredom si ga sreo, iz zasjede njega<br />

si nenaoružana, kukavički ubio.<br />

Bio mi prvorođenče, radost prva,<br />

domaćin i uzdanica naša. Najbolji<br />

kosač i pomagač u selu, u svemu<br />

najbolji bio. Osta mu tek dovedena<br />

nevjesta. Majka bešu spremala,<br />

da him ljuljam i njivim djecu malehnu.<br />

Kad je prestala nada, <strong>ba</strong>cih<br />

u rijeku bešik pun suza, čemera i<br />

kletve.<br />

Omera si mi iz ruku oteo, šestu<br />

ranu djetinju j moju. Tek mu bila<br />

trinesta nastala godina. Čupo me<br />

za skute, pomoć čeko, vuko me za<br />

bluzu, za prsi moje pet put ranjene.<br />

Prokapa i proplaka mi mlijeko<br />

od bola, <strong>ba</strong>smu okvasiše čemerne<br />

suze. Pucanj mi srce otkinu najljućom<br />

sabljom, mozak mi okameni.<br />

Pao mi je pred noge mrtav, ka kad<br />

se jednom spotako na kamen, pa<br />

koljeno razbio. Puhala mu majka,<br />

ljuljala ga, duhan na ranu privijala.<br />

Liječila ga zagrljajem, mlijekom,<br />

ruke mu u njedra skrivala.<br />

Ne pokleknuše mi noge, ka’<br />

da su od željeza. Gledala sam<br />

te u oči, “junače”, ka’ sad što te<br />

gledam. Upamtila sam<br />

ti lice, svaki trptaj oka<br />

dušmanskoga. U snu mi<br />

se priviđali smijeh i riječi<br />

tvoje: “Nju nećemo,<br />

nek’ živi. Život će joj<br />

biti gori, od same smrti.”<br />

Nosila sam to u glavi,<br />

sakrila u mozak da pamtim<br />

i da ne zaboravim.<br />

Ostah sama k’o drvo<br />

suho, ka šuška sama na<br />

vjetru. Ostaše mi neorane<br />

njive, trava nekošena,<br />

hajvani u štali nijemi,<br />

oko kuće mi i ptice zamukle.<br />

Ognjište se ugasilo,<br />

sofra okamenjena,<br />

grabulja i ralo zahrđali,<br />

srce suho, krilo prazno,<br />

suza ni kapi jedne, duša<br />

mi živoj umrije.<br />

Gledaj me u oči, junače, dok te<br />

pitam:<br />

Ja, Hava, Bošnjakinja, majka, iz<br />

sela Kozarac, pitam te: Kazuj, “junače”,<br />

gdje su mi sinovi?<br />

Gdje mi je Mustafa? Gdje mi je<br />

Omer, a gdje su Fadil i Adil? Kud<br />

mi je Rasim, a kud Selim? Gdje ti<br />

je sad, “junače” ona sila sa psima<br />

tvojim? Gdje ti je slava? Gdje su ti<br />

straže silne? Je si li spavat’ mogao,<br />

Ostah sama k’o<br />

drvo suho, ka<br />

šuška sama na<br />

vjetru. Ostaše<br />

mi neorane<br />

njive, trava<br />

nekošena,<br />

hajvani u<br />

štali nijemi,<br />

oko kuće mi i<br />

ptice zamukle.<br />

Ognjište se<br />

ugasilo, sofra<br />

okamenjena,<br />

grabulja i ralo<br />

zahrđali, srce<br />

suho, krilo<br />

prazno, suza<br />

ni kapi jedne,<br />

duša mi živoj<br />

umrije<br />

sa šest živih rana mojih? Je<br />

si li se sjetio kletve moje,<br />

suza, i pravde Božije?<br />

“Junače”, ni pljunut te<br />

neću, da mi se bismilla i<br />

dova, ne opogane na katilsko<br />

lice tvoje.<br />

Ja, Hava, majka, Bošnjakinja,<br />

ne halalim, prvorođenče<br />

sina Mustafu.<br />

Ne halalim Selima, ne halalim<br />

Rasima, ne halalim<br />

Fadila, Adila, ni maksuma<br />

Omera.<br />

Ne halalim, praznu<br />

lubinu moju, usta<br />

osušena, noći bez sna,<br />

oči moje izvađene.<br />

Ne halalim kuću, bez živog<br />

ognjišta, bez smijeha,<br />

mladosti. Ne halalim <strong>ba</strong>čene<br />

duvake, bešik bez čeda, njive<br />

bez sjemena. Ne halalim neprocvalih<br />

šest pupoljka mojih, ruže<br />

neprocvale, ognjište da mi ukrase<br />

i Bosnu mirisom da namirišu. Ne<br />

halalim pokidane stabljike, izdanke<br />

utrobe moje, korijen što mi se<br />

utrije. Ne halalim život bez sunca,<br />

bez radosti. Ne halalim srce iščupano,<br />

ranu otvorenu. Ne halalim,<br />

ne halalim, ne halalim... San mi<br />

postade java, elhamdulillah.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

47


Društvo<br />

Ženski kulturni centar “Tesnim”<br />

Podrška muslimankama koje žele staviti hidžab<br />

Sve je krenulo prije dvije godine,<br />

sa facebook stranicom “Stranica<br />

za podršku muslimankama koje<br />

žele staviti hidžab“, i rezultiralo,<br />

već drugim u nizu druženja i<br />

predavanja za sestre koje žele<br />

nositi hidžab. Ideja o spontanom<br />

druženju, prerasla je u pravi<br />

hairli projekat, koji ima nijjet,<br />

uz pomoć Uzvišenog Allaha, da<br />

ovakve susrete ponavlja u što<br />

češćim vremenskim periodima<br />

Piše: Aida Sadiković<br />

Dokaz da se facebook može<br />

koristiti i u hairli svrhe je<br />

druženje i predavanje koje<br />

se održalo 15.01.2013, u prostorijama<br />

ženskog kulturnog centra “Tesnim”, na<br />

temu “Podrška sestrama koje žele staviti<br />

hidžab”. Sve je krenulo prije dvije godine,<br />

sa facebook stranicom “Stranica za<br />

podršku muslimankama koje žele staviti<br />

hidžab”, i rezultiralo, već drugim u nizu<br />

druženja i predavanja za sestre koje žele<br />

nositi hidžab. Ideja o spontanom druženju,<br />

prerasla je u pravi hairli projekat,<br />

koji ima nijjet, uz pomoć Uzvišenog<br />

Allaha, da ovakve susrete ponavlja u što<br />

češćim vremenskim periodima. Sestre<br />

iz ženskog kulturnog centra “Tesnim”<br />

velikodušno su ponudile prostorije za<br />

susret, organizovale toplu dobrodošlicu<br />

kao i predavanje o važnosti, značaju i<br />

suštini hidža<strong>ba</strong>, hafize Benise Avdić.<br />

Ovaj, drugi po redu susret, izazvao je<br />

velike emocije kod svih sestara, neovisno<br />

od toga da li nose hidžab, i koliko dugo<br />

ga nose. Ono što nas je posebno oduševilo,<br />

jeste odziv sestara bez hidža<strong>ba</strong>,<br />

koje su pobijedile sve šejtanske spletke,<br />

te, uprkos kiši i lošem vremenu, došle<br />

na druženje. Nakon uvoda koji je predstavljao<br />

video uredak o hidžabu, slijedilo<br />

je kraće predavanje Benise Avdić<br />

o značaju, važnosti hidža<strong>ba</strong> u životu<br />

žene muslimanke, o šejtanskim spletkama<br />

koje su najčešće, a koje odvlače<br />

muslimanku od ideje nošenja hidža<strong>ba</strong>,<br />

o privilegovanom položaju žene sa<br />

hidžabom, u islamu, u društvu, te kod<br />

Uzvišenog Gospodara svjetova. Potresne<br />

priče prisutnih sestara, problemi sa kojima<br />

se Bošnjakinje svakodnevno susreću,<br />

tjerale su suze na oči svim prisutnim sestrama,<br />

a ujedno budile onaj<br />

lijepi, ponekad šejtanskim<br />

došaptavanjem potisnuti<br />

osjećaj, kad za svog pomagača<br />

imaš Uzvišenog Allaha.<br />

Sestre su podijelile svoja iskustva<br />

sa hidžabom, nevjerovatne<br />

priče prelaska na islam<br />

ljudi koji su branili stavljanje<br />

hidža<strong>ba</strong> svojim kćerkama,<br />

ženama. Međusobne riječi<br />

podrške, savjeti i želja da pomognemo<br />

zaokupili su naša<br />

srca, te nam se opet, po ko<br />

zna koji put, dokazalo šta je<br />

to istinska lju<strong>ba</strong>v, i to da jedino<br />

lju<strong>ba</strong>v u ime Allaha predstavlja<br />

onu iskrenu nit koja<br />

nas veže. Suze i smijeh činile<br />

su atmosferu veoma emotivnom,<br />

i u srcu svake sestre<br />

budile čežnju za iščekivanjem<br />

sljedećeg susreta. Veliki broj<br />

prisutnih sestara sa hidžabom govori<br />

o samoj lju<strong>ba</strong>vi prema hidžabu, lju<strong>ba</strong>vi<br />

prema islamskom načinu života, što<br />

kod sestara koje se odlučuju za najljepšu<br />

dunjalučku odluku budi osjećaj sigurnosti<br />

i poštovanja. Suze u očima sestara<br />

koje žale svaki tren bez hidža<strong>ba</strong>, također<br />

pokazuju našim sestrama šta gube,<br />

te kakvu ljepotu, sklad i harmoniju duše<br />

dobivaju stavljanjem svoje krune. Na<br />

kraju druženja, djevojkama koje imaju<br />

nijjet da stave hidžab podijelili smo<br />

prigodne hedije, koje su također dokaz<br />

snage ženskog džemata. Bez dogovora,<br />

i bez molbi, mnoge organizacije su poslale<br />

svoje donacije, u vidu mahrama,<br />

Na kraju<br />

druženja,<br />

djevojkama<br />

koje imaju<br />

nijjet da stave<br />

hidžab podijelili<br />

smo prigodne<br />

hedije, koje su<br />

također dokaz<br />

snage ženskog<br />

džemata. Bez<br />

dogovora, i bez<br />

molbi, mnoge<br />

organizacije su<br />

poslale svoje<br />

donacije, u<br />

vidu mahrama,<br />

džil<strong>ba</strong><strong>ba</strong>, nakita<br />

te islamskih<br />

knjiga.<br />

džil<strong>ba</strong><strong>ba</strong>, nakita te islamskih<br />

knjiga. Udruženje žena “Hedija”<br />

iz Sarajeva, kao i “Hedija<br />

- Zavidovići”, sestrama<br />

su donirale mahrame i nakit.<br />

Online butik Muhadži<strong>ba</strong>,<br />

poslao je predivne velike<br />

mahrame, a kao donatori tu<br />

su bili i Mekkashop te Put<br />

pravog muslimana. Pored<br />

ovoga i mnoge sestre su donirale<br />

individualne donacije,<br />

džil<strong>ba</strong>be, te ostale odjevne<br />

predmete koji će pomoći djevojkama<br />

na samom početku.<br />

Bošnjački ummet je još jednom<br />

zasijao u punom sjaju,<br />

i pokazao kako možemo ići<br />

u korak sa predavanjima i<br />

projektima koji se održavaju<br />

u najrazvijenijim islamskim<br />

zemljama. Zanimljivo je i pohvalno<br />

da je na jednom ovakvom<br />

druženju, čija tema nije bila humanitarna<br />

pomoć, ipak skupljeno 317<br />

KM, za konvoj koji ide u Siriju i Gazu.<br />

Na ovu snagu ženskog džemata, volju,<br />

iskren nijjet želju te hrabrost, zaista se<br />

nema ništa dodati, osim dove da Uzvišeni<br />

Allah sestrama olakša da što prije<br />

stave svoj hidžab. Allahovom voljom i<br />

odredbom, imamo nijjet nastaviti ovaj<br />

projekat, organizovati što češće susrete i<br />

druženja, pomagati sestrama znanjem,<br />

savjetima, odjećom, podrškom. Da biste<br />

bili u toku, i znali kada će opet biti<br />

druženje, pratite nas na facebook stranici<br />

“Stranica za podršku muslimankama<br />

koje žele staviti hidžab”.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

48


Svijet medija<br />

Integracija kao opasnost<br />

Ni slučajno ne upadati u oči!<br />

Tunižanin dr. Habib Lejmi<br />

je diplomirani informatičar<br />

ekonomije, radi za jednu<br />

firmu u Minhenu i islamske<br />

je vjeroispovijesti. Što se<br />

tiče njegovog boravka u<br />

Njemačkoj, on odnedavno<br />

posjeduje trajnu dozvolu<br />

boravka, zahvaljujući<br />

naporima lokalnih političara<br />

i prije svega gradonačelnici<br />

Erlangena. No, za razliku<br />

od toga, naturalizacija mu<br />

se već četiri godine ne<br />

odobrava<br />

Piše: Dr.Sabine Schiffer<br />

DTJ Online 6.1.2013<br />

Prijevod s njemačkog: Edin Mešanović<br />

Ko kao stranac u Njemačkoj<br />

poznaje rad Ureda za<br />

zaštitu ustavnog poretka,<br />

prihvatit će devizu “samo ne upadati<br />

u oči” kao životni moto, jer je društveni<br />

anganžman ili pokušaj stupanja<br />

u dijalog s većinskim društvom<br />

za lokalne vlasti očigledno veoma<br />

sumnjivo.<br />

Tunižanin dr. Habib Lejmi je<br />

diplomirani informatičar ekonomije,<br />

radi za jednu firmu u Minhenu<br />

i islamske je vjeroispovijesti. Što se<br />

tiče njegovog boravka u Njemačkoj,<br />

on odnedavno posjeduje trajnu dozvolu<br />

boravka, zahvaljujući naporima<br />

lokalnih političara i prije svega<br />

gradonačelnici Erlangena. No, za<br />

razliku od toga, naturalizacija mu se<br />

već četiri godine ne odobrava.<br />

Lejmi je uložio žalbu i početkom<br />

septembra izgubio slučaj, jer je sud<br />

prihvatio objašnjenje <strong>ba</strong>varskog Ministarstva<br />

unutarnjih poslova koje se<br />

oslanja na presudu Ureda za zaštitu<br />

ustavnog poretka u kojoj se navodi<br />

da Lejmi želi steći državljanstvo iz<br />

taktičkih razloga, i da samo glumi<br />

lojalnost njemačkom<br />

Ustavu, dok se u stvarnosti<br />

zalaže za islamizaciju<br />

Njemačke.<br />

Funkcija u općinskom<br />

vijeću kao dokaz<br />

samoubilačkih namjera<br />

Lejmi sada ide u sljedeću<br />

instancu, podržan<br />

od svih koji su godinama<br />

pratili njegove napore oko<br />

islama u Njemačkoj, muslimanskoj<br />

zajednici u Erlangenu<br />

kao i sve projekte<br />

intergracije, u kojima su<br />

neki od njih i sami surađivali.<br />

Optužbe za ekstremizam<br />

i licemjernu strategiju<br />

ne razumije niko od dugogodišnjih<br />

suradnika. Oni smatraju da je ovakvim<br />

potezom cijeli projekat integracije<br />

islama kao dijela njemačkog<br />

društva ugrožen.<br />

Slučaj iz Erlangena je aktuelan i<br />

spektakularan, ali nikako izniman.<br />

Rad Ureda za zaštitu ustavnog poretka<br />

i Ministarstva unutarnjih poslova<br />

će na državnoj, ali i na federalnoj<br />

razini odlučiti da li će se instalirati<br />

organizacijska struktura koju potražuju<br />

muslimani Njemačke. Očegledno<br />

je svaki musliman sumnjičav<br />

S obzirom na<br />

nedostatak<br />

diferencirane<br />

stručnosti,<br />

ne čudi što<br />

se ne pravi<br />

razlika između<br />

islamizma i<br />

ekstremizma.<br />

Vjerovatno<br />

se posljedice<br />

“trpanja<br />

sve u jedan<br />

koš” neće<br />

obiti o glavu<br />

neupućenima,<br />

već upravo toj<br />

odabranoj grupi<br />

– muslimanima.<br />

ukoliko se angažira za ovakve strukture,<br />

jer, kao što se vidi u slučaju Lejmija,<br />

ne traži se duh osumnjičenika,<br />

već se traži dokaz vlastitih sumnji.<br />

I tako je ovakav anganžman ne znak<br />

integracije, već povod za sumnju.<br />

To ima posljedice; kako za kvalitet<br />

“dokaza” tako i za mogućnosti<br />

“nanišanjenih” da uopće šta<br />

poduzmu. Bavarsko Ministarstvo<br />

unutarnjih poslova optužuje Lejmija<br />

za aktivno sudjelovanje presjedavanjem<br />

Islamskom zajednicom<br />

Erlangena (IGE), koja je, naravno,<br />

klasificirana kao “ekstremistička”.<br />

To što je <strong>ba</strong>varski ministar unutarnjih<br />

poslova Joachim Herrmann<br />

IGE nekada nazivao “primjernom<br />

zajednicom”, a njegovo<br />

ministarstvo je klasificira<br />

“ekstremističkom”, nije<br />

jedino što začuđuje. Čak<br />

i dugogodišnje sudjelovanje<br />

Lejmija u Komisiji za<br />

nastavni plan Ministarstva<br />

za kulturu, iz kojeg je<br />

proizašao takozvani “Erlanger<br />

Model” za islamsku<br />

vjeronauku na njemačkom<br />

jeziku nije Lejmiju uračunato<br />

kao plus poen, već<br />

je od jednog zaposlenika<br />

Ministarstva unutarnjih<br />

poslova predočeno sudu<br />

tako da je Ministarstvo za<br />

kulturu s pozivom Lejmija<br />

na suradnju uključilo<br />

“ekstremistu” u Komisiju,<br />

kako bi što više stavova<br />

bilo zastupljeno.<br />

Sve samo taktika?<br />

Upravo Lejmijevo zalaganje za<br />

transparentni rad zajednice i razne<br />

informativne manifestacije stavljaju<br />

mu se na teret. Pod sumnjom je jer<br />

je bio aktivan u zajednici koja je u<br />

vremenu osnivanja navodno posezala<br />

za pomoći IGD-a sa sjedištem u<br />

Münchenu, koja opet važi kao njemački<br />

ogranak Muslimanskog bratstva.<br />

Doduše tada, te 1984. godine,<br />

su bili drugi igrači. Istina, u Erlangenu<br />

vodeće ljude zajednice niko<br />

nije vidio da su u vezi s navodnim<br />

ili stvarnim IGD-om, ali fenomen<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

49


da su se mnogi muslimani bojali<br />

preuzeti predsjedavajuću poziciju i<br />

zato molili poznate i naturilazirane<br />

ličnosti da preuzmu funkcije zastupnika,<br />

Uredu za zaštitu ustavnog<br />

poretka je izgleda nepoznato.<br />

Ured je zahtijevao od Lejmija da<br />

se oficijelno distancira, što bi opet<br />

značilo da Lejmi priznaje da ima<br />

neke kontakte za koje on tvrdi da ne<br />

postoje. Pa čak i oficijelno distanciranje<br />

od IGD-a nije bilo dovoljno.<br />

Ali je zato samo spominjanje Islamske<br />

zajednice Erlangen u godišnjem<br />

izvještaju Ureda za zaštitu ustavnog<br />

poretka iz 2005. godine dovoljno<br />

za potvrđivanje sumnje. Tek nakon<br />

diskusije oko 11. septembra 2001. se<br />

i na muslimanskoj strani prepoznala<br />

potre<strong>ba</strong> da se sa “sumnjivim” vezama<br />

ozbiljnije poza<strong>ba</strong>vi kako bi se one<br />

onemogućile i konačno jasno zna ko<br />

se za šta zalaže. Jer otkada je Muhamed<br />

Atta iz Hamburga bio optužen<br />

za terorizam, moralo se znati s kim<br />

se ima posla, iako je u početku bilo<br />

teško sumnjičiti za ekstremizam nekoga<br />

iz vlastitih redova.<br />

Zajednica iz Erlangena je samo<br />

jednom imala probleme s jednom<br />

grupom, Hizb at-Tahrir, i oni su odmah<br />

dobili zabranu pristupa džamiji.<br />

U početku zajednica nije imala ni<br />

podršku od policije koja još mnogo<br />

ranije od zabrane Hizb at-Tahrir-a<br />

nije mogla da shvati da muslimani<br />

mogu da osude jednu grupu muslimana.<br />

Ova činjenica također nije<br />

našla mjesto u pismu Ministarstva<br />

unutarnjih poslova u procesu dodjeljivanja<br />

državljanstva Lejmiju.<br />

Ovaj slučaj podsjeća na slučaj<br />

jednog drugog Tunižanina koji je<br />

prije nekoliko godina morao napustiti<br />

Njemačku. Jednog uspješnog<br />

studenta, koji se politički angažirao<br />

u Inicijativu za mir u Izraelu i Palestini,<br />

kao i Lejmi, i realizirao njen<br />

web-site, nakon 11. septembra<br />

Ured je pokušao<br />

da pridobije kao mogućeg<br />

tajnog agenta. On je odbio<br />

s obrazloženjem da veoma<br />

dobro poznaje DDR i<br />

historiju bivše tajne službe<br />

STASI i da ga to podsjeća<br />

upravo na to vrijeme.<br />

Prijeti li “promjena<br />

društva na muslimanski<br />

način”?<br />

Nakon toga mu je<br />

oduzeto pravo boravka u<br />

Njemačkoj i on se morao<br />

odreći svog plana da studij<br />

završi u Njemačkoj. On<br />

sada radi za jednu njemačku<br />

firmu u Tunisu i redovno<br />

vozari između ove dvije<br />

zemlje. Tako je iz njegove<br />

lju<strong>ba</strong>vi prema Njemačkoj nastala<br />

jedna “veza na daljinu”. Da li i ovdje<br />

postoji sumnja za “duplu strategiju”?<br />

Zašto? Zato što je klanjao pet puta<br />

dnevno!? I to je u ispitivanju konkretno<br />

pitano i svakako zapisano, u<br />

stilu “pa naravno!”. Zašto odbijamo<br />

ove konstruktivne ljude? I kakve to<br />

želimo, odnosno, kakve prizivamo<br />

ovakvim postupcima?<br />

Očito u vlastima preovladava<br />

više strah i paranoja, negoli istinska<br />

volja za prosvjećivanjem. Prebrzo se<br />

za kandidate tvrdi da se pretvaraju,<br />

i oni najbolje integrirani su posebno<br />

sumnjivi. Tako u aktuelnom pismu<br />

iz Ministarstva unutarnjih poslova<br />

u u Lejmijevom slučaju a u vezi<br />

s IGD-om eksplicitno stoji: “...Vaš<br />

cilj nije integracija, već promjena<br />

društva na način kako vi zamišljate...<br />

Kako bi zadovoljili svoje ciljeve,<br />

predstavnici IGD-a sudjeluju u<br />

lokalnom političkom životu...”. Ili<br />

jasnije rečeno, samo se nemojte an-<br />

Ili jasnije<br />

rečeno, samo<br />

se nemojte<br />

angažirati u<br />

javnom životu,<br />

preuzimanje<br />

funkcija vas<br />

čini sumnjivim!<br />

I zaista,<br />

muslimanske<br />

zajednice<br />

se žale da je<br />

sve manje<br />

muslimana<br />

spremno<br />

prihvatiti se<br />

javnih funkcija<br />

u općinskim<br />

vijećima, iz<br />

straha od<br />

vlasti.<br />

gažirati u javnom životu,<br />

preuzimanje funkcija vas<br />

čini sumnjivim! I zaista,<br />

muslimanske zajednice se<br />

žale da je sve manje muslimana<br />

spremno prihvatiti<br />

se javnih funkcija u općinskim<br />

vijećima, iz straha od<br />

vlasti.<br />

Kasnije u tekstu kritizirani<br />

“prolaz kroz instance”<br />

je otvoren svakom angažiranom<br />

građaninu i odnosi<br />

se na svaku stranku, ali za<br />

muslimane to znači da za<br />

njih važe druga pravila.<br />

To pokazuje kako čuvari<br />

Ustava razumiju demokratiju.<br />

Ali šta mogu uraditi<br />

oni kojih se to tiče, oni<br />

koji su svoje središte života<br />

našli ovdje, koji se ne<br />

indentificiraju ne samo sa<br />

svojim radom i prijateljima, već i sa<br />

državom? Samo se ne isticati s previše<br />

anganžmana! Može li to pomoći?<br />

U stvarnosti je poštivanje ovakvih<br />

političkih zahtjeva često bila zamka.<br />

Naprimjer, zahtjev za otvorenost<br />

i transparentnost zajednice, za<br />

više javnog rada, za više profesionalizma,<br />

za više samopredstavljanja.<br />

Upravo to je i uradila zajednica u<br />

Erlangenu. Redovno su organizirane<br />

informativne večeri, rasprave<br />

i predavanja o temama vezanim za<br />

islam.<br />

Ovakav angažman je usko vezan<br />

s nadom da će se neki od nesporazuma<br />

moći razjasniti. U pismu<br />

Ministarstva unutarnjih poslova se<br />

ponašanje zajednice u slučaju Lejmi<br />

tumači kao pokušaj misionarstva.<br />

Uzimajući u obzir činjenicu<br />

da je misionarstvo na osnovu slobode<br />

izražavanja vjere u Osnovnom<br />

zakonu dozvoljeno, postavlja se pitanje<br />

kakav se Ustav ovdje štiti?!<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

50


Posebno bolno za sudionike je argumentacija<br />

na kraju: Ako se izbjegava<br />

zastupljenost u javnosti, znači da<br />

se ne tre<strong>ba</strong> onda žaliti na negativnu<br />

sliku koju serviraju mediji jer se ništa<br />

ne čini da se imidž popravi, ili u<br />

najgorem slučaju, živi se u apsolutno<br />

paralelnom društvu. Ali niko ne<br />

primjećuje da se ljudi tako zapravo<br />

tjeraju u neko paralelno društvo.<br />

Ko to još ima hrabrosti i volje da<br />

i dalje radi kada biva optuživan sa<br />

svih strana, jer svejedno šta se radi,<br />

uvijek je sve pogrešno! To zasigurno<br />

nije ona integracija koju zagovara<br />

Islamska konferencija.<br />

Je li kurs o islamskim pojmovima<br />

korak ka “paralelnom pravnom<br />

sistemu”?<br />

Zajednica iz Erlangena je pod<br />

rukovodstvom Lejmija bila posebno<br />

avangardistička. Imali su namjeru<br />

da neka metodološka načela iz<br />

osnove vjerskog ubjeđenja prilagode<br />

svakodnevnom životu i zato su ponudili<br />

odgovarajuće kurseve. Teme<br />

koje su tre<strong>ba</strong>le biti obrađene, kako<br />

je u izvještaju Ministarstva eksplicitno<br />

navedeno: “Pravila za izvođenje<br />

normi (Usul-ul Fiqh), Pravila za<br />

određivanje standarda fikha, Ciljevi<br />

islama (Maqasid ash-Sharia)”.<br />

Iz ovog se donio zaključak da se<br />

radi o pokušaju instaliranja paralelnog<br />

pravnog sistema u Njemačkoj.<br />

Isto tako se interpretirao i pokušaj<br />

Lejmijevog prethodnika da osnuje<br />

Vijeće za fetve. No, na pitanje odakle<br />

tre<strong>ba</strong> da stižu pravila “Euro-islamu”,<br />

odgovorni nemaju<br />

odgovor. I ne tre<strong>ba</strong> da ga<br />

imaju, jer oni su samo posmatrači,<br />

što se podrazumijeva<br />

za obeshrabljivače<br />

iz redova vlasti.<br />

Pri tome oni utječu<br />

masivno na dalji razvoj.<br />

Upravo ovaj način interpretacije<br />

otežava ili čak<br />

sprječava artikulaciju potražnji<br />

Islamske konferencije,<br />

naime, formiranje<br />

mreže i organizacijsku<br />

strukturu svih islamskih<br />

organizacija i zajednica u<br />

Njemačkoj. S obzirom na<br />

“posmatračku politiku”<br />

Ureda za čuvanje ustavnog<br />

poretka i način interpretiranja<br />

Ministarstva unutarnjih<br />

poslova, ko to još može sebi da<br />

dopusti? I ovdje se iz primjera zajednica<br />

iz Erlangena da zaključiti šta se<br />

može desiti. Na njihovoj web-stranici<br />

nalazi se nepoželjna preporuka<br />

jedne knjige. Ali, da li se obuhvatno<br />

stručno održavanje stranice, znanje<br />

oko ograničenog pridavanja značaja<br />

islamskih izraza u njemačkom<br />

pravnom shvaćanju, teološka domišljatost<br />

itd., s muslimanke strane,<br />

uz redovan posao i na dobrovoljnoj<br />

<strong>ba</strong>zi uopće može o<strong>ba</strong>vljati, o tome<br />

se ne diskutira.<br />

Šta, naprimjer, ako je na stranici<br />

link koji vodi na neku stranicu sa<br />

sadržajem koji je od velikog značaja<br />

za njemačke vlasti? Šta ako neki<br />

tinejdžer, koji uređuje stranicu u<br />

svom slobodnom vremenu, pomoću<br />

Lejmi je<br />

uložio žalbu<br />

i početkom<br />

septembra<br />

izgubio<br />

slučaj, jer je<br />

sud prihvatio<br />

objašnjenje<br />

<strong>ba</strong>varskog<br />

Ministarstva<br />

unutarnjih<br />

poslova koje<br />

se oslanja na<br />

presudu Ureda<br />

za zaštitu<br />

ustavnog<br />

poretka u kojoj<br />

se navodi da<br />

Lejmi želi steći<br />

državljanstvo<br />

iz taktičkih<br />

razloga.<br />

copy-paste postavi naslov<br />

knjige, naslov kojeg čuvari<br />

Ustava vide brže od<br />

ostalih članova zajednice,<br />

i to se smatra kao slaganjem<br />

sa sadržajem knjige?<br />

Koji musliman zna da se<br />

ni u kom slučaju ne smije<br />

pozitivno pozivati na<br />

ranu historiju islama bez<br />

da bude osumnjičen? Po<br />

izjavi berlinskog Ureda za<br />

zaštitu ustavnog poretka,<br />

samo pozitivno pozivanje<br />

na historiju je već kriterij<br />

za klasifikaciju kao “islamist”.<br />

Industrija sumnjičarenja<br />

sa “skrivenim dnevnim<br />

redom”?<br />

S obzirom na nedostatak diferencirane<br />

stručnosti, ne čudi što se ne<br />

pravi razlika između islamizma i ekstremizma.<br />

Vjerovatno se posljedice<br />

“rpanja sve u jedan koš” neće obiti o<br />

glavu neupućenima, već upravo toj<br />

odabranoj grupi – muslimanima.<br />

Sumnja je očigledno postala neuništiva,<br />

i na istoj razini je s predrasudama,<br />

čime već ignoriramo osnove<br />

našeg pravnog sistema. Nema više<br />

nade da će se početi s prosvjećivanjem<br />

na temu sumnjičenja. Umjesto<br />

toga se uspostavlja naizgled koherentni<br />

sistem osumnjičenih i indicija.<br />

To sve ide na ruku zagovornicima<br />

suko<strong>ba</strong> kultura, jer oni tako opravdavaju<br />

“siguronosne” zakone i vojne<br />

misije.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

51


Zelena transferzala<br />

Crna Gora<br />

U Bijelom Polju dvadeset pravoslavnih hrišćana primilo islam u posljednjih pet godina<br />

Glavni imam u Bijelom Polju Enis Burdžović kazao je za<br />

crnogorski list Dan da je u posljednjih pet godina u Bijelom<br />

Polju na islam prešlo dvadeset pravoslavnih hrišćana.<br />

On navodi da su konvertiti najčešće dolazili iz hrišćanskog<br />

religijskog okruženja, ali su to najčešće bili pojedinci a ne<br />

čitave porodice. “U društvu još uvijek postoji uvjerenje da<br />

je konvertit neko ko je počinio veleizdaju napuštajući vjeru<br />

svojih predaka. Prema islamu, ljudi tre<strong>ba</strong> da se upoznaju sa<br />

učenjima islamske vjere, a nakon toga svakom pojedincu se<br />

ostavlja sloboda izbora da vjeruje u šta želi. Prema šerijatskom<br />

pravu, muslimanom se ne smatra oso<strong>ba</strong> koja je prisiljena<br />

da prihvati islam, kao ni oso<strong>ba</strong> koja je prešla na islam<br />

zbog nekog sporednog interesa a ne iz vlastitog ubjeđenja.<br />

Da bi neko postao musliman, procedura je sasvim jednostavna.<br />

On će javno pred imamom i u prisustvu vjernika<br />

izgovoriti šehadet, svjedočenje da vjeruje u postojanje samo<br />

jednog Boga i priznanje da je Muhamed Božiji poslanik.<br />

Budući da je pravo na vjerovanje intimna stvar svakog pojedinca,<br />

postoje i ljudi u našem okruženju koji nisu javno<br />

primili islam, već to učine tajno jer se boje kritika i javnih<br />

osuda. To je jedan od razloga zbog čega ne raspolažemo<br />

preciznim podacima koliko je ljudi primilo islam”, rekao<br />

je Burdžović dodajući da prilikom primanja islama oso<strong>ba</strong><br />

ne mora mijenjati ime, osim ako je značenje njenog imena<br />

direktno suprotstavljeno nekom od islamskih učenja.<br />

Novi Pazar<br />

Most od plastičnih flaša<br />

UNovom Pazaru bi u maju tre<strong>ba</strong>lo da počne izgradnja<br />

mosta preko rijeke Raške, ali ne od betona i gvožđa, već<br />

od plastičnih flaša. Autor pojekta “Most od plastičnih flaša”<br />

Admir Ado Marovac, student arhitekture na Državnom<br />

univerzitetu u Novom Pazaru, u razgovoru sa dopisnikom<br />

agencije Anadolija, potvrdio je da bi uskoro mogao biti realiziran<br />

ekološki projekat izgradnje mosta od plastičnih flaša.<br />

“To bi bio funkcionalan most, velikog opterećenja, preko<br />

kojeg bi prelazili pješaci, a biće izgrađen od plastičnih flaša.<br />

Nema obrade flaša već samo sistem njihovog pletenja”, rekao<br />

je mladi arhitekta i lider kreativnog tima “Atelje 020” iz<br />

Novog Pazara. Planirano je da most bude polulučni, raspona<br />

11 i širine od 1,5 do dva metra, a u njegovom sastavu bi<br />

bile samo plastične flaše i drveni papilonom. “Most će biti<br />

montažnog tipa u koji bi tre<strong>ba</strong>lo da bude ugrađeno oko dvije<br />

hiljade komada plastičnih flaša koje ćemo sakupljati od građana”,<br />

objasnio je Marovac i naveo da je zbog preokupacije<br />

“da i <strong>ba</strong>čene flaše mogu nečemu da služe, u svrhu simbolike<br />

da se nešto uradi sa tim”, smislio projekat.<br />

Novi Pazar će biti prvi grad u svijetu koji će imati most od<br />

plastičih flaša. Most će se nalaziti kod novopazarskog rekreacionog<br />

centra, na lokaciji između hotela “Vr<strong>ba</strong>k” i zgrade<br />

PU Novi Pazar, a njegova izgradnja počeće u maju ove<br />

godine.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

52


Kosovo<br />

Adem Demaći: Preševska dolina<br />

tre<strong>ba</strong> biti spremna da uđe u rat<br />

Probleme Al<strong>ba</strong>naca u preševskoj dolini je komentarisao i<br />

bivši politički predstavnik UCK-a, Adem Demaći, koji<br />

je rekao da bez ujedinjenja Al<strong>ba</strong>naca tog dijela, ništa se ne<br />

može raditi. Demaći je sugerisao Al<strong>ba</strong>ncima iz Preševske doline<br />

da tre<strong>ba</strong>ju pokazati da su spremni za rat, da daju svoje<br />

živote za svoju slobodu, da ostave po strani sve nesporazume,<br />

a ne da gledaju stolice ili da se bore za vlast, prenosi portal<br />

Info-ks.net. “To je spomenik velike borbe koju je narod vodio<br />

za svoju egzistenciju i svoja prava. Oni (al<strong>ba</strong>nski lideri)<br />

tre<strong>ba</strong> da ostave po strani borbu za vlast, da stvore organizam<br />

koji ih ujedinjuje, jer podijeljeni ne mogu ništa. Tu se radi o<br />

sto hiljada građana i ako oni nisu spremni da poginu, njima<br />

niko ne može pomoći”, kazao je Demaći povodom najave<br />

srpskih vlasti da će srušiti spomenik UCPMB/OVPMB u<br />

Preševu. Beograd tu organizaciju smatra terorističkom i traži<br />

da se ukloni spomenik podignut u centru mjesta, nedaleko<br />

od zgrade opštine. Demaći je kazao da Evropa “samo pro<strong>ba</strong><br />

koliko su Al<strong>ba</strong>nci spremni da se bore za svoja prava”. Demaći<br />

smatra da al<strong>ba</strong>nski lideri tre<strong>ba</strong> za sebe da traže ista prava<br />

Sandžak<br />

Hafiz Abdurahman Kujević - pomoćnik<br />

Muftije sandžačkog za Južni Sandžak<br />

Berane<br />

Sait srećan sa dvije žene i 24 djece<br />

Nesvakidašnja priča iz beranskog naselja Talum, u kući<br />

porodice Saiti živi 46 duša. Da bi spremili hljeb za<br />

jedan dan porodici potrebna vreća brašna. U trgovinu idu<br />

teretnim autom. Kada je 1999. godine, pred ratnim strahotama<br />

pobjegao sa Kosova, Šefćet Saiti je u Berane sti-<br />

gao sa “karavanom” ukućana. Sa njim su stigle i dvije žene.<br />

Vjenčana Selvija i njena sadruga i “suparnica” Sa<strong>ba</strong>heta. Sa<br />

njima i desetoro djece. Danas, 13 godina kasnije, porodica<br />

je “pojačana” sa još četrnaestoro djece, ali bogami i sa četiri<br />

snahe i još 13 unučadi. Sve u sveme u domu Saitija, koji sliči<br />

omanjoj kasarni, “stislo” se ukupno 46 duša. Pri, ko zna<br />

kojem po redu pokušaju nabrajanja imana djece, redoslijedom,<br />

priskaču u pomoć supruge Selveta i Sa<strong>ba</strong>heta, koje<br />

koja Srbi imaju na Kosovu. “Dok su nas na Kosovu naterali<br />

da srpskoj manjini damo prava koja niko ne svijetu nema,<br />

Evropa sada izgleda da misli da su Srbi stvarno nebeski narod,<br />

dok su Al<strong>ba</strong>nci neki idioti koji mogu da žive i u ropstvu<br />

i bez ikakvih prava. Al<strong>ba</strong>nci tre<strong>ba</strong> da se organizuju na nacionalnom<br />

nivou, da se zna ko komanduje, da budu jednoglasni<br />

u zahtjevima. Zahtjev je da dobiju ista prava koja imaju Srbi<br />

na Kosovu”, kazao je Demaći. Prema njemu, i u Preševskoj<br />

dolini tre<strong>ba</strong> ostvariti principe plana Martija Ahtisaarija, ako<br />

je cilj Evrope da bude mirna i da mirni budu i Srbi i Al<strong>ba</strong>nci.<br />

Na konstituirajućoj sjednici Ulemai-medžlisa, održanoj<br />

N12.01.2013. god. u Novom Pazaru na mjesto pomoćnika<br />

Muftije sandžačkog za područje Južnog Sandžaka jednoglasno je<br />

imenovan hafiz Abdurahman ef. Kujević iz Rožaja. Konstituirajuće<br />

zasijedanje Ulemai-medžlisa održano je nakon Skupštine Muftijstva,<br />

a podržana je strategija pojačanih aktivnosti vjersko-prosvjetnog<br />

djelovanja u džamijama, te istaknuta potre<strong>ba</strong> intenzivnije saradnje<br />

u razmjeni alima među medžlisima i džematima.<br />

Hafiz Abdurrahman Kujević potiče iz sela Balotiće kod Rožaja,<br />

rođen je 21.06.1982. godine. Učio je Kur’an napamet i preslušavao<br />

se pred svojim profesorom tefsira dr.Faizom ibn Habibom<br />

et-Turdžumijem na Islamskom univerzitetu u Medini. Nakon što<br />

je upotpunio hifz pred pomenutim profesorom, počinje tragati<br />

za šejhom koji ima idžazetnamu, sened učenja Kur’ana od Poslanika,<br />

s.a.v.s. Na insistiranje<br />

svog prijatelja Kur’an je počeo<br />

učiti pred karijom (učačem<br />

Kur’ana) u Poslanikovoj džamiji<br />

šejhom Ebu Abdurrahmanom<br />

Jusuf Ibn Dževde idn<br />

Jasin ed-Davudij. Pre ovim<br />

šejhom je proučio Kur’an za<br />

godinu dana, učeći dva puta<br />

heftično, četvrtkom i petkom<br />

poslije ikindija-namaza. Nakon što je proučio hatmu pred ovim<br />

šejhom i položio još nekoliko ispita iz različitih kur’anskih disciplina<br />

dobio je idžazetnamu za učenje i podučavanje Kur’ana. Hafiz<br />

Kujević je prvi hafiz na području Srbije i Crne Gore koji posjeduje<br />

idžazetnamu. Hafiz Kujević pored Kur’ana zna, napamet i skraćenu<br />

Buharijine i Muslimove zbirke hadisa. Nakon završenih studija hafiz<br />

Kujević uzima aktivno učešće kroz institucije IZ-e u Rožajama.<br />

Radi kao profesor na Islamskom fakultetu u Novom Pazaru, i kao<br />

profesor u medresi za žene u Rožajama. Živi u Rožajama.<br />

imaju po sprat u<br />

kući. “Faton,<br />

Emra, Ibrahim,<br />

Đeljana, Astrit,<br />

Bi<strong>ba</strong>...”, zastaje<br />

Šefćet, trže si i<br />

nastavi, “Ardijana,<br />

Varbona,<br />

Kasandra, Đulijana,<br />

Astrijan,<br />

Trim, Alton, Ferdijan,<br />

Demuš..., Maksan, Alesandra... Još Muhamed, Miridon,<br />

Miridona, Seka, Nani, Gazmen i Đemilja.” Možda<br />

prvi put u životu uspio je Šefćet da pobroji djecu i prisjeća<br />

se jednog susreta sa “glavnim” za izbjeglice u Podgorici.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

53


Zločin<br />

Svjedočenje Sr<strong>ba</strong> o ratnim zločinima nad<br />

Bošnjacima - Transkripti sjednica Vrhovnog<br />

savjeta odbrane SRJ<br />

Momir Bulatović: Ovaj papir,<br />

da ovo padne nekome u ruke,<br />

sankcije bi nam držali 10 godina<br />

Nastavljamo sa objavljivanjem<br />

svjedočenja Sr<strong>ba</strong> o ratnim<br />

zločinima nad Bošnjacima tokom<br />

agresije na Bosnu i Hercegovinu. I<br />

ova svjedočenja koja ćemo objaviti<br />

dogodila su se u sklopu sudskih<br />

procesa pred Haškim tribunalom<br />

Pripremio: Ramiz Hodžić<br />

Srpsku stranu priče o ratnim<br />

zločinima nad Bošnjacima<br />

nastavljamo objavljivanjem<br />

transkripta sa sjednica Vrhovnog savjeta<br />

odbrane tadašnje SRJ a koji su<br />

objavljeni u Hagu u procesu suđenja<br />

Momčilu Perišiću. Transkripte koje<br />

ćemo objavljivati u nastavku prenosimo<br />

sa stranice agencije “Sense” i “Enovine”.<br />

Sjednica Vrhovnog savjeta održana<br />

11.10.1993.<br />

Prisustvovali su: Zoran Lilić, predsjednik<br />

SR Jugoslavije - predsjednik<br />

Savjeta; Slobodan Milošević, predsjednik<br />

Srbije i Momir Bulatović, predsjednik<br />

Crne Gore - članovi Savjeta;<br />

dr Radoje Kontić, predsjednik Savezne<br />

vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar<br />

za odbranu; general-potpukovnik<br />

Momčilo Perišić, načelnik Generalšta<strong>ba</strong><br />

Vojske Jugoslavije; general-major<br />

Slavko Krivošija, načelnik Vojnog kabineta<br />

Predsednika SRJ.<br />

ZORAN LILIĆ: Tačka 2, Kadrovska<br />

pitanja. Riječ ima general Perišić.<br />

MOMČILO PERIŠIĆ: Ovo su<br />

kadrovska pitanja starješina koje su u<br />

vojsci Republike Srpske i Srpske Krajine.<br />

Tamo imamo 3.612 ljudi, čiji status<br />

novim Zakonom nije regulisan. Da<br />

bismo imali uporište, mi smo pripremili<br />

da predsjednik države, u svojstvu<br />

vrhovnog komandanta, izda jedno naređenje<br />

kojim bi regulisao status njima<br />

kao i starješinama ovdje. A da ne bi<br />

niko mogao da nam prigovori, mi smo<br />

izmislili privremenu formaciju kod nas<br />

u Vojsci Jugoslavije. Tu ih postavljamo;<br />

oni u stvari nisu tu, nego su tamo na<br />

dužnostima gdje jesu. Mi smo to mogli<br />

dati samo vrhovnom komandantu, ali<br />

ja to nisam htio da i vi to ne znate. Moramo<br />

stvoriti uporište da Generalštab<br />

može po ovim pitanjima da radi donekle<br />

u duhu Zakona, iako i ovo nije sto<br />

posto po zakonu. Ali, ne vidimo bolje<br />

rješenje. j<br />

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Da,<br />

ali ovo tre<strong>ba</strong> zadržati samo u jednom<br />

primjerku kod Vas.<br />

MOMČILO PERIŠIĆ: U nared-<br />

<strong>ba</strong>ma mi njima pišemo, primjera radi:<br />

Komandant te i te jedinice raspoređen<br />

je u školski korpus koji je kao ovdje, a<br />

on u stvari ide tamo.<br />

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Može<br />

kako hoćete, samo nemojte to da se povlači.<br />

MOMČILO PERIŠIĆ: U protivnom,<br />

ako nemamo neko uporište<br />

u normativnom aktu, onda mi njima<br />

ništa ne možemo obezbijediti. Veoma<br />

je bitna tu još jedna stvar. Oni traže<br />

poimenično ljude. Ako ti ljudi neće da<br />

idu tamo, onda mi tre<strong>ba</strong> da ih smatramo<br />

dezerterima kada neće da brane<br />

svoj prag.<br />

Ako ga tjerate, nemate na osnovu<br />

čega, jer se on onda žali; sa tim može<br />

čak da izađe vani i da kaže: evo, pričaju<br />

da im ne pomažu, a u stvari pomažu.<br />

MOMIR BULATOVIĆ: Ja mi-<br />

slim da je ovo veoma osjetljivo pitanje.<br />

Predložio bih, uvažavajući sve ove probleme<br />

da se to još malo izuči i pogleda.<br />

Jer koliko sam ja uspio da pročitam taj<br />

papir, najsporniji je ovaj elemenat prinude<br />

- ako neće da ide da ga iz<strong>ba</strong>cimo<br />

iz Vojske Jugoslavije. Ja sam tu za malo<br />

drugačiji pristup, s obzirom na osjetljivost<br />

ove problematike i negativna iskustva<br />

koja imamo.<br />

Mi ne možemo zaštititi tajnost ovih<br />

podataka, a vitalni državni interes je<br />

da to zaštitimo. Ja sam za jedan flek-<br />

sibilniji pristup. p Mi imamo otprilike<br />

sedam hiljada Sr<strong>ba</strong> i Crnogoraca koji<br />

su tamo rođeni.<br />

Pedeset odsto od njih ne prihvata<br />

da pođe tamo. Ako ih budemo prisiljavali<br />

da tamo odu, izlažemo se riziku.<br />

Ja jesam za to da na te ljude koji se ne<br />

odazivaju pozivu da tamo brane svoj<br />

narod primjenimo neke restriktivne<br />

mjere, ali ne ovako direktno. Polazim<br />

od pretpostavke da taj čovjek ne bi više<br />

mogao napredovati u službi; ili bi izgubio<br />

neko mjesto koje ima. Ali, ne bi<br />

smio izgubiti službu zbog toga što neće<br />

da pođe tamo. Ne smemo napraviti<br />

nikakav presedan u okviru ovakve naredbe<br />

koju bi potpisao naš predsjednik.<br />

Predložio bih da o ovom problemu koji<br />

je delikatan još jednom razmislimo sa<br />

stanovišta tehnike. Ne sporim opredjeljenje<br />

koje je ovdje načelno dato.<br />

Ali, mi smo imali slučajeve, kada su<br />

naši policajci išli u Hercegovinu da se<br />

biju, imali smo sistem da im damo šest<br />

mjeseci plaćenog odsustva. Jesam za to<br />

da sačuvamo jedan stepen tajnosti, da<br />

uvažimo realnost koja je, ali da razradimo<br />

mehanizam koji bi bio apsolutno<br />

siguran sa stanovišta naše države. Ponavljam,<br />

po meni ti ljudi ne bi tre<strong>ba</strong>lo<br />

da ostanu u Vojsci Jugoslavije, ali ne bi<br />

smjeli samo zbog toga biti iz<strong>ba</strong>čeni i<br />

sklonjeni na druga mjesta itd.<br />

Ova druga pitanja se jako komplikuju,<br />

počevši od unapređenja do svega<br />

ostalog. Da budemo krajnje iskreni u<br />

našem zatvorenom krugu - suočavamo<br />

se ili ćemo se vrlo brzo suočiti sa činjenicom<br />

da i u Republici Srpskoj i u<br />

Republici Srpskoj Krajini i u njihovim<br />

vojskama imamo dosta prisutan stepen<br />

ideologizacije, pa to neko neočetništvo<br />

koje tamo teško može da bude a priori<br />

preneseno i kod nas. Po meni, ima<br />

hiljadu razloga da se ovom problemu<br />

malo delikatnije pristupi i da ga pripremimo<br />

za narednu sjednicu.<br />

MOMIR BULATOVIĆ: Ovaj<br />

papir moramo vratiti natrag. Da ovo<br />

padne nekome u ruke, sankcije bi nam<br />

držali 10 godina.<br />

ZORAN LILIĆ: Dobro, da se to<br />

odloži za sljedeću sjednicu Vrhovnog<br />

savjeta odbrane. Idemo na drugo pitanje,<br />

generale!<br />

MOMČILO PERIŠIĆ: Drugo, pri-<br />

jedlog je Vojske Republike Srpske i njihove<br />

Vlade da se unaprijede u više činove,<br />

a Vrhovni savjet tre<strong>ba</strong> da verifikuje<br />

sve njihove prijedloge. Oni predlažu: da<br />

se u čin generalpotpukovnika unapredi<br />

generalmajor Talić Momir, komandant<br />

Banjalučkog korpusa; u čin generalmajora<br />

pukovnici: Bojić Grujo, Gavrić Stanislav,<br />

Gru<strong>ba</strong>č, Kelečević i Simić Novica.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

54


Svi su oni tamo unaprijeđeni, oni nose<br />

nove činove, ali mi to moramo da verifikujemo.<br />

Inače, ako im to ne verifikujemo,<br />

to ne važi ukoliko bi došli<br />

ovamo; tamo im to važi. U čin generala-majora<br />

avijacije Ninković Živomir.<br />

U čin generalmajora Kovačević Dušan<br />

i Subotić Bogdan. U Vojsci Republike<br />

Srpske Krajine Novaković Mile i Đukić<br />

Borislav da se unaprede u čin generalmajora.To<br />

su njihovi prijedlozi. Ako<br />

se slažete, da to verifikujemo, a ako se<br />

ne slažete, da vidimo šta da radimo.<br />

MOMIR BULATOVIĆ: Kada mi<br />

to verifikujemo, šta to konkretno znači?<br />

MOMČILO PERIŠIĆ: To znači da<br />

oni ovdje imaju sva prava u pogledu činova<br />

koja su stekli tamo.<br />

MOMIR BULATOVIĆ: Da li su<br />

njihove porodice tamo ili su ovde?<br />

Sjednica Vrhovnog savjeta održana<br />

10.01.1994.<br />

Prisustvovali su: Zoran Lilić, predsjednik<br />

Savezne Republike Jugoslavije<br />

- predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane;<br />

Slobodan Milošević, predsjednik<br />

Republike Srbije i Momir Bulatović,<br />

predsjednik Republike Crne Gore -<br />

članovi Vrhovnog savjeta odbrane; dr<br />

Jovan Zebić, potpredsjednik Savezne<br />

vlade; Pavle Bulatović, savezni ministar<br />

za odbranu; generalpotpukovnik<br />

Momčilo Perišić, načelnik Generalšta<strong>ba</strong><br />

Vojske Jugoslavije; generalmajor<br />

Slavko Krivošija, načelnik Vojnog kabineta<br />

Predsednika SRJ.<br />

MOMČILO PERIŠIĆ: Gospodine<br />

predsjedniče, na osnovu analize<br />

postojećeg stanja rezervi, na osnovu<br />

projektovanog stanja broja stalnog i<br />

promjenljivog sastava - koji neće biti<br />

124 hiljade kako smo bili predvidjeli,<br />

nego svega 101 hiljadu - mi smo proračunali<br />

da nam je potrebno za ovu<br />

tekuću godinu milijardu i 369 miliona<br />

dolara, i to: opremanje naoružanjem i<br />

vojnom opremom - samo ono osnovno<br />

bez čega se ne može održati borbena<br />

gotovost, a to je prije svega za municiju<br />

- tre<strong>ba</strong> nam 16,21% ili 223 miliona<br />

dolara;<br />

Na primjer, sada smo donijeli odluku<br />

da pošaljemo vojne obveznike sa<br />

prostora Republike Srpske i Republike<br />

Srpske Krajine; te ljude tre<strong>ba</strong> pozvati,<br />

obezbijediti im prevoz i niz drugih<br />

stvari; za pozivanje rezervnih sastava<br />

na obuku potrebno je 69, što ukupno<br />

iznosi milijardu i 379 miliona dolara.<br />

Nije ništa uračunato ako dođe do<br />

nemira na kriznim područjima, kao<br />

i finansiranje Republike Srpske, odnosno<br />

Republike Srpske Krajine. Ako<br />

bi se tamo nastavio rat, znamo da im<br />

tre<strong>ba</strong> pružiti određenu pomoć, počev<br />

od ubojnih pa preko svih<br />

drugih sredstava, što bi po<br />

bilansu bilo kao minimalne<br />

potrebe za Vojsku Jugoslavije.<br />

Ali kada tome dodamo<br />

potrebe Republike Srpske i<br />

Republike Srpske Krajine,<br />

to se već penje na dvije milijarde<br />

325 miliona dolara,<br />

odnosno na sljedeće rješenje<br />

- vidite da je ovdje izraženije.<br />

(Pokazuje na slajdu).<br />

Znači, za Republiku Srpsku<br />

tre<strong>ba</strong> 522 miliona dolara, a<br />

za Republiku Srpsku Krajinu<br />

307 miliona dolara.<br />

MOMIR BULATO-<br />

VIĆ: Drugo, razgovarajući<br />

danas sa komandantom<br />

II armije, informisao sam<br />

se kako teku aktivnosti na<br />

realizaciji odluke odnosno<br />

zaključka sa prošle sjednice<br />

Vrhovnog saveta odbrane<br />

oko upućivanja regruta<br />

Vojske Republike Srpske<br />

Krajine i Republike Srpske<br />

u njihova odredišta. Ispričao mi je<br />

kakvo je naređenje i kakvi su realni<br />

problemi, s obzirom da se tu zahtjeva<br />

snažna koordinacija sa Ministarstvom<br />

unutrašnjih poslova. Na osnovu toga,<br />

želim da vam predočim koje su realne<br />

opasnosti koje iz svega toga proizilaze.<br />

Naime, smatrao sam da smo prošli put<br />

zaključili da ćemo to pitanje tretirati<br />

kao međudržavni sporazum o vojnoj<br />

saradnji, da će to biti pravni “priključak”<br />

za te naše aktivnosti i da ćemo na<br />

taj način biti država koja će pružiti dobre<br />

usluge i vratiti te vojne obveznike<br />

u Republiku Srpsku Krajinu i Vojsku<br />

Republike Srpske. Međutim, konkretno,<br />

aktivnost ide na sledeći način: da<br />

se iz spiskova, jedini raspoloživi spiskovi<br />

su spiskovi Crvenog krsta, traže<br />

ljudi i vojni obveznici, te da se njima<br />

Ako bi se tamo<br />

nastavio rat,<br />

znamo da im<br />

tre<strong>ba</strong> pružiti<br />

određenu<br />

pomoć, počev<br />

od ubojnih<br />

pa preko<br />

svih drugih<br />

sredstava, što bi<br />

po bilansu bilo<br />

kao minimalne<br />

potrebe<br />

za Vojsku<br />

Jugoslavije.<br />

Ali kada tome<br />

dodamo potrebe<br />

Republike<br />

Srpske i<br />

Republike<br />

Srpske Krajine,<br />

to se već<br />

penje na dvije<br />

milijarde 325<br />

miliona dolara.<br />

upućuje poziv, čiji tekst i<br />

sadržina nisu važni, ali je<br />

bitno da je stavljen pečat<br />

Vojske Jugoslavije. Sa tim<br />

pečatom Vojske Jugoslavije<br />

sebi namećemo ogroman<br />

teret, jer je u pitanju, u Crnoj<br />

Gori, na primer, otprilike<br />

900 ljudi; njima tre<strong>ba</strong> da<br />

uručite poziv da se javi da<br />

dođe u kasarnu; međutim,<br />

on s tim pozivom može da<br />

ode kod bilo koje nenaklonjene<br />

političke stranke ili<br />

nekog stranog posmatrača,<br />

da se pokaže i dokaže da<br />

mi to radimo. Bilo je ideja<br />

i zalaganja, a nije mi jasno<br />

zašto nisu usvojena, da mi<br />

koristimo pečat Vojske Republike<br />

Srpske, ili Republike<br />

Srpske Krajine, a da<br />

naša policija samo privede<br />

te ljude, dovede ih u kasarnu<br />

i odatle ih transportuje<br />

i pre<strong>ba</strong>ci. Ili, slobodan sam<br />

da razmišljam i na sljedeći<br />

način: zašto bismo uzimali na sebe<br />

taj rizik sa velikim neizvjesnostima;<br />

imam informaciju da je samo u Beogradu<br />

14 hiljada ljudi tako potrebno<br />

privesti; ovih dana to može da bude<br />

pravi “rusvaj”. Zar nije jednostavnije<br />

da iz tih spiskova Crvenog krsta uradimo<br />

to isto, ali na drugačiji način;<br />

predlažem da iz spiska Crvenog krsta<br />

dobijemo zahtjev, recimo, policije<br />

Republike Srpske i policije Republike<br />

Srpske Krajine, da naša policija te ljude<br />

njima isporuči, a da se u tome angažuje<br />

i Vojska Jugoslavije. Želim da<br />

vam skrenem pažnju da je rizik jako<br />

veliki. Znači, ne želim da remetim<br />

ono što smo se dogovorili prošli put,<br />

ali moramo otvoriti oči da u realizaciji<br />

našeg opredjeljenja ne napravimo neke<br />

greške.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

55


Islamnet<br />

SAD<br />

Turska dijaspora u<br />

Njemačkoj: Od <strong>ba</strong>uštelaca<br />

do profesora<br />

Čelnik Odjela za dijasporu<br />

Vlade Turske Kemal Yurtnac<br />

izjavio je za agenciju Anadolija da<br />

mlađe generacije turske dijaspore<br />

u Njemačkoj postaju vrlo uspješni<br />

i prepoznati stručnjaci. “Turci su<br />

prije 50 godina dolazili u Njemačku<br />

i obično su bili nekvalificirani<br />

radnici, ali novije generacije turske<br />

dijaspore su iznjedrile vrhunske<br />

intelektualce i profesore”, kazao<br />

je Yurtnac. Naglasio je da su<br />

posljednjih godina turski državljani<br />

koji žive u Njemačkoj stekli<br />

novi i mnogo povoljniji društveni<br />

status. “Tako se turska zajednica<br />

koja živi u Njemačkoj popela<br />

na klasnoj ljestvici i stekla mnogo<br />

povoljniji status. Naprimjer,<br />

među članovima treće generacije<br />

turske dijaspore ima i političara,<br />

biznismena, sportista, novinara i<br />

umjetnika. Ovo se može nazvati<br />

društvenom promjenom”, rekao<br />

je Yurtnac. Podsjetio je da u Njemačkoj<br />

živi oko tri miliona Turaka,<br />

napomenuvši da se intergaciju<br />

ne smije posmatrati kao proces<br />

asimilacije u njemački kulturni<br />

identitet. “Proces integracije tre<strong>ba</strong><br />

posmatrati ako poštivanje društva<br />

u kojem živimo i njegovih zakona,<br />

ali podržavamo očuvanje svoga<br />

vlastitog kulturnog identiteta”,<br />

istakao je Yurtnac<br />

Sirija<br />

Bašar al Asad sa porodicom živi na ratnom brodu kojeg<br />

čuva ruska mornarica<br />

Sirijski diktator Bašar al Asad, njegova<br />

porodica i nekolicina saradnika žive na<br />

ratnom brodu, a odluka sirijskog lidera<br />

da se preseli uslijedila je pošto je izgubio<br />

povjerenje u lično obezbjeđenje. Ratni<br />

brod se nalazi u blizini sirijske o<strong>ba</strong>le i štiti<br />

ga ruska mornarica, tvrdi britanski Dejli<br />

mejl. Sirijski predsjednik na sastanke u<br />

predsjedničkoj palati u Damasku putuje<br />

helikopterom. O<strong>ba</strong>vještajni izvori su saudijskom<br />

listu Al-vatan prenijeli tvrdnje<br />

da predsjednika Sirije štite Rusi. Taj list<br />

navodi da je Asadov strah od napredovanja<br />

pobunjenika u sirijskoj prijestonici<br />

jedan od razloga zbog čega je odlučio da<br />

se preseli na brod.<br />

Egipat<br />

Kairo: Februarski samit islamskih zemalja<br />

Početkom sljedećeg mjeseca, tačnije<br />

7. i 8. februara u Kairu će se održati<br />

samit islamskih zemalja na visokom<br />

nivou na kojem će učestvovati<br />

predsjednici i kraljevi islamsko-muslimanskih<br />

zemalja. Domaćin najavljenog<br />

samita bit će predsjednik Egipta<br />

Muhammed Mursi. Iz Kaira su već<br />

poslani pozivi na adrese predsjednika<br />

i kraljeva islamskih zemalja, a očekuje<br />

se da će pozivu predsjednika Mursija<br />

odazvati sve zemlje. Još uvijek nije<br />

jasno šta će se postići ovim samitom,<br />

ali se pouzdano zna da će na stolu biti<br />

otvorene brojne teme koje su bitne za<br />

muslimane u svijetu. Rat u Siriji će<br />

vjerovatno biti jedna od tema. Položaj<br />

islamskog svijeta nakon arapskog<br />

proljeća sve je teži i dramatičniji, jer<br />

Pozicija broda je takva da bi Asadu i njegovoj<br />

porodici omogućila brz bijeg za<br />

Moskvu, ukoliko bi to bilo neophodno,<br />

navodi list. Rusija je ostala glavni saveznik<br />

Asadovog režima od početka suko<strong>ba</strong> u toj<br />

zemlji, u kojima je, kako UN procjenjuju,<br />

do sada stradalo više od 60.000 ljudi.<br />

su se problemi arapskoga svijeta prenijeli<br />

i na islamski. Neki promatrači<br />

tvrde da nikada u novijoj povijesti<br />

islamski svijet nije bio u težoj situaciji.<br />

I palestinsko pitanje je nakon<br />

izglasavanja najnovije rezolucije u<br />

UN postalo također vrlo zahtjevno.<br />

Palestina je postala država koja istina<br />

nije članica UN, ali je promatrač kao<br />

i Vatikan i sve više dobiva konture<br />

prave države. Njen odnos s Izraelom<br />

nije ni malo riješen i oko tog pitanja<br />

vladari islamskih zemalja tre<strong>ba</strong>ju se<br />

najozbiljnije poza<strong>ba</strong>viti. S obzirom<br />

na očekivani samit islamskih zemalja,<br />

predsjednik Egipta Mursi pozvao je<br />

Mahmuda Ab<strong>ba</strong>sa u posjet Egiptu s<br />

kojim će se sastati uoči samog samita<br />

islamskih zemalja.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

56


Afrika<br />

Afrika hrani Arape<br />

ompanije iz bogatih arapskih ze-<br />

Kmalja K sve više investiraju u ogromna<br />

prostranstva i neiskorištene potencijale<br />

Afrike, u odnosu na raniji<br />

trend ulaganja novca u dobra u Sjedinjenim<br />

Američkim Državama i Europi.<br />

Afrika ima dvije posebne atrakcije<br />

za klimatski manje pogodne zemlje<br />

Bliskog istoka - ona je izvor hrane i<br />

obradivog zemljišta, uz ubrzan razvoj<br />

infrastrukture, sličan onom koji<br />

se odvijao u arapskim zemljama<br />

u protekloj deceniji. Godišnja<br />

trgovina između Bliskog istoka<br />

i Afrike je u posljednjoj deceniji<br />

porasla petostruko, na 49<br />

milijardi dolara u odnosu na 10<br />

milijardi iz 2002., pokazali su<br />

podaci <strong>ba</strong>nke “Standard Čar-<br />

terd”. U prošlosti je većina arapskih<br />

investicija odlazila na sjever<br />

Afrike, zbog lingvističkih, kulturoloških<br />

i političkih veza.<br />

Sada se, međutim, ulagači sa<br />

Bliskog istoka sve više okreću<br />

podsaharskoj Africi, a u nekim<br />

slučajevima sjeverni dio kontinenta<br />

koriste kao <strong>ba</strong>zu za takve<br />

poduhvate. Međunarodni monetarni<br />

fond procjenjuje da su<br />

arapske zemlje izvoznice nafte<br />

u 2012. ostvarile ukupan suficit<br />

u trgovini robom i uslugama od<br />

Kavkaz<br />

Odredi smrti za likvidaciju islamskih daija<br />

Rusija je jedina zemlja na svijetu u<br />

Rkojoj se vrši organizirano ubijanje<br />

Rislamskih imama, odnosno islamskih<br />

misionara. Ruski novinar Ruslan Kur<strong>ba</strong>nov<br />

detaljno je istražio ovu pojavu.<br />

Prema Kur<strong>ba</strong>novu u Rusiji postoje tajni<br />

odredi smrti koji organizirano ubijaju<br />

islamske daije (misionare). Te odrede<br />

smrti organizirale su ruske tajne službe.<br />

“Tokom proteklih godina pokazalo se<br />

da su na meti odreda smrti bili svi oni<br />

koji su uspješno radili na<br />

islamskoj davi, tj. propovijedali<br />

islam”. Najviše je<br />

ubijeno imama na sjevernom<br />

Kavkazu, u Dagestanu,<br />

Čečeniji, Ka<strong>ba</strong>rdinu,<br />

Sjevernoj Osetiji. Zanimljivo<br />

je da odredi smrti<br />

nakon izvršenog atentata<br />

na nekog od islamskih<br />

daija u javnosti objave video<br />

poruku sa izrečenim<br />

obećanjem da će nastaviti<br />

oko 400 milijardi dolara. Države poput<br />

Saudijske Arabije i Katara kupuju<br />

velike obradive površine u inostranstvu,<br />

da bi osigurale dostupnost zaliha<br />

hrane. U istraživanju objavljenom<br />

krajem prošle godine arapske zemlje<br />

usredsredile su investicije u poljoprivredne<br />

sektore sedam zemalja - Sudana,<br />

Mozambika, Etiopije, Tanzanije,<br />

Kenije, Malija i Senegala.<br />

ubijati sve one koji propovijedaju islam<br />

i na taj način pomažu džihadskim pokretima<br />

na sjeveru Kavkaza. Odredi<br />

smrti su veoma brutalni. Vjeruje se da<br />

iza klanja imama u Moskvi stoje odredi<br />

smrti. Posljednje ubistvo koje je izveo<br />

ruski odred smrti dogodilo se u Sjevernoj<br />

Osetiji krajem decembra prošle<br />

godine kada je ubijen poznati daija<br />

Ibrahim Dudarov, koji je bio zamjenik<br />

osetijskog muftije.<br />

Mali<br />

Francuzi krenuli u krvavi<br />

lov na muslimane Malija<br />

Francuska je ovih dana otpočela dugo<br />

najavljivanu okupaciju Malija. Francuska<br />

vojska je uz pomoć Velike Britanije,<br />

SAD, Kanade, Danske i drugih zemalja<br />

početkom prošle sedmice počela sa<br />

zračnim i kopnenim napadima na položaje<br />

odbrane koje drže pripadnici islamističke<br />

vojne organizacije Ansarud-Din,<br />

koja je na sjeveru Malija proglasila islamsku<br />

državu. Iako je Francuska u okupaciju<br />

Malija krenula pod izgovorom da želi<br />

uništiti terorističke <strong>ba</strong>ze u ovoj zemlji,<br />

jasno je da su Francuzi u Mali krenuli u<br />

novi kolonijalni rat za prirodna bogatstva,<br />

za osvajanje velikih nalazišta zlata,<br />

dijamanata, nafte i drugih resursa. Ujedinjene<br />

nacije su ekspresno izglasale saglasnost<br />

za vojnu invaziju Francuske na<br />

Mali. Kada je u pitanju rat protiv muslimana<br />

svijet se danas brzo dogovori. Nažalost,<br />

već prvog dana francuski okupatori<br />

su ubili brojne civile, među kojima<br />

ima dosta djece. I ovaj rat u Maliju će<br />

očigledno imati za posljedicu stradanje<br />

velikog broja nedužnih civila. Danas, u<br />

ovo islamofobično do<strong>ba</strong>, nikoga više ne<br />

iznenađuje kada se neka svjetska sila odluči<br />

napasti neku muslimansku zemlju.<br />

Francuzi imaju bogatu tradiciju porobljavanja<br />

muslimanskih naroda u Africi.<br />

Oni su u prošlosti počinili stravične<br />

zločine nad sjevernoafričkim muslimanima.<br />

Bojimo se da će Francuzi i u slučaju<br />

napada na muslimane Malija ponoviti<br />

zločinačku tradiciju.<br />

Na kraju prenosimo izjave francuskog<br />

predsjednika Francoisa Hollandea koji<br />

je izrazio nadu da će mu bogate arapske<br />

zemlje pomoći u invaziji na Mali. Prvog<br />

dana nakon napada na Mali francuski<br />

predsjednik Francois Hollande posjetio<br />

je Ujedinjene Arapske Emirate gdje je<br />

od bogatih šeika zatražio da finansiraju<br />

francusku okupaciju Malija. “Francuski<br />

predsjednik je s emiratskim čelnicima razgovarao<br />

o pomoći Emirata u intervenciji<br />

u Maliju”, saopćeno je iz Elizejske palate.<br />

57


Libija<br />

Berluskoni: Sarkozy je<br />

prevario međunarodnu<br />

zajednicu i iznudio dozvolu<br />

za agresiju na Libiju<br />

Bivši italijanski premijer Silvio<br />

Berluskoni otkrio je ovih<br />

dana zanimljive informacije o<br />

padu režima Muamera Gadafia.<br />

Berluskoni je u jednom intervjuu<br />

za talijansku televiziju za napad<br />

na Libiju i ubistvo pukovnika<br />

Gadafija izravno optužio bivšeg<br />

francuskog predsjednika Nikolasa<br />

Sarkozija. “U Libiji se nije<br />

dogodilo nikakvo proljeće, nije<br />

bilo revolucije, ljudi u toj zemlji<br />

su voljeli Gadafija. Možda i nije<br />

bilo slobode u onom smislu kako<br />

je zamišljamo u Europi, ali su u<br />

Libiji hljeb i krov nad glavom bili<br />

besplatni. Odluku o vojnoj intervenciji<br />

je donijela francuska vlada.<br />

Francuzi su prikazali događaje u<br />

Bengaziju kao revoluciju kako bi<br />

imali opravdanje za intervenciju.<br />

Sarkozy je bio ljut na mene kada<br />

sam otišao u Tripoli u posjetu Gadafiju.<br />

Vidio je mnoštvo plakata,<br />

dimenzija 30×15 metara na kojima<br />

smo Gadafi i ja prikazani zajedno.<br />

Sarkozy je tada rekao svojim<br />

suradnicima kako smo mu Italija<br />

i ja oteli libijski plin i naftu. Sarkozy<br />

je izdao naređenje francuskom<br />

ratnom vazduhoplovstvu da<br />

se bom<strong>ba</strong>rduje Libija, prije nego<br />

što je donesena zajednička odluka<br />

u sjedištu NATO saveza. Bengazi<br />

su Francuzi takođe bom<strong>ba</strong>rdovali<br />

na svoju ruku. Francuska vlada je<br />

prevarila međunarodnu zajednicu<br />

i iznudila dozovolu za agresiju na<br />

Libiju”, dodao je bivši talijanski<br />

premijer.<br />

Rusija<br />

Jevrejski rabin: Islam je budućnost svijeta<br />

Afganistan<br />

U Afganistanu svaki dan umre 133 djece<br />

Preko 73% afganistanskog stanovništva nema pristup<br />

čistoj vodi, a oko 95% stanovnika živi u potpuno<br />

nehigijenskim uvjetima, bez sanitetskih čvorova.<br />

Rezultat ovako poraznog stanja je veliki broj umrle<br />

djece. Svake godine u Afganistanu umre preko 48 hiljada<br />

djece. Pored nestašice vode i strašnih higijenskih<br />

životnih uvjeta tu je i glad koja se zavukla u većinu<br />

afganistanskih domova. Nažalost, pored nedostatka<br />

pobrojanih životnih potrepština u Afganistanu još dosta<br />

stvari otežava život građanima ove zemlje.<br />

Nedavno su na internetu objavljene<br />

dvije veoma zanimljive izjave jevrejskih<br />

rabina o islamu. Spomenute<br />

izjave objavljene su na društvenoj mreži<br />

Youtube (http://<strong>www</strong>.youtube.com/wa<br />

tch?v=ZXngwIvjOxc&feature=share, a<br />

drugi na https://<strong>www</strong>.youtube.com/<br />

watch?v=iGNhTv9vQwg&feature=gsubs-u).<br />

Prenosimo sadržaj o islamu<br />

iz prvog video priloga u kojem jedan<br />

rusko jevrejski rabin najavljuje da je<br />

islam vjera budućnosti. “Islam se gradio<br />

od samog temelja kao ideja koja<br />

se može oduprijeti svim promjenama<br />

u svijetu na osnovu jake vjere. Islam<br />

se također razvijao na razne načine.<br />

Islamski vođa bio je čovjek koji je primio<br />

Božiju objavu u to nema nikakve<br />

sumnje. To nije kršćanstvo gdje imamo<br />

različitosti o stvarnosti njegovog<br />

osnivanja i ove različitosti su veoma<br />

jasne pri usporedbi različitih kršćanskih<br />

sekti. U islamu je to sve jednostavno.<br />

Postojao je Poslanik a Bog<br />

mu je poslao objavu. Tada se počelo<br />

graditi religiozno društvo i na tim<br />

osnovama su se gradila nova društva<br />

i nova učenja. Kasnije se ispostavilo<br />

da su ova učenja ta koja su u stanju<br />

da podnesu promjene, kao što nalazimo<br />

to vrlo jasno čitajući Kur’an. U<br />

Kur’anu je to vrlo jasno. Učenja ove<br />

objave su napravljena tako da mogu<br />

da prežive složene situacije. To je sve<br />

što se u stvarnosti dešavalo. Islamska<br />

učenja su preživjela i ona su u stanju<br />

da prkose čak i najsloženijim situacijama.<br />

Ovo je dodatak nečemu veoma<br />

bitnom, nečemu što se odnosi<br />

na islam, a to je da se islam desio na<br />

istoku, daleko od Europe i od socijalnih<br />

i industrijskih revolucija. Islam<br />

je bio udaljen od svega toga, rodio se<br />

daleko i samim tim je ojačao. Danas,<br />

u modernim vremenima, nakon dolaska<br />

demokratije, a demokratija je<br />

neograničeni ateizam. U ovim vremenima<br />

demokratija radi na tome da<br />

svijet potone. Na kraju, neće ostati<br />

ništa od kršćanstva, ostaće samo stare<br />

historijske zgrade. Kao što nema ostataka<br />

judaizma koji je propao u sjenku<br />

cionizma. Stoga, u današnjem svijetu<br />

nije opstala nijedna religija sem islama.<br />

Oni koji su došli kasnije i počeli<br />

da slijede Muhameda, oni su predani<br />

učenjima vjere tako da su oni uvijek<br />

u kontaktu sa Stvoriteljem. Dok bi<br />

kršćani odlazili u crkvu jednom sedmično,<br />

a to se smatralo da je dobra<br />

stvar, muslimani kleče na svojim koljenima<br />

u molitvi pet puta na dan i to<br />

tačno u specifično vrijeme. Ovo ima<br />

mnogo značenja. Ljudi o<strong>ba</strong>vljaju molitvu<br />

pet puta na dan, međutim tih<br />

pet molitvi ne traje previše dugo, ali<br />

ta molitva je ozbiljna i duboka stvar.<br />

Kada čovjek kleči na svojim koljenima,<br />

kleči kako bi se molio i uči ono<br />

što je objavljeno, u tim trenucima on<br />

se obraća Uzvišenome, a to je nešto<br />

veoma važno i što u sebi sadrži ogromno<br />

značenje. Stoga, islam je sve u<br />

svemu religija budućnosti. Islam je<br />

budućnost svijeta”.<br />

U drugom video prilogu vođa Samaritskih<br />

jevreja u Nablusu u Palestini<br />

Abdalmain Sadakah, govori da je Tevrat,<br />

sveta knjiga jevreja (Tora-Stari<br />

zavjet) najavio dolazak Božijeg poslanika<br />

Muhammeda, salallahu alejhi<br />

ve sellem, i da je Tevrat opisao fizičke<br />

karakteristike novog Poslanika po kojima<br />

će ga ljudi prepoznati!<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

58


Saudijska Arabija<br />

Šejh Muhammad Al Arifi najpopularniji islamski alim u svijetu<br />

ajpopularniji islamski alim u svije-<br />

Ntu N posljednjih j mjeseci je šejh Muhammad<br />

Al Arifi. Šejh Arifi u posljednje<br />

vrijeme je veoma aktivan. Njegovo ime<br />

puni medijske stupce širom svijeta. On je<br />

najgrlatiji zagovornik pružanja pomoći u<br />

borbi protiv zločinca Bašara Asada. Prije<br />

nekoliko dana pojedini antiislamski propagandistički<br />

krugovi u svijetu plasirali su<br />

lažnu vijest da je šejh Arifi pozvao sirijske<br />

borce za slobodu da siluju žene u Siriji.<br />

Ova gnusna laž brzo je razotkrivena i ime<br />

šejha Arifia je očišćeno od navedenih besmislenih<br />

optužbi. Šejh Arifi posljednjih<br />

Foto islamneta<br />

Snješko Bijelić “posjetio” Kuds<br />

dana drži predavanja širom svijeta. Svi ga<br />

žele vidjeti i čuti.<br />

Šejh Muhammad Al Arifi rođen je 1970.<br />

godine u Saudijskoj Arabiji i potomak je<br />

čuvenog kurejšijevskog j plemena Benu<br />

Halid. Član je brojnih davetskih insti-<br />

tucija u svijetu. Doktorirao je 2001. godine.<br />

Trenutno je hatib u džamiji El-Buvardi<br />

u Rijadu, član Nastavničkog vijeća<br />

na Univerzitetu El-Melik ibn Suud od<br />

1413. do danas, imam i hatib u džamiji<br />

Fakulteta za sigurnosne studije. Njegovo<br />

ime nalazi se u knjizi “500 najutjecajnijih<br />

muslimana u svijetu”.<br />

Tunis<br />

Tunižani se još uvijek uče<br />

biti slobodni<br />

Tunižani su protekle sedmice<br />

obilježili dvije godine od rušenja<br />

diktatora Zin el Abidin ben<br />

Alia. Dvije godine slobode u Tunisu<br />

protekle su kroz brojne teškoće sa<br />

kojima je suočena ova zemlja. Vlada<br />

Tunisa, predvođena islamskim političkim<br />

pokretom Nahda suočena<br />

je sa brojnim izazovima. Tunižanski<br />

islamisti suočeni su sa nekoliko<br />

teških zadataka. Nakon rušenja diktature<br />

Nahda je dobila povjerenje<br />

većine građana Tunisa, koji su očekivali<br />

da će poslije rušenja diktatora<br />

i slobodnim izborom željene vlasti<br />

doživjeti životni prosperitet. Nažalost,<br />

nakon dvije godine vladavine<br />

očekivanja građana nisu ispunjena<br />

ni izbliza. Nakon preuzimanja vlasti<br />

Nahda je naišla na brojne prepreke.<br />

Mnogi se nisu snašli u novim slobodarskim<br />

aktivnostima. To je naročito<br />

izraženo među onim Tunižanima<br />

koji žele da ova zemlja bude uređena<br />

po islamskim principima. Nažalost,<br />

ima čak i onih koji su otišli u brda<br />

i pozivaju na oružanu borbu protiv<br />

vlasti. S druge strane, većina članova<br />

Nahde želi oštar obračun sa pojedincima<br />

i grupama iz redova, kako<br />

to oni kažu, selefija. Vođa Nahde,<br />

šejh Rašid Ganuši poziva na razum i<br />

strpljenje. Osim ovog problema, tunižanska<br />

vlast je suočena sa velikom<br />

ekonomskom krizom. Nezaposlenost<br />

je velika, a cijene svakodnevno<br />

vrtoglavo rastu. Pred Tunižanima je<br />

još jedan veliki izazov a to je donošenje<br />

novog ustava. Pristalice bivšeg<br />

režima su još uvijek aktivni i čekaju<br />

svoju priliku. Oni i pristalice sekularizma<br />

spremno koriste sve slabosti<br />

i teškoće s kojima su suočeni vladajući<br />

islamisti.<br />

Pored pobrojanih problema, u protekle<br />

dvije godine Tunis je uspio<br />

održati sigurnost zemlje na visokom<br />

nivou.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

59


Islamski svijet<br />

Užasi Faludže: Smrtonosna ostavština rata<br />

IslamBosna.<strong>ba</strong>- Nikada nisam<br />

vidjela tužnije lice od lica<br />

majke koja gleda umiranje<br />

svoje novorođene bebe. A u jednoj<br />

sedmici sam to vidjela nekoliko puta,<br />

dok sam boravila u posjeti u bolnici<br />

u Faludži. A najžalosnije je bilo<br />

okruglo, smeđe lice žene u roza haljini.<br />

Ušla sam u sobu u kojoj je sjedila,<br />

onako bez pokreta, napeto gledajući<br />

u svoju bebu koja se nalazila u inku<strong>ba</strong>toru<br />

ispred nje. Nije se okrenula da<br />

me pogleda, uprkos mojoj čudnoj pojavi:<br />

bijela djevojka u prevelikoj a<strong>ba</strong>ji<br />

i neurednog hidža<strong>ba</strong>, sa kamerom i<br />

notesom. Privlačila sam poglede kroz<br />

cijelu bolnicu, ali žena u roza haljini<br />

je bila previše zauzeta sa svojom bebom<br />

da bi me primijetila.<br />

Njena mala djevojčica borila se<br />

za dah. Njen mali stomačić se teško<br />

podizao i brzo spuštao. Ona je imala<br />

složenu urođenu srčanu manu, kao<br />

toliko mnogo be<strong>ba</strong> rođenih ovdje<br />

u Faludži, prašnjavom, razrušenom<br />

gradu zapadno od Bagdada, u kojem<br />

se trenutno dešava dramatičan<br />

porast urođenih mahana i po<strong>ba</strong>čaja.<br />

Žena u roza haljini gledala je sa<br />

ogromnom lju<strong>ba</strong>vi svoju bebu, bodreći<br />

je, želeći da živi, da udahne<br />

još jedan dah. Njene velike smeđe<br />

oči nisu bile ljute, više preplavljene<br />

emocijama, prepune nevinosti - i pitanja.<br />

Vidjela sam bebine oči - gledale<br />

su prema majci, onako nevine.<br />

Spustila sam svoju torbu od kamere<br />

na pod i samo ostala stojeći, dijeleći<br />

taj sveti, bolni prostor između života<br />

i smrti, između lju<strong>ba</strong>vi, žudnje i<br />

tuge, i pitanja, toliko mnogo pitanja.<br />

Zašto se ovo dešava svakodnevno u<br />

porodilištu bolnice u Faludži? Šta je<br />

to uzrokovalo višestruko povećanje<br />

urođenih mahana od 2000. godine?<br />

Zašto je došlo do dramatičnog povećanja<br />

po<strong>ba</strong>čaja i mrtvorođenih be<strong>ba</strong>?<br />

Dan prije ja sam vidjela novorođenče<br />

sa krvavom, svježom rupom u leđima<br />

- klasični slučaj spina bifida (urođena<br />

deformacija kičmenog stu<strong>ba</strong>), još<br />

jedna uobičajena stvar u Faludži zajedno<br />

sa oštećenjima mozga, kičme,<br />

neformiranih udova i zečijih usana.<br />

Drugog dana hodala sam grobljem u<br />

Faludži koje je preplavljeno malim,<br />

neobilježenim “dječijim” mezarima,<br />

i stajala sam sa Marwan i Baširom,<br />

mladim, zdravim bračnim parom, na<br />

mezaru njihove bebe Muhammeda,<br />

koji je živio samo pet minuta poslije<br />

rođenja. On je bio njihova četvrta<br />

be<strong>ba</strong> koja je umrla. Neće više pokušavati.<br />

Medicinska preporuka od<br />

strane ginekologa za žene Faludže je<br />

jednostavna: “samo prestanite”. Prestanite<br />

zatrudnjiivati zbog toga što<br />

je vjerovatno da nećete roditi zdravu<br />

bebu. Ove riječi nose strahovite implikacije:<br />

grad od oko 300.000 stanovnika<br />

sa generacijama mladih žena<br />

koje možda nikada neće biti majke;<br />

i generacije onih koji neće živjeti, ili<br />

će živjeti, ali nikada neće biti zdravi.<br />

Četiri nove studije o zdravstvenoj<br />

krizi u Faludži pojavile su se u zadnja<br />

tri mjeseca. Studije sugeriraju<br />

da be<strong>ba</strong> žene u roza haljini umire od<br />

rana iz rata kojeg nikad nije vidjela.<br />

Ova epidemija je naslijeđe toksičnog<br />

oružja koje je zatrovalo zajednicu nakon<br />

žestokih napada američkih snaga<br />

2004. godine. Današnji ratovi su<br />

ratovi u gradovima: oni ulaze u naša<br />

susjedstva, ulice i kuće. I obilježje<br />

modernih oružja znači da današnji<br />

ratovi ne prestaju kada utihne oružje.<br />

Nedavna studija objavljena u “Bulletin<br />

of Environmental Contamination<br />

and Toxicology” pod nazivom<br />

“Kontaminacija metalima i epidemija<br />

urođenih mahana u iračkim<br />

gradovima” ispituje porast urođenih<br />

mana u Faludži i Basri, drugom<br />

iračkom gradu u kojem su se vodile<br />

žestoke borbe. Studija je otkrila da<br />

je u Faludži u periodu 2007.-2010.<br />

godine više od pola novorođene djece<br />

rođeno sa nekom urođenom mahanom.<br />

Prije opsade grada ta brojka<br />

je iznosila jedno od deset djece.<br />

Više od 45% svih trudnoća završilo<br />

je po<strong>ba</strong>čajem u dvije godine poslije<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

60<br />

2004. godine, što je ogromno povećanje<br />

u odnosu na 10% prije napada.<br />

Između 2007. i 2010. godine svaka šesta<br />

trudnoća završavala je po<strong>ba</strong>čajem.<br />

Studija nudi dokaze o širokoj izloženosti<br />

teškim metalima poput olova<br />

i merkurija, metalima koji se nalaze<br />

u bom<strong>ba</strong>ma, tenkovskim granatama<br />

i mecima, kao mogućem uzroku.<br />

Povećanje broja urođenih mahana u<br />

Faludži i Basri često se povezuje sa<br />

još jednim teškim metalom - osiromašenim<br />

uranijumom, koji se koristi<br />

u konvencionalnim oružjima<br />

zbog svojih penetrirajućih sposobnosti.<br />

Nekoliko studija izvršenih u<br />

Iraku našle su dokaze o prisutnosti<br />

uranijuma u lokalnom okruženju<br />

i u pacijentima, te su ga identifikovale<br />

kao mogućeg uzročnika, ali<br />

je potrebno još istraživanja. Oko<br />

400.000 kg osiromašenog uranijuma<br />

je <strong>ba</strong>čeno na Irak od 1991. godine.<br />

Osiromašeni uranijum je radioaktivan<br />

i hemijski toksičan. Dugotrajni<br />

učinak na civile zbog izloženosti nije<br />

dovoljno istražen. Vojska ga smatra<br />

opasnim i koristi ga uz ekstremno<br />

stroge mjere zaštite. On je obilježen<br />

kao “Agent Orange” današnjice.<br />

Sa mnogim nesigurnostima koje<br />

okružuju upotrebu oružja koje sadrži<br />

osiromašeni uranijum i njegovo dugoročno<br />

dejstvo preventiva i predostrožnost<br />

je očigledno vrlo potrebna.<br />

Ta predostrožnost je srce rezolucije<br />

koji je donio Prvi komitet UN-a. U<br />

rezoluciji se pozivaju države da preduzmu<br />

sve mjere predostrožnosti<br />

i zahtijeva se veća transparentnost<br />

korisnika oružja sa osiromašenim<br />

uranijumom - jednostavno da objave<br />

u kojim oblastima se oružje ko-


isti ili se koristilo tako da su pogođene<br />

zajednice svjesne toga. Radi<br />

se o civilima i njihovoj zaštiti, jer<br />

se oni nalaze u samom središtu ur<strong>ba</strong>nog<br />

ratovanja, uhvaćeni su u sredini<br />

i na kraju ostavljani da se nose<br />

sa dugoročnom kontaminacijom.<br />

Slično glasanje se održalo i prije<br />

dvije godine, i 148 država je glasalo<br />

za ovaj prijedlog, četiri su glasale<br />

protiv i Australija je bila uzdržana.<br />

Kada sam razgovarala sa Australijancima<br />

o ovome, oni su bili šokirani<br />

zbog toga što Australija nije podržala<br />

ovaj prijedlog rezolucije. A mi<br />

smo <strong>ba</strong>š to uradili. Mi smo se uzdržali<br />

od zauzimanja stava, ponovo.<br />

Laburistički parlamentarac Džon<br />

Marfi istakao je ovaj problem i u Parlamentu<br />

rekavši: “Zbog toga bi tre<strong>ba</strong>li<br />

biti uporni u proširivanju ove predostrožnosti<br />

da bi pomogli civilnim<br />

zajednicama uhvaćenim u konflikte<br />

gdje se koristi osiromašeni uranijum.<br />

Razmatrajući ovaj princip predostrožnosti<br />

logično je da Australija promijeni<br />

svoje glasanje, te da uzdržanost<br />

zamijeni glasanjem za ovaj prijedlog.”<br />

Australija se pridružila državama,<br />

poput Velike Britanije i SAD-a, zadržavajući<br />

trenutni stav. Oslanjaju<br />

se na zastarjele studije koje su zamijenjene<br />

novim istraživanjima, kao<br />

dokaz našim teorijama. Nauka je tu<br />

sa svojim dokazima, ali tu su i mnoga<br />

predostrožnosti primjenjivati. Ključno<br />

pitanje je: da li je politički prihvatljivo<br />

da se rasprši velika količina toksičnih<br />

i radiaktivnih teških metala, koje<br />

su širom svijeta prepoznate kao opasne,<br />

u konvencionalnom ratovanju?<br />

Ovo pitanje ističe još šire pitanje o tome<br />

šta ostaje sa sredinom kada se armije<br />

pokupe i odu. Ostavštine rata koje eksplodiraju,<br />

poput mina i kasetnih bombi,<br />

privlače pažnju i programe čišćenja i<br />

deminiranja, ali druge ostavštine ostaju,<br />

poput toksičnih ostataka rata čije<br />

je tiho nasljedstvo još uvijek nejasno.<br />

Da li će osjećaj za nezavisnost Bo<strong>ba</strong> Kara<br />

(Bob Carr, australijski laburista) i zdravi<br />

razum prevladati pritisak koji trpimo<br />

od drugih država, ponajviše SAD-a?<br />

U bolnici u Faludži sam stajala jedno<br />

vrijeme u tužnoj, tihoj solidarnosti sa<br />

ženom u roza haljini i njenom bebom.<br />

U jednom trenutku ona me je pogledala,<br />

i naši pogledi su se susreli, i u gesti,<br />

bez riječi, rekla sam da mi je žao.<br />

Ona je klimnula glavom. Pitala sam je<br />

da li je mogu slikati i ona je pristala.<br />

Otišla sam, osjećajući kako mi suze<br />

bockaju oči, a u glavi me je progonilo<br />

njeno lice. Čula sam da je be<strong>ba</strong> umrla<br />

sat kasnije - njeno ime je bilo Duma<br />

(Dumoa). Ona je imala kratak život,<br />

ali život koji je doveo u čist, oštar fokus<br />

veliku, tešku, ružnu istinu o ostavštini<br />

oružja naših vojski koje su pogodile<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

61<br />

lokalno stanovništvo i porodice. Zbog<br />

bebe Dume, i njene majke u roza haljini,<br />

neka njihova tragična priča probudi<br />

savjest svijeta i potakne nas da raspravljamo<br />

i djelujemo u cilju uklanjanja<br />

dugoročnih utjecaja modernog oružja.<br />

Autor:Donna Mulhearn<br />

Izvor:Uruk.net<br />

Preveo i prilagodio: Denis Rizvić<br />

Čitajte i gledajte na<br />

IslamBosna.<strong>ba</strong><br />

Aktuelno iz BiH i svijeta<br />

Tužbe protiv BiH zbog 7 godina u<br />

Guantanamu<br />

Da bi oslobodili jednog Francuza,<br />

ubili 17 Somalijaca<br />

Tekstovi<br />

Vojska u Trnopolju hrani gladni<br />

narod<br />

Poslanik, a.s., uzor u komunikaciji<br />

s ljudima<br />

Nauka i zanimljivo<br />

Palestinka Eryic el-Medhun iz Gaze<br />

najpametnije dijete svijeta<br />

Video:<br />

IslamBosna TV: Hamza Jusuf o<br />

nemaru


Islamski svijet<br />

Šta stoji iza napada na šejha Muhammeda Arifija<br />

Tresla se gora, rodila se islamofobija<br />

Ovo je glavnina bom<strong>ba</strong>stične<br />

i gnusne potvore na šejha<br />

Muhammeda Arifija koju su web<br />

portali <strong>www</strong>.altnet.org i <strong>www</strong>.<br />

salon.com, 2. januara prenijeli.<br />

Dotični portali su 3. januara<br />

objavili demante uz obrazloženje<br />

da se ispostavilo da je vijest ipak<br />

neosnovana. Čak je alternet.org<br />

izrazio isprazno žaljenje zbog<br />

objavljivanja ove vijesti<br />

Piše: Jusuf Džafić<br />

Ugledni<br />

U<br />

saudijski svećenik je<br />

Udao fetvu (vjerska nared<strong>ba</strong>)<br />

Ukoja poziva na grupno silovanje<br />

sirijskih žena. Izrazivši uzemirenost<br />

da “ratnici islama” koji se bore u Siriji<br />

možda postaju iznureni zbog nedostatka<br />

seksualnog užitka, vjerski vođa je donio<br />

dekret koji promiče “snošajne brakove”.<br />

Ovo je glavnina bom<strong>ba</strong>stične i gnusne<br />

potvore na šejha Muhammeda Arifija koju<br />

su web portali <strong>www</strong>.altnet.org i <strong>www</strong>.salon.<br />

com, 2. januara prenijeli. Dotični portali su<br />

3. januara objavili demante uz obrazloženje<br />

da se ispostavilo da je vijest ipak neosnovana.<br />

Čak je alternet.org izrazio isprazno<br />

žaljenje zbog objavljivanja ove vijesti.<br />

Koliko se ova lažna vijest brzo širila<br />

bez ikakve provjere izvora, dovoljno<br />

pokazuje činjenica da je većina domaćih<br />

web stranica (Avaz, Nezavisne novine,<br />

novilist.hr, Jutarnji list, Dnevnik.hr, 24<br />

sata i dr.) ovu medijsku patku objavila<br />

nakon demanta portala alternet.org.<br />

Alternet.org, koji je vijest objavio<br />

bez utemeljenih i provjerenih izvora, u<br />

svom je demantu priznao jednu nepobitnu<br />

činjenicu: “Ali svako može zamisliti<br />

da ako bi se pojavila slična priča u<br />

vezi sa hrišćanskim klerikom ili rabinom,<br />

neko, negdje bi je spriječio prije<br />

objavljivanja. Nažalost, u slučaju priča<br />

o muslimanskim klericima čini se da se<br />

koriste dupli aršini”.<br />

Uvaženi šejh dr. Muhammed Arifi<br />

je odmah po saznanju za lažnu fetvu<br />

pripasanu njemu objavio demant na<br />

svojim zvaničnim stranicama na Twitteru<br />

i Facebooku. Prenosimo demant<br />

sa Facebook stranice, koju inače prati<br />

preko 1,4 miliona fanova: “Na Twitteru<br />

je postavljenja famozna fetva pripisana<br />

meni. Ona zbog neznanja lažova<br />

koji ju izmislio sadrži više od 140 slova!<br />

Porekao sam je na Twitteru i Facebooku,<br />

ali ne prestaju da je objavljuju<br />

Beššarovi kanali.”<br />

Genealogija lažne fetve<br />

Lažnu fetvu je ujutru 28. decembra<br />

2012. godine objavio sirijski prorežimski<br />

(alevijski) web portal Day Press News. Moguće<br />

da ovaj pro-Beššarov portal stoji iza<br />

ove gnusne laži kako bi diskreditirao oslobodilačku<br />

borbu sirijskog naroda. Nažalost,<br />

dotična objava je nedostupna, pošto ju je<br />

Day Press News ubrzo uklonio. No, jedno<br />

je sigurno - nije poznato da li je neko prije<br />

ovog portala spominjao “fetvu”.<br />

Tayyar.org, antiislamski hrišćanski li<strong>ba</strong>nski<br />

web portal, izvijestio je o “fetvi” 28. decembra,<br />

pozivajući se upravo na Day Press News.<br />

Tvrdnje oko tzv. fetve su se pojavile<br />

ujutru 29. decembra i na sekularno-liberalnoj<br />

li<strong>ba</strong>nskoj televiziji El-Džedid (Nova<br />

TV). El-Džedid televizija nije pružila nikakvu<br />

dokaze koji potvrđuju validnost<br />

fetve, niti gdje i kada je fetva donešena.<br />

Dalje se “fetva” širila neviđenom brzinom<br />

putem društvenih mreža, uglavnom od<br />

potpornika Beššarovog režima u Siriji.<br />

Izvjesni korisnik Twittera, pod imenom<br />

@Eretz_Zen, postavio je tog istog 29. decembra<br />

na Twitteru sporni video isječak sa<br />

Nove TV koji govori o “fetvi” sa engleskim<br />

prijevodom, stavljajući svoj logo s riječima<br />

“Eretz Zen”. Iz njegove biografije na Twitteru<br />

saznajemo da je dotični korisnik “sekularni<br />

Sirijac koji se protivi da moja domovina<br />

postane tali<strong>ba</strong>nska država”.<br />

Video je taj isti dan postavljen i na<br />

You Tube i to u dvjema verzijama: verziji<br />

bez prijevoda na engleski i u verziji<br />

sa prijevodom na engleski. Verziju sa<br />

prijevodom na engleski jezik postavio je<br />

korisnik Eretz Zen, najvjerovatnije isti<br />

onaj koji je postavio video na Twitteru.<br />

Zanimljivo je spomenuti glede verzije sa<br />

engleskim prijevodom da su dva top komentara,<br />

tj. komentara sa najviše like-ova (stanje<br />

4.1.2012., 22:35), upravo komentari dva<br />

you tube korisnika četničke provijencije:<br />

3SRBIJACCCC: Go Assad!<br />

cetnik89ns: SUPPORT FROM SER-<br />

BIA FOR SYRIAN PEOPLE! VIVA AS-<br />

SAD! FUCK ARABIA!<br />

Iranska televizija na engleskom<br />

jeziku Press TV prenijela je ujutru 31.<br />

decembra navodnu fetvu na svom vebsajtu.<br />

Uprkos tome, izvješće dotične<br />

iranske televizije nije bilo najpopularniji<br />

izvor ove medijske patke.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

62<br />

Dotični video je uključen u izviješće<br />

o “fetvi”, objavljenim 1. januara, na web<br />

stranici radicalislam.org pod naslovom Cleric<br />

Issues Fatwa Allowing Gang Rape of Syrian<br />

Women (Svećenik izdao fetvu koja dozvoljava<br />

grupno silovanje sirijskih žena). Radicalislam.org<br />

tvrdi da ga finansira Clarion<br />

Fund. Inače, Clarion Fund je islamofobična<br />

organizacija koja održava bliske veze sa izraelskom<br />

organizacijom Aish HaTorah, te sa<br />

drugim ultradesničarskim islamofobičnim,<br />

cionističkim i antipalestinskim organizacijama.<br />

Primjera radi, prije nekoliko godina<br />

fondacija Clarion je distribuirala r na dese-<br />

tine mliona kopija groznog antiislamskog<br />

filma pod naslovom: Obession – Radical<br />

Islam’s War Against the West (Opsesija – Rat<br />

radikalnog islama protiv Zapada). Štaviše,<br />

među njenim “savjetnicima” su: ozoglašeni<br />

islamofob Danijel Pajps (Daniel Pipes);<br />

Frank Gefni (Gaffney), čiji Centar za sigurnosnu<br />

politiku (Center for Security Policy)<br />

sponzorira Latma TV, izraelski satirični<br />

šou koji širi antiafričku i antiislamsku propagandu,<br />

te koji je prije godinu dana raširio<br />

trač o muslimanskoj epidemiji silovanja<br />

u Norveškoj. Interesantno je da je upravo<br />

radicalislam.org prvi koji upotrebljava izraz<br />

“gang rape” (grupno silovanje), izraz koji<br />

Nova TV nije upotrijebila u svom izvješću,<br />

ali koji nešto kasnije upotrebljavaju već<br />

spomenuti alternet.org i salon.com. Ovo<br />

je samo jedan od dokaza da je “progresivni”<br />

alter.net preuzeo ovu priču ili direktno od<br />

ultradesničarskog radicalislam.org ili preko<br />

nekog bliskog posrednika. To potvrđuje indirektno<br />

i sam alternet.org, budući da navodi<br />

kao svoje izvore indijski islamofobični<br />

vebsajt Daily Bhaskar koji takođe prenosi<br />

“Eretz Zen” video. Naime, Daily Bhaskar je<br />

sajt koji redovito izvještava o neprovjerenim<br />

i izmišljenim pričama o nemuslimankama<br />

koje su silovali i zlostav ljali nemuslimani.<br />

Sve ovo upućuje da koliko god neka<br />

web stranica sebe nazivala progresivnom,<br />

naprednom, kao što je to slučaj sa alter.<br />

net-om, nije znak da je imuna na islamofobiju.<br />

Pogotovo, ako se u priči radi<br />

o nekom skandalu koji bi trajno narušio<br />

ugled neke istaknute osobe.<br />

Pored već spomenutih demanta na Facebooku<br />

i Twitteru, šejh je već 28. decembra<br />

izvjesnom fanu Twitteru na pitanje da li<br />

je tačan navod Day Press News-a o dotičnoj<br />

fetvi odgovorio negativno, naglašavajući<br />

prvljavost dotične stranice. Također, u video<br />

zapisu postavljenom na You Tube-u 1. januara,<br />

šejh Arifi je nazvao tzv. fetvu smiješnom,<br />

nečim što ne bi mogla izreći zdrava oso<strong>ba</strong>, te


upozorio da zna za najmanje 9 web stranica<br />

koje su pokušale da mu pripišu riječi koje<br />

nije rekao. Upozorio je isto i na činjenicu da<br />

su takve laži djelo instanci čiji je cilj kaljanja<br />

slike sunijskih muslimana.<br />

Što se tiče web stranica u regionu (Bo-<br />

sna, Hrvatska, Srbija), ni one se nisu pokazale<br />

ništa realnijima niti profesionalnijim.<br />

Bom<strong>ba</strong>stični naslovi (stravična fetva, stravična<br />

ideja, poruka vodećeg džihadiste...),<br />

copy-paste metoda (pisanje riječi fetva kao<br />

fatva, objavljivanje vijesti o lažnoj fetvi nakon<br />

demanta tih istih izvora na koje se navodno<br />

pozivaju, čak je jutarnji.hr AlterNet<br />

pogrešno prepisao kao AlterMet,), pogrešno<br />

protumačene slike izvučene iz konteksta<br />

(npr. kako šejh Arifi drži prst kao da<br />

prijeti džihadom, no on najverovatnije<br />

citira ili skreće pažnu na nešto), nenavođenje<br />

relevantih izvora (nijedna izjava bliskog<br />

izvora, nijedan tekst ili govor Arifija u<br />

kojem spominje fetvu, neimenovani, nepoznati<br />

neko, spominjanje muslimanskih<br />

kritičara “fetve” bez navođenja ijednog<br />

imena itd.) i sl. Možda ono što najbolje<br />

pokazuje da je, očigledno, riječ o govoru<br />

mržnje prema islamu i islamofobiji, koji<br />

je zahvatio i naš region, je uvredljiva konstrukcija<br />

“vodeći vjerski džihadist” kojom<br />

su izvjesni web portali (jutarnji.hr, 24 sata,<br />

nezavisne novine i dr.). nazvali šejh Arifija,<br />

unatoč tome što alternet.org i salon.com,<br />

izvori na koje se pozivaju, upotrebljavaju<br />

konstrukciju “ugledni saudijski svećenik”.<br />

Malo blaži ton islamofobije pokazao je<br />

web portala Avaza koji je zajedno prenio<br />

i “fetvu” i šejh Arifijev demant, iako se<br />

na osnovu iščitavanja članka i nadnaslova<br />

(Stravična fetva) može lahko zaključiti da<br />

je demantu data mnogo manja važnost.<br />

Nakon kratkog istraživanja porijekla<br />

lažne fetve pripisane uglednom šejhu Muhammedu<br />

Arifiju, te pregleda domaćih i<br />

stranih web portala koji su objavili dotičnu<br />

“fetvu”, nije teško primijetiti kako islamofobija<br />

ujedinjuje različite političko-vjerske<br />

struje (cioniste, ultradesničare, antiislamiste,<br />

ekstremne sekulariste i liberaliste, fanatične<br />

hrišćane, alevije, ekstremne šijske<br />

grupacije, LGBT-ovce – tj. homoseksualce,<br />

lezbejke, biseksualce, transeksualce) u njihovoj<br />

prljavoj zajedničkoj borbi protiv muslimana,<br />

tačnije u ovom slučaju omalovažavanju<br />

borbe sirijskog naroda za slobodu.<br />

Tre<strong>ba</strong> naglasiti da ovo nije prvi islamofobični<br />

udar na islam i muslimane. Štaviše,<br />

ovakve lažne vijesti i tračevi, nadojene mržnjom<br />

prema muslimanima i islamu, sve<br />

učestalije kruže internetom. Tako je advocate.com,<br />

LGBT magazin (čitaj: pederski<br />

magazin), sredinom jula 2012. godine<br />

objavio suludu i doista ogavnu laž da je<br />

navodno muslimanski klerik pod imenom<br />

Ebu ed-Dema’ el-Kassab (Abu al-Dema<br />

al-Qasab) donio fetvu u kojoj dozvoljava<br />

sodomiju između muškaraca s ciljem širenja<br />

anusa kako bi u nj mogli staviti eksploziv<br />

i sprovoditi “džihad”. Advocate.com<br />

Kratki presjek web vijesti o lažnoj fetvi,<br />

te demantu iste<br />

I. Neke od web stranica koje su prenijele<br />

lažnu vijest:<br />

a) Domaće stranice (bosanske)<br />

Avaz: Stravična fetva - Saudijski vjerski vođa<br />

demantirao da je pozvao na silovanje Sirijki (<strong>www</strong>.<br />

avaz.<strong>ba</strong>/globus/svijet/saudijski-vjerski-vodja-demantirao-da-je-pozvao-na-silovanje-sirijki=)<br />

Nezavisne novine: Sveštenik poziva na grupno<br />

silovanje sirijskih žena (<strong>www</strong>.nezavisne.com/novosti/svijet/Svestenik-poziva-na-grupno-silovanje-sirijskih-zena-174118.html)<br />

b) Domaće stranice (hrvatske)<br />

novilist.hr: Poruka vodećeg džihadiste - Skandalozna<br />

fetva: Saudijski svećenik poziva na silovanje<br />

Sirijki “za opuštanje”<br />

(<strong>www</strong>.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Skandaloznafetva-Saudijski-svecenik-poziva-na-silovanje-Sirijkiza-opustanje)<br />

Jutarnji list: Šokirao svijet - Utjecajni svećenik<br />

pozvao na grupno silovanje Sirijki: ‘Tako bi se ratnici<br />

islama malo opustili!’<br />

(<strong>www</strong>.jutarnji.hr/utjecajni-islamist-pozvao-na-silovanje-sirijki--quot-za-opustanjequot-/1076197/)<br />

Dnevnik.hr : Stravična ideja - Saudijski klerik<br />

poziva na masovno silovanje Sirijki<br />

(<strong>www</strong>.dnevnik.hr/vijesti/svijet/stravicna-idejasaudijski-klerik-poziva-na-masovno-silovanje-sirijki---268898.html)<br />

c) Domaće stranice (srbijanske)<br />

24 sata: Džihadista poziva na grupno silovanje<br />

sirijskih žena<br />

(<strong>www</strong>.24sata.rs/vesti/svet/vest/dzihadistapoziva-na-grupno-silovanje-sirijskih-zena/69860.<br />

phtml)<br />

d) Strane (engleski jezik)<br />

Salon: Saudi religious leader calls for gang rape<br />

of Syrian women<br />

(<strong>www</strong>.salon.com/.../saudi_religious_leader_<br />

calls_for_gang_rape_of_syrian_ women) IZVOR<br />

UKLONJEN<br />

Daily Bhaskar: Fatwa for Syrian rebels - Cleric<br />

makes 1-hr-marriage valid to satisfy sexual urge<br />

(daily.bhaskar.com/article/BZR-saudi-cleric-<br />

urges-rebels-to-indulge-in----intercourse-marriage-<br />

---with-syrian-w-4134620-NOR.html)<br />

alternet.org IZVOR I VIJEST UKLONJENI<br />

radicalislam.org: Saudi cleric issues fatwa<br />

allowing gang rape Syrian women<br />

(<strong>www</strong>.radicalislam.org/news/saudi-clericissues-fatwa-allowing-gang-rape-syrian-women)<br />

Press TV: Militants can marry Syrian women<br />

- Wahhabi cleric in Saudi Arabia<br />

(<strong>www</strong>.presstv.ir/detail/2012/12/31/280993/<br />

militants-can-marry-syrian-women)<br />

You Tube (video sa engleskim prijevodom):<br />

Saudi Wahhabi Preacher Issues Fatwa Allowing Jihadis<br />

to Rape Syrian Women (<strong>www</strong>.youtube.com/<br />

je čak postavio i TV isječak na arapskom<br />

jeziku, naravno bez prijevoda na engleski,<br />

u kojem taj šejh el-Kassab donosi tu fetvu.<br />

Uzevši u obzir ekstremno slabo poznavanje<br />

arapskog jezika na Zapadu, te višestoljetnu<br />

okcidentalnu tradiciju islamofobične propagande,<br />

nije ni čudo što se ova medijska<br />

patka brzinom svjetlosti širila internetom.<br />

(Vidi lažnu vijest: <strong>www</strong>.advocate.com/<br />

politics/military/2012/07/12/religiousexemption-sodomy-suicide-bombers)<br />

Ma,<br />

bitno je da je na videu neki šamijaš Arap,<br />

da nešto priča, a o čemu bi drugo pričao<br />

sem o džihadu i ubijanju nevjernika!? Zahvaljujući<br />

nekolicini muslimanskih web<br />

aktivista, laž je raskrinkana. Ispostavilo<br />

se ne samo da je fetva lažna, nego da je i<br />

navodni šejh izmišljen. Naime, čovjek na<br />

TV isječku nije el-Kassab nego Abdullah<br />

Hallef, voditelj na šiijskoj TV Fedek, koji<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

63<br />

watch?feature=player_embedded&v=6Qvo4_<br />

hMrF4)<br />

e) Strane (arapski jezik)<br />

Day Press News IZVOR UKLONJEN<br />

(<strong>www</strong>.dp-news.com/pages/detail.aspx?articlei<br />

d=137215#ixzz2GNt4U28u)<br />

tayyar.org: – Zbog toga što nisu imali odnos<br />

sa ženama dvije godine...saudijski daija dozvoljava<br />

„džihadski seks“ u Siriji, usred straha od povećanja<br />

slučajeva silovanja<br />

(<strong>www</strong>.tayyar.org/Tayyar/News/Political-<br />

News/ar-LB/fatwa-arifi-cg-931.htm)<br />

You Tube (video isječak bez prijevoda): – Arifi<br />

je dao fetvu o silovanju sirijki iznad 14 godina<br />

(<strong>www</strong>.youtube.com/watch?v=l_<br />

hsGakidh4&feature=youtu.be)<br />

Neke od web stranica koje su prenijele činjenicu<br />

i demant:<br />

a) Domaće stranice (bosanske)<br />

radiosarajevo.<strong>ba</strong> : Kako je nastala lažna fetva o<br />

grupnom silovanju u Siriji<br />

(<strong>www</strong>.radiosarajevo.<strong>ba</strong>/novost/98988/kakoje-nastala-lazna-fetva-o-grupnom-silovanju-u-siriji)<br />

Nezavisne novine: Sajt povukao priču o pozivu<br />

sveštenika na grupno silovanje sirijskih žena<br />

(<strong>www</strong>.nezavisne.com/novosti/svijet/Sajt-povukao-pricu-o-pozivu-svestenika-na-grupno-silovanje-sirijskih-zena-174176.html)<br />

b) Domaće stranice (srbijanske)<br />

24 sata: Sajt povukao priču o pozivu džihadiste<br />

na grupno silovanje<br />

(<strong>www</strong>.24sata.rs/vesti/svet/vest/sajt-povukao-pricu-o-pozivu-dzihadiste-na-grupno-silovanje/69896.phtml)<br />

c) Strane (engleski jezik)<br />

alternet.org: Exhibit A in How an Islamophobic<br />

Meme Can Spread Like Wildfire Across the<br />

Internet<br />

(<strong>www</strong>.alternet.org/world/exhibit-how-islamophobic-meme-can-spread-wildfire-across-internet)<br />

Salon: Cleric “gang rape” story debunked<br />

(<strong>www</strong>.salon.com/2013/01/03/cleric_gang_<br />

rape_story_debunked)<br />

theamericanmuslim.org: How AlterNet and<br />

Salon fell for “gang rape” fatwa peddled by Islamophobes<br />

(theamericanmuslim.org/tam.php/features/<br />

articles/how-alternet-and-salon-fell-for-gang-rapefatwa-peddled-by-islamophobes/0019612)<br />

d) Strane (arapski jezik)<br />

Zvanična stranica šejha doktora Muhammeda<br />

Arifija (lični demant šejha dr. Muhammeda Arifija<br />

objavljen 2.janura u 22.50 po lokalnom vremenu,<br />

Sarajevo: 21.50). (<strong>www</strong>.facebook.com/3refe/posts/10151246153142839)<br />

You Tube (demant šejha Arifija): – Šejh Muhammed<br />

Arifi poriče fetvu o braku<br />

(<strong>www</strong>.youtube.com/watch?feature=player_<br />

embedded&v=g7OXrgTSw1s)<br />

Twitter (odgovor šejha Arifija svome<br />

fanu). (twitter.com/MohamadAlarefe/status/284716956332986368<br />

čita spornu fetvu, pokušavši da je upotrijebi<br />

kako bi prikazao sunizam kao put<br />

zablude. Šejh el-Kassab nije nikad ni po-<br />

stojao. Čak je i njegovo ime urnebesno<br />

smiješno (Ebu ed-Dema’ el-Kassab znači:<br />

krvavi kasapin). (Vidi raskrinkavanje te<br />

lažne vijesti: electronicintifada.net/blogs/<br />

benjamin-doherty/sodomy-jihad-venerable-lgbt-magazine-advocate-spreads-vile-islamophobic-hoax)<br />

Naravno, po već<br />

ustaljenom scenariju i kalupu uslijedile<br />

su objave šturih demanta, a ponegdje i<br />

isprazno izvinjenje. Od islamofobičnih<br />

vijesti koje su u zadnje vrijeme plasirane<br />

tre<strong>ba</strong> spomenuti i sljedeće: “Epidemija<br />

muslimanskih silovatelja u Norveškoj”,<br />

“Egipatski zakon o nekrofiliji” i dr.<br />

Umjesto kraja, najbolje bi bilo<br />

prefor-<br />

mulisati staru narodnu izreku, pa reći:<br />

Tresla se gora, rodila se islamofobija.


No comment<br />

Hrvatska: Tuča zbog bureka<br />

U jednoj požeškoj pekari jučer je oko<br />

4.20 sati šest muškaraca se potuklo<br />

zbog bureka. Šest muškaraca se po-<br />

tuklo zbog bureka. Naime, dvojica<br />

mladića prolazeći pokraj pekare vidjela<br />

su da u njoj nekoga ima pa su<br />

htjeli kupiti burek, ali kako pekara<br />

radi od 5 sati, uposlenici su poručili<br />

da im sada ne mogu prodati burek.<br />

Nakon toga 22-godišnjak i 25-godišnjak<br />

razbili su stakla na vratima i izlogu<br />

pekare, a 22-godišnjak je i prijetio<br />

53-godišnjaku.<br />

Bh-news, 10. januar 2013.<br />

Ispovijest Bošnjakinje<br />

silovane u srpskom logoru<br />

Sušica: Najteže mi je bilo<br />

kada me je sin u logoru<br />

vidio golu<br />

Četrdesetpetogodišnja I. Z. samo je<br />

jedna u nizu silovanih Bošnjakinja iz<br />

zloglasnog logora Sušica. Tokom tromjesečnog<br />

boravka u tom kazamatu silovana<br />

je bezbroj puta. U logoru je bila<br />

sa sinom od sedam godina i kćerkom<br />

od samo godinu i po. Teže, čak i od<br />

brojnih silovanja, pada joj sjećanje na<br />

dan kada ju je sedmogodišnji sin vidio<br />

golu u logoru. “Najteže mi je kada se<br />

sjetim izraza na licu sina koji me je s<br />

ostatkom žena vidio golu. Tjeranje da<br />

pjevamo četničke pjesme, udarci, ponižavanje...<br />

To su slike koje me proganjaju<br />

više od silovanja”,kaže I. Z.<br />

Avaz, 12. januar 2013.<br />

Dubrovnik: Kazne za<br />

besplatnu šetnju Stradunom<br />

Nepravomoćno osuđeni gradonačelnik<br />

Dubrovnika Andro Vlahušić najavio je<br />

obračun sa onima koji “samo šetaju<br />

Stradunom a ništa ne troše”. “Svi oni<br />

koji samo šetaju Stradunom, a ništa<br />

ne koriste i ne plaćaju, biće kažnjeni”,<br />

rekao je Vlahušić najavljujući i raspisivanje<br />

koncesije za vožnju autobusa od<br />

gradskog predjela Gruž do Pila, kao i<br />

sidrenje i prevoz putnika s kruzera kod<br />

Lokruma kao i žičaru.<br />

Index.hr, 12. januar 2013.<br />

Potjernica za švercerima<br />

- bijelog luka<br />

Švedska je izdala međunarodnu potjernicu<br />

za dvojicom Britanaca koji se sumnjiče da su<br />

ilegalno preko Norveške uvezli u tu zemlju<br />

bijeli luk u vrijednosti od 10 miliona eura.<br />

Novosti.rs, 14. januar 2013.<br />

Sarajevo: Beskućnik ležao<br />

mrtav deset dana<br />

U ulici Hamdije Kreševljakovića na<br />

broju 61 u prostoriji podstanice JP<br />

“Elektroprivreda - Elektrodistribucija<br />

Sarajevo” prije tri dana pronađen je mrtav<br />

muškarac. Najvjerovatnije se radi o<br />

beskućniku koji je provalio u prostorije<br />

“Elektroprivrede” gdje je ležao mrtav 10<br />

dana prije nego što je pronađen.<br />

Fena, 10. januar 2013.<br />

Čistačica ukrala voz i punom<br />

brzinom s njim udarila u<br />

kuću pored pruge<br />

Jedna radnica u železničkoj stanici<br />

u gradiću Neglinge, nedaleko od<br />

Stokholma, izvezla je voz iz stanice,<br />

bez dozvole, koji je zatim u punoj brzini<br />

iskočio iz šina i uleteo u jednu dvospratnu<br />

kuću u mestu Seltsjo<strong>ba</strong>den.<br />

AP, 15. januar 2013.<br />

Kanadski vojni o<strong>ba</strong>vještajac:<br />

Muslimani granatirali svoj narod<br />

Svjedočeći u Karadžićevu odbranu,<br />

identiteta zaštićenog pseudonimom<br />

KW-554, kanadski oficir je izjavio da<br />

je u glavnoj komandi UNPROFOR-a<br />

u Zagrebu, gdje je službovao, “bilo rašireno<br />

vjerovanje da su Muslimani bili<br />

odgovorni za neke od najzloglasnijih<br />

incidenata” u kojima su tokom rata<br />

stradali civili u Sarajevu. “Vladalo je<br />

uvjerenje da muslimanske snage artiljerijski<br />

gađaju sopstveni narod kako<br />

bi okrivili Srbe i izazvali međunarodnu<br />

intervenciju u svoju korist”, izjavio<br />

je svjedok. KW-554 je tvrdio da mu je<br />

“jedan američki vojnik” pokazao sliku<br />

na kojoj se vidi kako, 5. februara 1994,<br />

“jedna oso<strong>ba</strong> sa prozora zgrade <strong>ba</strong>ca<br />

mino<strong>ba</strong>cačku granatu” na Markale.<br />

Nezavisne novine, 16. januar 2013.<br />

Milorad Dodik o Tomislavu<br />

Nikoliću: On je neuspjeli<br />

po<strong>ba</strong>čaj<br />

Govor mržnje u medijima: Najviše<br />

Dodik, predsjednik Republike Srpske i<br />

SNSD-a, koji se najčešće pojavljuje kao<br />

oso<strong>ba</strong> koja vrijeđa i onemogućava novinarima<br />

raditi svoj posao. Međutim,<br />

on nije takav samo prema novinarima,<br />

nego je imao i drugih ispada govora<br />

mržnje pa je, recimo, svom sunarodnjaku,<br />

kasnije izabranom predsjedniku<br />

Republike Srbije Tomislavu Nikoliću,<br />

u njegovoj predizbornoj kampanji rekao<br />

da je “neuspjeli po<strong>ba</strong>čaj”.<br />

Vijeće za medije u BiH i Udruženje<br />

BH novinar, 15. januar 2013.<br />

Alija Braco Hadžiosmanović:<br />

Bitka na Bedru je dobijena u<br />

Grčkoj<br />

Poželio bih Safetu Sušiću puno uspjeha,<br />

Merdanoviću, Bakoviću i predsjedniku<br />

N/FSBiH Begiću i poručio bih<br />

im da se ne sekiraju. Reprezentacija će<br />

uspjeti otići na Svjetsko prvenstvo u<br />

Brazil jer je bitka na Bedru dobijena u<br />

Grčkoj - kaže Braco.<br />

Avaz, 16. januar 2013.<br />

Ministar pravde oteo<br />

studentkinji flašu hrvatske<br />

vode i <strong>ba</strong>cio je u đubre, jer<br />

nije srpska<br />

Ministar pravde u Vladi Srbije Nikola<br />

Selaković je na jednom predavanju, koje<br />

je svojevremeno održao na Pravnom fakultetu<br />

u Beogradu, usred govora uzeo<br />

od studentkinje flašicu hrvatske vode i<br />

<strong>ba</strong>cio je u kantu za đubre rekavši da to<br />

čini jer u pitanju nije domaća, srpska<br />

voda. “Pratila sam predavanje Nikole<br />

Selakovića. Odjednom je ućutao, prekinuo<br />

predavanje i krenuo ka meni.<br />

Uzeo je moju flašicu vode i <strong>ba</strong>cio je u<br />

kantu za otpatke. Svi smo bili u šoku!<br />

Očekivali smo obrazloženje, a Selaković<br />

je prokomentarisao da to čini jer voda<br />

nije srpska” - kaže studentkinja čija je<br />

flašica vode završila u smeću.<br />

Telegraf.rs, 14. januar 2013.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

64


Nauka<br />

Pazite na navike koje ugrožavaju zdravlje<br />

Britanski naučnici sa Univerziteta<br />

u Oksfordu sastavili su listu loših<br />

navika koje stvaraju potpunu neravnotežu<br />

u organizmu i ozbiljno ga ugrožavaju.<br />

Preskakanje doručka se našlo na prvom<br />

mjestu. Zatim slijede izlaganje sunčevoj<br />

svjetlosti, pušenje cigareta, lišavanje sna...<br />

Naučnici ističu kako redovni preventivni<br />

pregledi kod ljekara mogu poštediti<br />

mnogih neprijatnosti i komplikacija.<br />

Pripremio: Saladin Kovačević<br />

Dlake mogu rasti i iz oka<br />

Dlake mogu rasti i iz očne jabučice,<br />

pod uvjetom da se na njoj<br />

nalazi dermalni limoboid, kao u slučaju<br />

jednog Iranca. On ima vrlo neobičan<br />

zdravstveni problem - muči ga<br />

rijetka vrsta ciste na očnoj jabučici iz<br />

koje rastu dlake. One mu kvare vid i<br />

stvaraju grozan osjećaj prilikom treptanja.<br />

Ljekari će ovu vrstu benignog<br />

tumora, prečnika 5-6 mm, morati<br />

hirurški ukloniti.<br />

Korisne <strong>ba</strong>kterije u majčinom mlijeku<br />

Majčino mlijeko, od<br />

koga zavisi razvoj<br />

crijevne flore kod be<strong>ba</strong>, moglo<br />

bi sadržavati i do 700<br />

različitih vrsta <strong>ba</strong>kterija,<br />

pokazali su rezultati jednog<br />

španskog istraživanja.<br />

Riječ je o broju koji bi mogao<br />

imati tendenciju pada u<br />

slučajevima viška kilograma<br />

majke ili porođaja carskim<br />

rezom. Crvena flora se stvara<br />

dok je be<strong>ba</strong> još u stomaku,<br />

a potom se vremenom<br />

razvija ishranom.<br />

Smežguravanje prstiju zbog hvatanja predmeta<br />

Prsti se smežuraju u vodi<br />

da bi se lakše hvatali mokri<br />

predmeti, pokazali su rezultati<br />

istraživanja grupe naučnika<br />

sa britanskog Univerziteta Njukasl.<br />

Kada se ruke i noge duže<br />

drže u vodi, na prstima se stvaraju<br />

nabori, a biolozi su dugo<br />

smatrali da voda koja prolazi<br />

ispod kože dovodi do njezinog<br />

napuhavanja. Sada se zna da je<br />

to aktivni proces kojim upravlja<br />

nervni sistem, a izazvan je kontrakcijom<br />

krvnih sudova.<br />

Cucla kao lijek protiv<br />

hrkanja<br />

Spavanje uz cuclu, kao što to rade<br />

mala djeca, moglo bi biti lijek<br />

protiv hrkanja. Fleksibilni komad<br />

materijala bez lateksa i BPA, kako<br />

je istaknuto na pakovanju proizvoda<br />

nazvanog “Dobro jutro, rješenje protiv<br />

hrkanja”, nešto je između cucle<br />

koju koriste bebe i zaštitne gume za<br />

zube. Aparat u ustima vrši pritisak na<br />

jezik tokom spavanja, držeći disajne<br />

puteve otvorene, a mišiće oko grla<br />

opuštene, čime sprječava hrkanje.<br />

18. januar - 7. rebiu-l-evvel<br />

65

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!