Sadržaj
Share Embed Flag
Download ePaper

Sadržaj

Islamske teme - Saff.ba Islamske teme - Saff.ba

saff.ba
30.08.2015 Views

SAFF broj 314<br />

<strong>Sadržaj</strong><br />

Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />

El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />

Sirijo, spas je na pomolu<br />

8<br />

Polumjesec<br />

Besim Spahić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu<br />

Travnički vlah bez istine na jeziku<br />

Analize<br />

Prošlost, sadašnjost i budućnost BiH<br />

Bosna i Hercegovina ne može opstati bez jakih<br />

probosanskih snaga<br />

10<br />

14<br />

Islamske teme<br />

Razmišljanja<br />

Izbor bračnog partnera- hemija ili vjeronauka<br />

34<br />

Fikh<br />

Pravni propisi u Poslanikovim hadisima<br />

Zabranjena je pretvorba vina (opojnih pića) u sirće (ocat)<br />

40<br />

Zelena transferzala<br />

Islamska zajednica u Hrvatskoj - Medžlis IZ-e Split<br />

Vahid ef. Hadžić o položaju Bošnjaka u Splitu<br />

52<br />

Europa i islam<br />

Italija<br />

Ako Djevica Marija nosi veo na svakoj njenoj slici, kako me možete<br />

pitati da podržim zakon o zabrani nošenja hidžaba?<br />

54<br />

Islambosna<br />

Islamske teme<br />

Iskrenost i njeni plodovi (I dio)<br />

61<br />

3

Uvodnik<br />

Samo je pravda vječna<br />

Agresivna islamofobija u našoj<br />

zemlji apsolutno je motivirajući<br />

faktor za istraživanje istovjetnih<br />

korijena iz kojih je proizišao<br />

genocid nad Bošnjacima 1990-tih,<br />

iz kojih se danas taj genocid pokušava<br />

revitalizirati izmišljanjem logički<br />

nemogućeg radikalizma u Bošnjaka.<br />

Znamo već da Bošnjaka nema<br />

bez BiH, a BiH bez tolerancije, pa<br />

antiradikalizam biva bošnjački nacionalni<br />

interes. Silno navaljivanje<br />

na Islamsku zajednicu da se stalno<br />

nekome pravda za nešto što ne postoji,<br />

razotkrit će maternicu osovine<br />

zla, koja je organizirala<br />

genocid u Srebrenici, i koja<br />

danas vlada institucijama<br />

dejtonskog poretka, u nastojanju<br />

da dovrši genocidni<br />

projekt tako što će islam<br />

istjerati iz Bošnjaka, a Bošnjake<br />

iz Bosne. Jer, Bošnjaci<br />

bez islama više ne bi bili<br />

Bošnjaci, već u najmanju<br />

ruku – bivši narod. Zločinačka<br />

suština genocidnog<br />

projekta koji je maskiran<br />

u dejtonsko odijelo, jednostavno, ne<br />

može biti izmijenjena, taj DNK je<br />

genocidan, pa je ostrašćen i nestrpljiv<br />

u mržnji prema muslimanima.<br />

Samo tako je objašnjivo navaljivanje<br />

da se zalaganje Islamske zajednice<br />

za univerzalna ljudska prava Bošnjaka<br />

– a u to pravo spada sloboda<br />

vjeroispovijesti i dostojanstvo vjernika<br />

(koji ne smije biti vrijeđan!) –<br />

proglasi nekakvim napadom na tzv.<br />

borce za ljudska prava. A ako je Draža<br />

Mihailović “antifašista”, onda je<br />

i Vera Jovanović “borac za ljudska<br />

prava”! I obratno! Dakle, oni koji<br />

sponzoriraju vrijeđanje Bošnjaka i<br />

njihove vjere osjećaju se ugroženim<br />

od Islamske zajednice koja traži da<br />

muslimani u dejtonskoj državi ne<br />

budu kontinuirano vrijeđani! Ne<br />

radi se tu tek o floskuli – napad<br />

je najbolja odbrana – već se radi o<br />

siledžijskoj zaslijepljenosti velikosrpskih<br />

i velikohrvatskih struktura<br />

dejtonske države, koje i dalje vjeruju<br />

kako u međunarodnoj zajednici<br />

postoje partneri koji će sponzorirati<br />

progon Bošnjaka, kao što su<br />

sponzorirali genocid u Srebrenici.<br />

Upravo to se može čitati iz pokušaja<br />

tzv. Helsinškog komiteta za ljudska<br />

prava, i pridruženih mu antibosanskih<br />

organizacija, da se na dnevni<br />

red Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih<br />

nacija proturi izvještaj koji<br />

bi optužio Islamsku zajednicu za navodne<br />

napade na navodne zaštitnike<br />

ljudskih prava. Takav jedan pokušaj<br />

dejtonskih lobista doživio je fijasko<br />

pri pokušaju da rezolucija Evropskog<br />

parlamenta optuži Islamsku zajednicu<br />

za zaštitu nekakvog vehabizma, a<br />

nadati se je da će i ovaj pokušaj biti<br />

osujećen. Rahmetli Alija Izetbegović<br />

je pisao da “narod koji spava može se<br />

probuditi samo udarcima”, i Bošnjaci<br />

su buđeni udarcima genocida, koji ih<br />

je više nego išta upoznao sa<br />

njihovim identitetom. Ovi<br />

udarci na srž bošnjačkog<br />

identiteta, na islam, plodotvorni<br />

su za nacionalnu<br />

inteligenciju, koja se na<br />

talasu te agresije sve više<br />

zanima za kontinuitet genocida<br />

nad Bošnjacima, a<br />

time i za bratstvo srpskog<br />

i hrvatskog genocidizma.<br />

Ne bismo saznavali ko smo<br />

i šta smo da nas na to ne<br />

upozoravaju oni koji nas mrze i koji<br />

tako očitavaju otpadništvo od civilizacijskog<br />

profila. Ružno je, neprijatno,<br />

živjeti u sistemu koji sponzorira<br />

islamofobiju, ali je časno biti na strani<br />

slobode, tražeći sa sebe – u gram!<br />

– onoliko ljudskih prava koliko imaju<br />

i svi drugi. Možda nam se čini da<br />

je za nas loše to što nas progone i<br />

vrijeđaju, a da i ne znaju kako nam<br />

čine uslugu dok se pod udarcima te<br />

sirove mržnje budimo i jačamo svoj<br />

bošnjački, dakle, muslimanski identitet.<br />

U budućnosti nas čeka armija<br />

bošnjačkih intelektualaca, autora,<br />

magistranata i doktoranata, koji će<br />

kao ideologiju apartheida i segregacije<br />

izučavati i dokumentirati, kroz<br />

knjige, filmove i studijske predmete,<br />

ovu silu koja je namjerila da kao demokratsku<br />

normu uspostavi ugnjetavanje<br />

bošnjačkog naroda. Ne zaboravimo,<br />

do prije 45 godina ugnjetavanje<br />

crnaca u Americi je bilo dio<br />

sistema, a danas je to sramota koje se<br />

javno stidi ta ista Amerika, veličajući<br />

Martina Luthera Kinga. Isto je i sa<br />

Južnoafričkom Republikom. Isto je<br />

i sa Adolfom Hitlerom. A isto će se<br />

dogoditi i sa dejtonskim režimom.<br />

Samo je pravda vječna, kad god da<br />

dođe.<br />

Impressum<br />

Izdavač<br />

GID SAFF<br />

Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />

Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />

mob: +387 61 255 322<br />

distribucija: +387 62 287 412<br />

Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />

Filijala Bugojno<br />

part br: 6764162000885351;<br />

transakcijski: 1613000022234395<br />

Glavni i odgovorni urednik<br />

Semir Imamović<br />

Redakcija<br />

Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />

Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />

Hodžić<br />

DTP<br />

Semir Šišić<br />

Lektor<br />

Abdulmedžid Nezo<br />

Stalni saradnici:<br />

Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />

Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />

Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />

Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />

Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />

Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />

Ostali saradnici:<br />

Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />

Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />

Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber<br />

Direktor<br />

Semir Mujić<br />

Direktor marketinga<br />

Semin Rizvić<br />

+387 62 343 635<br />

Koordinator za dijasporu<br />

Ramadan Rušid<br />

+386 41 255 239<br />

Štampa<br />

EMANET d.o.o., Zenica<br />

Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />

Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />

vraćaju.<br />

ISSN 1512-651X<br />

redakcija@saff.ba<br />

saffmagazin@yahoo.com<br />

www.saff.ba<br />

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />

u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />

nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

5

Hutba<br />

Kome pripada Allahova blizina<br />

Prva osobina koja nas<br />

stavlja na stranu dobra<br />

i postavlja na položaj<br />

borbe protiv zla, grijeha,<br />

nepravde i svega ružnoga<br />

jeste vjerovanje. Uzvišeni<br />

je objavio: A Allah je na<br />

strani vjernika. (El-Enfal,<br />

19.). Ovo je prva vrlina<br />

koja nas štiti i daje nam<br />

svjetlo upute u svakoj<br />

situaciji i nadu da ćemo<br />

sve prepreke prevladati,<br />

naravno ako budemo<br />

usitinu vjernici – mu’mini<br />

kakvi trebamo biti<br />

Piše: Ismet Purdić<br />

Zahvalu iskreno i ponizno<br />

iskazujemo Allahu<br />

Uzvišenom i spas i mir<br />

Božiji u dovi, srcem i jezikom,<br />

molimo za našeg predvodnika,<br />

iskrenog i istinoljubivog poslanika<br />

Muhammeda, porodicu njegovu,<br />

ashabe i sve vjernike.<br />

Sve češće slušamo i u praksi<br />

ljudi vidimo naznake pesimizma,<br />

beznađa i očaja u pogledu cjelokupnog<br />

stanja u državi, politici,<br />

ekonomiji i drugim društvenim<br />

procesima i odnosima. Da li su<br />

u pravu? Stanje jeste teško i ne<br />

možemo se pohvaliti nekim značajnijim<br />

pozitivnim promjenama,<br />

ali jedno je edvidentno: sve što<br />

nas muči i opterećuje posljedice<br />

su ljudskih djela. Međutim, ta činjenica<br />

može nas i obradovati, jer<br />

vjerujemo da to nije početak ili<br />

vjesnik Božije kazne, što je u svakom<br />

slučaju bolje za nas, jer kada<br />

kazna Božija krene ona se ne odlaže<br />

i ne prekida. Još imamo vremena,<br />

pred nama je prilika i šansa<br />

koje, s obzirom da šehadet izgovaramo,<br />

ne smijemo propustiti.<br />

Hvala Allahu, koji nas u svakom<br />

trenu može kazniti, da nam milost<br />

Svoju nije uskratio, već nam dobročinstvo<br />

ukazuje i oprost nudi,<br />

mada mi svakodnevno, svjesno ili<br />

ne, griješimo i srljamo.<br />

Četiri osobine<br />

Pred nama je put spasa<br />

i promjene stanja u kojem<br />

se nalazimo. Recept<br />

je jednostavan: promijenimo<br />

svoje ponašanje i<br />

djela. Pokajmo se i priklonimo<br />

se dobročinstvu,<br />

jer Uzvišeni u Svojoj posljednjoj<br />

Objavi naglašava<br />

četiri ljudske osobine<br />

koje prizivaju Allahov<br />

me’ijjet – blizinu.<br />

Prva osobina koja nas<br />

stavlja na stranu dobra i<br />

postavlja na položaj borbe<br />

protiv zla, grijeha, nepravde<br />

i svega ružnoga<br />

jeste vjerovanje. Uzvišeni<br />

je objavio: A Allah<br />

je na strani vjernika.<br />

(El-Enfal, 19.). Ovo je<br />

prva vrlina koja nas štiti<br />

i daje nam svjetlo upute<br />

u svakoj situaciji i nadu<br />

da ćemo sve prepreke<br />

prevladati, naravno ako<br />

budemo usitinu vjernici<br />

– mu’mini kakvi trebamo<br />

biti.<br />

Da se osvrneš<br />

oko sebe, pa<br />

pomogneš<br />

svakom<br />

potrebniku,<br />

uputiš savjet<br />

okaharenom,<br />

udijeliš<br />

prosjaku, daš<br />

siromahu,<br />

podučiš<br />

neukoga,<br />

razveseliš<br />

ožalošćenog,<br />

dovom se sjetiš<br />

odsutnoga i<br />

onoga što budno<br />

noći u brigama<br />

provodi.<br />

Sljedeće tri osobine,<br />

zapravo govore o nadogradnji<br />

imana – vjere<br />

i vjerovanja, a one prizivaju potpunu<br />

Allahovu blizinu, zaštitu,<br />

pomoć, milost i sve ono što<br />

Svemilosni daje onima koje On<br />

voli. Poslušajmo o čemu je riječ: I<br />

znajte da je Allah na strani (me’al’muttekin)<br />

onih koji se Allaha boje<br />

i grijeha klone. (El-Bekara, 194.) –<br />

čuvanje od grijeha i strah od Allaha<br />

– obuhvaćeno jednom riječju<br />

takvaluk. Mogli bismo to protumačiti,<br />

nakon prihvatanja vjerovanja<br />

kao prvog uvjeta za pridobijanje<br />

Allahove blizine i zaštite, da se<br />

ovdje, pod drugim uvjetom sticanja<br />

Allahove blizine, misli na onaj<br />

praktični dio: izvršavanje Allahovih<br />

naloga – farzova i vadžiba, te<br />

čuvanje od grijeha i izbjegavanje<br />

svakog harama i onoga što Allah<br />

Uzvišeni prezire i ne voli. Težak<br />

zadatak, ali istovremeno<br />

Gospodar svjetova<br />

vjerniku nudi i veliku<br />

nagradu; Svoju blizinu,<br />

čuvnju, zaštitu i pomoć.<br />

Pa treba li nam u ovom<br />

prolaznom svijetu, nasilnom<br />

i nepravednom čovječanstvu<br />

koje ustrajava<br />

u griješenju, išta drugo<br />

osim Allahove blizine.<br />

Njegova blizina ne samo<br />

da nam garantuje konačni<br />

ahiretski spas, već<br />

i uspjeh na dunjaluku,<br />

postojanost, smirenost,<br />

sreću i sve za čim bezbožnici<br />

žure i žude.<br />

Treća osobina za pridobijanje<br />

Allahove blizine<br />

jeste stepen iznad<br />

onog obaveznog, a to je<br />

dobročinstvo. Da se osvrneš<br />

oko sebe, pa pomogneš<br />

svakom potrebniku,<br />

uputiš savjet okaharenom,<br />

udijeliš prosjaku,<br />

daš siromahu, podučiš<br />

neukoga, razveseliš ožalošćenog,<br />

dovom se sjetiš<br />

odsutnoga i onoga što<br />

budno noći u brigama<br />

provodi. Ovo je lijek za našu škrtost,<br />

sebičnost, egoizam, oholost i<br />

bezbrižno neraspitivanje o stanju<br />

komšija, prijatelja, rodbine i muslimana.<br />

Poslušajmo ajet kur’anski<br />

i nagradu koji Allah dariva onima<br />

koji o drugima brinu i druge pomažu,<br />

čineći dobročinstvo jer su<br />

vjernici, jer su muttekije, jer žele<br />

Allahovu blizinu i milost: Allah je<br />

zaista na strani onih koji se Njega<br />

boje i grijeha klone i koji dobra<br />

djela čine. (En-Nahl, 128.). U<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

6

ajetu je upotrijebljen izraz muhsinun<br />

– trajni dobročinitelj. Ne onaj<br />

koji jednom dobro uradi i onda se<br />

pritaji, nestane i izgubi se njegov<br />

trag i eser. Ne, vjernik je dobročinitelj<br />

uvijek: on danju dijeli više od<br />

svih drugih, a noću potajno, kad<br />

to malo ko čini, i želeći da njegovo<br />

dobro ostane između njega i Rabba<br />

njegova. U ovome je uspjeh i spas.<br />

Ovo je recept za izlaz iz krize. Na<br />

ovaj način možemo sebi osigurati<br />

sretnu dunjalučku i ahiretsku budućnost.<br />

Zašto, jer iza ovih vrlina<br />

i ovakvog ponašanja stoji Allahova<br />

nagrada i obećanje, da će On biti s<br />

nama, uz nas i da nas neće ostaviti<br />

i napustiti. A Allah je najjači, najveći,<br />

Prvi i Posljednji.<br />

Vi stalno požurujete<br />

Na kraju, dođosmo i do zadnje,<br />

četvrte osobine za sticanje Allahove<br />

blizine. O čemu je riječ? Nije<br />

li to ono što nam često ustreba,<br />

a što je svaki poslanik<br />

imao, jer bez toga nema<br />

misije, nema uspjeha,<br />

nema okončanja nijednog<br />

plemenitog zadatka?<br />

Nije li to sabur – strpljivost<br />

i izdržljivost u dobru<br />

i izbjegavanju grijeha.<br />

Ova se vrlina, u kontekstu<br />

Allahovog me’ijjeta -<br />

blizine, spominje više u<br />

odnosu na prethodne tri<br />

vrline: vjerovanje - iman, takvaluk<br />

- bogobojaznost i ihsan - dobročinstvo.<br />

Uzvišeni u suri El-Bekara<br />

jedanput a u suri El-Enfal dva<br />

puta spominje ajet u kojem stoji:<br />

A Allah je, dosita, na strani izdržljivih.<br />

(El-Bekara, 249.). Sabur,<br />

strpljivost! Eh, to je ona osobina<br />

koja nam je nužno potrebna da se<br />

često sustegnemo od ružne misli,<br />

pogane riječi, lošeg djela.<br />

Allahov Poslanik, Allah mu mir<br />

i spas darovao, svojim primjerom je<br />

svakodnevno pokazivao ashabima<br />

Gdje god da<br />

budemo, Allah<br />

je uz nas.<br />

Šta god da<br />

nam urade ili<br />

spletkare, Allah<br />

je uz nas, a<br />

vjerniku je to<br />

dovoljno. Sada<br />

se pokrenimo i<br />

uradimo neko<br />

dobro djelo.<br />

ove četiri vrline, pozivajući<br />

ih da ga u tome slijede,<br />

a kada bi posustali,<br />

podsjećao ih je na sabur,<br />

govoreći, kada bi oni nešto<br />

požurivali: “Doći će<br />

vrijeme kada će s kraja na<br />

kraj Arabijskog poluotoga<br />

putnik slobodno jahati, ne<br />

bojeći se nikoga sem Allaha<br />

i vuka za svoje stado.<br />

No vi stalno požurujete.”<br />

Nekada požurujemo uspjeh,<br />

nekada odmazdu i kaznu Božiju<br />

za nanesenu nepravdu, mada<br />

bi preče bilo da požurimo ka<br />

iskrenom vjerovanju, bogobojaznosti,<br />

dobročinstvu i strpljivosti,<br />

pa ćemo dobiti sve; Allahovu<br />

blizinu i zaštitu i ništa nam više<br />

ne treba. Gdje god da budemo,<br />

Allah je uz nas. Šta god da nam<br />

urade ili spletkare, Allah je uz<br />

nas, a vjerniku je to dovoljno.<br />

Sada se pokrenimo i uradimo<br />

neko dobro djelo.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

7

Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />

El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />

Hatib: Dr. Abdurrahman<br />

Sudejs<br />

Preveo i sažeo: Amir Durmić<br />

Kada se nad ummet<br />

Knadviju crni oblaci<br />

Kproblema i teškoća, i Kkada iskušenja, nevolje i patnje<br />

postanu njihova svakodnevnica,<br />

muslimani svoju snagu<br />

koja im je potrebna da čvrstim<br />

koracima i dalje nastave<br />

koračati stazom Pravoga puta,<br />

moraju tražiti i u primjeru<br />

Muhammeda, s.a.v.s., koji<br />

je bio predvodnik ustrajnih i<br />

strpljivih. Kada je riječ o poteškoćama<br />

i nevoljama, ljudi se<br />

spram njih dijele na dvije skupine.<br />

Prvi su oni koji se na Allaha oslanjaju<br />

i sve strpljivo podnose nadajući se Njegovoj<br />

pomoći i oprostu grijeha zbog onoga što<br />

trpe. O takvima je Uzvišeni rekao: A ko se<br />

na Allaha istinski osloni, pa On mu je uistinu<br />

dovoljan. (Et-Talak, 3.). U drugu skupinu<br />

ubrajaju se osobe koje se nakon što ih sustignu<br />

nevolje i problemi pokleknu, izgube<br />

nadu i zapadnu u očaj i o Allahu loše misle.<br />

O takvima je Allah kazao: Onaj ko misli da<br />

Poslaniku Allah neće pomoći ni na ovome ni<br />

na onome svijetu, neka rastegne uže do tavanice<br />

i neka razmisli da li će njegov postupak,<br />

ako se objesi, otkloniti ono zbog čega se on<br />

ljuti. (El-Hadždž, 15.). Istinski vjernici<br />

znaju da odredbu Uzvišenog Allaha ništa<br />

ne može izmijeniti kao što znaju da On<br />

kroz iskušenja koja daje ljudima čisti njihove<br />

duše i srca od grijeha i povećava im<br />

8<br />

El-Mesdžidu-n-nebevijj<br />

(Poslanikov mesdžid u Medini)<br />

Sirijo, spas je na pomolu Grijesi su po muslimane<br />

Braćo<br />

muslimani, ono<br />

što se trenutno<br />

dešava našoj<br />

braći u Siriji<br />

rana je na<br />

tijelu cijeloga<br />

ummeta koju<br />

svi zajedno<br />

trebamo<br />

i moramo<br />

pokušati<br />

izliječiti.<br />

Pomozimo<br />

im našim<br />

imecima,<br />

našim<br />

jezicima,<br />

našim perima i<br />

našim tijelima.<br />

nagrade i stepene u Džennetu.<br />

Oni znaju i to da često puta ono<br />

što mrzimo da nam se desi na<br />

ovome svijetu na kraju bude po<br />

nas dobro: … moguće je da je baš<br />

u onome prema čemu mržnju i<br />

odvratnost osjećate Allah veliko dobro<br />

dadne. (En-Nisa, 19.). Braćo<br />

muslimani, ono što se trenutno<br />

dešava našoj braći u Siriji rana je<br />

na tijelu cijeloga ummeta koju<br />

svi zajedno trebamo i moramo<br />

pokušati izliječiti. Pomozimo im<br />

našim imecima, našim jezicima,<br />

našim perima i našim tijelima.<br />

Gledamo ih kako se hrabro i<br />

odlučno suprotstavljaju tagutu i<br />

zulumćaru iz Damaska, i kako,<br />

uz pokliče Allahu ekber, staju na<br />

put njemu i njegovim bijednim<br />

poslušnicima. To su plodovi ispravnog vjerovanja<br />

naše braće u Siriji i njihovog čvrstog<br />

oslanjanja na Uzvišenog Allaha. Rekao<br />

je Uzvišeni: A Allah će sigurno pomoći<br />

one koji vjeru Njegovu pomažu – ta Allah<br />

je zaista moćan i silan. (El-Hadždž, 40.), i<br />

rekao je: O vjernici, ako Allaha pomognete,<br />

i On će vama pomoći i korake vaše učvrstiti.<br />

(Muhammed, 7.). Poručujemo im da<br />

budu ustrajni i strpljivi i da se nadaju Allahovoj<br />

pomoći jer ona je uistinu blizu: Zar<br />

vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste<br />

iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas<br />

bili i nestali? Njih su satirale neimaština i<br />

bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi<br />

i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali –<br />

uzviknuli: “Kada će već jednom Allahova<br />

pomoć!?” Eto, Allahova pomoć je zaista blizu!<br />

(El-Bekara, 214.).<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

opasniji od njihovog neprijatelja<br />

Hatib: Dr. Husejn Ali Šejh<br />

Preveo i sažeo: Semir Imamović<br />

Islamska braćo, uistinu je<br />

napaćeni islamski ummet<br />

više nego ikada potreban<br />

da se prisjeti svijetle historije svojih<br />

dobrih prethodnika. Prisjećanje<br />

na ta vremena ponosa i sveopćeg<br />

uspjeha, hrani gladne duše i prosvjetljava<br />

razum, te pruža veličanstvene<br />

pouke i životne lekcije<br />

koje će kod muslimana probuditi<br />

umrtvljene ambicije i podariti im<br />

snagu i volju da krenu ka istinskom<br />

uspjehu i svom konačnom<br />

trijumfu. U vrijeme Omera, radijallahu<br />

anhu, muslimani su osvojili<br />

i pravdom vjere islama ispunili<br />

novosvojene teritorije. Dojahavši<br />

na svome magarcu u Šam, Omer,<br />

radijallahu anhu, je jednom prilikom,<br />

u vrijeme tih osvajanja, rekao<br />

muslimanima: “Uzvišeni Allah vas<br />

je uzvisio islamom i njime vas učinio<br />

snažnim i jakim, pa koliko se<br />

god budete trudili da, van islama,<br />

pronađete ponos i snagu, Allah će<br />

vas samo poniziti.” Zatim je održao<br />

i svoju poznatu hutbu u kojoj<br />

je, između ostalog, rekao: “Onaj<br />

koga budu veselila njegova dobra,<br />

a žalostila njegova loša djela, takav<br />

se može smatrati vjernikom.”<br />

Isto tako, u vrijeme ovih osvajanja,<br />

Omer, radijallahu anhu, je poznatom<br />

ashabu i hrabrom islamskom<br />

vojskovođi Ebu Ubejdi, r.a., napisao<br />

sljedeće: “Selam alejkum... Ja<br />

Allahu, javno i tajno, iskazujem<br />

hvalu, i vas savjetujem da Allahu<br />

nikada nepokorni ne budete. Opominjem<br />

vas i strogo vam zabranjujem<br />

da budete od onih za koje je<br />

Uzvišeni Allah rekao: Reci: “Ako su<br />

vam očevi vaši, i sinovi vaši, i braća<br />

vaša, i žene vaše, i rod vaš, i imanja<br />

vaša koja ste stekli, i trgovačka<br />

roba za koju strahujete da prođe<br />

neće imati, i kuće vaše u kojima se<br />

prijatno osjećate – miliji od Allaha i

El-Mesdžidu-l-aksa (Kuds)<br />

Veliki Allahov emanet<br />

Rekao je<br />

Poslanik, Njegova Poslanika<br />

i od borbe na<br />

s.a.v.s.: “Dova<br />

koju mazlum Njegovom putu,<br />

uputi Allahu onda pričekajte<br />

se ne odbija, dok Allah Svoju<br />

pa makar i on<br />

odluku ne donese.<br />

sam bio veliki<br />

grješnik, jer<br />

A Allah grješnicima<br />

neće ukaza-<br />

njegovi grijesi<br />

su njemu ti na Pravi put.”<br />

na teretu.” (Et-Tevba, 24.).<br />

(Ahmed). Zatim je Omer,<br />

radijallahu anhu,<br />

salavatom i selamom<br />

na Poslanika,<br />

sallallahu<br />

alejhi ve sellem, završio svoje kratko<br />

pismo nakon koga niko od prisutnih<br />

muslimana nije ostao a da<br />

nije zaplakao. Slično ovome, Omer,<br />

r.a., je jednom prilikom Sa’adu b.<br />

Ebi Vekkasu, r.a., napisao sljedeće:<br />

“Tebi i vojnicima koji su s tobom<br />

savjetujem da u svakoj situaciji i u<br />

svakoj prilici budete bogobojazni,<br />

jer je bogobojaznost najmoćnije<br />

oružje protiv neprijatelja, i najbolja<br />

ratna strategija. Isto tako, tebi<br />

i onima koji su s tobom izričito<br />

naređujem da se čuvate grijeha<br />

više nego što se čuvate vaših neprijatelja.<br />

Oni su uistinu po vas<br />

opasniji i gori, a muslimani bivaju<br />

potpomognuti onda kada njihovi<br />

neprijatelji Allahu budu griješili.”<br />

Islamska braćo, ovo je samo kap<br />

iz nepresušnog mora svijetlih primjera<br />

naših uzoritih prethodnika<br />

koji su svojim čvrstim osloncem<br />

na Allaha i bezgraničnom snagom<br />

svoje vjere prelazili sve prepreke i<br />

poteškoće na putu širenja svjetla<br />

islama. Oni nam trebaju biti uzori,<br />

i njihovim stopama mi moramo<br />

krenuti.<br />

Hatib: Muhammed Selim<br />

Preveo i sažeo: Esad Mahovac<br />

Allahovi<br />

A<br />

robovi, ču-<br />

Avari Svetog hrama,<br />

Ajedna od najvažnijih<br />

tema za nas, a s kojom<br />

se često družimo na džumanskim<br />

hutbama i vazovima, svakako je<br />

emanet koji nam je Allah ostavio u pogledu<br />

ove svete zemlje i njenog hrama.<br />

U ovome je višestruka kušnja za vjernika.<br />

Nema sumnje da Allah neće kazniti<br />

nasilnike koji šire nered na Zemlji i prisvajaju<br />

od nje ono što im ne pripada, jer<br />

On Uzvišeni kaže: A ti nikako ne misli<br />

da Allah ne motri na ono što rade nevjernici!<br />

On im samo pušta do Dana kada će<br />

im oči ostati otvorene, i kada će žureći<br />

uzdignutih glava, netremice gledati; a<br />

srca će im prazna biti. (Ibrahim, 42.-<br />

43.). Međutim, koliko je naš nemar i<br />

nepridržavanje za Allahovu vjeru doprinio<br />

takvom stanju?! Možda ćemo i<br />

mi snositi dio odgovornosti i možda<br />

ćemo na Sudnjem danu biti prozvani<br />

kao sudionici ovog zlodjela, jer neko<br />

od naših prethodnika je rekao: “Onaj<br />

koji prešućuje istinu je kao nijemi šejtan”.<br />

Da je uzurpacija tuđe zemlje veliki<br />

i težak grijeh govori nam hadis Allahova<br />

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

u kojem kaže: “Onome ko bespravno<br />

Zemlja pripada<br />

Allahu i On<br />

je dodjeljuje<br />

onome kome<br />

On hoće, a On<br />

je pravedan i<br />

ne želi osim<br />

pravdu.<br />

uzme koliko pedalj tuđe<br />

zemlje, Allah će mu o vrat<br />

objesiti sedam kata zemlje na<br />

Sudnjem danu.” Zemlja pripada<br />

Allahu i On je dodjeljuje<br />

onome kome On hoće,<br />

a On je pravedan i ne želi<br />

osim pravdu. Još jedan od<br />

razloga zašto to djelo Allah<br />

mrzi naziremo iz Njegovih riječi u kojim<br />

kaže: “O robovi Moji, ja sam Sebi<br />

zabranio nepravdu, zulum, a i vama je<br />

zabranjujem, zato jedni drugima nepravdu<br />

ne činite.” Međutim, u svemu<br />

ovome raduje nas jedna činjenica koja<br />

kaže da su posljedice nepravde kazna i<br />

brz završetak, što bi nas jako radovalo u<br />

pogledu naših neprijatelja koji iz dana<br />

u dan uništavaju naša mezarja, kuće,<br />

voćnjake i ostalo što nama pripada.<br />

Allah je na ovoj Zemlji postavio zakone<br />

i pravila koja se moraju poštovati<br />

i čuvati. Vrlo često Allah od nas traži<br />

da ih čuvamo svojim imecima i svojim<br />

životima. Onima koji misle drugačije<br />

Allah Uzvišeni poručuje: Zar ste mislili<br />

da smo vas uzalud stvorili i da Nam se<br />

nećete povratiti? (El-Mu’minun, 115.).<br />

Allahovi robovi, znajte da ovaj Allahov<br />

emanet koji nam je povjeren zahtijeva<br />

od nas ogroman trud i napor,<br />

jer, u protivnom, Allah je kadar da nas<br />

prepusti p našim neprijateljima j na milost<br />

i nemilost. Čuvajmo Allaha i On će nas<br />

čuvati.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

9

Polumjesec<br />

Neostvarene želje direktora<br />

Obavještajno-sigurnosne agencije<br />

BiH<br />

Džuvo bi najviše volio<br />

da u Bosni otvori logor<br />

Guantanamo i u njega<br />

strpa svakog muslimana<br />

koji nosi bradu i ima<br />

kratke pantalone<br />

Svaki nastup Almira Džuve,<br />

direktora Obavještajnosigurnosne<br />

agencije BiH u<br />

Parlamentu Bosne i Hercegovine<br />

ostane upamćen po skandaloznim<br />

vehabijama. Također, iz svakog<br />

njegovog nastupa i izjava o vehabijama<br />

osjeti se da Almir Džuvo<br />

mrzi svakog onoga koga smatra vehabijom,<br />

selefijom i drugim iz sličnih<br />

vjerničkih kategorija. (Almir<br />

Džuvo nikada nije javno osudio<br />

djelovanje četničkih, ustaških i<br />

sličnih antibosanskih organizacija<br />

i udruženja, nikada nije postavljao<br />

pitanja ko finansira četnički pokret<br />

u Republici Srpskoj.). U zadnjem<br />

nastupu pred Komisijom za<br />

sigurnost Parlamenta BiH Almir<br />

Džuvo se požalio na zakon koji<br />

sprečava njega i njegovu obavještajnu<br />

vojsku da hapse vehabije<br />

po svojoj slobodnoj procjeni a ne<br />

na osnovu dokaza. Dakle, Almir<br />

Džuvo bi najviše volio da njegova<br />

obavještajna vojska može komotno,<br />

bez ikakvog razloga i uz bilo<br />

kakvu sumnju, uhapsiti svakoga<br />

na ulici, držati ga do mile volje u<br />

zatvoru, udarati dok god ne iznude<br />

priznanje itd. Kad se sve sabere<br />

Džuvo bi najviše volio da u Bosni<br />

otvori logor Guantanamo i u njega<br />

strpa svakoga muslimana koji<br />

nosi bradu i ima kratke pantalone.<br />

Udruženje “Poziv u raj” nije<br />

bilo organizator predavanja u<br />

Zavidovićima<br />

FOKUSirane laži<br />

Kada je prije nekoliko dana objavljena<br />

Kvijest da je francuska policija otkrila<br />

Kda je ubica djece u jednoj jevrejskoj školi<br />

francuski musliman alžirskog porijekla<br />

Mohamed Merah, pretpostavljali smo<br />

da će medijsko-obavještajne zajednice iz<br />

Republike Srpske odmah ubaciti u javni<br />

promet vijest da je Mohamed Merah nekako<br />

povezan sa Bosnom i Hercegovinom.<br />

Nažalost, nismo dugo čekali da se potvrde<br />

naše sumnje. Banjalučki list Fokus je objavio<br />

kako je Mohamed Merah prije mjesec dana<br />

boravio u Zavidovićima i to na predavanju<br />

naše organizacije “Poziv u raj’’, odnosno na<br />

predavanju Muhameda Sejfudina Čivčija.<br />

Isti “postupak’’ je bio i sa Aridom Ukom,<br />

Albancom koji je u Njemačkoj ubio dva<br />

američka vojnika. Mediji iz RS-a su danima<br />

lažno objavljivali da je Arid Uka bio u<br />

Bosni i da je povezan sa našom organizacijom<br />

(ova gnusna laž je razotkrivena na<br />

njemačkom sudu kada je spomenuti sud<br />

dokazao da Arid Uka nije bio u Bosni).<br />

Evo kako je na sudu Istražna komisija njemačke<br />

federalne policije predala svoj sud o<br />

novinarskim podvalama da je Arid Uka bio<br />

na obuci u Bosni i Hercegovini: “Mi nismo<br />

našli nikakve indicije da je Arid boravio u<br />

kampu za obuku. Nismo našli vezu između<br />

Arida i Bosne”. Svaki teroristički napad<br />

koji se dogodio u svijetu, mnogi mediji,<br />

naročito Fokus, ali i mnogi drugi mediji iz<br />

Republike Srpske, na svoj izmišljeni način<br />

su povezali sa Bosnom i Hercegovinom.<br />

Neprijatelji islama i muslimana su ustrajni<br />

u svojim nakanama da Bošnjake muslimane<br />

optuže za terorizam i na taj način ostvare<br />

svoje političke ciljeve. Princip antiislamskog<br />

i antibošnjačkog djelovanje je uvijek isti.<br />

Fokus i slični medijsko-obavještajni centri<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

10<br />

imaju ustaljeni šablon djelovanja. Prvo, kao<br />

u ovom slučaju Mohameda Meraha, Fokus<br />

objavi, tačnije rečeno podvali lažnu vijest,<br />

a onda se ta ista vijest objavi u desetinama<br />

- stotinama drugih medija. Tako se jedna<br />

podla laž ponovi stotinu puta i na taj način<br />

pretvori u “stvarnu” optužbu. Onima koji<br />

su optuženi jedino preostaje da demantiraju<br />

podmetnute laži. Nažalost, u društvu u kakvom<br />

egzistiramo, laž nerijetko ima daleko<br />

veću snagu od istine. “Poziv u raj” odbacuje<br />

sve optužbe. “Odlučno odbacujemo sve laži<br />

koje je izmislio Fokus i odgovorno tvrdi-<br />

mo da Udruženje “Poziv u raj” nije imalo<br />

nikakve veze sa Mohamedom Merahom.<br />

Osim toga, Udruženje “Poziv u raj” nije organizator<br />

predavanja u Zavidovićima - predavanja<br />

koje banjalučki Fokus navodi kao<br />

manifestaciju na kojoj je navodno boravio<br />

Mohamed Merah a, što se vidi iz priloga<br />

kojeg objavljujemo uz ovaj tekst. Ovom<br />

prilikom prenosimo i dio izjave direktora<br />

Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA)<br />

BiH, Almira Džuve, u kojoj se kaže kako<br />

ubica iz Tuluza nije bio u BiH: “Mohamed<br />

Merah, francuski državljanin alžirskog porijekla,<br />

koji je u Tuluzu ubio tri vojnika i četiri<br />

jevrejska civila, nije bio u BiH, kako su to<br />

naveli pojedini mediji. On nije bio u BiH.<br />

Prema našim obavještajnim saznanjima,<br />

nije tačno da je on bio u BiH”. Ovu gnusnu<br />

podvalu Fokusa, Dževada Galijaševića<br />

i drugih, smatramo kao pritisak na naše<br />

udruženje, pokušaj da nas se zastraši da<br />

odustanemo od svog plemenitog društvenog<br />

angažmana. Stoga, Fokusu u poruču-<br />

jemo da će svoje laži morati dokazati na<br />

sudu, a sve sigurnosne agencije u Bosni i<br />

Hercegovini pozivamo da istraže ovu gnusnu<br />

laž i da o svemu obavijeste javnost. Za<br />

razliku od Fokusa i sličnih organizacija iz<br />

Republike Srpske koje svaki dan čine sve<br />

da Bosna i Hercegovina nestane, naše<br />

Udruženje “Poziv u raj” je uvijek čvrsto<br />

stajalo i uvijek će stajati na zaštiti i promociji<br />

interesa Bosne i Hercegovine”.

Fra Drago Bojić, zamjenik glavnog urednika “Svjetlo riječi”<br />

Fra Bojić hrabro razotkriva uređivačke<br />

manipulacije Večernjeg lista BiH<br />

Fnika F ra Drago Svjetlo Bojić,zamjenik riječi i napisao glavnog je ovih ured-<br />

dana<br />

veoma zanimljiv tekst o Večernjem listu.<br />

Zapravo, fra Bojić je veoma precizno i do<br />

kraja tačno opisao pogubnu uređivačku<br />

politiku Večernjeg lista.<br />

“Sprega s političkom i ekonomskom moći,<br />

stranačkim, nacionalnim i vjerskim liderima,<br />

manipuliranje informacijama, insceniranje<br />

i izopačivanje činjenica, obilježje su<br />

– uz rijetke izuzetke – gotovo svih bosanskohercegovačkih<br />

medija. S obzirom na količinu<br />

manipulacija (bosansko)hercegovačko<br />

izdanje Večernjeg lista spada u sami vrh<br />

novinarske neodgovornosti pa i neprofesionalnosti...<br />

Večernji list BiH funkcionira kao<br />

medijski organ stožerne hrvatske stranke –<br />

HDZ BiH, a od nedavno, iako oprezno, i<br />

njezine sluškinje HDZ 1990. Pozicionira<br />

se kao medij za “hrvatska i katolička” pitanja<br />

u postdaytonskoj BiH. Uz asistenciju<br />

političkih i nacionalnih lidera, a dijelom<br />

i vjerskih, ovaj medij demonstrira rigidni<br />

oblik partitokratske medijske manipulacije...<br />

Ove novine se zavodnički poigravaju<br />

emocijama (viktimizirajući hrvatski narod i<br />

šireći strah od turskog i muslimansko-bošnjačkog<br />

zuluma), nude nemoguće političke<br />

i religijske životne koncepte (od zagovaranja<br />

politike trećeg entiteta do protežiranja<br />

mnogim ljudima nedostižnih hodočasničko-kozmopolitskih<br />

avantura), likuje nad<br />

tužnim ljudskim pričama lažnim sažalijevanjem<br />

i manipulativnim martirologiziranjem<br />

njihovih sudbina (posebno bosanskih<br />

Hrvata), patologizira i banalizira religijske<br />

osjećaje i čovjekov odnos prema Bogu i<br />

transcendenciji (prilozi o Međugorju i sličnim<br />

vjerskim fenomenima)... Novinarstvo<br />

Večernjeg lista je velikim dijelom “novinar-<br />

stvo trača”, “štampana verzija red carpeta” s<br />

onu stranu ozbiljnog istraživačkog novinarstva.<br />

Ono se rijetko oslanja na činjenice, jer<br />

“Večernjakove činjenice” su ono što treba<br />

uklopiti u partijsku ideologiju... U posljednje<br />

vrijeme u ovom listu dominiraju prilozi<br />

o “majorizaciji hrvatskog naroda” i tekstovi<br />

usmjereni protiv muslimana i Sarajeva, ali<br />

i oni u kojima se pokušava dodatno otežati<br />

položaj bosanskih Hrvata, posebno ondje<br />

gdje žive u većinskim bošnjačkim sredinama.<br />

Slijedeći politiku stožerne stranke<br />

koja se izručila Banjoj Luci, Večernji list<br />

nateže činjenice, sve kako bi njima opravdao<br />

ili umanjio republičkosrpsko zlo, a<br />

produbio mržnju i nemogućnost suživota<br />

u Federaciji... U općoj krizi bh. medija, u<br />

njihovoj nacionalnoj isključivosti i izoliranosti,<br />

partitokratskom i liderokratskom<br />

ulizništvu, svi koji koriste Večernjakove<br />

usluge ili se kritički ne ograđuju od njegova<br />

izvještavanja, prihvaćaju i podržavaju<br />

njegove manipulacije na političkom,<br />

društvenom, kulturnom i vjerskom polju.<br />

Time se produžava autodestrukcija Hrvata<br />

i katolika u BiH, njihova otuđenost od samih<br />

sebe, od zemlje u kojoj žive i odgađa<br />

artikuliranje njihovih interesa”, zaključuje<br />

fra Drago Bojić. Fra Drago ovih dana trpi<br />

teške uvrede i napade zbog ovog teksta.<br />

Internet portali, kao što je “hercegbosna.<br />

org”, mjesto su na kojem se fra Drago vrijeđa<br />

na najgori način. Cijeli, citirani tekst<br />

fra Bojića moguće je pročitati na ovom<br />

linku: http://www.banjalukain.com/front/<br />

mostarski-vecernji-list-je-organ-hdz-a-i-bilten-katolicke-crkve-u-bih-prosrpska-i-protubosnjacka-uredivacka-politika<br />

Adnan Ćatić, svjetski šampion<br />

u boksu<br />

Veliko bosansko srce<br />

svjetskog šampiona<br />

Adnan Ćatić, proslavljeni<br />

svjetski šampion u boksu<br />

jedan je od rijetkih bosanskohercegovačkih<br />

sportista koji se<br />

toliko zalaže da se ne zaboravi<br />

istina o agresiji na Bosnu i<br />

Hercegovinu. Posljednjih godina<br />

Adnan Ćatić prakticira<br />

da pri svakom javnom nastupu,<br />

na svojim boks mečevima<br />

i u medijskim nastupima,<br />

poziva svjetsku javnost da ne<br />

zaborave genocid u Srebrenici<br />

i ostale počinjene zločine u<br />

BiH. Tako je nedavno gostovao<br />

u popularnoj emisiji “Koelner<br />

Treff” ili, u prijevodu, “kelnski<br />

kutak” na njemačkom TV<br />

programu WDR, gdje je govorio<br />

i o genocidu u Srebrenici.<br />

Apelirao je na savjest Zapada i<br />

izrazio svoju ljutnju zbog toga<br />

što strani mediji malo govore i<br />

što se, kako je rekao, obilježavanju<br />

11. jula ne pruža dovoljno<br />

pažnje kao, naprimjer, 11.<br />

septembru.<br />

“Kad se desio 11. septembar u<br />

Njujorku, na noge se digao cijeli<br />

svijet. Kad je bio 11. juli<br />

u Srebrenici, u srcu Evrope,<br />

u komšiluku Njemačke,<br />

Francuske, Holandije..., niko<br />

se ovdje nije ni počešao. To je<br />

bila takva tragedija da ni naša<br />

generacija, a ni one koje dolaze<br />

iza nas nikada ne smiju prestati<br />

pričati o tome”, rekao je<br />

Ćatić. Pozivamo i ostale sportiste<br />

iz Bosne i Hercegovine da<br />

se ugledaju na Adnana Ćatića.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

11

Incident u BNP Zenica<br />

Odbijanjem da ustane na<br />

državnu himnu pop Glišić<br />

nas podsjetio koliko<br />

Srpska pravoslavna<br />

crkva mrzi sve što<br />

se zove BiH<br />

Zenički paroh Bojan<br />

Glišić odbio je ustati<br />

za vrijeme intoniranja himne<br />

Bosne i Hercegovine<br />

na svečanosti Odbora za<br />

međureligijsku saradnju<br />

u Zenici. Glišić je, kada<br />

su počeli taktovi himne,<br />

osim što je ostao sjediti, u<br />

nakani da ustanu spriječio<br />

povlačenjem za ruke i<br />

svoje saradnike Draženka<br />

Ubiparipovića i Danijelu<br />

Nikolić. Iako je pop Glišić<br />

u izjavi za neke medije rekao<br />

da nije ustao jer smatra<br />

da na takvoj ceremoniji<br />

nije mjesto himni, jasno je<br />

da odbijanjem da ustane na<br />

državnu himnu pop Glišić<br />

potvrdio koliko Srpska pravoslavna<br />

crkva mrzi sve što<br />

se zove BiH.<br />

Besim Spahić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu<br />

Travnički vlah bez istine na jeziku<br />

Besim Spahić, profesor na<br />

Fakultetu političkih nauka u<br />

Sarajevu proteklih dana imao je više<br />

javnih nastupa zbog kojih je u jednom<br />

trenutku postao glavna medijska<br />

zvijezda. Šta je to govorio profe-<br />

sor Spahić pa je uspio toliko privući<br />

pažnju domaće javnosti, naročito javnosti<br />

u Republici Srpskoj. Nažalost,<br />

iako je riječ o priznatom profesoru,<br />

čovjeku koji educira mlade ljude, komotno<br />

možemo reći da prof. Spahić<br />

nije rekao ništa pametno, zapravo<br />

skoro sve što je rekao spada u domen<br />

skandala, laži i teških gluposti.<br />

Posebno zabrinjavajuće je to što<br />

je prof. Spahić u svojim nastupima<br />

iznio nekoliko opasnih, provelikosrpskih<br />

teza, zbog čega je dobio značajan<br />

prostor u Dodikovim medijima,<br />

te brojne pohvale od Srba na internet<br />

portalima. U nastavku izdvajamo<br />

izjave profesora Spahića zbog kojih<br />

je postao visoko cijenjen i citiran u<br />

Republici Srpskoj, Srbiji i njihovim<br />

medijskim servisima. “Imam sreću,<br />

iako sam Besim Spahić, da sam Vlah<br />

čiji su preci prešli na islam. Sad bih<br />

ja morao mrziti Vlahe. Volim više<br />

Vlahe nego planinu Vlašić”; “Sve<br />

nam se vraća kao bumerang zato<br />

što nikada u istoriji nismo progovorili<br />

da je Omer-paša Latas Mihajlo<br />

Mićo Sokolović koji se tek u 22.<br />

godini poturčio i islamizovao i napravio<br />

karijeru da bi postao vezir”;<br />

“Isto tako ovdje se u Bosni nekome<br />

ne sviđa da je pravoslavlje najstarija<br />

monoteistička tradicija, starija<br />

11 vijekova”; “Žene nam se pokri-<br />

vaju - to je katastrofa. Mi smo već<br />

propali. Naša djeca su već propala,<br />

jer im je propala budućnost i jer su<br />

ljudi bez domovine. Cerić je niko i<br />

ništa. Petlja se u politiku i određuje<br />

ko će biti biran. Šalje fašističke pri-<br />

jeteće poruke i radi to što radi”; “Svi<br />

zločini koji su nam se desili dio su<br />

međunarodnog projekta. Nema šanse<br />

da je Mladić odlučio i projektovao<br />

Srebrenicu. Taj ko to misli neka se<br />

odmah javi neuropsihijatru”; “Rat je<br />

već pripremljen samo je pitanje kada<br />

će doći vrijeme. Mi smo bure baruta<br />

i samo se čeka kada će se fitilj zapaliti.<br />

Sve se forsira na priči ‘Koliko su<br />

oni vas u Srebrenici pobili?! Osam<br />

hiljada! Evo sad vi njih 28.000 pobijte’<br />

i zato se ovi neki već pripremaju”;<br />

“Haški tribunal je politički sud.<br />

To je apsolutno politički napravljen<br />

sud koji radi šta hoće i šta neće da bi<br />

sproveo zadatak međunarodne zajednice.<br />

Jasno je da je politički. Zašto<br />

nije Hrvatska tužena za agresiju, ali<br />

je Srbija tužena? Fino Bobetko napisao<br />

knjigu kako imaju plan da operišu<br />

ovdje po BiH, ali i to je dogovor<br />

međunarodne zajednice. JNA je bila<br />

legitimna vojska jer je još postojala<br />

SFRJ i svi koji su danas nacionalni<br />

lideri su služili tu vojsku, a danas se<br />

prave budale. Svi smo se zakleli da<br />

ćemo životom braniti teritorijalni integritet<br />

i suverenitet SFRJ i sve njene<br />

narode i narodnosti. Svuda u svijetu<br />

da neka pokrajina kaže da će se<br />

otcijepiti vojska bi reagovala jer je to<br />

udar na teritorijalni integritet i suverenitet.<br />

No i to da JNA ovi drugi sem<br />

Srba napuste je izrežirano”.<br />

Ovakvih “intelektualaca” u Bošnjaka<br />

ima na stotine. Kakvi smo, dobro<br />

ikako postojimo!<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

12

Ludi polumjesec<br />

Srpski narodni hit: “Masovna sarana”<br />

Na internetu kruži srpska folk pjesma<br />

“Masovna sarana”. Za ovu pjesmu<br />

snimljen je i spot. Naravno, izvođač ove<br />

gnusne pjesme Goran Biševac u spotu<br />

pjeva u srpskom groblju. Tekstopisac<br />

pjesme je Miroslav Majkić.<br />

U nastavku prenosimo dvije strofe i refren<br />

ove pjesme:<br />

Masovna sarana<br />

Kosturi izlaze iz grobova jer žele da unište<br />

ljude<br />

popiće nam oči i mozgove masakr će da<br />

bude<br />

naoštrili su svoje zube s’ njima će da grizu<br />

ljude<br />

Preporučujemo<br />

TV Zlatni ljiljan<br />

Web televizija Zlatni ljiljan je<br />

Wnaše veliko medijsko osvje-<br />

Wženje. Za prvih nešto više od mjesec<br />

dana rada, Web TV Zlatni<br />

ljiljan je uradila veliki posao.<br />

Urednici i novinari ove televizije<br />

su dokazali sav entuzijazam<br />

i opravdali su sva naša očekivanja.<br />

Web televizija Zlatni ljiljan<br />

je odličan alternativni medij koji<br />

jača patriotizam i ljubav prema<br />

našoj domovini RBiH te radi na<br />

jačanju vjerske svijesti Bošnjaka<br />

muslimana. Zato vam toplo<br />

Foto islamneta<br />

Opsada na koju smo svi davno zaboravili<br />

krenuli su, zveckaju kosti neće biti<br />

milosti<br />

sveža raka je iskopana<br />

u njoj naša tela biće pokopana<br />

crvima ćemo biti hrana,<br />

MASOVNA SARANA!!!<br />

MASOVNA SARANA!!!!<br />

iz dubokih katakombi urlaju zubati<br />

zombi<br />

kad budu pokazali lice pocrkaće sve<br />

ptice<br />

između života i smrti više ništa neće<br />

postojati<br />

osim beskrajnog mora mrtvačkih glava<br />

i kostura!<br />

preporučujemo da posjetite web stranicu<br />

ove televizije i uživate u odličnom<br />

programu. www.zlatniljiljan.org<br />

Đokovići ne priznaju Bosnu i<br />

Hercegovinu<br />

Velikosrpska teniska<br />

porodica Đoković<br />

Dok se Bošnjaci “polomiše”<br />

navijajući za<br />

srpskog tenisera Novaka<br />

Đokovića njegov otac Srđan<br />

Đoković koristi uspjeh svoga<br />

sina u političke svrhe i<br />

protiv Bosne i Hercegovine.<br />

Prilikom nedavne posjete<br />

Banjoj Luci Srđan Đoković,<br />

otac poznatog tenisera<br />

Novaka Đokovića, prema<br />

pisanju Nezavisnih novina,<br />

govoreći o saradnji teniskih<br />

saveza Srbije i Republike<br />

Srpske negirao je postojanje<br />

Bosne i Hercegovine.<br />

“Ta saradnja treba da teče<br />

kao saradnja Beograda<br />

i Vojvodine, Niškog ili<br />

Timočke regiona. To je isti<br />

narod. Ne interesira me<br />

razdvajanje nepostojećim<br />

granicama. To je za mene<br />

uvijek bila i ostala jedna zemlja.<br />

Ja upravo tako vidim<br />

našu buduću saradnju”.<br />

Dakle, dragi građani BiH,<br />

naročito Bošnjaci, nastavite<br />

i dalje navijati za Đokovića.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

13

Analize<br />

Prošlost, sadašnjost i budućnost BiH<br />

Bosna i Hercegovina ne može<br />

opstati bez jakih probosanskih snaga<br />

Zašto je danas BiH i sve u<br />

njoj dovedeno u pitanje?<br />

Bosna i Hercegovina<br />

je bolje funkcionirala u<br />

prvim godinama nakon<br />

agresije, u godinama kada<br />

su mržnja i sjećanja na<br />

rat bili veoma izraženi. Pa<br />

ipak, i u takvim uslovima<br />

naša država je stalno<br />

napredovala<br />

Piše: Ezher Beganović<br />

Ovih dana obilježava se dvadeset<br />

godina od početka agresije<br />

na Bosnu i Hercegovinu.<br />

O toj teškoj prošlosti proteklih dana napisano<br />

je mnogo tekstova i održano dosta<br />

govora. Paralelno sa sjećanjem na prošlost,<br />

nezaobilazna tema bila je aktuelno<br />

stanje i budućnost Bosne i Hercegovine.<br />

Procjene aktuelnog stanja u našoj<br />

državi veoma su zabrinjavajuće. Postoji<br />

opća saglasnost da Bosna i Hercegovina<br />

nikada nije bila u težoj situaciji od završetka<br />

agresije. Snage destrukcije danas<br />

su toliko jake da korak po korak, uporno<br />

i prilično uspješno uništavaju Bosnu<br />

i Hercegovinu. Bosna i Hercegovina je<br />

bolje funkcionirala u prvim godinama<br />

nakon agresije, u godinama kada su mržnja<br />

i sjećanja na rat bili veoma izraženi.<br />

Pa ipak, i u takvim uvjetima naša država<br />

je stalno napredovala. Svi reformski procesi<br />

sprovedeni su u prvih deset godina<br />

mira, u uvjetima teške suprotstavljenosti<br />

bivših zaraćenih strana. Kako i zašto su<br />

“odjednom” zaustavljeni svi reformski<br />

procesi i zašto se danas opstanak Bosne<br />

i Hercegovine sve češće dovodi u pitanje?<br />

U rješenju ove dileme nalazi se odgovor<br />

šta će biti sa Bosnom i Hercegovinom u<br />

budućnosti.<br />

Da bi znali odgovor na postavljeno<br />

pitanje moramo se vratiti u ratnu, 1995.<br />

godinu i upitati se zašto je baš te godine<br />

i u kakvim uvjetima je zaustavljen rat u<br />

Bosni i Hercegovini? Znamo da je rat zaustavljen<br />

u vrijeme kada je Armija Republike<br />

BiH u velikom zamahu počela oslobađati<br />

okupiranu teritoriju naše zemlje.<br />

Nastavak rata bi, bez ikakve sumnje, donio<br />

veliki poraz srpskog okupatora i većina,<br />

ako ne i cijela, Bosne i Hercegovine<br />

bi bila oslobođena. Probosanske snage su<br />

bile dovoljno jake da obezbijede opstanak<br />

Bosne i Hercegovine. Međunarodna<br />

zajednica se tada umiješala i stvari uzela u<br />

svoje ruke. Nakon sklopljenog mira međunarodna<br />

zajednica je uspjela ubijediti<br />

tada jake probosanske snage da ona želi<br />

i da će svojim autoritetom braniti suverenitet<br />

BiH. Narednih godina međunarodna<br />

zajednica je, uglavnom, izvršavala<br />

svoje obaveze. Uspostavljenim političkim<br />

polugama međunarodna zajednica je<br />

natjerala Republiku Srpsku da pristane<br />

na brojne reforme i jačanje ingerencija<br />

države BiH. Kako su godine<br />

prolazile probosanske snage<br />

su postajale sve slabije a snage<br />

destrukcije, odnosno RS-ov<br />

separatizam je stalno jačao.<br />

Sa slabljenjem probosanskih<br />

snaga jednakim intezitetom je<br />

slabila podrška međunarodne<br />

zajednice, koja je iz godine u<br />

godinu sve manje ispunjavala<br />

svoje preuzete obaveze. Danas<br />

smo došli do jasnog rezultata.<br />

Probosanske snage su potpuno<br />

poražene, međunarodna<br />

zajednica se više ne miješa,<br />

kako to oni kažu, u posao koji<br />

trebaju uraditi bosanskohercegovački<br />

političari, a srpske<br />

i njima pridružene hrvatske<br />

separatističke snage su ojačale<br />

i spremno čekaju da dovrše<br />

započeti posao prije dvadeset<br />

godina.<br />

Od prošlih općih izbora Bosna i Hercegovina<br />

je blokirana politikom koju<br />

sprovodi Milorad Dodik potpomognut<br />

HDZ-om. Na državnom nivou vlast je<br />

uspostavljena nakon 15 mjeseci od izbora,<br />

a uspostavljena je tek onda kada su<br />

SDA i SDP pristali na donošenje zakona<br />

o popisu, državnoj pomoći, ličnim kartama,<br />

zakona koje je osmislio Milorad Dodik<br />

i koji će u budućnosti donijeti veliku<br />

korsit Republici Srpskoj a štetu Bosni i<br />

Hercegovini. Da SDA i SDP nisu pristali<br />

da se izglasaju zakoni koji su po volji<br />

Dodika, Vijeće ministara BiH se nikada<br />

ne bi formiralo. Naravno, međunarodna<br />

Lahko je<br />

zaključiti da će<br />

međunarodna<br />

zajednica u<br />

budućnosti<br />

stajati po strani<br />

i da se neće<br />

miješati u rad<br />

i odgovornost<br />

bh. političara.<br />

Ovakva<br />

situacija je<br />

ko stvorena<br />

za srpsko<br />

– hrvatski<br />

separatizam.<br />

zajednica se nikada ne bi umiješala. Međunarodna<br />

zajednica sada igra licemjernu<br />

ulogu. Lukavi Karl Bildt ovih dana<br />

u Sarajevu priča kako su bosanskohercegovački<br />

političari donošenjem zakona<br />

o popisu i formiranjem Vijeća ministara<br />

pokazali da bh. političari mogu sami ići<br />

naprijed, bez ikakvog uplitanja<br />

međunarodnih aktera. “I<br />

to se desilo bez uplitanja međunarodnih<br />

aktera, što nam<br />

daje znak da su političari BiH<br />

sazrili i da mogu ići naprijed<br />

sami u tom procesu.” Iz navedene<br />

izjave lahko je zaključiti<br />

da će međunarodna zajednica<br />

u budućnosti stajati po strani<br />

i da se neće miješati u rad i odgovornost<br />

bh. političara. Ovakva<br />

situacija je ko stvorena za<br />

srpsko-hrvatski separatizam.<br />

Sada mogu kočiti napredak,<br />

odnosno sada na miru mogu<br />

korak po korak stvarati zakonske<br />

osnove za rušenje<br />

Bosne i Hercegovine. Međunarodna<br />

zajednica im neće<br />

stajati na putu a probosanske<br />

snage su skoro potpuno razbijene.<br />

Nejake probosanske snage, u želji<br />

da BiH kako-tako funkcionira, pristaju<br />

na ultimatume srpsko-hrvatskih separatista<br />

i donošenje zakona koji u konačnici<br />

imaju ili mogu imati pogubne posljedice<br />

po budućnost Bosne i Hercegovine, kao<br />

što je zakon o popisu. Nažalost, kada za<br />

nekoliko godina dođe račun na naplatu<br />

može biti kasno za sve. Dakle, Bosna i<br />

Hercegovina ne može opstati bez jakih<br />

probosanskih snaga. Što prije shvatimo<br />

tu istinu izglednije su nam šanse za opstanak.<br />

Tek u takvim uvjetima sljedeću<br />

godišnjicu početka rata u Bosni i Hercegovini<br />

nećemo dočekati sa strahom za<br />

vlastitu budućnost.<br />

14

Aktuelno<br />

“Ekspertima” i prosrpskim medijima vehabije se ukazale<br />

i u Sasama kod Srebrenice<br />

Dodikov odikovi i kerovi su zalajali,<br />

hoće li Sadik Ahmetović krenuti u lov?<br />

Prosrpski mediji su ukazali<br />

i na veliki „zločinački<br />

projekat“ vehabija. Naime,<br />

objavili su da „obavještajni<br />

podaci govore da vehabije<br />

u posljednje vrijeme<br />

asfaltiraju i prosijecaju<br />

nove puteve velike širine<br />

na području opština<br />

Goražde, Foča, Kalinovik,<br />

na pravcu takozvane<br />

Zelene transverzale, koja<br />

ih povezuje sa Sandžakom<br />

i Kosovom.“<br />

Piše: Fahrudin Sinanović<br />

Selo Sase u opštini Srebrenica,<br />

u blizini istoimenog pravoslavnog<br />

manastira, novo je<br />

uporište radikalnog vehabijskog pokreta<br />

u Republici Srpskoj”, objavile su<br />

neki dan beogradske Večernje novosti,<br />

a njima su to kao potvrdili bezbjednosno-obavještajni<br />

krugovi.<br />

Još je dodano da su “pripadnici vehabijskog<br />

pokreta izgradili za kratko<br />

vrijeme u ovom selu 20 kuća i formirali<br />

jaku bazu”.<br />

- Riječ je o veoma važnoj lokaciji<br />

koja se nalazi u blizini Drine na<br />

granici sa Srbijom. Utvrđene su i rute<br />

prema Goraždu i drugim mjestima u<br />

Republici Srpskoj i Federaciji BiH,<br />

što im omogućava dobru komunikaciju<br />

sa istomišljenicima širom zemlje i<br />

regiona, pisale su Večernje novosti.<br />

Naravno, sve to nije moglo proći<br />

bez izjava članova Dodikovog plaćeničkog<br />

“Ekspertskog tima jugoistočne<br />

Evrope za borbu protiv terorizma“,<br />

koji su kazali da imaju informacije<br />

o pojačanim aktivnostima vehabija i<br />

stvaranju novih baza, te da<br />

se u tim zabačenim bazama<br />

obučavaju za terorističke<br />

akcije.<br />

Oprez!!! Opet asfaltiraju<br />

puteve!<br />

Ponovo je ponovljena laž<br />

koju je saopštilo Ministarstvo<br />

unutrašnjih poslova Republike<br />

Srpske o postojanju<br />

pripadnika vehabijskog pokreta<br />

u 14 opština u Republici<br />

Srpskoj: Kozarska Dubica<br />

(Krivdića brdo), Novi Grad<br />

(Urije i Vidorija, Blagaj), Prijedor<br />

(Kozarac, Hambarine,<br />

Rakovčani, Čarakovo, Pu-<br />

harska, Petrovo), Gradiška<br />

(Dubrave, Orahova), Prnjavor<br />

(Lišnja i Donja Mravica),<br />

Teslić (Kamenica), Banjaluka<br />

(Novoselija i Vrbanja),<br />

Kotor Varoš (Šiprage), Doboj<br />

(Kotorsko), Bijeljina (Janja),<br />

Osim za<br />

prikrivanje<br />

pljačke i<br />

otimačine koju<br />

je počinila<br />

Srpska<br />

pravoslavna<br />

crkva, najnovija<br />

priča o<br />

vehabijama u<br />

Sasama može<br />

imati i drugu<br />

upotrebnu<br />

“vrijednost”.<br />

Naime, u toku je<br />

priča o izborima<br />

u Srebrenici.<br />

Zvornik (Lokvanjska rijeka,<br />

Šepak, Zvornička Kamenica),<br />

Bratunac (Konjević Polje,<br />

Glogova, Cerska), Srebrenica<br />

(Sućeska) i Vlasenica (u blizini<br />

sela Drum).<br />

Prosrpski mediji su ukazali<br />

i na veliki “zločinački<br />

projekat” vehabija. Naime,<br />

objavili su da “obavještajni<br />

podaci govore da vehabije u<br />

posljednje vrijeme asfaltiraju<br />

i prosijecaju nove puteve velike<br />

širine na području opština<br />

Goražde, Foča, Kalinovik,<br />

na pravcu takozvane Zelene<br />

transverzale, koja ih povezuje<br />

sa Sandžakom i Kosovom.”<br />

Eto, sad znamo da je i<br />

asfaltiranje puteva opasno.<br />

Navedene laži su, po<br />

oprobanom receptu, objavljene<br />

prvo u Srbiji, onda<br />

je ovu vijest /laž preuzela<br />

SRNA, od SRNE svi ostali<br />

i laž se, poput grude snijega,<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

15

zakotrljala po cijelom regionu. Tako se<br />

po Gebelsovom receptu ponovljena laž<br />

opet pokušava servirati kao istina.<br />

Prosrpski mediji, ili, još tačnije, antibošnjački<br />

i antimuslimanski mediji,<br />

ovoga puta za “sjedište vehabija” su izabrali<br />

mjesto Sase kod Srebrenice.<br />

Prije agresije u Sasama su<br />

većinom živjeli Bošnjaci<br />

Prema popisu stanovnistva BiH iz<br />

1991. godine, selo Sase kod Srebrenice<br />

je imalo 538 stanovnika, od toga<br />

442 Bošnjaka, 82 Srbina, 3 Jugoslavena<br />

i 11 ostalih. Selo Sase nalazi<br />

se, pošavši od Bratunca prema Skelanima,<br />

uz neposrednu blizinu Drine<br />

i granice sa Srbijom. Početkom agresije<br />

bošnjačko stanovništvo je izbjeglo<br />

u Srebrenicu. Nastavak priče je<br />

poznat.<br />

Zašto je ovoga puta za priču o<br />

“vehabijama” izabrano selo Sase?<br />

Učinjeno je to zato da se sakrije<br />

pljačka koju je počinila Srpska<br />

pravoslavna crkva uz pomoć entitetskih<br />

organa vlasti. Naime, u<br />

Sasama je na temeljima nekadašnje<br />

male seoske kapele izgrađen manastir<br />

“Svete Trojice”. Oko manastira<br />

se nalazi i nekoliko pomoćnih objekata.<br />

U manastiru službuju trojica<br />

monaha na čelu sa monahom Metodijem.<br />

Ovaj crkveni kompleks<br />

dijelom je napravljen na<br />

uzurpiranoj i otetoj zemlji<br />

Bide Hasanović, a dijelom na<br />

otetoj vakufskoj imovini.<br />

Bida Hasanović, nana sa<br />

svojih 72 godine, teško da<br />

može dobiti pravnu bitku<br />

protiv Srpske pravoslavne crkve<br />

i vlasti Republike Srpske.<br />

Uostalom, tu bitku, iako je<br />

godinama već vodi, još uvijek<br />

nije dobila ni nana Fata<br />

Orlović. SPC i vlasti u RS<br />

brine namjera Islamske zajednice<br />

da povrati svoju imovinu.<br />

A Islamska zajednica je<br />

jednu ovakvu bitku dobila; kada je iz<br />

Diviča uklonila crkvu koja je bila izgrađena<br />

na temeljima džamije. To je ono<br />

što brine Kačavendu, đavoljeg vladiku,<br />

kako su ga prozvali mediji, zbog njegove<br />

pohlepe, kriminala, podržavanja zločina<br />

i seksualnog napastvovanja mlađih<br />

službenika u crkvi. Naravno i kompletnu<br />

Srpsku pravoslavnu crkvu i vlast u<br />

RS. Zbog toga su izabrali selo Sase.<br />

Monasi iz manastira napadali i<br />

šamarali žene<br />

Da je to jedan od razloga potvrđuje<br />

i Alija Tabaković, predsjednik Medžlisa<br />

IZ-e Srebrenica. On je već pokušavao<br />

s monahom Metodijem razgovara-<br />

Sva priča o<br />

vehabijama<br />

i nekakvim<br />

teroristima<br />

u službi je<br />

zaštite otimanja<br />

bošnjačke<br />

imovine<br />

te imovine<br />

Islamske<br />

zajednice koju<br />

provodi Srpska<br />

pravoslavna<br />

crkva u sprezi<br />

s aktuelnom<br />

politikom RS.<br />

ti o povratu otete vakufske<br />

i privatne bošnjačke imovine.<br />

Jasno je dao do znanja<br />

da Islamska zajednica neće<br />

odustati od toga.<br />

- Sase je nekad bilo bošnjačko<br />

selo, ali danas tamo<br />

Bošnjaka više skoro da nema.<br />

Vratilo se bilo nekoliko žena,<br />

koje su tamošnji monasi iz<br />

manastira stalno napadali, a<br />

neke i šamarali i one su morale<br />

otići. Sva priča o vehabijama i<br />

nekakvim teroristima u službi<br />

je zaštite otimanja bošnjačke<br />

imovine te imovine Islamske<br />

zajednice koju provodi Srpska<br />

pravoslavna crkva u sprezi s aktuelnom<br />

politikom RS. Naime, za potrebe infrastrukture<br />

manastira u Sasama, sa zemljom<br />

su sravnjeni i džamija i pripadajući joj harem<br />

sa svim nišanima. Da bi se osujetile<br />

tužbe IZ-e i protesti kod međunarodnih<br />

organizacija zbog nečuvenog kršenja ljudskih<br />

prava Bošnjaka u ovom djelu manjeg<br />

bh. entiteta, zvanične strukture RS svaki<br />

čas putem naručenih tekstova u beogradskim<br />

medijima, uz pomoć takozvanih<br />

eksperata koje plaća Vlada u Banjoj<br />

Luci, plasiraju priču o vehabijama, kazao<br />

je Alija Tabaković, predsjednik Medžlisa<br />

IZ-e Srebrenica, dodajući da su nestale i<br />

gruntovne knjige za selo Sase samo da bi<br />

se prikrila pljačka i omeo povrat vakufske<br />

i bošnjačke imovine.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

16

Nema vehabija, ima četnika<br />

Da u Sasama nema vehabija, zna<br />

svako. Čak je i monah Metodije<br />

priznao da oko njega nema vehabija,<br />

ali da “jedan ponekad prolazi<br />

selom”. I taj jedan je Bošnjak koji je<br />

i prije rata imao bradu.<br />

U Sasama nema vehabija, ali<br />

zato ima četnika. Zulfo Salihović,<br />

zamjenik predsjednika Organizacije<br />

demobilisanih boraca Srebrenica,<br />

tvrdi da je u Sasama okupljalište<br />

aktivista pročetničke organizacije<br />

“Obraz”, pripadnika Ravnogorskog<br />

četničkog pokreta i nekadašnjih<br />

čuvara zločinaca Ratka Mladića i<br />

Radovana Karadžića. Kaže i da se u<br />

Sasama ponekad organizuju četničke<br />

orgije, koje završavaju pucanjem<br />

iz automatskog oružja.<br />

Osim za prikrivanje pljačke i<br />

otimačine koju je počinila Srpska<br />

pravoslavna crkva, najnovija priča<br />

o vehabijama u Sasama može imati<br />

i drugu upotrebnu “vrijednost”.<br />

Naime, u toku je priča o izborima<br />

u Srebrenici, o izmjeni Izbornog<br />

zakona koji bi posebno tretirao<br />

Srebrenicu. Dodik računa da mu<br />

priča o širenju vehabijskog pokreta<br />

u BiH, a sada i u Srebrenici, može<br />

pomoći kod pregovarača iz međunarodne<br />

zajednice.<br />

Ostaje da se vidi da li će sve<br />

ostati na priči, ili će se krenuti korak<br />

dalje. Naime, s obzirom da Sadik<br />

Ahmetović, ministar sigurnosti,<br />

Dodika oslovljava sa: “Šefe!” ne<br />

bi nas začudilo da SIPA i u Sasama<br />

ili nekom drugom već spomenutom<br />

mjestu u RS ne sprovede akcija<br />

“Svjetlost” kao u Maoči. Dokaze je<br />

lahko podmetnuti. Naći nekog plaćenika<br />

koji će nabrzaka naučiti da<br />

klanja i da pusti bradu najmanji je<br />

problem.<br />

Dodikovi kerovi su zalajali,<br />

ostaje da se vidi hoće li Sadik<br />

Ahmetović krenuti u lov?<br />

Iako svi znamo da su priče o vehabijama<br />

u manjem entitetu laž, situacija<br />

nije nimalo bezazlena. Neki<br />

mediji, među njima i Avaz, su posjetili<br />

Sase i dokazali da tamo nema<br />

vehabija, ali dezinformacija koju su<br />

plasirali prosrpski mediji sigurno<br />

je nanijela veliku štetu državi BiH.<br />

Upravo zbog toga bi se trebali oglasiti<br />

i bošnjački političari, počev od<br />

Bakira Izetbegovića, bošnjačkog<br />

člana Predsjedništva BiH, Zlatka<br />

Izetbegovića, ministra vanjskih poslova,<br />

pa do predsjednika svih stranaka<br />

kojima je stvarno, a ne samo<br />

verbalno, stalo do BiH.<br />

Alija Tabaković u razgovoru sa rijetkim povratnicima u selo Sase<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

17

Kolumna<br />

Borba za opstanak<br />

Izvještaj j sa Interne klinike<br />

Koliko košta ova tinta<br />

kojom nastojim svjedočiti<br />

čist obraz, u vremenu opće<br />

prostitucije duha? Da li bi,<br />

i za koliko decenija bi, moja<br />

djeca mogla razumjeti ovo<br />

što pišem ako bi ostala bez<br />

mene, u pustinji bošnjačke<br />

otuđenosti, u kojoj nema<br />

mjesta ni za mene, a kamoli<br />

za njih? Sjetim se onda,<br />

kako su sumnje i strahovi<br />

šejtansko maslo, pridignem<br />

se u bolesničkom krevetu, pa<br />

zapisujem ove riječi<br />

Piše: Fatmir Alispahić<br />

Zamislimo da je neko dejtonsko<br />

potrčkalo, tipa Envera<br />

Kazaza, na radnom mjestu<br />

izloženo takvom mobingu i diskriminaciji<br />

da njegov šef s njim ne komunicira<br />

već godinama, pa njegove<br />

poslove daje drugim službenicima, a<br />

cijelom kolektivu išareti da s njime<br />

ne komuniciraju, da ga izoliraju, jer<br />

bi svako mogao imati istih problema,<br />

ako se ne pridržava ove nepisane naredbe;<br />

zamislimo da supruga od tog<br />

“enverakazaza”, sticajem okolnosti,<br />

radi u istoj firmi, i da joj šef firme<br />

nudi unapređenje samo da se razvede<br />

od svog supruga, kako bi taj mržnjom<br />

i zlobom opsjednuti šef prikazao<br />

svijetu da je “enverkazaz” toliko<br />

nakaradan čovjek da od njega bježi i<br />

njegova supruga. A onda se događa<br />

da supruga od ovog progonjenika zanese<br />

njihovo treće dijete, čime šefu<br />

stavlja do znanja da ona neće napustiti<br />

svoga muža u ime unapređenja<br />

na poslu, velike kancelarije, službenih<br />

putovanja i službenog mobitela,<br />

čime također postaje žrtva diskriminacije,<br />

navlači gnjev šefa koji<br />

je, odmah na početku trudničkog<br />

bolovanja, degradira i premiješta na<br />

ponižavajuće radno mjesto. To više<br />

nije udar na jednog čovjeka, već na<br />

jednu porodicu, i na troje djece, od<br />

kojih najstarije ima deset, a najmlađe<br />

dvije godine. Totalitarni režimi u<br />

Čehoslovačkoj, Istočnoj Njemačkoj i<br />

drugdje upravo su pojedince ubijali<br />

tamo gdje su najranjiviji – na djeci i<br />

porodici. Zamislimo da se ova priča<br />

događa danas u Bosni, i da je njena<br />

žrtva neko od dejtonskih intelektualaca,<br />

bliskih SDP-u, iako je<br />

teško vjerovati da bi neko<br />

iz tog kruga uopće mogao<br />

biti žrtva takve priče – jer<br />

oni vladaju danas kao što<br />

su vladali jučer. ...Zagraktali<br />

bi svi mogući “ombudsmani”<br />

i “helsinški komiteti”,<br />

a slučaj bi se izučavao<br />

Ova država, u<br />

kojoj živimo,<br />

kao njen<br />

najmnogobrojniji<br />

narod,<br />

programirana<br />

je da nastavlja<br />

genocid nad<br />

Bošnjacima,<br />

tako što će<br />

bošnjačke<br />

povratnike,<br />

u sela oko<br />

Srebrenice,<br />

proglasiti<br />

“vehabijama”.<br />

kao jedan od prototipova<br />

mobinga.<br />

Tekst sa opričanim sadržajem<br />

napisao je Anes<br />

Džunuzović, pod naslovom<br />

“Ubijanje Fatmira<br />

Alispahića”, ali taj slučaj,<br />

sasvim očekivano, nije<br />

izazvao nikakvu reakciju.<br />

Znamo i zašto – jer<br />

Fatmir Alispahić, kao slobodan<br />

čovjek, koji nosi<br />

svoje a ne tuđe mišljenje,<br />

i kao Bošnjak koji se svojim<br />

narodom ponosi – ne<br />

može uživati ljudska prava.<br />

Ubijanje Fatmira i njegove<br />

porodice smatra se<br />

demokratskom kulturom,<br />

s obzirom da neko ko ima<br />

svoje mišljenje, i neko ko<br />

je musliman, i treba da bude progonjen<br />

– za primjer drugima. Odveć<br />

znamo da u dejtonskoj realnosti ni<br />

jedan SDP-ovac ne može biti s onu<br />

stranu zakona, pa ni kada postoje<br />

validni dokazi iz kojih se vidi da<br />

je majku troje djece tjerao da ostavi<br />

muža, a da troje djece ostavi bez<br />

okrilja porodice. Zato je ova priča<br />

završila na stranicama alternativne,<br />

a istinite hronike ovog doba, koja će<br />

nekada, kad se promijene okolnosti,<br />

steći dimenziju zvanične istine,<br />

kao što danas ne sumnjamo u patnje<br />

koje su od komunizma proživljavali<br />

istočnoevropski narodi. U međuvremenu,<br />

ja sam završio na odjelu<br />

Kardiologije, na Internoj klinici u<br />

Tuzli, zbog povišenog pritiska koji<br />

je, usljed višegodišnjih tortura, izbio<br />

na 175 sa 110. Toliko košta ova tinta<br />

kojom nastojim svjedočiti čist obraz,<br />

u vremenu opće prostitucije duha. A<br />

onda se upitam – da li bi, i za koliko<br />

decenija bi, moja djeca mogla razumjeti<br />

ovo što pišem ako bi ostala bez<br />

mene, u pustinji bošnjačke<br />

otuđenosti, u kojoj nema<br />

mjesta ni za mene, a kamoli<br />

za njih? Sjetim se onda,<br />

kako su sumnje i strahovi<br />

šejtansko maslo, pridignem<br />

se u bolesničkom krevetu,<br />

pa zapisujem ove riječi.<br />

Ustaška tandaramandara<br />

Ubjedljivo sam “najperspektivniji”<br />

pacijent na cijeloj<br />

Kardiologiji. Da nisam<br />

došao na vrijeme, pritisak bi<br />

me nekad dokrajčio. Ovako<br />

ću živjeti uz tableticu koja<br />

će se sikirati umjesto mene.<br />

Pa, dokle je suđeno. Zato<br />

sam od hanume zatražio<br />

da mi donese notes i olovku,<br />

jer život bez slova nema<br />

smisla, a slova bez cilja, isto<br />

tako. Nikad u životu nisam<br />

bio u bolnici, vazda bio<br />

zdrav, pa mi je ovaj boravak<br />

posebno iskustvo. Prve noći<br />

mi je naumpalo kako bi trebalo<br />

ustanoviti “bolnički<br />

turizam”, da zdravi ljudi na koji dan<br />

zalegnu u bolnicu, da vide kakvih sve<br />

belaja tamo ima, pa da budu zahvalni<br />

Bogu na zdravlju, i da ga bolje čuvaju:<br />

i Boga i zdravlje. Kad ti se nešto poremeti,<br />

tad možeš biti turistički eksponat,<br />

a ne turista u bolnici. Pored mene<br />

je ležao jedan rudar iz Srebrenika, treći<br />

ga infarkt kosi, a on odbija liječenje<br />

(koronarografiju), navalio da ide kući,<br />

da pije kahvu u bašči, pa je na svoju<br />

potpis izišao, jer više voli jedan dan<br />

svoje avlije, nego godine života koje bi<br />

mogao dobiti. Kažem ja njemu: “Ču-<br />

vaj se, i Bog će te čuvati”, a on samo<br />

u svojoj avliji priča. Opet sam se uvje-<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

18

io kako bošnjačka kuća ima dušu, i<br />

kako onima koji su nam pootimali te<br />

naše kuće i avlije nikako nije lahko,<br />

jer mi u njima živimo i sad, gdje god<br />

da smo raseljeni. Jednog su mi dana<br />

natakarili holter, da 24 sahata hodam<br />

sa tim aparatom oko struka i sa kamaru<br />

pipaka prikačenih mi na prsa,<br />

kako bi se sve posnimalo i pofatalo.<br />

Reče mi onaj drugi cimer: “Eto te ko<br />

Mevlid Jašarević”, a meni bi krivo što<br />

nemadoh aparat da slikam tog Mevlida:<br />

desetak žica plus jedan torbica u<br />

kojoj se nalazi mali kompjuter, posred<br />

stomaka, kao da je eksploziv. Mislim<br />

nešto, taj Mevlid je cirkuzant, iako ga<br />

uporno predstavljaju kao “člana vehabijskog<br />

pokreta”, pa kad je već cirkuzant,<br />

nije trebao tamo izlijetati sa<br />

kalašnjikovom, već je mogao izletjeti<br />

sa holterom, jer bi baš bio štos da antiteroristi<br />

upucaju teroristu koji nosi<br />

holter za snimanje srca. Kako je dan u<br />

bolnici dugačak, a noći još duže, slagale<br />

su mi se i preslagale stare i nove<br />

misli, pa sam za tih sedam dana spoznao<br />

više nego za svakih drugih 77<br />

dana, jer sam bio na vidikovcu, u blizini<br />

umirućih ljudi, odakle sve dobija<br />

realnije perspektive. Vidio sam i dva<br />

mejita, u dva dana, dok ih provoze u<br />

nekakvim metalnim kolicima na rasklapanje,<br />

a ja izišao do hodnika da<br />

iz aparata kupim kahvučino. Nisam<br />

im gledao u lice, a jesam u noge, pa<br />

sam sktonao kako će i mene<br />

nekad neko tako vozati, a<br />

neko će ili okrenuti glavu,<br />

ili baciti pogled do mojih<br />

nogu. Zato sad po ovim<br />

sekundama hodam nekako<br />

temeljitije, jer sam opipao<br />

saznanje o vremenu i potocima.<br />

Baška je to tema, a ja<br />

sam namjerio da napišem<br />

kolumnu, u kojoj se pored<br />

ove dvije uvodne pričice<br />

treba smjestiti i jedna prava,<br />

kao java i zelena trava.<br />

...Nek’ se makar nešto rimuje.<br />

Eglen benet, koliko god sam<br />

gledao da mirujem i da se smirujem,<br />

nisam mogao izbjeći makar pregledanje<br />

novina, a novine su hodale od sobe<br />

do sobe, pa i one što ih ja ne bi nikad<br />

kupio, jer marku ću vazdan ubaciti za<br />

merhamet, ali nikad neću za, recimo,<br />

Oslobođenjee<br />

i Večernji list. Ova druga<br />

ustaška novina u serijalu piše o “vehabijama“,<br />

pa mi se ta njihova tandaramandara<br />

učinila pogodnom temom<br />

za ovaj tekst.<br />

Džuvini džuveči<br />

U tekstu, preko cijele stranice,<br />

pod naslovom “Vehabije su najveća<br />

opasnost za Bošnjake”, objavljenom<br />

u velikohrvatskom Večernjem listu,<br />

od 28.3.2012., citiran je taj nekakav<br />

Pa ako te<br />

“vehabije”<br />

nemaju veze s<br />

vjerom, kako<br />

tvrdi Džuvo, već<br />

su narkomani<br />

i kriminalci,<br />

zašto se onda<br />

traži reakcija<br />

Islamske<br />

zajedice, i zašto<br />

se uopće ovo<br />

pitanje tretira<br />

kao “vjersko”?!<br />

Almir Džuvo, što je direktor<br />

ove dejtonske Udbe, a<br />

koji je – “upozorio da u<br />

BiH ima oko 3.000 vehabija,<br />

potencijalnih terorista”.<br />

A da se radi o udbašu<br />

male pameti, dokazuje<br />

i sljedeći citat: “Vehabije<br />

se regrutiraju u 90 odsto<br />

slučajeva iz redova kriminalaca<br />

i narkomana, tu<br />

nije i ne može biti govora<br />

o vjeri” – kaže taj Džuvo.<br />

Bravoooooooo!!! Pa ako<br />

te “vehabije” nemaju veze<br />

s vjerom, kako tvrdi Džuvo, već su<br />

narkomani i kriminalci, zašto se<br />

onda traži reakcija Islamske zajedice,<br />

i zašto se uopće ovo pitanje tretira<br />

kao “vjersko”?! Džuvi je malo što<br />

je napravio džuveč od logike i argumenata,<br />

pa srlja dalje, u policijskoj<br />

tupavosti. On obavještava javnost<br />

da – posljednjih godinu dana po<br />

BiH kruži (bezbeli kao leteći tanjir,<br />

op.a.) Nijemac Kai Charly Kruger<br />

i drži predavanja, (a koji je) godinama<br />

prije nego što je postao vehabija<br />

bio istaknuti aktivist njemačkog<br />

nacističkog pokreta, kažu vrlo<br />

opasan i agresivan”. Brat bratu, ovo<br />

više liči na film “Balkanski špijun”,<br />

nego na iole ozbiljan govor. Prvo,<br />

kome će Nijemac na njemačkom<br />

držati predavanja po Bosni, drugo,<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

19

zar nije pozitivno ako je neko napustio<br />

nacistički pokret, i postao musliman,<br />

jer pravi musliman ne može<br />

biti radikalista, treće, zašto bi neko<br />

prestao biti nacista, pa postao “vehabija”,<br />

ako to nije temeljita promjena<br />

koja isključuje nacističko opredjeljenje?!<br />

Hajmo logičari! Opet je Džuvo<br />

džuveč napravio! Ali sad slijedi papazijanija!<br />

Džuvo kaže da sa tim<br />

Krugerom – “predavanja drži i Nijemac<br />

Mark Korbik, bivši alkoholičar<br />

i skitnica”. Uz prethodne istovjetne<br />

nelogičnosti, iz ovoga saznajemo da<br />

je zvanično bolje biti alkoholičar i<br />

skitnica, nego musliman. Potom<br />

nam Večernji list nabraja listu od ne-<br />

koliko luđaka koji su ubijali ljude, a<br />

predstavljali se kao muslimani. Kao<br />

reprezent “vehabizma” trebao bi poslužiti<br />

nekakav Vedad iz Sarajeva<br />

koji je zaklao majku jer navodno<br />

nije htjela s njima klanjati. Ako su<br />

glavna “teroristička” opasnost ovakvi<br />

budalaši, onda nikakve opasnosti<br />

i nema, izuzev u pokušaju da se ti<br />

psihijatrijski slučajevi predstave kao<br />

dio tog virtualnog, nepostojećeg,<br />

izmišljenog “vehabijskog pokreta”.<br />

Gebelsovske manipulacije Večernjeg<br />

lista idu tako daleko da se izmišlja<br />

organizacija koja se zove, i piše sa<br />

početnim velikim slovom – Asocijacija<br />

vehabijskih udruženja BiH.<br />

A niti ima “vehabijskih udruženja”,<br />

niti njihove “Asocijacije”. Svikli smo<br />

već da na kraju ovakvih izmišljotina<br />

zaključak daje hanumični Rešid<br />

Hafizović, koji prijeti da će Bošnjaci<br />

nestati ako se ne obračunaju<br />

sa “vehabijama”, što je ništa<br />

drugo do li zazivanje<br />

unutarbošnjačkih sukoba<br />

i neke vrste građanskog<br />

rata među Bošnjacima. A<br />

za čije interese? – da li se<br />

ikad upitao ovaj samozvani<br />

stručnjak za “vehabizam”.<br />

Odmah na narednoj<br />

stranici istih novina,<br />

objavljen je veliki naslov<br />

“I Mostar dobio svoga<br />

Mevlida”, čime su do<br />

jada neprofesionalno, bez<br />

ikakvih dokaza, pucnji<br />

na Gradsku vijećnicu pripisani<br />

Bošnjacima. A šta<br />

ako su velikohrvati organizirali<br />

ovo pucanje kako<br />

bi mogli optužiti Bošnjake<br />

za “rafalanje”?! Bošnjaci nemaju<br />

nikakvog interesa od terorizma u<br />

Mostaru, a Hrvati imaju interes<br />

od organiziranja terorizma za koji<br />

optužuju Bošnjake, jer tako štite<br />

ono što su oteli od Mostara koji je<br />

bio simbol zajedništva, a postao je<br />

ustaška smrdara.<br />

Tri dana poslije ovaj ustaški list<br />

otkriva “novo uporište vehabijskog<br />

pokreta”, i to u selu Sase, u općini<br />

Srebrenica, u blizini pravoslavne<br />

crkve. Radi se o stvaranju “novih<br />

baza vehabijskog pokreta”, tvrdi<br />

list, odakle su “utvrđene i rute prema<br />

Goraždu i drugim mjestima u<br />

RS i FBiH, što im omogućava dobru<br />

komunikaciju s istomišljenicima”.<br />

Tvrdi se i da se “viđaju veha-<br />

Kako je dan<br />

u bolnici<br />

dugačak, a<br />

noći još duže,<br />

slagale su mi<br />

se i preslagale<br />

stare i nove<br />

misli, pa sam<br />

za tih sedam<br />

dana spoznao<br />

više nego za<br />

svakih drugih<br />

77 dana, jer<br />

sam bio na<br />

vidikovcu,<br />

u blizini<br />

umirućih ljudi,<br />

odakle sve<br />

dobija realnije<br />

perspektive.<br />

bije u skupinama (koji) se<br />

u zabačenim područjima<br />

obučavaju za terorističke<br />

aktivnosti”. Namjerno<br />

sam iscitirao dio ovog<br />

teksta, jer se tu nema šta<br />

komentirati, pošto je svakom<br />

pametnom jasno da<br />

se radi o komediografskoj<br />

konstrukciji, koja gubi<br />

svoju cirkusku notu kad<br />

shvatimo da iza nje stoji<br />

dejtonska država. Ova<br />

država, u kojoj živimo,<br />

kao njen najmnogobrojniji<br />

narod, programirana<br />

je da nastavlja genocid<br />

nad Bošnjacima, tako što<br />

će bošnjačke povratnike,<br />

u sela oko Srebrenice,<br />

proglasiti “vehabijama”,<br />

i progoniti ih onako kako su progonjeni<br />

bošnjački civili od 1992.<br />

do 1995., i dalje, također pod optužbom<br />

da su “islamski militanti”.<br />

Granica časti srušena je onog časa<br />

kada je dejtonski režim nastavio<br />

projekt izmišljanja tzv. islamskog<br />

ekstremizma, a taj projekt je bio<br />

uvod u genocid nad Bošnjacima.<br />

Svaka priča o “vehabijama”, koja bi<br />

da Bošnjake poveže sa ma kakvom<br />

vrstom ekstremizma i radikalizma,<br />

nije ništa drugo do sastavni dio<br />

dejtonskog genocida nad Bošnjacima.<br />

Jer da nema “vehabija”, bilo bi<br />

nešto drugo, sve dok i posljednji<br />

uspravni Bošnjak ne bude uklonjen<br />

pod optužbom da je sigurnosna<br />

prijetnja.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

20

Pogledi<br />

Uz Ćosićev “Bosanski rat” i(li) mir<br />

RS – ratna pobeda ili poraz srpskog naroda?<br />

Ćosićeva knjiga “Bosanski rat”<br />

već u javnosti ocijenjena kao<br />

“Memorandum II”. Knjiga je očito<br />

tempirana da po principu zamjene<br />

teza i izvrtanja stvari plasira<br />

podvale i laži u funkciji amortizacije<br />

međunarodne osude za agresiju<br />

i genocid i da postojanjem RS<br />

opravda gubitničke frustracije<br />

srbskog društva<br />

Piše: Safet Kadić<br />

Knjiga<br />

K<br />

o bosanskom ratu je moja<br />

Kdbrana slobode i istine, ljud-<br />

Kskih i nacionalnih prava koja se<br />

sadrže u “republici srpskoj”, toj preskupoj,<br />

ali jedinoj političkoj i ratnoj pobedi srpskog<br />

naroda u drugoj polovini dvadesetog veka,<br />

bezsramno je izustio srbski “otac nacije”<br />

Dobrica Ćosić prilikom predstavljanja<br />

svoje knjige “Bosanski rat” u beogradskom<br />

Domu omladine. To kaže ideolog<br />

“velike Srbije”, tvorac po zlu čuvenog<br />

velikosrbskog nacionalnog programa,<br />

poznatog pod nazivom “Memorandum<br />

SANU”, čija je realizacija devedesetih godina<br />

proizvela neviđena razaranja, stradanja<br />

i patnje na Balkanu i srbski genocid<br />

nad Bošnjacima.<br />

Nasuprot Ćosiću, nekadašnji srbijan-<br />

ski politički i intelektualni lider, smijenjeni<br />

komunistički vođa, Latinka Perović,<br />

koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća<br />

zagovarala demokratiju i pluralizam<br />

“kad joj vrijeme nije”, nedvosmislena je u<br />

ocjeni da je ta “ideologija doživela vojni<br />

i politički poraz”. U jednom intervjuu o<br />

Ćosićevoj knjizi i njegovim idejama La-<br />

tinka Perović kaže: U knjizi su tekstovi koji<br />

su proizašli iz njegovih “Piščevih zapisa” u<br />

vreme kad je on bio čelnik SR Jugoslavije<br />

i posle. Zanimljivo je da je posle svega on<br />

to sakupio i objavio tu kao dokumentarnu<br />

prozu. U toj knjizi on se ni za jotu nije promenio<br />

od rešenja tog srpskog nacionalnog pitanja<br />

kao državnog pitanja. On tu spominje<br />

mnogo ljudi koji su u tome učestvovali, to su<br />

pripadnici intelektualne elite. On poimenice<br />

spominje ljude koji su materijalno pomagali<br />

taj rat. Ta ideologija doživela je vojni i politički<br />

poraz. Gubitnički nacionalizam...<br />

Laž je dio srpske biti<br />

Ćosićeva knjiga “Bosanski rat” već u<br />

javnosti ocijenjena kao “Memorandum<br />

II”. Knjiga je očito tempirana da po principu<br />

zamjene teza i izvrtanja stvari plasira<br />

podvale i laži u funkciji amortizacije međunarodne<br />

osude za agresiju i genocid i da<br />

postojanjem RS opravda gubitničke frustracije<br />

srbskog društva. On srbsku agresiju<br />

na Republiku BiH i srbski genocid nad<br />

Bošnjacima naziva “bosanskim ratom”, a<br />

etničko čišćenje bosanske teritorije i zvjersko<br />

ubijanje oko stotinu hiljada<br />

nenaoružanih bosanskih<br />

civila, uglavnom Bošnjaka,<br />

pet stotina masovnih grobnica<br />

u koje su Srbi tajno zatrpali<br />

ubijene Bošnjake te milion<br />

prognanih on naziva “ratnom<br />

pobedom srpskog naroda u<br />

kojoj su sadržana srbska ljudska<br />

i nacionalna prava”. To je<br />

njegova istina. Klasična camera<br />

obscura. Njegova istina je laž.<br />

On je poznat po definicijama<br />

i traktatima o laži: Laž je srpski<br />

državni interes; Laž je u samom<br />

biću Srbina; Srbe je toliko puta<br />

u istoriji spašavala laž...; U<br />

ovoj zemlji svaka laž na kraju<br />

postaje istina; Mi lažemo da bismo<br />

obmanuli sebe, da utešimo<br />

drugoga; lažemo iz samilosti,<br />

lažemo iz stida, da ohrabrimo,<br />

da sakrijemo svoju bedu, lažemo<br />

zbog poštenja. Lažemo zbog<br />

slobode. Laž je vid srpskog patriotizma<br />

i potvrda naše urođene<br />

inteligencije. Lažemo stvaralački,<br />

maštovito, inventivno. Samo<br />

postoji i narodna mudrost: U<br />

laži su kratke noge! I pompezna<br />

proslava 20 godina RS bila je<br />

u funkciji lažnog zavaravanja<br />

kako bi se odagnao strah od<br />

njenog neumitnog nestanka.<br />

Na svu sreću, Ćosić živi u oblacima kao<br />

predstojnik “nebeskog naroda” i “velike<br />

Srbije”, jer smo svi živi svjedoci da je od<br />

“velike Srbije” ostao samo užaS (tj. “uža<br />

Srbija”) i dejtonski genocidni entitet na<br />

49 posto bosanske zemlje, ali u okviru<br />

države Bosne i Hercegovine. Pobjeda ili<br />

poraz?<br />

Ćosić živi i radi suprotno od svoga<br />

imena, a u skladu sa svojim prezimenom<br />

turskog porijekla. Njegovo prezime izvedeno<br />

je od orijentalizma ćoso, koji je i u<br />

bosanski i u srbski jezik došao priko turskog<br />

(köse), e što, prema Enciklopedijskom<br />

rječniku bosanskog jezika prof. dr. Dževada<br />

Jahića, znači, ćosav, golobrad čovjek,<br />

čovjek kod koga ne rastu brada i brkovi,<br />

a u prenesenom značenju znači dokoni<br />

mudrijaš, lukavac, prepredenjak sklon<br />

spletkama i podvalama (U narodu postoji<br />

dosta priča o ćosi). Ćosić je uzhićen što<br />

je njegova ideja doprinijela da se ostvari<br />

To je njegova<br />

istina. Klasična<br />

camera<br />

obscura.<br />

Njegova istina je<br />

laž. On je poznat<br />

po definicijama<br />

i traktatima<br />

o laži: Laž je<br />

srpski državni<br />

interes; Laž<br />

je u samom<br />

biću Srbina;<br />

Srbe je toliko<br />

puta u istoriji<br />

spašavala laž...;<br />

mitski san davno nestalog Bizanta (Istočno<br />

rimsko carstvo), s kojom su se kao bizantski<br />

vazali i podanici bili identificirali<br />

u ranom Srednjem vijeku, da pređu rijeku<br />

Drinu, tj. balkansku granicu Zapadnog<br />

rimskog carstva – Rima. Ni<br />

Bizanta ni Rima odavno nema,<br />

ali je ostao srbski san o prelazku<br />

na zapadnu obalu Drine. Tako<br />

će u nedavnoj euforiji proslave<br />

20. godina RS-a njen ratni<br />

(Karadžićev) “ministar inostranih<br />

poslova” Aleksa Buha<br />

(opet ta prezimena!), Ćosićev<br />

i, posebno, Ekmečićev seiz,<br />

reći da je najveće srbsko povijestno<br />

postignuće ostvarila ova<br />

generacija Srba stvorivši srbsku<br />

državu na zapadnoj obali, odnosno<br />

bosanskoj strani Drine.<br />

Da li je ćosić-karadžić-dodikovo<br />

genocidno čedo, dejtonskog<br />

imena “republika srpska”,<br />

pobjeda ili poraz propast<br />

srpskog naroda, pitanje je na<br />

koje će historija dati konačan<br />

odgovor, ali ono i danas, poput<br />

damoklova mača, visi u zraku i<br />

svakodnevno prijeti državi Bosni<br />

i Hercegovini i Bošnjacima<br />

u njoj. Da li je srbska pobjeda<br />

ili poraz u tome što su time<br />

za sva vremena stvorili krvno<br />

neprijateljstvo Bošnjaka, s kojima<br />

dijele zajednički životni<br />

prostor. Ipak, sa Ćosićem se je<br />

moguće složiti u jednom. RS<br />

je više nego preskupa. Toga<br />

luksuza bi se odrekli i najveći<br />

narodi svijeta. Na ime dejtonskog genocidnog<br />

entiteta RS i njenom feudalnom<br />

gospodaru Dodiku još nisu počeli stizati<br />

svi računi za naplatu. Ako sada i ostavimo<br />

po strani milijarde eura koje Srbi duguju<br />

Bošnjacima za (praktično otetu) zemlju<br />

oduzetu pod krinkom agrarne reforme<br />

dvadesetih godina prošlog stoljeća, ne<br />

mogu izbjeći plaćanje odštete za tolike<br />

živote i materijalnu i nematerijalnu štetu.<br />

Kad-tad, na ovaj ili onaj način, u ovom<br />

ili onom vidu, moraju se platiti računi za<br />

učinjena (ne)djela. U tom smislu, računi,<br />

tj. dugovi, daleko će nadmašiti osnovni<br />

kapital, kako je sada moderno reći. Radi<br />

se o milijardama i milijardama eura pa je<br />

bankrot neizbježan. Presuđena naknada<br />

grada Banjaluke i RS-a Islamskoj zajednici<br />

od 67 miliona maraka izgleda samo<br />

kao kap u moru. Samo za genocid, urbicid<br />

i kulturocid u Sarajevu, gdje je ubijeno<br />

11.541. građanin, od toga 1.601. dijete,<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

21

odšteta se mjeri milijardama. A šta je sa<br />

Srebrenicom, Višegradom, Fočom, Zvornikom<br />

i Kozlukom, Vlasenicom, Bratuncem,<br />

Brčkim, Bijeljinom i Janjom, Dobojem<br />

i Kotorskim, Prijedorom i Kozarcem,<br />

cijelom Setrhat-Krajinom, praktično<br />

svakim okupiranim mjestom i uzpostavom<br />

srbočetničke strahovlade. A šta je sa<br />

ekonomskim genocidom, demontiranjem<br />

i krađom fabrika. A tek obnovljena tužba<br />

za agresiju i genocid prid ICJ. I nakon genocida<br />

i stalnih prijetnji neki Bošnjaci su,<br />

radi mira i suživota sa Srbima, posebno u<br />

Bosni, spremni na kompromis: odustali<br />

bi od tužbe protiv Srbije i RS za agresiju<br />

i genocid ako bi oni odustali od entiteta<br />

RS, a ustavno prekomponovali Bosnu i<br />

Hercegovinu u federaciju sa najmanje četiri<br />

geografske regije, u ustavnopravnom<br />

statusu kantona ili entiteta. Koliko košta<br />

RS? Međutim, neki Bošnjaci su izričiti<br />

da sa tom tužbom nema nagodbe. Nema<br />

pogodbe oko istine i pravde, jer je to najveći<br />

bošnjački nacionalni interes, jer to<br />

omogućuje buduću zaštitu Bošnjaka od<br />

sličnih pokušaja, odnosno odvraća nakane<br />

krvožednih komšija u budućnosti. Ta presuda<br />

mora omogućiti da se kolo historije<br />

konačno izgobelja iz kala.<br />

Pat pozicija<br />

Neka se ćosićevci i dodikovci ne zavaravaju<br />

trenutnom pat-pozicijom u državi<br />

i sve češćim sudskim oslobađanjem osvjedočenih<br />

zlotvora, poput nedavne oslobađajuće<br />

presude kalinovačkim zločincima,<br />

odgovornih za mučko ubistvo i masakr<br />

četrdeset svojih sagrađana Bošnjaka. Zar<br />

neko misli da se srbsko plansko i sistematsko<br />

antidržavno djelovanje te iživljavanje<br />

srbske vlasti u tom entitetu nad povratnicima<br />

Bošnjacima, otimanje njihove zemlje,<br />

maltretiranje i svaka vrsta poniženja<br />

i gaženja osnovnih ljudskih prava može<br />

trpiti unedogled? Osokoljen knjigom svoga<br />

mentora, kao idejom vodiljom svoje<br />

politike, ne posustaje niti odustaje od rovarenja<br />

protiv države i veličanja genocidnog<br />

entiteta u toj državi njegov pokorni<br />

seiz Dodik. Krajem proteklog mjeseca,<br />

Dodik posredstvom svoje privatne televizije,<br />

koja se službeno imenuje kao RTRS,<br />

plaši Bošnjake da je “srbski narod najveći,<br />

najvažniji, najmoćniji narod na Balkanu”.<br />

Za opomenu mu može poslužiti činjenica<br />

da su do Karađorđeve bune i kasnijeg pogroma<br />

Bošnjaka na prostoru Otomanskog<br />

carstva na Balkanu, gdje je kasnije nastala<br />

Srbija, uz dozvolu i blagoslov Turske, Bošnjaci<br />

bili “najveći, najvažniji, najmoćniji”<br />

i najbrojniji, pa ipak su na kraju doživili<br />

genocid od “najmanjih, najnevažnijih,<br />

najnemoćnijih” svojih podanika. Dodik<br />

stalno poručuje da država BiH ne može<br />

obstati, da će nestati, a da će obstati entitet<br />

RS. (“Kakva Bosna država? Mi ćemo<br />

se potruditi da Bosne bude što manje!”).<br />

Slijedeći svoga ćosu, on i dalje negira i<br />

obezimenjuje Bošnjake (“Bošnjaci su postali<br />

‘93, do tada nisu postojali”). Najsvježiji<br />

konkretni efekti ovakvog Dodikovog<br />

sijanja mržnje i netrpeljivosti<br />

izspoljeni su protekle srijede u<br />

Banjaluci na kup-utakmici između<br />

“Borca” i “Željezničara”<br />

kada je grupa mladih ostrašćenih<br />

dodikovaca kamenovala<br />

igrače sarajevskog tima nakon<br />

postignutog gola, a potom i<br />

razbili glavu linijskom sudiji<br />

zbog čega je utakmica prekinuta.<br />

Je li to Ćosićeva i Dodi-<br />

kova “pobeda srpskog naroda”.<br />

Postgenocidno i postdejtonsko<br />

mrcvarenje Bosne do<br />

posljednjeg daha njenog temeljnog<br />

naroda Bošnjaka,<br />

nad kojima je izvršen genocid,<br />

dovedeno je do morbidnog<br />

sadizma. Srbi i srbska politika,<br />

kao nosioci i počinioci<br />

genocida, niti odustaju niti<br />

posustaju od svoje nakane uništenja<br />

zemlje Bosne i njenog naroda Bošnjaka,<br />

bez trunke stida i kajanja za svoja<br />

nedjela. Na svakom koraku i na svaki način<br />

nastoje da dovedu u pitanje Bosnu i<br />

marginaliziraju Bošnjake, šireći i sijući<br />

mržnju i provocirajući konfrontaciju i neprijateljstvo.<br />

Paradoksalno je, pritom, da<br />

taj njihov genocidni pečat, kojim su obilježeni<br />

do Sudnjeg dana, tu njihovu ljagu<br />

i sramotu, suicidno skrivaju niko drugi,<br />

nego same žrtve – Bošnjaci. Iako je riječ<br />

genocid i njene počinioce jasno definisao<br />

i ozvaničio Međunarodni sud pravde u<br />

svojoj presudi, ta riječ se danas ne može<br />

naći ni u medijima, ni u administraciji,<br />

ni u školstvu. Kako sa takvom politikom<br />

Bosanci bizantsko-pravoslavne tradicije<br />

(ćosić-karadžić-dodikovi Srbi) misle živiti<br />

u Bosni pored drugih Bosanaca, orijentalno-muslimanske<br />

tradicije (Bošnjaka) i<br />

rimo-katoličke tradicije (Hrvata). Kako sa<br />

takvom politikom Srbijanci misle graditi<br />

pomirenje i dobrosusjedske odnose Srbije<br />

i BiH. Oni žive u zabludi da će, kao i<br />

dosad, (dosadašnjih osam genocida sa iste<br />

strane) sve pasti u zaborav i prekriti trava<br />

zaborava. I tu im pomaže bošnjačka suicidnost.<br />

Kako drugačije protumačiti diplomatsku<br />

blamažu bosanskog ministra<br />

spoljnih poslova, Zlatka Lagumdžije, koji<br />

je, kako su prenijeli mediji, podržao kan-<br />

Prid ovom<br />

logikom,<br />

naivno zvuči<br />

upozorenje<br />

Karadžiću i<br />

esdeesovcima<br />

tadašnjeg<br />

predsjednika<br />

Predsjedništva,<br />

Alije<br />

Izetbegovića, da<br />

je Bosna poput<br />

tigrove kože i da<br />

ju je nemoguće<br />

podijeliti. Oni je<br />

nisu ni dijelili,<br />

jednostavno<br />

su zgulili cijelu<br />

kožu!<br />

didaturu srbijanskog ministra<br />

vanjskih poslova (živopisnog<br />

i imena i prezimena), da se<br />

kandiduje za predsjednika Generalne<br />

skupštine UN. Ako ga<br />

je povukla činjenica da u njemu<br />

teče frtalj bosanske krvi,<br />

ne mogu se tim emocijama<br />

podređivati državni interesi.<br />

Nijedna ozbiljna zemlja, radi<br />

svoga ugleda, neće podržati tu<br />

kandidaturu. Ta kandidatura<br />

je izraz krajnje bezsramnosti i<br />

nemoralnosti, upravo uvreda<br />

i provokacija međunarodnoj<br />

zajednici. U nju ne vjeruju ni<br />

sami inicijatori. Ona je i pušćena<br />

u javni obticaj samo zato<br />

da bi se zamnaskirali drugi<br />

problemi i koliko-toliko skrenula<br />

pozornost na sebe i tako<br />

zaustavila podpuna marginalizacija.<br />

Zamislite podržati državu koja je,<br />

po presudi Međunarodnog suda pravde,<br />

kao organa UN, odgovorna za genocid u<br />

Bosni. Ozbiljne države ne mogu ni pomisliti<br />

na takav salto mortale. Novobosanski<br />

spoljni ministar izgleda nema taj filing.<br />

On se ljubi sa Tadićem, po onoj psihoanalititičkoj<br />

floskuli da se žrtva zaljubljuje<br />

u svoga katila. Umjesto da prioritet svih<br />

prioriteta toga narcisoidnog vlastoljubca,<br />

bude osmišljavanje i lobiranje obnove<br />

tužbe protiv Srbije za agresiju i genocid<br />

prid spomenutim sudom, on podržava<br />

krvnike svog naroda. Jer, iz Srbije još ne<br />

dolaze znaci pokajanja i izvinjenja, a bez<br />

toga nema oprosta Bošnjaka, a bez oprosta<br />

nema pomirenja, a bez pomirenja nema<br />

mira. Ako nema mira, ima rata. To je ideologija<br />

gj i politika Srbije i njenog ideologa<br />

Ćose, koju smjerno slijedi njegov trabant<br />

Dodik. A bez bosanskog odustajanja od<br />

tužbe, Srbija ne može ni sanjati o ulazku<br />

u EU. Ali još ima onih Bosanaca koji ne<br />

daju náma pa nek ide glava, pa i među<br />

njegovim partijskim drugovima. Javna je<br />

tajna da je upravo radi toga Lagumdžijinog<br />

diplomatskog gafa, funkcioner njegove<br />

partije i državni dužnostnik Željko<br />

Komšić podnio ostavku na sve stranačke<br />

funkcije. Uskoro će se pokazati zašto je<br />

kukavički reterirao.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

22

Tigrova koža<br />

Još ne blijedi ni sjećanje na Lagumdžijinog<br />

partijskog poslušnika na mjestu<br />

ministra obrazovanja i nauke Kantona<br />

Sarajevo, Emira Suljagića, koji,<br />

umjesto da je tražio način kako u školskim<br />

programima primjereno obraditi<br />

i plasirati istinu o agresiji i genocidu da<br />

bi naredni narašćaji znali o tome i onemogućili<br />

da se to i njima ponovi, kao<br />

što se to ponovilo njemu, on se uhvatio<br />

vjeronauke u školama. Ostat će zapamćen<br />

njegov nastup na televiziji kada<br />

se branio od napada za islamofobiju i<br />

odsustvo patriotizma. “Mene optužuju<br />

za islamofobiju i izdaju, a ja sam žrtva<br />

srebreničkog genocida. Gledao sam<br />

kao sedamnaestogodišnjak kako mi odvode<br />

oca i nikad ga više nisam vidio”,<br />

parafraziram njegove riječi. Emir ništa<br />

nije znao o zločinima istih tih četnika<br />

na Drini tokom Drugog svjetskog rata,<br />

jer o tome ništa nije mogao naučiti u<br />

školi i javnom diskursu, kao ni školarci<br />

danas, a njegov otac nije prenio svome<br />

sinu usmenom predajom te strahote.<br />

Da je to učinio, sin bi ga puškom branio,<br />

umjesto što je nijemo i paralizirano<br />

posmatrao tu poražavajuću i poništavajuću<br />

scenu, pa je sasvim razumljivo da mu<br />

je to ostavilo traumu za čitav život. U<br />

školi to nije mogao saznati, jer je i tadašnja<br />

vlast, u koju su se masovno ušunjali<br />

četnici nakon što ih je Tito amnestirao i<br />

nakon što su skinuli kokarde, tu činjenicu<br />

potpuno izostavila da se ne narušava<br />

idealistički projektovano (srbsko-hrvatsko)<br />

bratstvo i jedinstvo. (Nezaustavljivo<br />

se nameće asocijacija na onu scenu kada<br />

majka kori sina, posljednjeg j muslimanskog<br />

vladara Španije, nakon izgubljenog<br />

rata od kršćanske kraljice Izabele i gorko<br />

plakao: Plačeš tu kao žena, umjesto da si je<br />

branio kao muškarac. Vrlo je poučna i ona<br />

čuvena izjava srbskog ideologa iz Kninske<br />

krajine Jovana Raškovića, kada je preko<br />

televizije poručivao pred rat u Hrvatskoj<br />

da treba prodati kravu i kupiti pušku, u<br />

skladu s hajdučkom ligikom, jer s puškom<br />

ćeš moći oteti krava koliko hoćeš, pogotovo<br />

ako ubiješ njene vlasnike.) Prid ovom<br />

logikom, zaista, naivno zvuči ono pridratno<br />

upozorenje Karadžiću i esdeesovcima<br />

tadašnjeg predsjednika Predsjedništva Republike<br />

Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića,<br />

da je Bosna poput tigrove kože i da<br />

ju je nemoguće podijeliti. Oni je nisu ni<br />

dijelili, jednostavno su zgulili cijelu kožu!<br />

Ponovo se sve više prijeteći širi i jača<br />

antibosanski zločinački i fašistički četnički<br />

pokret, a u Srbiji je, čak, ozvaničena i<br />

inicijativa da se rehabilituje četnički lider<br />

i osuđeni i pogubljeni ratni zločinac,<br />

Draža Mihailović. Treba ponoviti da svi<br />

Srbi nisu četnici, ali svi četnici jesu Srbi,<br />

a kakav je omjer ovih tabora vidit ćemo<br />

nakon skorašnjih majskih izbora u Srbiji.<br />

Ergo, svi Srbi su odgovorni za genocid,<br />

a krivi su i podložni procesuiranju samo<br />

izvršioci, podstrekači, konkretni počinioci<br />

ubistava i njihovi nalogodavci.<br />

Narod se ne može procesuirati,<br />

ali može nositi stigmu. U muslimanskoj<br />

sakralnoj tradiciji,<br />

koju baštine i Bošnjaci, postoji<br />

slična dogma: Ako nijedan<br />

musliman ne klanja dženazu<br />

umrlom muslimanu, za to su<br />

odgovorni svi muslimani svijeta,<br />

ali ako makar jedan klanja,<br />

sa svih je spala odgovornost,<br />

ali sevap pripada samo njemu.<br />

Kakvo je podstgenocidno stanje<br />

duha u Bosni i među Bošnjacima<br />

pokazat će najavljeno<br />

obilježavanje dvadesetogodišnjice<br />

od početka agresije i genocida,<br />

kada, posebno Bošnjaci,<br />

u tom smislu polažu historijski ispit 6.<br />

aprila za Dan Sarajeva. Hoće li istina biti<br />

jača od vlastoljublja?<br />

“Oni i mi”<br />

Ponovo se sve<br />

više prijeteći<br />

širi i jača<br />

antibosanski<br />

zločinački<br />

i fašistički<br />

četnički pokret,<br />

a u Srbiji je,<br />

čak, ozvaničena<br />

i inicijativa da<br />

se rehabilituje<br />

četnički lider<br />

i osuđeni i<br />

pogubljeni ratni<br />

zločinac, Draža<br />

Mihailović.<br />

Na kraju, u slijedećem se možemo<br />

složiti sa Ćosićem, izuzev, razumije se,<br />

onoga negiranja Bošnjaka, svođenjem<br />

samo na vjerski identitat i vjersko ime.<br />

“Srbi, muslimani i Hrvati moraju<br />

da žive zajedno i u susedstvu, a to je<br />

moguće samo u uslovima mira i pomirenja<br />

do kojih je nemoguće doći ako<br />

se kod zaraćenih naroda smišljeno ne<br />

razvija istorijski razum koji ih vodi u<br />

saznanja o međuzavisnosti ljudi i naroda<br />

kao uslovu opstanka i napretka”<br />

– zaključio je Ćosić na kraju promocije.<br />

Tačno! Samo, to je trebao reći na<br />

početku. Prije Memoranduma! Prije<br />

agresije! Prije genocida! I prije ove<br />

knjige! Ovako, to je, očito, još jedna<br />

Ćosićeva licemjerna podvala i laž! Kao<br />

narodni mudrijaš Ćosić dobro zna<br />

onu narodnu izreku: ko posije vjetar,<br />

požnjeće holuju. Bezbroj puta<br />

treba ponoviti i ponavljati sve<br />

do Sudnjeg dana, ako treba,<br />

ali neće do tada trebati, da je<br />

RS nastala na genocidu nad<br />

Bošnjacima, na njihovoj krvi i<br />

kostima i da je nikad Bošnjaci<br />

neće prihvatiti kao dio bilo<br />

kakvog bosanskog rješenja.<br />

To je za Bošnjake aksiom, bez<br />

obzira kakve političke ublehe<br />

prosipaju pojedini bošnjački<br />

politički ublehaši i protuhe.<br />

Predhodni Ćosićev stav<br />

mogao bi se lahko staviti na<br />

prohbu istine ako bi Bošnjaci<br />

ponudili Srbima da se ukine<br />

RS, a zauzvrat da Bošnjaci<br />

odustanu od tužbe za agresiju<br />

i genocid. Po historijskoj<br />

logici, RS će nestati milom<br />

ili silom, tj. ratom, kako je i<br />

nastala. Niko pametan ne želi<br />

rat, jer rat je jedna od najvećih<br />

ljudskih pošasti i nesreća, ali rat je sasvim<br />

realna opcija ako se ovo nepodnošljivo<br />

stanje ne promijeni.<br />

Ovu zemlju nakon prvog marta ne moraju svi voliti, ali je moraju<br />

poštovati”, kazao je, slijedeći pravnu logiku i legalnu političku praksu,<br />

profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu Zdravko Grebo, u jednoj dijaložkoj<br />

televizijskoj emisiji povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Njegov<br />

generacijski i stručni kolega sa Pravnog fakulteta u Banjaluci, Mile Dmičić, nekadašnji<br />

Titin omladinski kadar, a sada bezrezervni sljedbenik “oca nacije”, kao<br />

i Milorad Dodik, ignorišući i historijske i pravne činjenice, a slijedeći hajdučku<br />

logiku prava na ratni plijen, oborena pogleda i monotona govora, uporno je osporavao<br />

taj datum, odbacujući svaku mogućnost da se on prihvati kao legalan i<br />

legitiman državni praznik. Za njega je Dejton vječan i nepromjenjljiv, papagajski<br />

ponavljajući floskulu o dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ni riječi u tome<br />

kako je nastala RS, ratom i genocidom, koji je počinjen “uime RS”, a upravo je<br />

tu rješenje i izlaz iz pat-pozicije i čarobni ključ za otvaranja vrata budućnosti za<br />

BiH. RS jeste trajna, ali kao kočnica za normalnu BiH.<br />

Dvadeset godina mlađi, 5. aprila 1992. za govornicom Skupštine Republike<br />

BiH, Grebo se obratio očajnim građanim, koji su izašli na protest protiv podjela i<br />

stvaranja nekih SAO, nacionalizma i rata, i rekao doslovno: Ili oni, ili mi! “Oni”<br />

su tu, a gdje smo “mi”?<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

23

Politika i društvo<br />

Diskriminacija i mobing - Tako to rade komunisti u Tuzli<br />

Borba za Fatmirov opstanak<br />

Nakon višegodišnje<br />

kriminalne diskriminacije u<br />

rodnom gradu i mobinga<br />

na radnom mjestu u<br />

Općini Tuzla, pisac Fatmir<br />

Alispahić zbog teško<br />

narušenog zdravlja ovih<br />

dana ne izlazi iz tuzlanske<br />

bolnice<br />

Piše: Anes Džunuzović<br />

Ovaj tekst više ne može<br />

pomoći Fatmiru Alispahiću.<br />

Sada je to već definitivno<br />

jasno, njegovo zdravlje je<br />

teško narušeno. Fatmir Alispahić<br />

je izložen konstantnim višegodišnjim<br />

diskriminacijama i mobingu<br />

na radnom mjestu u Općini Tuzla.<br />

Njegov glas i stalno ukazivanje na<br />

siledžijstvo koje nad njim godinama<br />

sprovodi aktuelni načelnik<br />

Općine Tuzla Jasmin Imamović<br />

niko nije imao niti htio da čuje,<br />

što je Imamovića osokolilo da se<br />

nastavi iživljavati nad Fatmirom.<br />

Na kraju, sve se odrazilo pogubno<br />

po Fatmirovo zdravlje.<br />

Ukloniti Fatmira<br />

Fatmir je savjest Tuzle<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

24<br />

Problem je nastao kada je za načelnika<br />

Tuzle 2001. došao Jasmin<br />

Imamović, ratni sekretar Općine<br />

Tuzla, koji se nije mogao pohvaliti<br />

ničim od onoga što je u ratu bio<br />

i značio Fatmir Alispahić. Štavi-<br />

še, Imamovića su pratile negativne<br />

konotacije, od kriminalnog izbora<br />

za načelnika (jer je samo kao općinski<br />

vijećnik mogao biti biran<br />

namjesto Selima Bešlagića, a on je<br />

bio sekretar u izvršnoj vlasti), pa<br />

do sumnjive ratne prošlosti, jer je<br />

kao glavni općinski pravnik kreirao<br />

i one odluke o ukidanju antifašističkih<br />

obilježja u Tuzli, naziva<br />

škola, institucija i sl., a uz to nikad<br />

nije reagirao na verbalne prijetnje<br />

lojalnim Srbima u Tuzli, na koje je<br />

reagirao Fatmir Alispahić. Imao je<br />

veliku potrebu da popravi svoj blijedi<br />

ratni imidž. A kako bi to učinio<br />

ako neće ukloniti Fatmira Alispahića<br />

i njegove zasluge!? Tako je<br />

kreiran projekat blaćenja Fatmira<br />

Alispahića, a čemu je išla na ruku<br />

činjenica da je Fatmir opet išao<br />

u susret istini, sada braneći Bošnjake<br />

od islamofobije, kao novog<br />

antisemitizma. A znamo kakvo je<br />

dejtonsko društvo! Imamović se<br />

nije zadovoljio time da rasformira<br />

uspješni Press centar i da Fatmira<br />

Alispahića premjesti na mjesto “izdavača<br />

potvrda o smrti za lica koja<br />

su umrla izvan zdravstvenih ustanova”.<br />

O tome je akademik Muhamed<br />

Filipović zapisao: “Jedan od<br />

naših najpoznatijih intelektualaca,<br />

u tuzlanskoj administraciji, kod<br />

načelnika Jasmina Imamovića,<br />

nije zaposlen kao intelektualac -<br />

već kao izdavač potvrda o smrti!”<br />

Imamović je ukinuo i jedinstveni<br />

spomenik za djecu poginulu na<br />

Kapiji - “Vječna svjetlost” - samo<br />

zato što je autor ovog spomenika<br />

Fatmir Alispahić. (Doduše, Imamović<br />

je ukinuo i Radio-Tuzlu,<br />

najstariju lokalnu stanicu u BiH,<br />

te mnoge druge stubove tuzlanskog<br />

identiteta, kako bi se vrijeme<br />

računalo od njega.).<br />

Onako kako je Trebinje ubilo<br />

Srđana Aleksića, tako Tuzla<br />

ubija Fatmira Alispahića! Ako je<br />

Srđan Aleksić zaslužan za čast<br />

Trebinja zato što je ustao u zaštitu<br />

nedužnog bošnjačkog mladića,<br />

tako je i Fatmir Alispahić<br />

zaslužan za čast Tuzle jer je 29.<br />

januar 1993. objavio sljedeće: “...<br />

Već su pretukli jedinog čestitog<br />

pravoslavnog mladića, a sutra se<br />

isto može dogoditi svima nama<br />

koji ne damo tradiciju i identitet<br />

svog častoljubivog grada.” Fatmir<br />

je, dakle, u ratu javno osudio činjenicu<br />

da je u Tuzli neko pretukao<br />

nekog mladića zato što je<br />

pravoslavac, time je sebe izložio<br />

opasnosti da doživi odmazdu,<br />

ali je i batinašima poslao poruku<br />

da ima ljudi koji se ne plaše i<br />

koji će štititi sve poštene građane,<br />

bez obzira na njihovu etničku i<br />

vjersku pripadnost. Ako već vlast<br />

neće! Tako je i u više tekstova<br />

Fatmir hrabro ukazivao na diskriminaciju<br />

lojalnih Srba u Tuzli.<br />

Zbog takvih Fatmirovih tekstova<br />

prof. dr. Mustafa Šehović (1920.-<br />

2004., po kome se danas zove<br />

Dom zdravlja u Tuzli; više na<br />

youtube kanalu TvTuzland), na<br />

jednoj promociji 1996. rekao je:<br />

“Fatmir Alispahić je savjest ovog<br />

grada”. Zato se ratni načelnik Tuzle<br />

Selim Bešlagić javno “zahvaljivao<br />

Fatmiru Alispahiću za sve<br />

što je učinio za Tuzlu”. Mnogi su<br />

Fatmiru odavali priznanje za njegov<br />

konkretni antinacionalizam<br />

u ratu, čime je doprinio i afirmaciji<br />

bošnjačkih interesa, kojih<br />

nema bez bosanske ideje. Ali,<br />

Fatmirove zasluge za čast Tuzle<br />

ne ogledaju se samo u tome – što<br />

je jedini javno ustao protiv oblika<br />

revanšizma prema Srbima – jer je<br />

Fatmir pisac koji je, u odnosu na<br />

sve tuzlanske pisce, napisao najviše<br />

monografija o Tuzli: prvu<br />

knjigu o civilnim žrtvama jednog<br />

grada (1996.), prvu knjigu o šehidima<br />

i poginulim borcima jednog<br />

grada (1997.), pa monografije grada,<br />

pozorišta, brojne publikacije<br />

o Tuzli, itd. Gradimir Gojer je rekao:<br />

“Da je samo napisao Tuzlanski<br />

nekrologij bio bi pisac kojim<br />

bi trebao da se diči njegov grad”.<br />

Čak je i sadašnji načelnik Tuzle<br />

Jasmin Imamović davne 1997.<br />

godine govorio da je “Fatmir Alispahić<br />

bitno uticao na strategiju<br />

po kojoj je Tuzla postala poznata<br />

u Evropi i Svijetu”. Fatmir je<br />

od 1993. do 2003. bio šef Press<br />

centra Općine Tuzla, vjerovatno<br />

najuspješnijeg općinskog Pressa u<br />

državi, sudeći po tome koliko je<br />

nagrada za ljudska prava, demokratiju<br />

i promicanje multikulture<br />

došlo u Tuzlu.

Ljubav jača od podlosti<br />

Vrhunac je u jednoj priči koja je<br />

u Tuzli javna tajna. Imamoviću je<br />

falio još jedan pečat na umobolnu<br />

namjeru da pred tuzlanskom, ali<br />

i bh. javnošću oblati Fatmira kao<br />

“radikala” i čovjeka od kojega bježe<br />

i njegovi najbliži. A taj pečat bi dobio<br />

ako bi Fatmira ostavila njegova<br />

supruga – zato što je “ekstremista”.<br />

Fatmirova supruga Jasna je diplomirana<br />

pravnica i prevoditelj sa engleskog,<br />

u Americi je završila školu<br />

za prevoditelje, i bila je zaposlena<br />

kao službeni prevoditelj i predavač<br />

engleskog jezika za ljekare na Univerzitetskom<br />

kliničkom centru u<br />

Tuzli, dok je u svoju administraciju<br />

nije 1999. pozvao tadašnji načelnik<br />

Selim Bešlagić. Jasna Alispahić je<br />

posao općinskog prevoditelja radila<br />

sve do 2009. godine, kada je bez<br />

objašnjenja prebačena u Službu za<br />

izbjeglice. Dogodilo se to odmah<br />

nakon što se u Službi načelnika saznalo<br />

da Jasna nosi treće Fatmirovo<br />

dijete, čime je postalo jasno da<br />

nema ništa od monstruozne zamisli<br />

o razvodu od Fatmira. Čim je Jasna<br />

otišla na trudničko bolovanje,<br />

da čuva trudnoću, načelnik Imamović<br />

je obznanio da se od svih<br />

uposlenika njegove službe samo Jasna<br />

Alispahić premiješta u Službu<br />

za izbjeglice! Bila je to kazna zato<br />

što je odbila velelijepnu kancelariju<br />

koju joj je Imamović upravo dao, i<br />

po treći put ponijela dijete čovjeka<br />

koji je trebao biti inkriminisan<br />

kao “vehabija kojega<br />

je i žena napustila”.<br />

Nikada se neće saznati<br />

kakvim je sve pritiscima<br />

bila izložena ova majka<br />

troje djece, Fatmirova supruga,<br />

koje se borila za<br />

čast muža, za integritet<br />

porodice, a istovremeno<br />

se trudila da sačuva posao<br />

kod lokalnog moćnika<br />

koji joj nudi pakt sa šejtanom,<br />

ali da ostavi djecu<br />

bez oca! Treće Fatmirovo<br />

i Jasnino dijete značilo je<br />

poruku da je ljubav jača<br />

od ovih podlosti Jasmina<br />

Imamovića.<br />

Ali, kada mu je propao<br />

plan da rastavi Jasnin i<br />

Fatmirov brak, Imamović<br />

je odlučio uložiti sve snage<br />

da u Općini Tuzla izolira<br />

Fatmira Alispahića.<br />

Nakon teksta akademika<br />

Filipovića, koji zbija ironiju<br />

sa činjenicom da je<br />

Fatmir Alispahić “izdavač<br />

potvrda o smrti”, Imamović pravi<br />

reorganizaciju u kojoj Alispahiću<br />

daje mjesto “stručnog savjetnika za<br />

prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe”,<br />

ali s ciljem da ga potpuno<br />

izolira. Osoba koja je s Fatmirom<br />

ujutro pila kahvu, a išla je s njim u<br />

Gimnaziju, više puta je upozoravana<br />

da to ne čini, da bi na kraju bila<br />

degradirana, za primjer drugima, i<br />

Ako je Srđan<br />

Aleksić<br />

zaslužan za<br />

čast Trebinja<br />

zato što je<br />

ustao u zaštitu<br />

nedužnog<br />

bošnjačkog<br />

mladića, tako<br />

je i Fatmir<br />

Alispahić<br />

zaslužan za<br />

čast Tuzle jer<br />

je 29. januara<br />

1993. objavio<br />

sljedeće: “...<br />

Već su pretukli<br />

jedinog čestitog<br />

pravoslavnog<br />

mladića, a sutra<br />

se isto može<br />

dogoditi svima<br />

nama koji ne<br />

damo tradiciju<br />

i identitet svog<br />

častoljubivog<br />

grada.”<br />

iz kancelarije prebačena<br />

u tzv. šalter-salu, gdje su<br />

uvjeti rada mnogo teži.<br />

Nakon toga Fatmirova<br />

kancelarija se pretvorila<br />

u samicu, a on je na posao<br />

odlazio kao u zatvor,<br />

da od ujutro do četiri popodne<br />

odsjedi, dok ga zaobilaze<br />

i poslovi i šefovi,<br />

dok njegove poslove daju<br />

drugima, i dok mu niko<br />

ne smije otvoriti vrata.<br />

U januaru prošle 2011.<br />

godine Fatmir je uputio<br />

prvi dokument protiv<br />

diskriminacije i mobinga,<br />

a onda još nekoliko, na<br />

koje nije dobijao nikakve<br />

odgovore. U posljednja<br />

dva mjeseca Fatmir je nekoliko<br />

puta završio kod<br />

ljekara zbog povišenog<br />

krvnog pritiska, kojeg nikada<br />

prije nije imao, niti<br />

je ikada bio na bolovanju.<br />

O tome što mu se dešava<br />

obavještavao je nekoliko<br />

svojih prijatelja, kojima<br />

je slao i dokumente na čuvanje, “u<br />

slučaju da mu se nešto desi”. Ovaj<br />

tekst nastaje nabrzinu, nakon saznanja<br />

da je Fatmir primljen na Internu<br />

kliniku. Ovaj tekst je i neka<br />

vrsta obećanja da će cjelovita istina<br />

o zlodjelu koju je nad čestitom<br />

tuzlanskom porodicom Alispahić<br />

vršio Jasmin Imamović – izaći na<br />

vidjelo.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

25

Reportaža<br />

Prođoh Hercegovinom kroz gradove<br />

Dolje krompir, gore nebo<br />

Glamoč ima svoja tri fenomena,<br />

tri čuda, od kojih su dva kulturna<br />

a jedno prirodno. Prvo je čudo<br />

rječica Vrba “koja teče uzbrdo” iz<br />

Donjeg u Gornje polje. Naravno<br />

to je privid, jer su samo Glamočani<br />

dali polju sa višom nadmorskom<br />

visinom naziv “Donje” a onome<br />

sa nižom “Gornje”. Drugo je čudo<br />

“dvojni stećak” od tri tone “koji<br />

stoji na tri piljka” što se na licu<br />

mjesta vidi. Stećak se nalazi u naselju<br />

Vrba na prilazima Glamoču iz<br />

pravca Livna. Treće čudo je Bašića<br />

nišan u haremu Jakir, još bliže<br />

gradu. Radi se o ogromnom i, po<br />

svemu sudeći, najvećem nišanu<br />

sa turbanom u BiH, isklesanom iz<br />

jednog komada kamena. Nišan je<br />

visok preko 4 metra, širok 95 cm,<br />

a strjeha mu je širine 25 cm pa je<br />

često za nevremena znao poslužiti<br />

kao zaklon putnicima<br />

Piše: Ale Kamber, Livno<br />

25.03.2012.god<br />

Glamočka krvava uvertira<br />

Dobar dio glamočkih Bošnjaka<br />

će vam reći da je najava njihove<br />

gologote pod čizmom SDS-a, a<br />

potom i HDZ-a (nakon povlačenja većinskih<br />

Srba pred naletom hrvatske “Oluje” krajem<br />

jula 1995.) zapravo počela već 01.januara<br />

1988. godine kad su ubijeni Semir (Fehme)<br />

Zeljković i Mirsad (Zeira) Hamzić. Već tada<br />

su bile porasle antibošnjačke velikosrpske<br />

ambicije, najprije potajnim, a potom sve<br />

otvorenijim revitaliziranjem srpskog nacionalizma<br />

i četništva, te transformacijom SKJ<br />

u SDS, barem većinskih Srba što se tiče.<br />

I najmalobrojniji glamočki Hrvati, kojih<br />

je bilo jedva oko 150, ili 1,5%, su kovali<br />

svoje planove za nadolazeću višestranačku<br />

“demokratizaciju”, dok su Bošnjaci kao i<br />

u Livnu, posebno oni obrazovaniji i dalje<br />

slijepo vjerovali SKJ i SKBiH. Pred prve<br />

višestranačke izbore glamočki Srbi, kojih<br />

je bilo 9.800 ili 79%, su se uglavnom listom<br />

svrstali u SDS, Hrvati u HDZ BiH, a<br />

Bošnjaci, kojih je bilo oko 2.350 ili 19% u<br />

SKJ, SDA i još nekolicinu manjih stranaka.<br />

Glamočki Gornji Grad je bio baza SDA.<br />

U početku su djelovali stidljivo i u poluilegali,<br />

potom sve slobodnije, ali nedovoljno<br />

mudro s obzirom na nedostatak obrazovanog<br />

kadra u svojim redovima. Prva zamka u<br />

koju su upali bila je u vrijeme ubistva uglednog<br />

glamočkog Hrvata i liječnika dr. Alojza<br />

Kelave od strane već spremnih SDS-ovih<br />

dželata, koji su ovim ubistvom najavljivali<br />

krvavi pir i egzodus, ili ropstvo, Bošnjaka i<br />

Hrvata. Tadašnja glamočka SDA<br />

je ovaj zločin okarakterisala samo<br />

kao incident i skupa sa SDS-om<br />

dala izjavu za TV Sarajevo da<br />

taj događaj ne može poremetiti<br />

dobre međunacionalne odnose<br />

u Glamoču. Pred početak rata<br />

obavljana je famozna “dobrovoljna<br />

razmjena stanovništva”,<br />

pa su Hrvati uglavnom prešli u<br />

Livno i druga “većinska hrvatska<br />

područja”, a na takav korak se<br />

odlučio i dobar dio Bošnjaka.<br />

Ostale je zatekao rat koji je podrazumijevao<br />

prisilan izgon,<br />

radne obaveze u kopanju rovova<br />

i obavljanju teških poslova za<br />

nove srpske gazde, a mnogi su,<br />

na žalost, najstrašnije mučeni i<br />

svirepo ubijani. Dio ih se noćima<br />

planinskim vrletima i šumom<br />

Ne žale se<br />

glamočki<br />

Bošnjaci<br />

previše ni na<br />

aktuelnog<br />

glamočkog<br />

načelnika<br />

Radovana<br />

Markovića,<br />

ali ipak, ako<br />

se ima u vidu<br />

činjenica da<br />

još struja nije<br />

dovedena u<br />

selo Dragnjić<br />

u koje se<br />

vratilo nekoliko<br />

bošnjačkih<br />

familija ima<br />

razloga za<br />

nezadovoljstvo.<br />

Bašića nišan<br />

probijao prema Gornjem Glamočkom<br />

polju i Cincaru gdje su sa livanjske strane<br />

položaje držali livanjski Bošnjaci (Samostalni<br />

bošnjački bataljon pod bh. oznakama)<br />

i koji su mnoge Glamočane izvukli iz ratne<br />

međuzone, dok ih je oko 250 sve do “Oluje”<br />

ostalo u Glamoču gdje su pretrpjeli torture<br />

u gradskoj klubani, policiji, kućnim pritvorima,<br />

pa i u gradskoj džamiji koja je do<br />

rušenja u drugoj polovini septembra 1992.<br />

godine bila svojevrsni logor za<br />

Bošnjake, a dio ih je mjesecima<br />

bio i na Manjači.<br />

Masovnije represalije nad<br />

glamočkim Bošnjacima počele<br />

su 31.05.1992. godine kad ih<br />

je 140 zatvoreno u pomanju<br />

klubanu FK Šator gdje su ostali<br />

do 21.08.1992. godine. Služili<br />

su kao roblje za kopanje rovova u<br />

Glamočkom polju i po okolnim<br />

planinama na banovinskom<br />

ratnom razmeđu između SDS<br />

i HDZ, odnosno Miloševićeve<br />

“Velike Srbije” i Tuđmanove<br />

“Velike Hrvatske”. A kad bi to<br />

završili, kopali su temelje za dalekovod<br />

Drvar-Glamoč. I žene<br />

i djeca su odvođeni na prisilni<br />

rad na njive, ili druge težačke<br />

poslove uz minimum hrane i<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

26

maksimum tortura. Radilo se svakodnevno<br />

od jutra do mraka uz brojna maltretiranja.<br />

Poslije završenih kopanja rovova i temelja<br />

za dalekovode neki glamočki Bošnjaci su<br />

upućeni na Manjaču gdje su ostali sve od<br />

21.08.1992.-16.12.1992. godine kad su uz<br />

pomoć Međunarodnog Crvenog križa i<br />

UMPROFPR-a oslobođeni, ali uz potpis da<br />

idu iz bivše Jugoslavije u koju se neće vraćati<br />

najmanje pet godina. Odlazak je podrazumijevao<br />

i odricanje od imovine i radnih mjesta,<br />

odvajanje od najbližih članova porodice<br />

koji su ostali u Glamoču ili razmijenjeni,<br />

izbjegli i prognani širom BiH i Svijeta. Nakon<br />

miniranja gradske džamije Zulumije,<br />

početkom rata, njeni su ostaci bačeni na<br />

više lokaliteta da bi sama lokacija džamije<br />

dugo bila parkiralište i lokacija<br />

za otpad, prvo srpski, do njihovog<br />

bježanja pred “Olujom”, pa<br />

onda, od 29.07.1995. godine,<br />

nakon ulaska HV i HVO-a u<br />

Glamoč, i za hrvatski. I u selu<br />

Vidimlije su džamija sa imamskom<br />

kućom i mektebom sravnjeni<br />

sa zemljom, a srušeni su i<br />

mesdžidi u Dragnjiću i Radaslijama,<br />

teško oštećene džamije u<br />

Biličiću i Kovačevcima. Devastirana<br />

je i vakifska zgrada u gradu.<br />

Hrvatski “osloboditelji” su i<br />

ono malo preostalih glamočkih<br />

Bošnjaka pod srpskom čizmom,<br />

njih oko 250, “iz sigurnosnih<br />

razloga” premjestili u Livno u<br />

Sportsku dvoranu, zapravo u<br />

privremeni deportacijski logor, iz<br />

kojeg su ih ubrzo, skupa sa ranije pridošlim<br />

Glamočanima u Livno, prisilno deportovali<br />

preko ratnih linija i minskih polja u srednju<br />

Bosnu, ili im ponudili inscenirano i organizirano<br />

iseljavanje iz BiH što je činjeno i<br />

Bošnjacima Livna i Tomislavgrada, kako<br />

bi se stvorio etnički čist “hrvatski teritorij”<br />

i lakše, bez svjedoka, ili sa što manje njih,<br />

opljačkala državna i privatna imovina.<br />

Glamočki Bošnjaci su bili u sendviču<br />

između HVO-a i četničkih formacija, odnosno<br />

između JNA i HV, pa su višestruko i trpjeli<br />

torture ujedinjene petokrake sa kokardama<br />

i šahovnicama. Uz maltretiranja, silovanja,<br />

robovski rad i temeljitu pljačku, trpjeli su i<br />

ubistva najbližih, ili svojih komšija i prijatelja.<br />

Prema dostupnim podacima, u posljednjem<br />

ratu u Glamoču, kao civili, od strane velikosrpske<br />

četničke soldateske ubijeno je pedesetak<br />

Bošnjaka: Ališa Čista, Ališa Đula, Ališa<br />

Dževad, Ališa Ibro, Ališa Rasim, Ališa Sado,<br />

Ališa Tajka, Ališa Tifa, Ališa Zaim, Arnautović<br />

Fatima, Bektaš Redžo, Bektaš Aiša, Borčilo<br />

Mujesira, Borčilo Senad, Ćar Mehmed,<br />

Čitaković Binazija, Čitaković Đula, Dedić<br />

Nurko, Duganhodžić Fija, Đug Fiza, Đug<br />

Mehmed, Fišić Hatidža, Fišić Husnija, Fišić<br />

Jakub, Halak Ibrahim, Hodžić Almir, Hodžić<br />

Bakir, Hodžić Fatima, Hodžić Hadžija,<br />

Glamoč ima<br />

sve prirodne<br />

pretpostavke<br />

da bi<br />

Glamočani<br />

mogli dobro<br />

živjeti od svoga<br />

rada samo<br />

kad bi oni koji<br />

vladaju znali da<br />

rade za Glamoč<br />

bar približno<br />

kao za sebe i<br />

druge.<br />

Hodžić Mahmut, Hodžić Sadik,<br />

Huseinspahić Vahida,<br />

Karahodžić Adem, Karahodžić<br />

Zejna, Kasum Mugdim, Ledenko<br />

Đula, Maslo Hipka, Mastalić<br />

Salih, Radaslić Hajra, Radaslić<br />

Muhamed, Radaslić Vahid,<br />

Reiz Derviš, Reiz Enver, Sobo<br />

Ibrahim, Solak Medo, Zeljković<br />

Jakub, Zeljković Mina, Zeljković<br />

Munevera, Zeljković Rusmir...<br />

Više ih je stradalo i širom BiH, u<br />

redovima ARBiH: Hamza Asim, Reiz Nail,<br />

Trto Fikret,… ili u izbjeglištvu kao civili, poput<br />

tada maloljetnog Kačar Alena…<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

27<br />

Glamoč-džamija Zulumija<br />

Otvor džamije u Kovačevcima<br />

Tokom rata bošnjačke kuće, stanove i<br />

radna mjesta u početku su prisvojili Srbi,<br />

a nakon ulaska HV i HVO-a u Glamoč,<br />

prisvojili su ih uglavnom Hrvati koji su u<br />

početku činili sve da se Bošnjaci vraćaju u<br />

što manjem broju a Srbi po mogućnosti<br />

nikako. Ipak se vratilo postepeno oko 30%<br />

glamočkih Bošnjaka, koji su bili manjina<br />

u odnosu na oko 2.000 doseljenih Hrvata<br />

iz više krajeva BiH, pa su prvih godina<br />

bili potpuno obespravljeni. Postepenim<br />

povratkom Srba, kojih se vremenom vratilo<br />

oko 35% iseljavali su doseljeni Hrvati i<br />

stvarao se nacionalni balans sličan predratnom,<br />

ali ipak u korist Hrvata u odnosu

na Bošnjake. Za razliku od uočiratnog<br />

laskanja SDS-u, poslijeratna glamočka<br />

SDA se tijesno vezala za HDZ, umjesto<br />

za srpski SDS-ov zamjenski SNSD,<br />

navodno, birajući od dva zla manje zlo, a<br />

zapravo zadovoljavajući samo vlastite interese<br />

i pozicije samo malog broja SDAovih<br />

čelnika. Imajući u vidu blisku saradnju<br />

HDZ BiH i SNSD i ovo poslijeratno<br />

svrstavanje glamočke, livanjske i duvanjske<br />

SDA uz HDZ BiH je promašaj, posebno<br />

ako se ima u vidu da uopće ne žele koalirati<br />

sa ostalim strankama koje okupljaju<br />

Bošnjake ovog dijela BiH koji su ponovo u<br />

srpskohrvatskom sendviču, bez obzira na<br />

činjenicu da su uglavnom povratili imovinu,<br />

popravili kuće i džamije, te da su neki<br />

ponovo zakapitalili kroz poljoprivredu i<br />

stočarstvo i obrt, te da ih tek nekolicina<br />

radi u firmama i ustanovama.<br />

Glamočko gluho<br />

Čim su se glamočki povratnici vratili,<br />

vratili su se i svom brendu-nadaleko<br />

poznatom glamočkom krompiru i<br />

stočarstvu jer posla nije bilo za HDZ-ove<br />

vlasti u Glamoču u izobilju, pogotovo za<br />

Bošnjake, izuzev za par HDZ-ovih privjesaka<br />

i vazala koji su čak i iza vijećničke govornice<br />

izjavljivali kako je “Bošnjacima bilo bolje<br />

pod Hrvatima nego pod Srbima”, što je<br />

laž, jer je prvi srpski načelnik ove općine,<br />

pokojni Rade Gvero, za svoje vladavine u<br />

dva mandata zaposlio sve visokoobrazovane<br />

Bošnjake a posao je dobio i određen broj<br />

Bošnjaka sa srednjom i nižom spremom.<br />

Uglavnom su svi zadržali radna mjesta i<br />

nakon njegove smrti u čijem je mandatu<br />

u glamočke škole uveden i Bosanski jezik<br />

za bošnjačke učenike u osnovnim i srednjoj<br />

školi, što je jedini primjer takve vrste u<br />

Livanjskom kantonu u kojem daleko<br />

brojniji Bošnjaci u Livnu i Tomislavgradu to<br />

još nisu ostvarili, uprkos zakonu i ustavima<br />

koji to omogućuju posljednjih godina.<br />

Očigledno je da je glamočki načelnik<br />

bio fleksibilniji a roditelji glamočke djece<br />

istrajniji u traženju prava za svoju djecu od<br />

ostalih u Livanjskom kantonu. Ne žale se<br />

glamočki Bošnjaci previše ni na aktuelnog<br />

glamočkog načelnika Radovana Markovića,<br />

ali ipak, ako se ima u vidu činjenica da<br />

još struja nije dovedena u selo Dragnjić u<br />

koje se vratilo nekoliko bošnjačkih familija<br />

među prvim povratnicima, a da su struju,<br />

solidan put i ostalu infrastrukturu dobila<br />

sva srpska povratnička sela ima razloga<br />

za nezadovoljstvo. “Razloga za nezadovoljstvo<br />

imaju čak i oni koji rade.<br />

Najveći broj Glamočana je diskriminiran<br />

siromaštvom i nedostatkom radnih<br />

mjesta. Mnoge porodice žive na rubu<br />

gladi. I oni što rade uglavnom rade na<br />

crno i neredovne su plaće. Sva sreća pa<br />

je u funkciji Narodna kuhinja za one<br />

najugroženije j poput p samohrane majke<br />

Šaćire Ćar sa jedinom, tek punoljetnom<br />

kćerkom, oboljelom prije godinu dana<br />

od paralize i koja još ima petero maloljetne<br />

braće i sestara koji žive od često<br />

neredovne mizerne socijalne pomoći.<br />

Otvorenje džamije u Biličiću<br />

Stari grad - Glamoč<br />

Nakon dugo vremena kuća joj je obnovljena,<br />

ali se kuća ne možće jesti. Sličnih<br />

Šaćirinoj ima još dosta porodica”, kaže<br />

pravnica iz Centra za socijalni rad Glamoč<br />

Emira Karača, potvrđujući riječi brojnih<br />

Glamočana da su uglavnom prepušteni<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

28

Glamoč, Šatorsko jezero<br />

Draganjić bez struje<br />

sami sebi, da su kantonalne i više vlasti<br />

gluhe na njihove probleme. Što se tiče<br />

kulturnih sadržaja gradski Dom kulture je<br />

donekle obnovljen i u njemu sva društva<br />

povremeno priređuju poneku predstavu, ali<br />

je većinom bez sadržaja i prazan. Gluh kao<br />

glamočko Gluho kolo. Gluh kao država na<br />

probleme svojih rubnih područja, poput<br />

glamočkog.<br />

Tri čuda<br />

Glamoč ima svoja tri fenomena, tri<br />

čuda, od kojih su dva kulturna a jedno<br />

prirodno. Prvo je čudo rječica Vrba<br />

“koja teče uzbrdo” iz Donjeg u Gornje<br />

polje. Naravno to je privid, jer su samo<br />

Glamočani dali polju sa višom nadmorskom<br />

visinom naziv “Donje” a onome sa<br />

nižom “Gornje”. Drugo je čudo “dvojni<br />

stećak” od tri tone “koji stoji na tri piljka”<br />

što se na licu mjesta vidi. Stećak se nalazi<br />

u naselju Vrba na prilazima Glamoču iz<br />

pravca Livna. Treće čudo je Bašića nišan<br />

u haremu Jakir, još bliže gradu. Radi se o<br />

ogromnom i, po svemu sudeći, najvećem<br />

nišanu sa turbanom u BiH, isklesanom iz<br />

jednog komada kamena. Nišan je visok<br />

preko 4 metra širok 95 cm, a strjeha mu je<br />

širine 25 cm pa je često za nevremena znao<br />

poslužiti kao zaklon putnicima. Uz ova<br />

kulturna i prirodna blaga Glamoč je kao<br />

jedno od najstarijih bh. naselja prepun ostataka<br />

raznovrsne, a posebno rimske, sred-<br />

njovjekovne i otomanske kulture: gradina,<br />

miljokaza, puteva, utvrda, grobnica, nekropola,<br />

turbeta, vjerskih objekata….ima visokokvalitetne<br />

šume, više nego Srbija i Crna<br />

Gora zajedno, međutim, od pada socijalizma<br />

nema drvne industrije ali balvani ipak<br />

sve više nestaju od čega Glamočani imaju<br />

najmanje koristi. Glamoč ima prekrasno<br />

izletište Busiju, omanja dva jezera (Hrast i<br />

Bukvu koja se posebno u proljeće razlije po<br />

Gornjem polju), planine Goliju, Staretinu,<br />

Vitorog, Slovinj i ponajljepši Šator, kojeg<br />

dijeli sa Grahovljanima. Ima sve prirodne<br />

pretpostavke da bi Glamočani mogli dobro<br />

živjeti od svoga rada samo kad bi oni<br />

koji vladaju znali da rade za Glamoč bar<br />

približno kao za sebe i druge.<br />

Stećak na tri piljka<br />

Vidimlije-otvor džamije<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

29

Društvo<br />

Društveni aktivizam - Kako i da li pojedinac može pomoći ummetu<br />

Dok ja radim za druge<br />

i Allah pomaže mene i moju porodicu<br />

Pitala sam se gdje su muslimani<br />

u svemu ovom. Nemuslimani<br />

pomažu muslimane,<br />

a mi kojima je to obaveza šta<br />

mi po tom pitanju radimo.<br />

Djelujući za drugog, dižući<br />

glas za drugoga postajemo<br />

spremni dići glas za sebe,<br />

svoja prava i slobode koja<br />

vrlo brzo mogu biti uskraćena,<br />

a da mi toga i nismo<br />

svjesni<br />

Piše: Zemira Gorinjac<br />

Reci:<br />

R<br />

“Ako su vam očevi vaši i<br />

Rsinovi vaši<br />

Ri braća vaša i žene vaše i rod<br />

vaš,<br />

i imanja vaša koja ste stekli,<br />

I trgovačka roba za koju strahujete<br />

da neće imati prođe,<br />

I kuće vaše u kojima se prijatno osjećate<br />

Miliji od Allaha i Njegova Poslanika<br />

I od borbe na Allahovom putu, onda<br />

pričekajte dok Allah Svoju odluku ne donese<br />

Ȧ grješnicima neće ukazati na Pravi<br />

put !”- (Et-Tevba, 24.).<br />

Stanje u kom se nalaze mnogi muslimani<br />

svijeta je izuzetno teško. Režiseri<br />

novog svjetskog poretka na sve načine<br />

nastoje oteti ne samo materijalno<br />

već i ljudsko, muslimanima ali i drugim<br />

narodima samo da bi vladali prirodnim<br />

resursima kojih je sve manje,<br />

ali i umovima ljudi.<br />

Kud god da pogledamo vidjet ćemo<br />

slične stravične prizore okupacije počevši<br />

od Palestine koja je primjer 64.<br />

godišnje stoičke borbe palestinskog<br />

naroda da ostane na svom, zatim Afganistan,<br />

Irak, Bosna, Etiopija, Somalija,<br />

Sudan.... U svakom ovom području<br />

dešavaju se stravični masakri pred očima<br />

cijele svjetske javnosti gdje međunarodna<br />

zajednica, UN,<br />

kao paravani istih onih koji<br />

kroje novu kartu svijeta slabo<br />

ili nikako ne pokazuju<br />

odlučnost i djelotvornost<br />

– opravdanost svog postojanja.<br />

Pravednici nemuslimani<br />

S druge strane postoje<br />

dobri, plemeniti ljudi iz cijelog<br />

svijeta koji bez obzira na<br />

svoje vjersko opredjeljenje<br />

žele promijeniti stanje svijeta<br />

nabolje. Oni nastoje dati<br />

svoj doprinos poboljšanju<br />

dobra i širenju istine, pravde<br />

na ovom svijetu. Upravo<br />

zahvaljujući tim dobrim<br />

plemenitim ljudima svijet je<br />

saznao za genocid nad Palestincima<br />

u Sabri i Šatili,<br />

nad Tutcima u Ruandi, nad<br />

crncima u Darfuru, Bošnjacima<br />

u Srebrenici...<br />

Takvi pojedinci se odriču<br />

dunjalučkih uživanja radi<br />

viših ideala i interesa. Ideja<br />

Na nama je šta<br />

i kako ćemo<br />

djelovati.<br />

Načina i ideja<br />

je mnogo.<br />

Ima u Turskoj<br />

Džamija želja.<br />

Radi se o<br />

džamiji koju je<br />

sagradio čovjek<br />

od novca koji<br />

bi stavljao u<br />

stranu svaki<br />

put kad bi<br />

poželio nešto.<br />

Izračunao bi<br />

vrijednost toga<br />

i na taj način<br />

za određen<br />

broj godina<br />

napravio<br />

džamiju.<br />

koja nemuslimane vodi jeste<br />

ideja pravde, pravičnosti,<br />

borbe za čovjeka, za svako<br />

ljudsko biće. Mnogi su dali<br />

živote za takvu ideju, pomažući<br />

drugog u nevolji.<br />

Uzmimo primjer 23-godišnje<br />

Rachel Corre, američke<br />

studentkinje koja je kao volonter<br />

otišla u Gazu, zavoljela<br />

svim bićem Gazance i<br />

djecu Gaze, grčevito se borila<br />

za širenje istine o dešavanjima<br />

u Gazi, branila sa<br />

svojim prijateljima rušenje<br />

palestinskih kuća i u jednoj<br />

takvoj situaciji biva zgažena<br />

od izraelskog buldožera.<br />

Ubistvo poznatog međunarodnog<br />

aktivste i borca za<br />

ljudska prava, posebnog zaljubljenika<br />

u Gazu, Vittorija<br />

Argonia, je posebno pogodilo<br />

Gazance kao i nedavna<br />

pogibija novinara u Siriji<br />

pogodila je cijeli humanitarni<br />

korpus. Starice i starci<br />

od 60 ili 70 godina bili su sa<br />

nama na “Flotili dva”.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

30

Šta ih je motiviralo da, nakon što<br />

mogu uživati u penziji, putovati svijetom,<br />

rizikuju svoj život i idu braniti<br />

Gazance. Ili mladi Holanđani od 19<br />

i 23 godine koji su 23 dana čekali<br />

da Flotila krene, potrošili sav novac<br />

i silno željeli da uđu u Gazu. Opet<br />

isti motiv, borba za čovjeka, njegovo<br />

dostojanstvo, jednakost prava. Irska<br />

nobelovka Maride Megvej, britanski<br />

parlamentarac Džordž Galovej osobe<br />

kojima je Izrael ali i Egipat zabranio<br />

trajni ulazak u zemlju samo zato<br />

što su se borili za Palestinu. Da li su<br />

odustali? Ne, i dalje oni šire istinu o<br />

Palestini i toliko uspješno da irski sindikati<br />

bojkotuju izraelske proizvode,<br />

da je ove godine donešena odluka da<br />

Izraeslski nacionalni fond koji je inače<br />

vlasnik 90% otete palestinske zemlje<br />

i u koji idu sva sredstva od proizvoda<br />

i firmi koje podržavaju Izrael, nema<br />

status humanitarne organizacije u<br />

Britaniji.<br />

Navest ću primjer američke<br />

Jevrejke koja je za vrijeme dolaska<br />

Natanjahua u donji parlament<br />

američkog doma ustala i javno pred<br />

svima jasno i glasno rekla da se kao<br />

Jevrejka ne slaže sa svim što rade<br />

Palestincima. Hrabro i dostojanstveno<br />

bez obira na posljedice rekla<br />

je za okupaciju, genocid i diskriminaciju<br />

koja se vrši nad Palestincima.<br />

Napadnuta, povrijeđena od<br />

strane američkih Jevreja, uhapšena<br />

je i čeka je suđenje. Odrekli su je se<br />

prijatelji i rodbina, a ona je rekla:<br />

“Ja se ne odričem ideala pravde i<br />

istine, jednakosti za sve”.<br />

Ovakvih primjera dobrih<br />

plemenitih ljudi koji<br />

mene impresioniraju svojom<br />

predanošću i dosljednošću<br />

svojim idealima, je<br />

jako mnogo.<br />

A gdje smo mi muslimani<br />

Pitala sam se gdje su<br />

muslimani u svemu ovom.<br />

Nemuslimani pomažu muslimane,<br />

a mi kojima je to<br />

obaveza šta mi po tom pitanju<br />

radimo. Hvala Allahu,<br />

ima puno pozitivnih<br />

primjera u svijetu gdje muslimani<br />

djeluju ali ih mi ne poznajemo.<br />

Kako je rekao jedan devetogodišnji<br />

sirijski dječak, dižući svoj glas za<br />

Gazu: “Mi smo ovdje da svjedočimo<br />

nepravdi, da dignemo svoj glas protiv<br />

zla koje se dešava, ali isto tako mi<br />

smo nova generacija i pravda će biti<br />

dostižna”. Dakle rađa se nova generacija<br />

koja želi slijediti praksom, djelo<br />

prve generacije i one poslije njih kao<br />

što su Izudin Kassim, šejh Ahmed Jasin<br />

- Palestina, Omer Muhtar - Libija,<br />

Čečenski lav – Čečenija, Izet Nanić i<br />

mnogi Bošnjaci...<br />

Pozitivan primjer djelovanja danas<br />

su Turci i Malezijci, kao i mnogi pojedinci<br />

iz drugih muslimanskih zemalja<br />

koji bez obzira na inertnost vlasti žele<br />

djelovati na promjene u svijetu i pomagati<br />

braću u nevolji.<br />

Da bi čovjek mogao djelovati on<br />

mora biti svjestan i osviješten. Mora<br />

znati vrijednost toga te biti spreman<br />

Mi danas<br />

imamo takvo<br />

stanje da je<br />

jako puno onih<br />

koji tako lijepo<br />

pričaju, ali ih<br />

djela ne slijede.<br />

Šejh Ahmed<br />

Jasin, posebna<br />

ličnost u<br />

historji Islama<br />

i Palestine,<br />

bi strogo<br />

vodio računa<br />

da hadis<br />

koji sazna<br />

primijeni u<br />

životu.<br />

žrtvovati sebe, svoj imetak,<br />

vrijeme, porodicu, svoj život<br />

za ideale dobra i istine.<br />

Bosna je zemlja koja je<br />

kao i mnoge druge muslimanske<br />

zemlje doživjela strahote<br />

mučenja, ponižavanja,<br />

oduzimanja teritorija, genocid.<br />

Neko je digao glas za<br />

Bosnu, pričao o strahotama<br />

u Bosni, djelovao na javno<br />

mnijenje u svojoj zajednici<br />

da ona pomaže Bošnjake.<br />

Upravo ti isti dobri plemeniti<br />

ljudi, borci za ljudska<br />

prava i slobode pomogli su<br />

da se sazna istina o Manjači,<br />

silovanjima u Foči i drugim našim<br />

gradovima, da nas rado kao izbjeglice<br />

prime diljem Evrope, da nam stiže humanitarna<br />

pomoć. Drago nam je što o<br />

našoj patnji kroz film želi progovoriti<br />

Anđelina Đoli.<br />

Za vrijeme moje posete u Africi, na<br />

upit odakle si, kad kažem “Bosna”, odmah<br />

ogromni osmijeh pun ljubavi prema<br />

meni. Upravo takvo osjećanje naši<br />

aktivisti i mi moramo prenijeti našim<br />

građanima kad su u pitanju mnogi narodi<br />

danas u svijetu. Mora se znati da<br />

se Afganistanci i Iračani brane i da zaslužuju<br />

našu podršku, kakvo je stanje u<br />

Somaliji i ko vodi rat i zašto. Zbog čega<br />

se kažnjava narod Gaze, zašto nestaje<br />

jedna država i njen se narod protjeruje,<br />

dok svijet nijemo šuti. Ta šutnja svijeta,<br />

masa, je posljedica neznanja i djelovanja<br />

medija koji su plasirali samo ono<br />

što krojači žele. Da li možemo pomoći?<br />

Naravno, kao pojedinci da možemo,<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

31

svako u svom polju djelovanja, i tako<br />

postajemo velika, ogromna pokretačka<br />

snaga koja ruši sve barijere i granice i<br />

postajemo jedna velika snaga mira od<br />

Amerike, Australije, Turske, Malezije,<br />

Indonezije, Bosne... Ujedinjeni pojedinci<br />

postaju snaga koja mijenja svijet.<br />

Snaga pojedinaca<br />

Primjer je ideja jedne djevojke studentkinje<br />

iz Sarajeva koja je preko Facebooka,<br />

pozvala sestre da se uključe u<br />

akciju sponzorstva jetima i doniraju bar<br />

jednu KM. Rezultat tog apela kom su se<br />

pridružili mnogi bio je za samo mjesec<br />

dana sponzorstvo za 30 novih jetima.<br />

Drugi primjer je jedna djevojka iz Donjeg<br />

Vakufa, naš aktivista sad, koja je<br />

pokrenula naše gostovanje prošle godine<br />

a potom prikupljala novac za mnoge<br />

naše projekte. I ove godine je doprinijela<br />

da se organizuju dva predavanja i prikupila<br />

preko 600 KM za Siriju. Ima ovakvih<br />

primjera još.<br />

Kreatorima svjetskog poretka odgovara<br />

da Bošnjaci šute, da Bošnjaci ne<br />

znaju šta se dešava u svijetu, da misle<br />

da je samo njima teško. Zabavljeni oko<br />

sebe i svojih nevolja postajemo nespremni<br />

mijenjati svoje a ni tuđe stanje, misleći<br />

da uvijek može biti gore a ne boreći<br />

se za bolje. Djelujući za drugog, dižući<br />

glas za drugoga postajemo spremni dići<br />

glas za sebe, svoja prava i slobode koja<br />

vrlo brzo mogu biti uskraćena, a da mi<br />

toga i nismo svjesni.<br />

Svaki čovjek mora sebi postaviti pitanje<br />

šta može dati za dobro čovječanstva<br />

u ovom momentu, za budućnost svoje<br />

djece. Da li je današnja slika svijeta i dešavanja<br />

u njemu lijepa, pravična? Ko je<br />

taj koji treba mijenjati stanje svijeta na<br />

dobro? Trenutni vladari to sigurno nisu.<br />

Masa, narod je taj koji mijenja stanje<br />

svijeta. Da li je pravedno da svojoj djeci,<br />

unučadima, potomcima ostavimo u<br />

nasljeđe ropstvo u koje polako padamo,<br />

jer nas je uhvatila trka za dunjalučkim<br />

blagodatima, sebičnost, kriticizam, kukavičluk,<br />

nedosljednost, nespremnost<br />

na žrtvu za više ideale i trajnije principe.<br />

Allah nas duži, islam nas duži. Principi<br />

dobra i borbe protiv zla nas duže.<br />

Nećeš biti pitan za ono što je bilo, ali<br />

ćeš biti pitan za ono što si mogao odraditi,<br />

a nisi sad u ovom momentu. Planeta<br />

Zemlja je data u amanet Ademovu potomstvu.<br />

Ti si dio tog potomstva i dao si<br />

obećenje da ćeš se boriti za Zemlju. Jednog<br />

dana svima nama bit će predočeno<br />

šta smo mogli, a nismo učinili. Mnogi<br />

su počašćeni položajima sa kojih mogu<br />

mnogo dobra napravati. Ti će posebno<br />

biti pitani. Svako tvoje sadašnje opravdanje<br />

bit će sutra protiv tebe svjedok, jer<br />

toliko je primjera kroz historiju gdje su<br />

ljudi svoj dom i sav svoj imetak dali za<br />

borbu na putu dobra.<br />

Jedna organizacija koja je krenula<br />

sa 4 čovjeka da bi pomogla nas u Bosni<br />

za vrijeme ratnih dešavanja, a koja se<br />

drži principa islama, pravde, jednakosti<br />

za svakg čovjeka jeste IHH-a organizacija<br />

(Insan jardim vakifi ili Insan<br />

hurijet hak) – “Čovjek, prava i slobo-<br />

de”, organizacija koja danas nakon 17<br />

godina djeluje u preko 126 zemalja svijeta,<br />

koja sad ima preko 120 projekata<br />

godišnje. Organizacija na koju smo<br />

jako ponosni i sretni što smo partneri<br />

i što možemo posredstvom njih pomagati<br />

mnoge u nevolji. Dakle samo<br />

četiri osobe su smatrale da treba nešto<br />

poduzeti, pomoći nas Bošnjake, nisu<br />

tad ni sanjali da će nakon 17 godina<br />

pomagati i djelovati diljem svijeta i postati<br />

jedna od najpoznatijih organizacija<br />

u svijetu. Njeni aktivisti, njih 11<br />

je dalo živote u svojim humanitarnim<br />

misijama. Jedan od njih je bio svjetski<br />

prvak u tekvandou. U Africi, za vrijeme<br />

mog boravka bila sam oduševljena<br />

njihovom predanosti i požrtvovanosti,<br />

radeći u izuzetno teškim uvjetima, daleko<br />

od porodica, samo da bi pomogli<br />

gladne, nemoćne, bolesne, izbjegle.<br />

Preko 23.000 siročadi je dobilo<br />

sponzore njihovim djelovanjem, mnoge<br />

kuće, škole, bolnice su izgrađene, životi<br />

spašeni, udovice dobile zaposlenje ili stekle<br />

zanimanje.<br />

Primjeri za pouku<br />

Jedna njihova aktivistkinja je sa svojih<br />

16 godina ušla u historiju islama kao<br />

neko ko je znao šta znači vrijednost hadisa<br />

“da će onaj ko pomaže siroče biti<br />

u društvu sa Poslanikom kao kažiprst i<br />

srdnji prst”. Humejra je sa 16 godina sa<br />

majkom poginula u saobraćajnoj nesreći<br />

zadnji dan mjeseca ramazana, ali je već<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

32<br />

tad bila sponzor jednog jetima. Poznata<br />

je bila u IHH kao neko ko je predano<br />

promovirao sponzorstvo, nakon njene<br />

smrti Allah je htio da njen babo u njeno<br />

ime sponzorira 7 jetima koliko ima slova<br />

u njenom imenu. Dakle, na razne načine<br />

svojim djelovanjem možemo učiniti<br />

život mnogim ljudima ljepšim, unijeti<br />

malo nade, radosti u mnoge porodice<br />

i srca teško napaćenih ljudi. Nekad je<br />

moralna podrška velika pobjeda za one<br />

u nevolji, a udarac nasilniku.<br />

Primjer koji posebno impresionira<br />

jeste priča o jednoj Indonežanki. Majka<br />

13 djece, hafiza, član parlamenta, imala<br />

je svoju privatnu žensku školu. Međunarodni<br />

aktivista koja je bila i u Gazi.<br />

Njen sin je studirao u Bosni. Allah je<br />

htio da pogine u saobraćajnoj nesreći,<br />

ali su njeni učenici nastavili tamo gdje<br />

je ona stala. Dakle nema polja ljudskog<br />

djelovanja u kom nije dala svoj maksimum<br />

pod motom “Dok ja radim za<br />

druge i Allah pomaže mene i moju<br />

porodicu”. To je i moj moto koji je na<br />

toliko načina potvrđen, a da ne govorimo<br />

o bereketu koji čovjek ima kad daje<br />

svoj imetak radi dobra drugog. Sličan<br />

primjer je bio u Turskoj gdje je jedna<br />

profesorica godinama držala predavanja-halke<br />

u svom stanu i odgojila danas<br />

poznate međunarodne, humanitarne<br />

aktiviste koji rade u Turskoj.<br />

Udruženje “Solidarnost” i njeni aktivisti<br />

krenuli su sa idejom da i Bosna<br />

treba biti dio globalnih snaga mira.<br />

Učestvovati u mijenjanju svijeta ka boljem<br />

i ljepšem sutra za našu djecu, unučad,<br />

za pravdu i istinu. Posebno nam je<br />

stalo do zajedničkog djelovanja da svi<br />

postanemo jedna porodica Ummeta.<br />

Ne želimo da nas naša djeca proklinju<br />

jer smo bili inertni, kukavice i nismo<br />

ništa poduzeli.<br />

Već sad naše kratkotrajno djelovanje<br />

dalo je Allahovom milošću mnogo<br />

rezultata:

Zemira Gorinjac dijeli humanitarne pakete pomoći ugroženim Somalijkama<br />

u izbjegličkom kampu u Keniji<br />

Sponzorstvo 63 jetima, Gaze, Etiopije,<br />

Somalije. Humanitarna pomoć<br />

za Somaliju i 23 kurbana za Somaliju.<br />

Mnogobrojne aktivnosti su iza nas, Što<br />

možete vidjeti na našoj web stranici.<br />

Uskoro će jedna porodica imati svoj<br />

vakif-bunar u Keniji pod nazivom Burak-Bosna.<br />

Posebno smo pomogli u mijenjanju<br />

slike i svijesti kod ljudi kad je u<br />

pitanju stanje u Africi, Palestini, Iraku..<br />

Svako, ama baš svako može dati svoj<br />

doprinos za bolje sutra. Posebno je važno<br />

mijenjati svijest kod ljudi. Mediji,<br />

koji su vlasništvo kreatora svijeta doprinijeli<br />

su da mase ne znaju pravu istinu,<br />

da im se plasira ono što će masu učiniti<br />

slijepom i nijemom. Muslimani nikad<br />

ne smiju biti tijesto – masa koju je lahko<br />

modelirati kao što su to sad posta-<br />

Udruženje“Solidarnost“ Bihać<br />

Udruženje “Solidarnost” je otpočelo<br />

sa radom u prošloj, 2011.<br />

godini i za samo godinu dana rada<br />

postiglo je mnogo i sprovelo ogroman<br />

broj aktivnosti s predanim radom svojih<br />

aktivista. U nastavku je popis najznačajnijih<br />

aktivnsti ovog udruženja:<br />

Podrška “Flotili slobode dva”;<br />

Posjeta djeci invalidima Gaze u<br />

Sloveniji;<br />

Tri posjete djeci invalidima Gaze<br />

i tom prilikom su djeci uručena novčana<br />

sredstva u iznosu od 2.260 eura<br />

i 250$ i poklon paketi (preko 400<br />

paketa);<br />

Pomoć gladnima Somalije;<br />

Kurban za Somaliju;<br />

Bajramski paketići za djecu Darfura<br />

– Sudana;<br />

li. Razlog je nejedinstvo kao posljedica<br />

neslijeđenja izvornih principa islama i<br />

slijeđenja prakse polanika Muhameda i<br />

prvih generacija.<br />

Mi danas imamo takvo stanje<br />

da je jako puno onih koji tako lijepo<br />

pričaju, ali ih djela ne slijede.<br />

Šejh Ahmed Jasin, posebna ličnost u<br />

historiji Islama i Palestine, bi strogo<br />

vodio računa da hadis koji sazna primijeni<br />

u životu. Danas imamo mnogo<br />

priče od koje nemamo plodove, priče<br />

koja ne ulazi u srca onih kojima je namijenjena.<br />

Moj princip je jednostavan: “Zašto<br />

sam ja bolja od drugih? Zašto sam ja počašćena<br />

da imam sve i da mene ne muče,<br />

otimaju mi zemlju i sve drugo što neko<br />

proživljava u ovom momentu?”<br />

Sponzorstvo jetima Gaze u 2011.<br />

Godini - 61 sponzor;<br />

Prikupljanje donacija za “Sirotište<br />

u Somaliji”;<br />

Prikupljanje donacija za Palestinu;<br />

Putovanje naših putnika i učešće u<br />

“Flotili dva”;<br />

Druženje sa putnicima “Flotile dva”;<br />

Posjeta najvećeg izbjegličkog kampa<br />

na svijetu Dadaab- Kenija i IHH-a<br />

organizaciji predsjednice druženja<br />

“Solidarnost”.<br />

Postoje stvari koje su Allahova<br />

odredba i na koje ne možemo utjecati<br />

ali svojim djelovanjem možemo<br />

pomoći drugom. Mnogi čekaju da<br />

se desi ono što je u hadisima rečeno a<br />

Allah lijepo kaže u Časnom Kur’anu<br />

...Da Allah hoće, On bi im se osvetio,<br />

ali On želi da vas iskuša jedne pomoću<br />

drugih... (Muhammed, 4.).<br />

Stalno mi je pred očima slika našeg<br />

halife Omer Ibnul Hataba koji je mijesio<br />

blato komšiji i pomagao gradnju<br />

kuće, noću hodao gledajući da kome<br />

šta ne fali, korio sebe svako malo misleći<br />

da to što radi nije dovoljno i dobro.<br />

Ili prizor namjesnika Kudsa kada<br />

mu je došao Omer ibnul Hatab u posjetu<br />

a on leži na podu i ima samo neke<br />

korice kruha. Omer je zaplakao vidjevši<br />

to stanje. Oholost, magnet zvani dunjaluk<br />

učinili su nas inertnim.<br />

Postoje stvari koje su Allahova<br />

odredba i na koje ne možemo utjecati<br />

ali svojim djelovanjem možemo<br />

pomoći drugom. Mnogi čekaju da<br />

se desi ono što je u hadisima rečeno a<br />

Allah lijepo kaže u Časnom Kur’anu:<br />

...Da Allah hoće, On bi im se osvetio, ali<br />

On želi da vas iskuša jedne pomoću drugih...<br />

(Muhammed, 4.). Uvaženi šejh,<br />

prof.dr. Nasir b. Sulejman el-Omer:<br />

“Nema ni jednog pripadnika ummeta,<br />

kojem se pišu djela, a da neće biti pitan<br />

o tome šta je on uradio da bi pomogao<br />

muslimane Gaze, kao što će biti pitan<br />

šta je uradio za pomoć ugroženima i<br />

poniženima istoka i zapada”.<br />

Zar treba išta više da se čuje ili kaže<br />

pa da ne djelujemo.<br />

Samo ovaj ajet i ove riječi su dovoljne.<br />

Na nama je šta i kako ćemo djelovati.<br />

Načina i ideja je mnogo. Ima u<br />

Turskoj Džamija želja. Radi se o džamiji<br />

koju je sagradio čovjek od novca<br />

koji bi stavljao u stranu svaki put kad<br />

bi poželio nešto. Izračunao bi vrijednost<br />

toga i na taj način za određen broj<br />

godina napravio džamiju.<br />

Kad sebi hoćemo kuću praviti onda<br />

se dobrano potrudimo i mnogo znoja,<br />

novca, vremena na to izdvojimo.<br />

Koliko novca, znoja, vremena smo<br />

spremni potrošiti za vječnu kuću, na<br />

Ahiretu?<br />

Nemojmo sebi dozvoliti da danas<br />

sagradimo dio kuće u Džennetu a sutra<br />

je nekim lošim djelom srušimo.<br />

Allah nas je počastio razumom.<br />

Koristimo ga za dobro Ummeta i nas<br />

samih.<br />

Ako želiš djelovati kreni i osloni se<br />

na Allaha a rezultat uz iskušenja koja<br />

slijede je sigurno tu. Ustraj!<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

33

Islamske teme<br />

Razmišljanja<br />

Izbor bračnog partnera<br />

- hemija ili vjeronauka<br />

S obzirom da je veoma<br />

teško dosegnuti do ove<br />

četvorne kombinacije,<br />

budući bračni partner,<br />

neka traži kod svoje<br />

potencijalne supruge<br />

tri, ili dva svojstva iz<br />

spomenutog hadisa.<br />

Veoma je bitno da u svakoj<br />

kombinaciji bude vjera.<br />

Dakle, sporno bi bilo da<br />

muškarac odabere za<br />

suprugu osobu koja ima<br />

imetak, ljepotu i lijepo<br />

porijeklo a da nema<br />

vjere, ali nije problem<br />

ako njegova potencijalna<br />

izabranica ima ljepotu i<br />

vjeru ili bogatstvo i vjeru<br />

Piše: Nihad Salihović, prof.<br />

Jedno<br />

J<br />

od pitanja kojem je<br />

potrebno studiozno prići<br />

jeste izbor bračnog partnera.<br />

Sve veći broj mladih osoba<br />

odgađa brak, ali i veliki broj sklopljenih<br />

pj brakova dolazi u krizu ili<br />

se raspada. Šta je razlog takvog<br />

stanja? Na ovo pitanje možemo<br />

doći do različitih odgovora. Jedan<br />

od razloga takvog stanja je<br />

činjenica da je glas materijalizma<br />

i zarade omamio većinu omladine.<br />

Kao posljedica materijalističkog<br />

stremljenja mnogi brakovi<br />

se sklapaju iz komercijalnih pobuda.<br />

Ima li dovoljno hemije i<br />

vjeronauke među omladinom, ili<br />

nedostaje i jednog i drugog? Ovo<br />

su pitanja na koja je potrebno<br />

dati odgovor. Nedostatak vjere i<br />

islamskog odgoja je glavni razlog<br />

postojećeg negativnog stanja.<br />

Sve se češće govori o nedostatku<br />

hemije. Naime, najpoznatiji<br />

hemijski spoj koji u našem tijelu<br />

izaziva ljubavne osjećaje<br />

i reakcije je feniletilamin<br />

ili PEA. Ovaj prirodni<br />

amfetamin, dakle<br />

snažan psihostimulans,<br />

nalazi se u mozgu zaljubljenih.<br />

Feniletilamin je<br />

odgovoran za euforične<br />

osjećaje koje donosi privlačnost,<br />

a zbog njega<br />

zaljubljeni imaju snage<br />

do kasno u noć pričati<br />

ili razmišljati o osobi<br />

koja ih je privukla. Pojednostavljeno<br />

rečeno,<br />

stanje zaljubljenosti je<br />

Predbračne<br />

razgovore ne<br />

bi trebalo dugo<br />

razvlačiti zbog<br />

mogućih grijeha<br />

na koje šejtan<br />

navodi.<br />

hemija među zaljubljenima. Da<br />

li je samo hemija među mladima<br />

garancija da će njihov brak<br />

efikasno funkcionisati? Ako se<br />

mlade osobe prepuste isključivo<br />

hemiji, to je zaista krajnost<br />

i problem. Druga krajnost je ta<br />

što većini omladine je važniji<br />

materijalni status, ugled<br />

u društvu, uticaj i “papiri”<br />

kod potencijalnog<br />

bračnog partnera, nego<br />

vjera i recept koji su<br />

nam Allah i Njegov Poslanik<br />

ponudili kod izbora<br />

bračnog partnera.<br />

Zbog toga se ne treba ni<br />

čuditi “bračnim potresima”<br />

i brojnim razvodima<br />

u našem društvu.<br />

Poslanik, a.s., je rekao:<br />

“Ženu udaje četvero:<br />

njen imetak, porijeklo,<br />

ljepota i vjera. Ti ugra-<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

34

i vjernicu”. Većina ljudi pogrešno<br />

razumijeva navedeni hadis, te<br />

se ograničavaju na to da buduća<br />

supruga mora biti isključivo<br />

vjernica. Nije problem da ženska<br />

osoba posjeduje i imetak, ljepotu,<br />

vjeru i lijepo porijeklo. S<br />

obzirom da je veoma teško dosegnuti<br />

do ove četvorne kombinacije,<br />

budući bračni partner<br />

neka traži kod svoje potencijalne<br />

supruge tri, ili dva svojstva<br />

iz spomenutog hadisa. Veoma je<br />

bitno da u svakoj kombinaciji<br />

bude vjera. Dakle, sporno bi bilo<br />

da muškarac odabere za suprugu<br />

osobu koja ima imetak, ljepotu<br />

i lijepo porijeklo a da nema vjere,<br />

ali nije problem ako njegova<br />

potencijalna izabranica ima ljepotu<br />

i vjeru ili bogatstvo i vjeru.<br />

Dakle, islam mora da bude<br />

zastupljen u svakoj kombinaciji.<br />

Od ženske osobe islam traži da<br />

kod svog budućeg partnera traži<br />

zdravu vjeru, a zdrava vjera<br />

potiče njenog nosioca da izgradi<br />

pravilan odnos prema svemu, te<br />

na legalnu borbu u životu kako<br />

bi on mogao da obezbijedi uslove<br />

za život svojoj porodici. Ako<br />

analiziramo navedeni hadis i njegovo<br />

pravilno tumačenje, javiće<br />

nam se zapitanost koliko mladih<br />

osoba slijedi ovaj hadiski recept.<br />

Neko će postaviti pitanje: Kako<br />

ćemo znati da je određena muška<br />

ili ženska osoba vjernik, kad<br />

je vjera stvar unutrašnjosti, a postoji<br />

i mogućnost pretvaranja? U<br />

tom slučaju potrebno je suditi po<br />

ponašanju te osobe i po pokazateljima<br />

vanjske religioznosti (ide<br />

li u džamiju redovno), ali i ne<br />

zaboraviti klanjati istihara-namaz<br />

ili ga ponoviti više puta ako<br />

je potrebno. U narodu je poznata<br />

izreka: “Svaka osoba ima tri<br />

lica. Prvo je reklamno, tj. kada<br />

se pojavimo u nepoznatom društvu,<br />

drugo lice je među rodbinom<br />

i prijateljima, tj. kada smo<br />

malo opušteniji, i treće lice se<br />

odnosi na bračne partnere među<br />

četiri zida kada je zatvorena mogućnost<br />

pretvaranju.” Najteže<br />

je upoznati treće lice. Zato je<br />

potrebno budućim bračnim partnerima<br />

uvažiti preporuke učenih<br />

ljudi, voditi konstruktivne<br />

razgovore, poznavati socijalnu<br />

inteligenciju budućeg bračnog<br />

partnera, a to je moguće<br />

ukoliko se oni poznaju<br />

od malih nogu. Najlošiji<br />

mogući kriterij kod<br />

izbora bračnog partnera<br />

je vanjština, a u to se<br />

ubraja: isključivo materijalističko<br />

stremljenje,<br />

opčaranost fizičkim<br />

izgledom i drugo. Neka<br />

od ključnih pitanja u<br />

razgovoru potencijalnih<br />

članova bračne zajednice<br />

su sljedeća: Kako<br />

organizirati zajednički<br />

život, s roditeljima ili<br />

odvojeno? Da li je prisutna<br />

bolest ili mahana<br />

kod bilo koje strane, te<br />

međusobno ispitati da li obje<br />

strane imaju rasipnički mentalitet<br />

i dr. Predbračne razgovore ne<br />

bi trebalo dugo razvlačiti zbog<br />

mogućih grijeha na koje šejtan<br />

navodi. Pojedini momci se opterećuju,<br />

kako organizirati svadbu<br />

kada to iziskuje materijalne troškove?<br />

I to pitanje je islam riješio.<br />

Naime potrebno je izbjeći<br />

usiljene ceremonije, te skromno<br />

Od ženske<br />

osobe islam<br />

traži da kod<br />

svog budućeg<br />

partnera traži<br />

zdravu vjeru,<br />

a zdrava vjera<br />

potiče njenog<br />

nosioca da<br />

izgradi pravilan<br />

odnos prema<br />

svemu, te na<br />

legalnu borbu<br />

u životu kako<br />

bi on mogao<br />

da obezbijedi<br />

uslove za život<br />

svojoj porodici.<br />

organizirati svadbeni<br />

čin. Ukoliko musliman<br />

nema posla, neka klanja<br />

hadždže-namaz, tj. namaz<br />

iz potrebe, te će ga<br />

Allah nagraditi poslom.<br />

Nakon što studiozno<br />

pristupimo bračnom<br />

projektu, primijenimo<br />

recept kojeg su nam<br />

Allah i Njegov Poslanik<br />

ponudili; potrebno je<br />

da se istinski oslonimo<br />

na Allaha, dž.š., te formiramo<br />

bračnu zajednicu.<br />

Moguće je i tada,<br />

u manjem procentu, da<br />

ne funkcioniše bračni<br />

život, ali za neuspjeh ne<br />

bi trebalo kriviti Allaha i Njegovog<br />

Poslanika, već su bračne<br />

greške proizvod nas samih. Vjeran<br />

vjernik neće nauditi svojoj<br />

supruzi, niti će ona njemu iako<br />

se možda dovoljno ne vole na<br />

početku braka, a muž ili supruga<br />

koji su pod uticajem isključivo<br />

hemije, a u nedostatku vjere, su<br />

spremni maltretirati i zlostavljati<br />

jedno drugo.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

35

Islamske teme<br />

Feljton: Tako se pobjeđuje očaj (II dio)<br />

Pesimista u jednom danu umre stotinu puta<br />

Zato pogledaj, ti, čovječe, koji<br />

očajavaš i živiš u beznađu, i dobro<br />

razmisli, da li je tebe snašla<br />

nevolja kakva je snašla Allahovog<br />

roba i poslanika, Ejjuba, a.s.? Da li<br />

si u jednom trenutku izgubio svu<br />

svoju porodicu? Da li si izgubio<br />

kompletan svoj imetak i ostao bez<br />

igdje ičega? Da li si u potpunosti<br />

izgubio svoje zdravlje i obolio od<br />

teških bolesti koje su te učinile<br />

nepokretnim i od kojih ti se cijelo<br />

tijelo u gnojnu ranu pretvorilo?<br />

Da li su te zbog toga svi prijatelji<br />

i rođaci odbacili i napustili? Da li<br />

si to iskušenje trpio i podnosio<br />

godinama, nadajući se Allahovoj<br />

nagradi?<br />

Piše: Selva el-‘Udejdan<br />

Preveo i prilagodio: Abdusamed<br />

Nasuf Bušatlić<br />

Razum<br />

R<br />

je kao njiva, svaka<br />

Rideja o kojoj smo dugo vre-<br />

Rmena razmišljali zahtijeva<br />

da se pretvori u djelo, jer, u suštini, mi<br />

nećemo požnjeti osim ideje koje smo<br />

posijali, bile one dobre ili loše.<br />

Ono što pravi razliku između dvojice<br />

ljudi jeste zdrav i ispravan pogled<br />

na stvari.<br />

Mnoge izgubljene bitke nauče ljude<br />

kako će dobiti rat.<br />

Ključ neuspjeha je u tome da<br />

pokušaš udovoljiti svakoj osobi koju<br />

poznaješ.<br />

Nije sve u uspjehu, već u želji da se<br />

uspije.<br />

Sve što vidimo veliko i znamenito<br />

u svijetu, počelo je kao neznatna ideja.<br />

Uvijek postoji bolji put da se neki<br />

posao temeljito uradi, obaveza nam je<br />

da pokušamo pronaći taj put.<br />

Dobro djelo je nemjerljivo mnogo<br />

puta bolje od dobrog govora.<br />

Natjecanje sa samim sobom je<br />

najbolje natjecanje, jer kad god se<br />

čovjek natječe sam sa sobom napredovat<br />

će barem toliko da mu danas<br />

neće biti isto kao juče, niti sutra kao<br />

danas.<br />

Kada zaposliš službenike i<br />

stručnjake koji su pametniji od tebe i<br />

ostvariš svoj cilj, ti si time pokazao da<br />

si zapravo pametniji od njih.<br />

Najsretniji trenuci u životu čovjeka<br />

su oni u kojima ostvari nešto za šta su<br />

ljudi govorili da je to nemoguće.<br />

Čovjek neće napredovati dok ne<br />

bude probao ono što se smatra nemogućim.<br />

Neuspjeh nije najgore što nam se<br />

može desiti, najgori neuspjeh je ne pokušati.<br />

Čovjekov završetak nije sa neuspjehom,<br />

već sa bježanjem s “bojnog” polja.<br />

Ništa veliko ne može se ostvariti<br />

bez emocija.<br />

Na kraju, pobjedu će slaviti onaj ko<br />

je imao više snage da trpi i sabura.<br />

Čovjek ne treba pokušavati da<br />

bude uspješan, već treba<br />

pokušavati da bude neko<br />

ko zavrjeđuje pažnju, a<br />

onda će uspjeh sam od sebe<br />

doći.<br />

Čovjek treba da sanja o<br />

zvijezdama, ali istovremeno<br />

ne smije zaboraviti da nogama<br />

stoji na zemlji.<br />

Riječnik uspjeha ne sadrži<br />

u sebi riječi: kad i ali.<br />

Ogromna je razlika između<br />

bježanja i povlačenja.<br />

Nema ljepšeg osjećaja<br />

od toga da napraviš dobar<br />

potez, pa makar se sav svijet<br />

digao protiv tebe.<br />

Pobijedio očaj i postao<br />

najbogatiji čovjek na<br />

svijetu<br />

Sufjan es-Sevri<br />

je upitan koji<br />

od dvojice ljudi<br />

je bolji, onaj<br />

kojeg Allah<br />

iskuša nekom<br />

nedaćom, pa se<br />

on strpi ili onaj<br />

kojeg iskuša<br />

blagodatima,<br />

pa bude zahvalan<br />

Allahu?<br />

Odgovorio je:<br />

“Oni su jednaki,<br />

jer ih je Allah<br />

jednako opisao<br />

u Kur’anu”.<br />

Bil Gejts, osnivač Microsofta,<br />

smatra se danas jednim od najpoznatijih<br />

i najbogatijih ljudi na svijetu, a<br />

njegova korporacija Microsoft je najpoznatija<br />

u proizvodnji softvera za kompjuterske<br />

programe. Kao i druge tvrtke<br />

i Microsoft je utemeljen na ideji, ali to<br />

nije bila obična ideja, već ideja koja je<br />

najviše ličila na neostvarivi san.<br />

Bil Gejts rođen je u Sijetlu u SADu,<br />

1952. godine u vrlo bogatoj porodici,<br />

ali je i pored toga odbio da iskoristi i<br />

jedan jedini dolar iz tog silnog porodičnog<br />

bogatstva za vlastitu naobrazbu<br />

i napredovanje. Njegov cilj je bio da<br />

napreduje i da se izdržava vlastitim radom.<br />

Bio je odličan učenik u osnovnoj<br />

školi, a posebno je volio matematiku i<br />

prirodne nauke. Zbog toga su ga roditelji<br />

sa trinaest godina upisali (prebacili)<br />

u najbolju osnovnu školu u Sijetlu,<br />

Lejksajd, koju su pohađala samo muška<br />

djeca. Kada je bio osmi razred škola je<br />

kupila ASR terminal i zakupila vrijeme<br />

na računaru General Elektrika. On i<br />

njegovi drugovi, Pol Alen i Kent Evans,<br />

ponudili su korporaciji Computer Center<br />

da pronađu kvarove u softveru u za-<br />

mjenu za slobodno korištenje njihovih<br />

računara. U vrlo kratkom roku oni su<br />

bolje naučili i razumjeli rad računara<br />

od njihovih nastavnika, što im je prouzrokovalo<br />

mnoge probleme sa nastavnicima.<br />

Zbog rada na računarima bili<br />

su čak zapostavili i redovnu nastavu u<br />

školi.<br />

Bil Gejts se u potpunosti posvetio<br />

računaru i većinu svog vremena<br />

je provodio pored tog<br />

čudnog aparata, a radni dan<br />

mu je počinjao u četiri sata<br />

ujutro. Tada se Gejts posebno<br />

zainteresirao za sistem<br />

GE u BASIC-u. Međutim,<br />

Gejts je proučavao izvorne<br />

kodove za pokretanje programa<br />

u sistemu, ne samo u<br />

BASIC-u, već i u Fortranu,<br />

Lispu i u mašinskom jeziku.<br />

On i njegov drug Alen su za<br />

nekoliko sedmica uspjeli razviti<br />

emulator Altera za mikroračunare,<br />

a zatim i BA-<br />

SIC interpretator. Microsoft<br />

BASIC je postao popularan<br />

među ljudima koji su se bavili<br />

računarima.<br />

Sa 14 godina Gejts i<br />

Alen su napravili brojače<br />

prometa zasnovane na procesoru<br />

Intel 8008. Prve godine zaradili<br />

su 20.000 dolara, ali im je posao<br />

propao zbog toga što su bili maloljetni.<br />

Međutim, on se nije razočarao<br />

niti je klonuo duhom. Njegova deviza<br />

bila je: “Budi uporan, poboljšavaj<br />

proizvodnju i ostvari veliki profit!”<br />

Bil Gejts je prvi milion dolara zaradio<br />

kada je Microsoft brojao samo<br />

13 radnika. Posebno je revolucinarno<br />

bilo Microsoftovo izbacivanje na<br />

tržište Windowsa koji je bio dodatak<br />

i alternativa Dosu i time postao konkurencija<br />

drugim stvaraocima sličnog<br />

sistema. Nova verzija Windowsa 3.0,<br />

1990. godine bila je prodata u 10 miliona<br />

kopija za samo dvije godine. Danas<br />

je Bil Gejts na drugom mjestu po<br />

bogotastvu u svijetu, a njegovo bogat-<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

36

stvo iznosi 46 milijardi dolara. Dakle,<br />

Bil Gejts je počeo sa idejom u koju je<br />

čvrsto vjerovao, i bez obzira na poteškoće<br />

i prepreke na koje je nailazio u<br />

svom naučnom radu, on nije očajavao<br />

niti je odustao od svoje ideje, već je<br />

čvrsto odlučio da je pretoči u djelo ma<br />

kakve prepreke na tom putu imao.<br />

Ejjub, a.s. – simbol strpljivosti i<br />

pouzdanja u Allaha<br />

Ova priča je općenito najbolji primjer<br />

ljudske strpljivosti i odbacivanje<br />

očaja u pogledu Allahove milosti. To<br />

je blagodat koja se pokazuje u trenucima<br />

najvećih iskušenja, kao što je rečeno:<br />

“Strpljivost je dar koji ne prestaje.”<br />

Allahov poslanik, Ejjub, a.s., upravo<br />

je paradigma strpljivosti. Nakon što je<br />

doživio strašna iskušenja, on je održao<br />

praktični ders iz strpljivosti, pouzdanja<br />

u Allaha i zadovoljstva Allahovom<br />

odredbom. Ejjub, a.s., je živo sa svojom<br />

suprugom i djecom u velikom bogatstvu<br />

i izobilju u Šamu. Bio je, kako<br />

spominju učenjaci tefsira i povijesti,<br />

izrazito bogat, ali istovremeno i darežljiv,<br />

samilostan i bogobojazan. Pomagao<br />

je siromašne, jetime i hudovice,<br />

ugošćivao goste, zahvaljivao je Allahu<br />

na blagodatima koje mu je podario, a<br />

njegova supruga se ponosila tim blagodatima<br />

i također bila zahvalna Allahu<br />

na mnogobrojnim sinovima<br />

i kćerima i obilnoj nafaki<br />

koju im je Allah podario.<br />

A onda su počela<br />

iskušenja. Najprije su Ejjubu,<br />

a.s., umrla sva djeca, zatim je<br />

iskušan teškom bolešću koja<br />

mu je uništila cijelo tijelo<br />

osim jezika i srca, dva organa<br />

kojima je veličao Allaha i bio<br />

strpljiv u svim iskušenjima<br />

i nedaćama. Danonoćno je<br />

spominjao i veličao Allaha,<br />

međutim, njegova bolest je<br />

potrajala i zbog te bolesti<br />

napustili su ga i ostavili<br />

rođaci i prijatelji i sa njim<br />

nije ostao niko osim njegove<br />

žene koja je bila slabog stanja i sa vrlo<br />

malo imetka, tako da je čak i noću<br />

radila kao nadničar kako bi obezbijedila<br />

hranu svome mužu. Što se Ejjubov,<br />

a.s., bol više povećavao, istovremeno se<br />

povećavao i njegov sabur i zahvalnost<br />

Allahu na Njegovoj odredbi. To isto<br />

važi i za njegovu suprugu koja je bila<br />

uz njega i brinula se o njemu 18 godina<br />

i postala primjer poslušne i odane supruge.<br />

Uprkos teškoj bolesti i iskušenju,<br />

Ejjub, a.s., je srce ispunio strpljivošću<br />

i zadovoljstvom, i nije se srdio na sudbinu<br />

ni jednog trenutka, zbog čega je<br />

zaslužio da ga Allah u Kur’anu ovako<br />

Pesimista u<br />

jednom danu<br />

umre stotinu<br />

puta, i kad je<br />

sit on se osjeća<br />

gladnim, boji<br />

se siromaštva<br />

i kad je bogat,<br />

jer se on pokorava<br />

šejtanu:<br />

“Šejtan<br />

vas plaši<br />

neimaštinom<br />

i naređuje<br />

vam razvrat<br />

i griješenje.”<br />

(Kur’an).<br />

opiše: Mi smo znali da je on<br />

strpljiv, divan je rob on bio<br />

i mnogo se kajao. Sufjan es-<br />

Sevri je upitan koji od dvojice<br />

ljudi je bolji, onaj kojeg Allah<br />

iskuša nekom nedaćom,<br />

pa se on strip ili onaj kojeg<br />

iskuša blagodatima, pa bude<br />

zahvalan Allahu? Odgovorio<br />

je: “Oni su jednaki, jer<br />

ih je Allah jednako opisao u<br />

Kur’anu. Za Ejjuba, a.s., koji<br />

je doživio veliko iskušenje i<br />

nedaču, rekao je: Divan je on<br />

rob bio i monogo se kajao, a za<br />

Sulejmana, a.s., kojem je Allah<br />

na dunjaluku dao što nije<br />

nikome, ni prije ni kasnije, i<br />

koji je bio zahvalan na tim blagodatima,<br />

također je kazao: Divan je on rob<br />

bio i mnogo se kajao.”<br />

Nakon što je prošlo mnogo vremena<br />

od nevolje koja ga je zadesila,<br />

Ejjub, a.s., obratio se svome Gospodaru<br />

iskrenom dovom, tražeći od Njega da<br />

mu otkloni iskušenje i nedaću, učeči<br />

dovu: “Mene je nevolja snašla, a Ti si<br />

od milostivih najmilostiviji!” j<br />

(El-Enbija,<br />

83.). Zatim: “Šejtan me na zlo navraća<br />

i misli lažne mi uliva!” (Sad, 41.). I Allah<br />

je uslišao njegovu dovu i otklonio<br />

od njega veliku nevolju. Nakon dove<br />

došla je pomoć i olakšanje koje je Allah<br />

u Kur’anu ovako opisao: Udari nogom<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

37

“Čestitost i<br />

moralnost su<br />

temelji snage.<br />

Možda čovjek<br />

koji je dosljedan,<br />

iskren i<br />

koristan član<br />

društva neće<br />

nikada postat<br />

poznat, ali<br />

će sigurno<br />

biti omiljen<br />

kod svih poznanika,<br />

jer je<br />

udario temelje<br />

koji vode do<br />

uspjeha, i on<br />

će kad-tad<br />

kušati njegove<br />

plodove.’’<br />

o zemlju, - eto hladne vode za<br />

kupanje i piće! (Sad, 42.). Allah<br />

je naredio Ejjubu, a.s., da<br />

udari nogom o zemlju i na<br />

tom mjestu je provrio čisti<br />

izvor s kojeg je pio i izliječio<br />

sve bolesti koje su mu bile<br />

razorile organizam, odnosno<br />

njegovu nutrinu, a zatim se<br />

tom vodom okupao i nestalo<br />

je tragova vanjskih bolesti<br />

(gnoja, krasti i sl.) od kojih<br />

mu se tijelo počelo raspadati.<br />

Nakon toga, on se vratio svojoj<br />

supruzi potpuno zdrav i<br />

vitalan. Međutim, kad ga je<br />

ona vidjela nije ga mogla prepoznati,<br />

pa ga je pitala da li<br />

je možda vidio njenog bolesnog<br />

i nepokretnog muža.<br />

Usput mu je spomenula kako<br />

on mnogo liči na njenog muža dok je<br />

bio zdrav. Onda joj je rekao da je on<br />

zapravo Ejjub, a.s., njen muž, kojeg je<br />

Allah izliječio od svih bolesti. Zatim<br />

mu je Allah vratio blagodati koje mu je<br />

bio oduzeo, i to duplo više nego što je<br />

imao, pa mu se tako uduplala porodica<br />

i imetak, kao što stoji u Kur’anu: I Mi<br />

smo mu iz milosti Naše čeljad njegovu<br />

darovali i još toliko uz njih, da bude pouka<br />

za one koji imaju pameti. (Sad, 43.).<br />

Zato pogledaj, ti, čovječe, koji<br />

očajavaš i živiš u beznađu, i dobro<br />

razmisli, da li je tebe snašla nevolja kakva<br />

je snašla Allahovog roba i poslanika,<br />

Ejuba, a.s.? Da li si u jednom trenutku<br />

izgubio svu svoju porodicu? Da li si<br />

izgubio kompletan svoj imetak i ostao<br />

bez igdje ičega? Da li si u potpunosti<br />

izgubio svoje zdravlje i obolio od teških<br />

bolesti koje su te učinile nepokretnim i<br />

od kojih ti se cijelo tijelo u gnojnu ranu<br />

pretvorilo? Da li su te zbog toga svi prijatelji<br />

i rođaci odbacili i napustili?<br />

Da li si to iskušenje<br />

trpio i podnosio godinama,<br />

nadajući se Allahovoj nagradi?<br />

Priznat ćeš da nisi<br />

doživio ništa od ovoga, a<br />

opet očajavaš. Zar onda<br />

ne smatraš da si obavezan<br />

da se pokaješ, evo<br />

sad, ovog trenutka, i da<br />

podigneš ruke prema nebu<br />

i zatražiš oprost od Allaha<br />

zbog toga što si, nakon malog<br />

iskušenja, pao u očaj i<br />

izgubio nadu u Allahovu<br />

milost. Skrušeno usmjeri<br />

pogled svoj prema nebu i<br />

reci: “Ja Rabb! Podari mi<br />

nadu u Tvoju milost i spasi<br />

me teškog udarca sudbine,<br />

jer Ti jedini to možeš!” I reci kao što<br />

je rekao strpljivi Allahov rob Ejjub,<br />

a.s.: “Mene je nevolja snašla, a Ti si od<br />

milostivih najmilostiviji!”<br />

Poslušaj savjete mudrih ljudi i<br />

primijeni ih u životu<br />

“U većini slučajeva uspjeh je<br />

saveznik onih ljudi koji su smjeli i<br />

odvažni u svom poslu, a rijetko kad je<br />

uspjeh saveznik kolebljivaca, koji se<br />

boje ući u životnu bitku i koji strahuju<br />

od njenog ishoda.” (Džavaharlal Nehru).<br />

Mi padamo da bi ponovo ustali,<br />

gubimo bitke da bi se pripremili za<br />

konačnu pobjedu, isto kao što spavamo<br />

da bi bili zdraviji i da bi prikupili novu<br />

snagu za naše aktivnosti.<br />

Uspješan je onaj čovjek koji traga za<br />

poslom i inovacijama i nakon što se zaposli<br />

i dobije položaj.<br />

“Neuspješni ljudi dijele se u dvije<br />

skupine: oni koji razmišljaju, a ništa<br />

ne rade, i oni koji rade, a nikad ne<br />

razmišljaju.” (John Charles Salak).<br />

Ljudi neće stići u mirisnu bašču uspjeha,<br />

a da prije toga ne prođu močvaru<br />

umora, neuspjeha i očaja, ali onaj ko<br />

posjeduje snažnu volju, ne zadržava se<br />

puno u toj močvari.<br />

Budi siguran u sebe, jer ako ti nisi<br />

siguran u sebe, kako će drugi biti sigurni<br />

u tebe.<br />

Šta god se ostvari i dobije bez truda i<br />

odricanja, to nema neku vrijednost.<br />

Ako nikada ne doživiš neuspjeh,<br />

nikad se nećeš ozbiljno posvetiti poslu.<br />

Šta je drugo neuspjeh do kratkotrajni<br />

poraz koji čovjeku pruža novu priliku.<br />

Bježanje je temeljni razlog neuspjeha;<br />

zato znaj da nećeš biti neuspješan<br />

dok god ne odustaneš od pokušaja.<br />

Veća je korist od toga da potrošiš<br />

sedam sata u razmišljanju i planiranju<br />

nego da potrošiš sedam dana bez planiranja<br />

i pravog cilja.<br />

Osobine koje jednog direktora čine<br />

uspješnim su odvažnost u promišljanju,<br />

smjelost u poslu i smjelost u suočavanju<br />

sa neuspjehom.<br />

Pravi vođa je onaj čovjek koji je<br />

spreman ponijeti odgovornost, onaj<br />

koji neće reći: “Poraženi su moji ljudi”,<br />

već će reći: “Ja sam kriv za neuspjeh.”<br />

To je istinski čovjek!<br />

Bolje je da stigneš prije na tri sata,<br />

nego da zakasniš samo jednu minutu.<br />

Suština je u broju ostvarenih ciljeva,<br />

i to se gleda, a ne gleda se ko ih je ostvario.<br />

Najviše grešaka koje čovjek napravi<br />

u životu posljedica su pogrešnog stava,<br />

pa je zbog toga, onda kada je obavezno<br />

bilo kazati: Ne!, rekao: Da!<br />

Čestitost i moralnost su temelji<br />

snage. Možda čovjek koji je dosljedan,<br />

iskren i koristan član društva neće<br />

nikada postati poznat, ali će sigurno<br />

biti omiljen kod svih poznanika, jer je<br />

udario temelje koji vode do uspjeha, i<br />

on će kad-tad kušati njegove plodove.<br />

Mnogi ljudi prihvataju savjet, ali se<br />

samo mudri njime okoriste.<br />

“Jedini odgovor na poraz jeste – pobjeda.”<br />

(Vinston Čerčil).<br />

Eh, taj Pepsi<br />

Ko od nas nije kušao okus Pepsi-<br />

Cole? Ovo osvježavajuće piće koje je<br />

kušalo i pilo milione ljudi, i skoro da na<br />

svijetu nema države a da nije uvoznik<br />

ovog pića, zapravo je nastalo kao ideja<br />

jednog apotekara koji je pokušavao<br />

načiniti lijek protiv loše probave.<br />

Međutim, umjesto toga, on je napravio<br />

i otkrio ukusno i osvježavajuće piće koje<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

38

se danas obavezno nalazi u frižideru i<br />

na stolu kod većine ljudi, uz jelo, prije i<br />

poslije jela, i koje podjednako piju djeca<br />

i odrasli. Kako je zapravo Caleb Davis<br />

Bradham (1867.-1934.) došao do ovog<br />

otkrića? Naime, on je 1898. godine,<br />

kada je imao svega 22 godine, uspio<br />

napraviti smjesu od voćnog sirupa i<br />

soda vode, ne sluteći da je, umjesto ciljanog<br />

lijeka, napravio recept za ukusno<br />

piće. Svoj izum je ponudio kolegama<br />

farmaceutima koji su ga ocijenili kao<br />

vrhunsko osvježavajuće piće, koje će<br />

mu kasnije donijeti ogromno bogatstvo.<br />

Odlučio je da tom izumu da naziv<br />

Pepsi-Cola, jer je on imao namjeru da<br />

napravi smjesu ili lijek za lošu probavu<br />

koja se u medicinskoj terminologiji naziva<br />

dispepsija, tj. poremećaj u organima<br />

za varenje (želucu i crijevima), naročito<br />

slabo varenje želuca usljed poremećaja<br />

u lučenju sokova za varenje.<br />

Pepsi-Cola je za kratko vrijeme<br />

stekla ogromnu popularnost, što je navelo<br />

Bradhama, da objavi da je otkrio<br />

i proizveo novo osvježavajuće gazirano<br />

piće. Odlučio je da otvori tvornicu<br />

koja će prozvoditi ovo piće i da sa njim<br />

izađe na tržište. Tako je on 1902. godine<br />

osnovao tvornicu Pepsi-Cola čije<br />

sjedište je bilo u stražnjoj prostoriji<br />

njegove apoteke. Dobio je licencu za<br />

svoj izum i otvorio je tvornicu koja je<br />

ujedno bila i prodavnica, odnosno market.<br />

Godine 1903., u januaru, on je uspio<br />

prodat 7.968 galona Pepsija koji je<br />

točio u male staklene boce, da bi nakon<br />

toga iz njegovog malog marketa, distribuirao<br />

piće po svim marketima u Americi,<br />

pakujući ga u limenke i staklene<br />

boce. 1905. imao je još dvije tvornice,<br />

a 1906. godine imao ih je 15, 1907. godine<br />

imao je već 40 svojih poslovnica,<br />

a do kraja 1910. godine, Pepsi-Cola je<br />

imala svoje poslovnice u 24 američke<br />

države, tako da je godišnja prozvodnja<br />

bila premašila cifru od 100.000 galona.<br />

Međutim, nakon 17 godina<br />

uspješnog poslovanja došao je Prvi<br />

svjetski rat koji je ostavio negativan<br />

trag i na tvrtku Pepsi-Cola. Jedan od<br />

najlošijih Bradhamovih poslovnih poteza<br />

bio je onaj kada je u vihoru Prvog<br />

svjetskog rata otkupio velike količine<br />

šećera nadajući se da će njegova cijena<br />

rasti i da će on na tome profitirati.<br />

Međutim, desilo se obrnuto, cijene<br />

šećera su munjevitom brzinom padale<br />

tako da je Bradham bio primoran<br />

na određene poslovne rizike kako bi<br />

sačuvao fabriku i nastavio proizvodnju<br />

Pepsija. Ni to mu nije pomoglo. Nakon<br />

tri godine grčevite borbe morao je objaviti<br />

bankrot i krah njegove velike firme<br />

koja je 1924. godine imala još samo<br />

dvije tvornice.<br />

Bradham se vratio svom starom poslu,<br />

u svoju apoteku, ali je njegov brend<br />

zadržao stari naziv, Pepsi-Cola. Tvrtka<br />

je, poslije Bradhama, imala četvoricu<br />

novih vlasnika, ali ni jedan od njih nije<br />

uspio da je spasi i da ponovo pokrene<br />

prozivodnju. Sve dok se nije pojavio<br />

uspješni proizvođač slatkiša, Charles<br />

G. Guth koji je imao ulogu spasitelja<br />

Pepsi-Cole, što mu je na kraju uspjelo,<br />

tako da je, nakon 15 godina od<br />

kraha Bredhama, tvrtka ponovo stala<br />

na svoje noge. Prozvodnju Pepsi-Cole<br />

nije toliko poremetio ni Drugi svjetski<br />

rat, a tek nakon rata tvrtka je doživjela<br />

pravi procvat. Danas je Pepsi-Cola najpoznatiji<br />

svjetski brend u kategoriji bezalkoholnih<br />

gaziranih pića.<br />

Jednostavna ideja i želja jednog apotekara<br />

da načini lijek za probavu, otkrili<br />

su crno piće koje se pije na cijeloj<br />

zemaljskoj kugli, a od proizvedenih i<br />

popijenih količina tog pića mogla bi se<br />

napraviti velika rijeka. Eto, to se zove<br />

odlučnost da se uspije uprkos mnogobrojnim<br />

krizama, padovima, bankrotima<br />

i neuspjesima.<br />

Ne budi pesimista i zloslutnik<br />

Pesimizam znači gledati na život s<br />

prezirom i zlom slutnjom. Pesimista<br />

uvjek stvari vidi crnim, pa je tako za<br />

njega najljepši cvijet zapravo bodljikavi<br />

trn, dok je kiša za njega vatra, a palmu<br />

vidi kao gorku tikvicu, itd. Pesimista je<br />

uvjek naboranog čela, namrštenog lica i<br />

pun tjeskobe. Kod njega nema ni tračka<br />

nade, nema izlaza, nema olakšanja.<br />

On smatra da će noć vječno trajati, da<br />

siromaštvo nikada neće proći, da bolest<br />

nikada neće biti izliječena. U njegovom<br />

vokabularu glavni termini su:<br />

“smrt, bolest, propast, neuspjeh i pad”,<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

39<br />

jer takvi misle da je svaki povik protiv<br />

njih. (Kur’an). Pesimista u jednom<br />

danu umre stotinu puta, i kad je sit on<br />

se osjeća gladnim, boji se siromaštva i<br />

kad je bogat, jer se on pokorava šejtanu:<br />

Šejtan vas plaši neimaštinom i naređuje<br />

vam razvrat i griješenje. (Kur’an). Pesimist<br />

ne zna za Allahove riječi: A kada<br />

te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam,<br />

sigurno blizu. (El-Bekara, 186.).<br />

Allah je blizu: čuje i uslišava dove,<br />

Svoje blagodati daruje onome ko Mu<br />

se ibadetom približava i onome koji se<br />

udaljava od Njegove milosti.<br />

Allah je blizu: pomaže unesrećenom,<br />

hrani gladnog, poji žednog, a dobročinstvo<br />

mnogostruko nagrađuje.<br />

Allah je blizu: Njegovo darivanje<br />

je obilno, Njegovo dobro ne prestaje,<br />

Njegova vrata su uvijek otvorena, On<br />

je plemeniti dobročinitelj.<br />

Allah je blizu: Njega doziva utopljenik<br />

na moru, izgubljeni u pustinji,<br />

zatvorenik u tamnici, kao što Ga moli<br />

Njegov rob u pećini.<br />

Allah je blizu: Njegovo olakšanje<br />

stiže u jednom trenu, Njegova pomoć<br />

dolazi koliko je treptaj oka, poraženi,<br />

kad Ga doziva, postane pobjednik,<br />

ljudi mu javno griješe, a On ih pokriva,<br />

zna za sve grijehe Svojih robova,<br />

ali ih oprašta, za iskreni ibadet samo<br />

Njemu jedinom, uzvraća zahvalnošću<br />

i obiljem.<br />

Allah je blizu: Poziva grješnike da<br />

Mu se iskreno pokaju i vrate, otvora<br />

vrata onima koji oprost traže, opskrbljuje<br />

Svoje robove bez računa.<br />

Zato, iskreno upitaj sebe, a onda<br />

isto tako iskreno odgovori: Da li ćeš, i<br />

nakon svekolike dobrote i milosti tvoga<br />

Gospodara, i dalje ostati pesimista i<br />

zloslutnik? (Po knjizi Hakeza hezemul-je’se,<br />

autorice Selve el-‘Udejdan)

Islamske teme<br />

Normativni aspekt Poslanikovih hadisa<br />

Zabranjena je pretvorba vina<br />

(opojnih pića) u sirće (ocat)<br />

Hadis ima sasvim jasnu<br />

tendenciju iskorjenjivanja<br />

zla alkohola u društvu, jer<br />

se njime traži prekidanje<br />

svih aktivnosti koje su na<br />

bilo koji način povezane sa<br />

alkoholom, pa i onih koje,<br />

na prvi pogled, djeluju<br />

logično i pragmatično, kao<br />

što je njegova pretvorba u<br />

sirće, čime bi se ogromne<br />

količine već proizvedenog<br />

alkohola, umjesto da<br />

budu uništene, usmjerile u<br />

korisne svrhe<br />

Piše: Mr. Semir Imamović<br />

Prenosi Enes, radijallahu anhu,<br />

da je Poslanik, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, upitan o tome da li<br />

je dozvoljeno hamr (vino) pretvoriti u<br />

sirće, na što je on dao negativan odgovor.<br />

građanske i krivičnopravne odgovornosti,<br />

smatra se svako onaj ko ga konzumira<br />

potpuno svojevoljno i svjesno, radi<br />

ostvarivanja užitka, zabave, popravljanja<br />

raspoloženja i sl. 2 Odrednica potpuno<br />

svojevoljno i svjesno isključuje konzumaciju<br />

opojnih sredstava pod prisilom,<br />

u nesvjesnom ili stanju gubitka razuma,<br />

dok odrednica radi ostvarivanja užitka,<br />

zabave i sl. isključuje upotre-<br />

bu opojnih sredstava u medicinske<br />

svrhe 3 i u stanju krajnje<br />

nužde 4 . “Mada većina hanefijskih<br />

pravnika pojam hamr<br />

ograničava na alkoholno piće<br />

proizvedeno od grožđa, vezujući<br />

time zabranu konzumacije<br />

za vino, a opijanja za<br />

ostale vrste alkoholnih pića 5 ,<br />

ipak je mjerodavnija definici-<br />

Poslanikova,<br />

sallallahu alejhi<br />

ve sellem,<br />

zabrana<br />

transformacije<br />

hamra (vina)<br />

u sirće, u<br />

formi kratkog<br />

i decidnog<br />

(negativnog)<br />

odgovora,<br />

ima karakter<br />

preventivne<br />

zabrane, u<br />

usulskoj nauci,<br />

poznate kao<br />

seddu-z-zerai’.<br />

ja pojma hamr koja je ekspli-<br />

citno navedena u hadisu koji<br />

bilježi imam Muslim u svome<br />

Sahihu (3/1587,1588),<br />

a u kojemu Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, kaže:<br />

“Sve što opija je hamr, a svaki<br />

hamr je haram.” Povod ovome<br />

hadisu je pitanje koje su Poslaniku,<br />

sallallhu alejhi ve sellem, uputili neki<br />

ashabi u vezi sa pićem koje se proizvodi<br />

od meda, kukuruza i ječma, našto je<br />

on odgovorio gore citiranim hadisom.<br />

Shodno ovome hadisu hamr je imenica<br />

kojom se ne označava samo vino nego<br />

svako piće koje ima svojstvo opijanja.<br />

Ovakvo značenje ovog pojma potvrdio<br />

je i hazreti Omer, r.a., sa<br />

minbera Allahova Poslanika<br />

rekavši: “Sve što zanosi pamet<br />

je hamr.” Zabrana se, dakle,<br />

ne veže za ime niti supstancu<br />

od koje je proizvedeno alkoholno<br />

piće, nego za svojstvo<br />

pića da opija, bez obzira da<br />

li stanje opijenosti nastupilo<br />

nakon konzumiranja malih<br />

ili velikih količina dotičnog<br />

pića. Razlog zabranjenosti je<br />

svojstvo opijanja (iskar), r koje<br />

je prisutno u svim vrstama alkoholnih<br />

pića, i u malim i u<br />

velikim količinama, te su sve<br />

te vrste zabranjene bez obzira<br />

na količinu.’’ 6<br />

Ocjena hadisa<br />

Hadis je vjerodostojan. Muslim,<br />

Knjiga o pićima, poglavlje “Zabrana<br />

pretvaranja hamra a u sirće’’, br. 1983.,<br />

Tirmizi, Knjiga o kupoprodaji, poglavlje<br />

“Zabrana pretvaranja hamra a u sirće’’,<br />

br. 1294.<br />

Pojašnjenje pojmova<br />

U širem jezičkom smislu, hamr je<br />

glagolska imenica (izvedenica) glagola<br />

hamire/jahmiru ili jahmuru, što znači<br />

prekriti, pokriti, zastrti, sakriti, napojiti<br />

vinom, fermentirati 1 . U užem,<br />

šerijatskopravnom smislu, el-<br />

hamr je<br />

opći naziv za sve vrste opojnih (alkoholnih)<br />

pića ali i drugih opojnih sredstava,<br />

a njegovim konzumentom, u smislu<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

40

Opća pravna pitanja<br />

Ono što možemo primijetiti u ovom,<br />

ali i mnogim drugim, po formi sličnim,<br />

hadisimaa 7 , jeste da ashabi koji su bilježili<br />

i prenosili hadise, koji u sebi sadrže pojašnjenje<br />

nekog propisa ili predstavljaju<br />

odgovor na nečije pitanje ili nedoumicu,<br />

uopće nisu pridavali pažnju imenima<br />

i porijeklu osoba koje su na ovaj način,<br />

tj. direktnim obraćanjem Poslaniku,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, htjele saznati<br />

nešto više o propisima svoje vjere. To<br />

može ukazivati na samo jednu stvar: da<br />

je među ashabima, kao vrsnim poznavaocima<br />

šerijatskih propisa (normi), vladalo<br />

općeprivaćeno mišljenje da ovakva vrsta<br />

nepoznanice u hadisu, ne može imati nikakve<br />

pravne implikacije niti utjecaj na<br />

konačni tekst norme, koja i jeste prava<br />

svrha i motiv izgovorenog hadisa 8 .<br />

Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

zabrana transformacije hamra<br />

(vina) u sirće, u formi kratkog i decidnog<br />

(negativnog) odgovora, ima karakter<br />

preventivne zabrane, u usulskoj nauci,<br />

poznate kao seddu-z-zerai’ (preventivno<br />

sankcioniranje ili prevenciju zabranom<br />

sredstava koja uzrokuju nekakvu pokvarenost,<br />

štetu ili grijeh, ili jednostavno<br />

rečeno sasijecanje zla u korijenu 9 ). Šteta<br />

i zlo kojeg je Poslanik, sallallahu alejhi<br />

ve sellem, na ovaj način, htio spriječiti i<br />

izbjeći je i više nego očita, i ogledala se<br />

u mogućoj konzumaciji vina od strane<br />

proizvođača sirćeta (ocata), da im se<br />

kojim slučajem dozvolilo, da vino kojeg<br />

su posjedovali kod sebe zadrže i nakon<br />

njegove definitivne zabrane i iskoriste ga<br />

za proizvodnju sirćeta (ocata). U vezi sa<br />

navedenim principom (preventivno sankcioniranje),<br />

potrebno je naglasiti da, iako<br />

postoji načelna saglasnost među pravnim<br />

teoretičarima, različitih pravaca i škola,<br />

oko njegove utemeljenosti i legitimnosti,<br />

ipak se ono različito primjenjuje od jedne<br />

do druge pravne škole. Tako su recimo<br />

djela i aktivnosti koja su u osnovi dozvoljena,<br />

ali u većini slučajeva uzrokuju i<br />

vode šteti, kao što je izdavanje prostora<br />

u zabranjenu svrhu ili dozvoljena djela<br />

koja se upotrijebe u nepropisanu svrhu,<br />

zabranjena u malikijskom i hanbelijskom<br />

mezhebu, a dozvoljena u šafijskom 10 .<br />

Zabrana se obrazlaže principom preventivne<br />

sankcije koja ima pravnu snagu i<br />

legitimnost samostalnog šerijatskog izvora<br />

11 . Svi su saglasni oko primjene ovog<br />

principa kod djela/aktivnosti koja su u<br />

osnovi štetna (negativna) i vode jasnoj<br />

šteti, kao i njegove neprimjene kod djela/<br />

aktivnosti koja u malo slučajeva ili rijetko<br />

kada imaju negativne posljedice, kao što<br />

je u primjeru suđenja na osnovu svjedočenja<br />

koje ponekad može biti i lažno, ali i<br />

djela/aktivnosti čijom bi zabranom, pod<br />

pretpostavkom da mogu biti<br />

zloupotrebljena i iskorištena u<br />

nedozvoljene svrhe, društvo i<br />

njegove jedinke bili uskraćeni<br />

za značajan dio korisnih pa i<br />

egzistencionalnih djelatnosti,<br />

kao što su poljoprivreda,<br />

zanatstvo, i sl 12 . U tom smislu<br />

neprihvatljiva je zabrana<br />

proizvodnje i uzgoja poljoprivrednih<br />

kultura (voća, povrća)<br />

uz obrazloženje da one mogu<br />

biti iskorištene za proizvodnju<br />

alkoholnih pića, jer je očekivana<br />

korist od njih izvjesnija<br />

nego što je to šteta ili pokvarenost, kao<br />

što je neprihvatljiva zabrana proizvodnje<br />

raznih korisnih instrumenata i aparata<br />

pod izgovorom njihove zloupotrebe.<br />

Većina islamskih pravnika je na stanovištu<br />

da je zabrana hamra a (opojnih<br />

pića) prošla kroz tri faze, a samo mali<br />

broj njih tvrdi da se to desilo u četiri faze.<br />

Predmet sporenja je faza tzv. različitog<br />

kur’anskog tretmana opojnog pića (seker) r<br />

i ostalih vrsta “prijatne hrane’’ (semer hasen)<br />

13 , čime je, prema mišljenju nekih ko-<br />

Ovo su, prema<br />

mišljenju<br />

Evropskog<br />

vijeća za fetve,<br />

sasvim dovoljni<br />

argumenti da<br />

bi se upotreba<br />

vinskog ocata<br />

i proizvoda<br />

koji u sebi<br />

sadrže vinski<br />

ocat smatrala<br />

dozvoljenom.<br />

mentatora, započeta priprema<br />

terena za konačnu zabranu<br />

14<br />

hamra a (opojnih pića). “No,<br />

ako se eventualno i može govoriti<br />

o pretpripremnoj fazi<br />

zabrane u ovom ajetu, ona<br />

se ne može označiti kao prva<br />

faza zabrane budući da se<br />

navedeni ajet može dvojako<br />

protumačiti. Prvo tumačenje<br />

je da veznik podrazumijeva<br />

različitost tretmana, kao što<br />

kaže prva grupa učenjaka,<br />

a drugo je da je atribut prve<br />

imenice izostavljen, jer na njega<br />

ukazuje atribut spomenut kod druge<br />

imenice, što je česta upotreba u arapskom<br />

jeziku. A prema poznatom usulskom<br />

pravilu, ako postoji mogućnost<br />

dvojakog tumačenja argumenta, onda je<br />

dokazivanje istim nesvrsishodno.’’ 15 Mišljenje<br />

većine potvrđuje i sljedeći hadis.<br />

Naime, Ebu-Hurejre, radijallahu anhu,<br />

pripovijeda: “Hamr r (vino) je zabranjivan<br />

tri puta (u tri faze): ‘Kada je Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, došao u Medinu,<br />

među njenim stanovnicima je bila široko<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

41

asprostranjena praksa konzumacije vina<br />

i hazardnih igara. Pitali su ga o tome, nakon<br />

čega je objavljen ajet: Pitaju te o vinu<br />

i kocki. Reci: “Oni donose veliku štetu, a i<br />

neku korist ljudima, samo je šteta od njih<br />

veća od koristi.” 16 Oni su tada rekli: ‘Nije<br />

nam zabranio da ga pijemo, samo je rekao<br />

da u njemu ima štete i koristi.’ Zatim su<br />

nastavili sa njegovom konzumacijom sve<br />

do dana kada je jedan muhadžir, koji je<br />

predvodio ljude u namazu, klanjajući u<br />

polupijanom stanju, napravio grešku u<br />

učenju Kur’ana. Tim povodom Allah je<br />

objavio ajet u nešto strožijoj od prethodne<br />

forme: O vjernici, pijani nikako molitvu<br />

ne obavljajte, sve dok ne budete znali šta<br />

izgovarate... 17 Nakon toga, oni koji su pili<br />

vino nastojali su da, bar na molitvu, dođu<br />

trijezni, no ubrzo je objavljen ajet koji,<br />

u potpunosti, zabranjuje konzumaciju<br />

opojnih pića, a to su riječi Uzvišenog: O<br />

vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za<br />

gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo;<br />

zato se toga klonite da biste postigli što želite.<br />

Šejtan želi da pomoću vina i kocke une-<br />

se među vas neprijateljstvo i mržnju i da<br />

vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja<br />

molitve odvrati. Pa, hoćete li se okaniti?’” 18<br />

Kao što možemo vidjeti, u posljednjem<br />

ajetu uspjeh (felahh<br />

), koji podrazumijeva<br />

ostvarenje ambicija (želja) i spas od zla<br />

i neugodnosti, uvjetovan je trenutnim i<br />

potpunim ostavljanjem hamra a (opojnih<br />

pića). Imperativni upit (pitanje) pa hoćete<br />

li se okaniti, ashabi, drugovi Allahovog<br />

Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

shvatili su krajnje ozbiljno i, kao što se<br />

navodi u nekim predanjima, doslovno su<br />

kazali: “hoćemo, okanit ćemo se’’, a zatim<br />

su, noseći u rukama preostale zalihe vina<br />

i posude iz kojih su, samo nekoliko trenutaka<br />

ranije, pili vino, izašli na ulice i<br />

prosuli ih po putu 19 . Medinski putevi su<br />

se pretvorili u rijeke (prosutog) vina.<br />

Propisi<br />

1. Pretvorba vina (opojnog pića) u<br />

sirće (ocat) moguća je na dva načina: sa<br />

i bez utjecaja ljudskog faktora, odnosno<br />

vještačkim i prirodnim putem. Ukoliko<br />

je do transformacije (pretvorbe) došlo<br />

prirodnim putem, bez utjecaja ljudskog<br />

faktoraa 20 , islamski pravnici su saglasni da<br />

je sirće nastalo tim putem, dozvoljeno<br />

koristiti u ishrani 21 , na osnovu riječi Poslanika,<br />

sallallahu alejhi ve sellem: “Divan<br />

li je umak sirće.” 22 S druge strane, konzumacija<br />

sirćeta dobijenog vještačkim putem<br />

od vina (alkohola) kao i proizvoda<br />

koji u svom sastavu sadrže vinski ocat<br />

(kečap i sl.), predmet je sporenja među<br />

islamskim učenjacima. Hanbelijski i šafijski<br />

pravnici 23 stoje na čvrstom stajalištu<br />

da je konzumacija vinskog ocata strogo<br />

zabranjena, temeljeći svoj stav, između<br />

ostalog i na predmetnom hadisu,<br />

ali i na drugim hadisima<br />

u kojima je Poslanik, sallallahu<br />

alejhi ve sellem, odbacio<br />

bilo kakvu mogućnost vje-<br />

j<br />

štačke pretvorbe vina u sirće 24 .<br />

Prema hanefijskom mezhebu<br />

dozvoljeno je konzumirati<br />

vinski ocat bez obzira na način<br />

na koji je dobiven, prirodnim<br />

ili vještačkim putem 25 .<br />

Njihovo je obrazloženje da je,<br />

transformiranjem alkohola u<br />

sirće, nestalo svojstva zbog kojeg je alkohol<br />

zabranjen, a to je opijanje 26 . Pravnošerijatsko<br />

načelo glasi: “U obzir se uzima<br />

suština a ne nazivi’’. Suština nam kaže da<br />

je to sirće, a ne alkohol, te je prema tome<br />

dozvoljeno (halal). l Također, Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, kada je rekao:<br />

“Divan li je umak sirče’’, nije napravio<br />

razliku između ovih dviju vrsta. Ovo su,<br />

prema mišljenju Evropskog vijeća za fetve,<br />

sasvim dovoljni argumenti da bi se<br />

upotreba vinskog ocata i proizvoda koji<br />

u sebi sadrže vinski ocat smatrala dozvoljenom<br />

27 . Što se tiče zabrane, koju je Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem, u tom<br />

smislu izrekao, a na koju se poziva prva<br />

Naročito je za<br />

svaku osudu<br />

pojava da neki<br />

ljudi koriste i<br />

neke vjerske<br />

svečanosti, kao<br />

što su otvaranje<br />

novosagrađenih<br />

džamija, ili<br />

okupljanje<br />

vjernika.<br />

grupa učenjaka, ona je, po njima<br />

(Evropskom vijeću za fetve),<br />

imala savjetodavni i preventivni<br />

karakter i odnosila<br />

se na period, koji je uslijedio<br />

neposredno nakon zabrane<br />

(vina, opojnih pića), tzv. period<br />

odvikavanja od konzumacije<br />

vina, u kojem je još uvijek<br />

postojala opasnost vraćanja<br />

pojedinaca svojim starim<br />

(lošim) navikama. Jedan dio<br />

islamske uleme pravi razliku<br />

između vinskog ocata proizvedenog od<br />

strane sljedbenika Knjige (ehlu-kitabija),<br />

koji vino smatraju dozvoljenim, i vinskog<br />

ocata kojeg proizvedu muslimani. U prvom<br />

slučaju vinski ocat je dozvoljen, a u<br />

drugom nije 28 .<br />

2. Hadis ima sasvim jasnu tendenciju<br />

iskorjenjivanja zla alkohola u društvu, jer<br />

se njime traži prekidanje svih aktivnosti<br />

koje su na bilo koji način povezane sa alkoholom,<br />

pa i onih koje, na prvi pogled,<br />

djeluju logično i pragmatično, kao što<br />

je njegova pretvorba u sirće, čime bi se<br />

ogromne količine već proizvedenog alkohola,<br />

umjesto da budu uništene, usmjerile<br />

u korisne svrhe. U još decidnijem hadi-<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

42

su, koji su zabilježili Tirmizi i Ibn Madže,<br />

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />

prizvao je Allahovo prokletstvo na<br />

deset osoba koje imaju posla sa opojnim<br />

pićima: “...proizvođača, naručioca proizvodnje,<br />

konzumenta, distributera, skladištara,<br />

poslužitelja, prodavca, korisnika<br />

zarade, onoga ko ga kupuje i kome se<br />

kupuje’’. Nažalost, i pored ovako jasnih<br />

upozorenja i smjernica, koje bi trebale<br />

biti dovoljne svakom razumnom vjerniku<br />

da sa svog kućnog praga jednom zauvijek<br />

udalji ovo zlo i nevaljalštinu, i time<br />

sebi i svojoj porodici, i društvenoj sredini,<br />

priskrbi Božiji blagoslov (berićet), naći<br />

ćemo da još uvijek značajan broj naših<br />

sunarodnjaka, Bošnjaka muslimana, pa i<br />

onih koji posjećuju džamiju (bar petkom<br />

ili na Bajram), ima blagonaklon ili u najmanju<br />

ruku indiferentan (neodređen)<br />

odnos prema alkoholu i alkoholnim pićima,<br />

ugostiteljskim objektima, restoranima,<br />

kafanama i birtijama u kojima se<br />

on toči, i trgovinskim radnjama koje ga<br />

prodaju, ali i prema prisustvovanju ceremonijama,<br />

manifestacijama, proslavama<br />

čiji je neizostavni dio konzumacija i ispijanje<br />

velikih količina alkohola. Posebno<br />

brine što je sve veći broj mladih ljudi koji<br />

spas i bijeg od svakodnevnih životnih<br />

problema traže u alkoholu i raznim alkohol<br />

i pivo partyima, kojih u zadnje vrijeme<br />

ima na pretek, i koji se, bez ikakvih<br />

administrativnih zapreka i šire društvene<br />

osude, organiziraju gotovo svakodnevno<br />

i u svim većim bosanskohercegovačkim<br />

čaršijama, uz prethodnu najavu i reklamu<br />

na službenim tv i radio stanicama, i<br />

uz prešutnu saglasnost općinskih vlasti,<br />

čime se ti ljudi “svojevoljno’’ ubacuju u<br />

kolotečinu i kandže zla iz kojih će se kasnije<br />

teško izvući, jer grijeh kakav je alkohol<br />

i društvo kakvo je “party’’ društvo ne<br />

mogu proizvesti ništa drugo do li alkoholičare<br />

i partyaše a nikako zdrave jedinke<br />

i korisne članove društvene zajednice.<br />

Nije li Uzvišeni rekao: O vjernici, vino i<br />

kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne<br />

stvari, šejtanovo djelo; zato se toga<br />

klonite da biste postigli što želite. Treba<br />

dodati da trgovci pićem i vlasnici ugostiteljskih<br />

objekata u kojima se toči alkohol<br />

ne čine nepravdu i nasilje samo prema<br />

sebi nego i prema svojim najbližima,<br />

suprugama i djeci, jer ih, hraneći i izdržavajući<br />

na ovaj način zarađenim sredstvima,<br />

na neki način uvlače zajedno sa<br />

sobom u krug, u Poslanikovom hadisu,<br />

prokletih osoba. “Naročito je za svaku<br />

osudu pojava da neki ljudi koriste i neke<br />

vjerske svečanosti, kao što su otvaranje<br />

novosagrađenih džamija, ili okupljanje<br />

vjernika u povodu mevludskih svečanosti,<br />

ili zajedničkih dova, da prodaju koju<br />

flašu ili gajbu piva. Takvi se postupci<br />

moraju energično osuditi i spriječiti.’’ 29<br />

Bilješke<br />

1 - www.almaany.com; Arapskobosanski<br />

rječnik, Teufik Muftić, str.<br />

405.<br />

2 - Fethu zi-l-dželali vel-ikram bi<br />

šerhi bulugil-merami, 1/179.<br />

3 - Kao što je upotreba anestezije<br />

(narkoze) prilikom izvođenja<br />

operativnog zahvata, upotreba medicinskog<br />

alkohola kao dezinfekcionog<br />

sredstva, upotreba lijeka<br />

spravljenog na bazi alkohola, po<br />

preporuci ljekara specijaliste, koji<br />

je uz to i dobar musliman, ukoliko<br />

ne postoji dozvoljena alternativa, i<br />

slične medicinske svrhe. (Vidjeti:<br />

Fethu zi-l-dželali vel-ikram bi šerhi<br />

bulugil-merami, 1/179, Medžmu’u<br />

fetava ve resail, Muhamed ibn Salih<br />

el-‘Usejmin, Halal i haram u islamu,<br />

Dr. Jusuf el-Qaradavi, Sarajevo,<br />

1997., str. 121, www.salmajed.<br />

com/node/2691 ).<br />

4 - Uzvišeni u Kur’anu, u prijevodu<br />

značenja kaže: A zašto da ne jedete<br />

ono pri čijem klanju je spomenuto<br />

Allahovo ime kad vam je On objasnio<br />

šta vam je zabranio - osim kad ste u<br />

nevolji (kada ste na to prinuđeni).<br />

(El-En’am, 119.)<br />

5 - Vidjeti: El-Kasani, Bedai’us-sanai’,<br />

7/39<br />

6 - Vidjeti: Konzumiranje alkohola<br />

u svjetlu šerijatskih propisa, dr. Enes<br />

Ljevaković.<br />

7 - Takav je recimo hadis: “Upitan<br />

je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem,<br />

o tome ko najljepše uči Kur’an,<br />

pa je rekao: ‘To je onaj na kojem se,<br />

prilikom učenja Kur’ana, primjećuju<br />

tragovi strahopoštovanja.’’’ (Vjerodostojnim<br />

ga je ocijenio El-Albani u<br />

Miškatul-mesabih)<br />

8 - Fethu zi-l-dželali vel-ikram bi<br />

šerhi bulugil-merami, 1/179.<br />

9 - Usuli fikh, hrestomatija, izdanje<br />

Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu,<br />

2005., Priređivač: dr. Enes Ljevaković.<br />

10 - Envaru-l-buruk fi envai-lfuruk,<br />

3/45., Seddu-z-zerai’ fi-šeri’ati-lislamijje,<br />

dr. Abdulkerim ed-Derkavi,<br />

naučni rad objavljen na www.alukah.<br />

net/Sharia/0/6987/, El Vedžiz fi usulil-fikhi<br />

(Opći prikaz metodoligije islamskog<br />

prava, ‘Abdulkerim ez-Zejdan,<br />

246.<br />

11 - ‘Urf-običaj kao pomoćni izvor<br />

šerijatskog prava, dr. Muharem Štulanović,<br />

70.<br />

12 - Seddu-z-zerai’ fi-šeri’ati-l-islamijje,<br />

dr. Abdulkerim ed-Derkavi,<br />

naučni rad objavljen na www.alukah.<br />

net/Sharia/0/6987/.<br />

13 - Ovdje se misli na 67. ajet sure<br />

En-Nahl, u kojem se kaže: A od plodova<br />

palmi i loze pripremate piće i hranu<br />

prijatnu.<br />

14 - Fethu zi-l-dželali vel-ikram<br />

bi šerhi bulugil-merami, 1/181., Tefsir<br />

Ebu Suud, 2/326.<br />

15 - Vidjeti: Konzumiranje alkohola<br />

u svjetlu šerijatskih propisa, dr. Enes<br />

Ljevaković.<br />

16 - Prijevod značenja, El-Bekare,<br />

219.<br />

17 - Prijevod značenja, En-Nisa’,<br />

43.<br />

18 - Prijevod značenja, El-Ma’ide,<br />

90., 91. Hadis je zabilježio Ahmed u<br />

Musnedu, 14/267.<br />

19 - Buharija, 5582., 242., Muslim,<br />

br. 1570.<br />

20 - Sirćetno vrenje, koje stvara<br />

sirće, odvija se zahvaljujući jednom<br />

mikroorganizmu (Mycoderma, bakterija<br />

koja etil alkohol pretvara u sirćetnu<br />

kiselinu), sirćetnom bacilu. Ova<br />

bakterija se u prirodi nalazi svugdje u<br />

vazduhu, pa su zbog toga prvi proizvođači<br />

sirćeta uspjeli u svom radu. Tek<br />

1878., mikrobiolog Hansen je ispravno<br />

objasnio hemijski proces dobijanja<br />

sirćeta. On je precizno opisao tri vrste<br />

sirćetnog bacila. Ova minijaturna<br />

bića proždiru alkohol i luče kiselinu.<br />

Pretvaranje alkohola u kiseline je postupak<br />

koji zovemo vrenje. (www.naturamedica.info/,<br />

www.en.wikipedia.<br />

org/wiki/Mother_of_vinegar )<br />

21 - El-mevsu’atu-l-fikhijje, 19/262.,<br />

Fethu zi-l-dželali vel-ikram bi šerhi bulugil-merami,<br />

1/183., Evropsko vijeće<br />

za fetve, Rezolucija br. 4/7.<br />

22 - Muslim, 2051.<br />

23 - El-Medžmu, 2/597, El-Mugni,<br />

9/145.<br />

24 - U jednom od tih hadisa se navodi<br />

da je Ebu Talha pitao Poslanika,<br />

sallallahu alejhi ve sellem: “Šta uraditi<br />

sa vinom kojeg su naslijedila siročad?’’<br />

Odgovorio je: “Prolijte ga!’’ “A zašto<br />

od njega ne bismo napravili sirće?’’ –<br />

insistirao je Ebu-Talha. “Ne, ni u kom<br />

slučaju!’’ – kategoričan je bio Poslanik,<br />

sallallahu alejhi ve sellem.<br />

25 - El-Mebsut.<br />

26 - U usuli fikhu općeprihvaćena<br />

je teza po kojoj norma cirkulira sa<br />

svojim ‘illetom (pravnim razlogom) u<br />

afirmativnom i negativnom smislu.<br />

27 - Vidi: http://www.soonaa.<br />

com/vb/showthread.php?t=6281<br />

28 - Fethu zi-l-dželali vel-ikram bi<br />

šerhi bulugil-merami, 1/183.<br />

29 - Vidjeti: Konzumiranje alkohola<br />

u svjetlu šerijatskih propisa, dr. Enes<br />

Ljevaković.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

43

Islamske teme<br />

Rasprave bošnjačke svjetovne i vjerske inteligencije u prvoj polovini xx stoljeća<br />

Traganje za identiteto dentitetom<br />

Među bošnjačkim intelektualcima<br />

i misliocima bilo je nemalo onih<br />

koji su zagovarali iseljenje u Tursku<br />

ili tzv. “hidžret“. Od najpoznatijih<br />

i najistaknutijih zagovornika ove<br />

ideje bio je Hilmi ibn Husejn Taslidžali,<br />

poznatiji kao Bosnali Hilmi<br />

Baba. On je napisao i svoju poznatu<br />

raspravu o hidžri i muhadžirima<br />

(Risala fi-l-hidžra ve-l-muhadžirin)<br />

u kojoj otvoreno zagovara da je<br />

muslimanima obaveza iseliti se u<br />

“zemlju gdje vlada Šerijat“. Sam Bosnali<br />

Hilmi Baba je preporučivao da<br />

se Bošnjaci iseljavaju u Šam (Sirija)<br />

Piše: Abdulvaris Ribo<br />

Dolazak Austro-Ugarske u<br />

Bosnu i Hercegovinu 1878.<br />

godine, za Bošnjake-muslimane<br />

predstavljao je jedan veliki zaokret<br />

i jednu veliku promjenu u njihovom<br />

životu i historiji. Doskora su živjeli<br />

u državno-pravnom sistemu Osmanske<br />

imperije, gdje su bili i osjećali se kao<br />

domaćini, kako u geografskom, tako i u<br />

kulturno-civilizacisjkom smislu, a sada<br />

dolazi jedan potpuno različit civilizacijski<br />

okvir, koji donosi savim različitu<br />

kulturu i način života.<br />

Ova nagla promjena u životima ljudi<br />

izazvala je dramatične i sudbonosne posljedice.<br />

Jedna od tih posljedica, svakako,<br />

je i masovno iseljavanje Bošnjaka-muslimana<br />

u Tursku i ostale zemlje koje su još<br />

uvijek bile pod osmanskom vlašću.<br />

Broj iseljenih Bošnjaka u toku četrdeset<br />

godina austrougarske vladavine u<br />

Bosni i Hercegovini, po zvaničnim podacima<br />

austrougarskih vlasti, iznosio je<br />

61.114 iseljenika, a po podacima koji se<br />

spominju u raznoj publicistici, taj broj<br />

je 300.000. 1<br />

Bosanski muslimani su se našli u jednom<br />

teškom i opsadnom stanju. Postavljalo<br />

se pitanje: “Šta činiti i kuda dalje?”<br />

Jedno vrijeme nastao je muk među muslimanima<br />

i njihovom inteligencijom, i tek<br />

nakon četiri godine na scenu stupa intelektualna<br />

elita, kako vjerska tako i svjetovna,<br />

i traže efikasno rješenje za novonastalo<br />

stanje u kojem se našao njihov narod.<br />

Među bošnjačkim intelektualcima<br />

i misliocima bilo je nemalo onih koji<br />

su zagovarali iseljenje u Tursku ili tzv.<br />

“hidžret”. Od najpoznatijih i najistaknitijih<br />

zagovornika ove ideje bio je Hilmi<br />

ibn Husejn Taslidžali, poznatiji kao Bosnali<br />

Hilmi Baba. On je napisao i svoju<br />

poznatu raspravu o hidžri i muhadžirima<br />

(Risala fi-l-hidžra ve-l-muhadžirin)<br />

u kojoj otvoreno zagovara da je muslimanima<br />

obaveza iseliti se u “zemlju gdje<br />

vlada Šerijat”. Sam Bosnali Hilmi Baba<br />

je preporučivao p da se Bošnjaci iseljavaju<br />

2<br />

u Šam (Sirija).<br />

Velika većina bošnjačke inteligencije<br />

jedino rješenje za opstanak muslimana<br />

vidi u “prilagođavanju” Evropi i njenim<br />

kulturnim i civilizacijskim obrascima.<br />

Ovo je postalo središnje pitanje<br />

islamskog mišljenja u Bosni<br />

i Hercegovini u XIX i XX<br />

stoljeću. Među najistaknutije i<br />

najpoznatije vjerske reformatore<br />

i prosvjetitelje modernističke<br />

orijentacije j ubraja se Mehmed<br />

Džemaludin Čaušević, poznati<br />

islamski učenjak i reformator,<br />

i po mnogima najznačajnija<br />

figura u islamskom mišljenju<br />

XIX i XX stoljeća u Bosni i<br />

Hercegovini. Vjerski modernisti<br />

su bili okupljeni oko lista<br />

“Behar”. 3<br />

Nasuprot vjerskih modernista<br />

djelovali su tradicionalisti,<br />

koji su nastupali sa idejama<br />

očuvanja i odbrane postojećeg<br />

islamskog mišljenja i prakse. Najpoznatiji<br />

predstavnici ovako shvaćenog tradicionalizma<br />

bili su; Sejfullah Proho, Ali Riza Karabeg,<br />

Ali Riza Prohić, te krugovi uleme<br />

okupljeni oko listova “Hikjmet” u Tuzli<br />

i “El-Hidaje” u Sarajevu. Glavna ličnost<br />

“El-Hidajinog” kruga bio je Mehmed<br />

Handžić. 4<br />

Između vjerskih modernista i tradicionalista<br />

uslijedile su mnoge rasprave<br />

oko pitanja muslimanskog društvenopravnog<br />

i kulturnog života. I jedni i<br />

drugi su napisali mnoge radove i brošure<br />

u kojima su argumentirano branili<br />

svoje stavove. Tako su u muslimanskoj<br />

javnosti s početka XX stoljeća formulirana<br />

dva različita stajališta o razumijevanju<br />

i društvenoj funkciji islamskog<br />

učenja i propisa-modernistički i tradicionalistički.<br />

5<br />

Ulema je,<br />

također,<br />

optuživala<br />

svjetovnu<br />

inteligenciju da<br />

su oni sredstvo<br />

zajvere<br />

kršćanskog<br />

svijeta protiv<br />

islama, kao i<br />

da su prosrpski<br />

i prohrvatski<br />

orijentirani.<br />

Svjetovni modernisti i reforma<br />

U periodu između dva svjetska rata na<br />

scenu i u prvi plan muslimanskog javnog<br />

života dolaze svjetovni modernisti ili “inteligencija”<br />

koji su osnaženi uspjehom svjetovne<br />

modernističke orijentacije u Turskoj.<br />

Islam je svojim klasičnim tekstovima<br />

i svjetovnim modernistima poslužio kao<br />

argumenatcija za njihove stavove, pa su i<br />

oni sa svoje strane počeli tumačiti islam i<br />

islamsku tradiciju, čime su bacili rukavicu<br />

ulemanskom tumačenju islama. Zbog činjenice<br />

da su svjetovni modernisti vrlo često<br />

nestručno i površno tumačili islamske<br />

propise, tradicionalisti su stupili u odbranu<br />

postojećih islamskih ustanova,<br />

propisa i običaja. Tako<br />

su u prvoj polovini XX stoljeća<br />

u Bosni i Hercegovini nastale<br />

mnoge bosanske muslimanske<br />

rasprave o pitanjima reforme<br />

islamskih običaja, tradicije i<br />

ustanova. 6<br />

Najpoznatiji svjetovni modernisti<br />

su Dževad-beg Sulejmanpašić,<br />

Edhem Bulbulović,<br />

Abdurezak Hifzi Bjelavac i<br />

Mehmed Begović. 7<br />

Stavovi i mišljenja svjetovnih<br />

modernista<br />

Svjetovni modernisti su<br />

radikalno napredna struja muslimanskih<br />

mislilaca koji su se krajem 19.<br />

i početkom 20. stoljeća aktivno uključili u<br />

rasprave o društvenoj, obrazovnoj i kulturnoj<br />

reformi bosansko-hercegovačkih muslimana.<br />

Širenje ideja svjetovnog moderniz-<br />

ma počelo je s početka XX stoljeća, kada<br />

se povećao broj svjetovno obrazovane inteligencije.<br />

U januaru 1928. godine osnovali<br />

su “Reformu”-organizaciju naprednih muslimana<br />

i list “Behar” oko kojeg su bili okupljeni<br />

i u njemu objavljivali svoje radove i<br />

stajališta.<br />

Svjetovni modernisti su pokušavali da<br />

za platformu svojih reformi uzmu islam i<br />

njegove izvore. Tako su vrlo često površno<br />

i nestručno tumačili islamske propise, na<br />

čemu su im tradicionalisti i vjerski modernisti<br />

uveliko zamjerili.<br />

U svome reformatorskom djelovanju<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

44

svjetovna inteligencija je suviše slobodno<br />

razmatrala uzroke muslimanskog nazatka.<br />

Izlazak iz opće krize i nazatka vidjeli<br />

su u napuštanju sopstvene “zastarjele<br />

tradicije” i bezuvjetnom i nekritičkom<br />

prihvatanju moderne zapadne kulture<br />

i civilizacije. Tražili su odbacivanje svih<br />

simbola tradicionalnog muslimanskog<br />

načina života. U tome su posebno radikalni<br />

bili Dževad-beg Sulejmanpašić i<br />

Edhem Bulbulović.<br />

Osnovno pitanje kojim su se bavili<br />

svjetovni modernisti, a na prvom redu<br />

Dževad-beg Sulejmanpašić, bilo je pitaje<br />

žene i njenog društvenog i kulturnog<br />

položaja. Dževad-beg Sulejmanpašić, kao<br />

i drugi intelektualci, zalagali su se za prosvjećivanje<br />

žene muslimanke, za koju su<br />

smatrali da je ona, neprosvijećena i zaostala,<br />

najveći razlog nazatka muslimana.<br />

“Inteligencija” se nerijetko upuštala u<br />

tumačenje islamskih normi i propisa, pozivajući<br />

se pri tome vrlo često na orijentalističke<br />

izvore. To su činili jer su smatrali da<br />

ulema nije u stanju ponuditi moderno tumačenje<br />

islama, te da se nisu smjeli uhvatiti<br />

u koštac sa nadolazećom modernom<br />

kulturom i civilizacijom. Posmatrali su<br />

islam kao religiju u modernom smislu riječi,<br />

naglašavajući njegove moralne vrijednosti.<br />

Jedni su bili za potpuno p povlačenje<br />

Šerijata iz pravne sfere, a drugi iz oblasti<br />

javnog prava.<br />

Proces “prilagođavanja” zapadnoevropskoj<br />

kulturi, kojem su pozivali<br />

svjetovni modernisti, praktično je počeo<br />

dolaskom Austro-Ugarske, a nastavio se<br />

i kasnije. Pred bosansko-hercegovačkim<br />

muslimanima i njihovom inteligencijom<br />

našla su se tri izbora; asimilacija, izolacija i<br />

integracija. Asimilacija je podrazumijevala<br />

neselektivno i nekritičko prihvatanje nove<br />

kulture i običaja i prilagođavanje duhu vremena,<br />

a što je istovremeno značilo i odbacivanje<br />

i zaboravljanje sopstvene tradicije.<br />

Izolacija je podrazumijevala očuvanje vjere,<br />

kulture i tradicije putem organiziranja<br />

religijskih i kulturnih zajednica u okviru<br />

društva, dok je integracija podrazumijevala<br />

očuvanje i zaštitu muslimanskog identiteta<br />

i ostvarivanje statusa ravnopravnih<br />

građana. O tih vremena pa do dan-danas<br />

muslimani tragaju za svojim identitetom i<br />

još nisu našli pravi odgovor u kojoj mjeri<br />

je nužno ostati vjeran vlastitoj tradiciji,<br />

prihvaćajući savremena civilizacijska dostignuća.<br />

I danas su aktuelni tekstovi i knjige<br />

na temu: Kako biti musliman u Evropi ili<br />

kako biti evropski musliman.<br />

Prigovori i zamjerke svjetovnim<br />

modernistima<br />

Na račun muslimanskih svjetovnih<br />

modernista, koji su živili i djelovali u XX<br />

stoljeću, upućene su mnoge zamjerke i<br />

prigovori, a odnose se na njihovo razumijevanje<br />

bošnjačke tradicije i reformu kojoj<br />

su pozivali. Ovi prigovori nisu dolazili<br />

samo od strane tradicionalne uleme, nego<br />

i od vjerskih modernista, koji su smatrali<br />

da je “inteligencija” bespotrebno izazvala<br />

reakcije naroda zahtjevima za šešir protiv<br />

fesa. Svjetovni modernisti, kao radikalno<br />

napredna struja, izvršili su jedan nasrtaj na<br />

bošnjačku muslimansku tradiciju i tako<br />

izazvali burne reakcije i neodobravanje.<br />

Svjetovnim modernistima je najviše<br />

zamjereno što su zahtijevali odbacivanje<br />

svih simbola tradicionalnog muslimanskog<br />

načina života i pozivali bezuvjetnom<br />

“prilagođavanju”, odnosno asimilaciji Bošnjaka<br />

novoj kulturi i običajima u “duhu<br />

vremena”. 8 Tražili su odbacivanje tradicionalne<br />

nošnje (vala, feredža i zar), otkrivanje<br />

lica i glave, preuzimanje evropskog<br />

načina oblačenja i uključivanje u društvo<br />

bez ograničenja. 9<br />

S obzirom da su smatrali da ulema nije<br />

u stanju da ponudi modernu interpretaciju<br />

Kur’ana i Šerijata, svjetovna inteligencija<br />

se upustila u tumačenje islama i njegovih<br />

propisa i to je bio ujedno i pokušaj da za<br />

platformu svoje reforme uzmu islam i njegove<br />

izvore. Tako su vrlo često nestručno i<br />

pogrešno tumačili neke islamske propise. 10<br />

Vrlo radikalne stavove po pitanju šerijatskog<br />

prava iznio je Edhem Bulbulović<br />

koji smatra da korijeni i porijeklo šerijatskog<br />

prava leže u običajima i tradiciji stare<br />

Arabije. Tako veli: “Da bi se islam sačuvao<br />

kao vjera potrebno je izvršiti opštu derogaciju<br />

šerijata, jer njegovi propisi u današnjem<br />

stacioniranom stanju nemaju aktuelnu vrijednost.”<br />

11<br />

Vjerski intelektualci su optužili inteligenciju<br />

da su suviše slobodno razmatrali<br />

uzroke muslimanskog nazatka. Svjetovni<br />

Bilješke<br />

1. Fahrudin Novalić, Historija<br />

Bošnjaka, (www.como.ch)<br />

30.01.2009.<br />

2. Enes Karić, Prilozi povijesti<br />

islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini<br />

XX stoljeća I, str. 46.<br />

3. Dr Fikret Karčić, Društvenopravni<br />

aspekt islamskog reformizma,<br />

str. 220.<br />

4. Isto, str. 222.<br />

5. Isto, str. 202.<br />

6. Takve rasprave je u VII hrestomatija<br />

sakupio prof. dr. Enes<br />

Karić pod nazivom Bosanske muslimanske<br />

rasprave.<br />

7. Doc. dr. Zuhdija Hasanović,<br />

Pristupi sunnetu, (hrestomatija), str.<br />

344.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

45<br />

modernisti su smatrali da su muslimanska<br />

tradicija i običaji glavni razlog dekadence<br />

muslimanskog društva. 12<br />

Ulema je, također, optuživala svjetovnu<br />

inteligenciju da su oni sredstvo zavjere<br />

kršćanskog svijeta protiv islama, kao i<br />

da su prosrpski p i prohrvatski orijentirani.<br />

Tako A. Lutfi Čokić u svome tekstu<br />

“Prikazi i ocjena rada g. dr. Mehameda<br />

Begovića”, navodi i ističe propagandno<br />

djelovanje katoličke (rimske) crkve protiv<br />

islama i muslimana, kao i njenih privatnih<br />

i javnih pomagača.<br />

“Na osnovu ovog utvrđeno je jednoglasno<br />

na tim sastancima da prijeti najveća<br />

opasnost islamu i njegovu jedinstvu od<br />

strane učeće islamske mladeži na tim univerzama,<br />

koja iza svršenih nauka dobronamjerno<br />

i nesvjesno rade u duhu stećenog<br />

znanja i nauke, a koja nije imala ranije<br />

spreme da to prozre i uoči.” 13<br />

Neki muslimanski autori su smatrali<br />

da je izlaz iz nezavidnog stanja u kojem su<br />

se nalazili bosansko-hercegovački muslimani<br />

da se nacionalno opredijele kao Srbi<br />

ili Hrvati.<br />

Jedan od takvih autora bio je i Hasan<br />

Rebac koji je napisao svoju knjižicu “Početak<br />

emancipovanja Srpkinje muslimanske<br />

vere”, a u kojoj iznosi svoja gledanja o<br />

emancipovanju muslimanki u BiH i nacionalnom<br />

opredjeljenju muslimana. 14<br />

Neki su svjetovnim modernistima prigovarali<br />

da su moralno iskvareni, da ne zalaze<br />

u narod i da su svoj rad sveli samo na<br />

svoje urede i akšamlučenje. U svojoj knjižici<br />

“Pitanje muslimanskog napretka u Bosni<br />

i Hercegovini”, Ajni Bušatlić veli: “Najvećim<br />

su dijelom alkoholičari i slabi uzori za<br />

svoj narod (...), mnogi tapkaju kao i hodže<br />

na jednom te istom mjestu. Slabo zalaze u<br />

narod, da mu pomaže da se diže iz letargije.<br />

8. Fikret Karčić, Društveno<br />

pravni aspekt islamskog reformizma,<br />

str. 225.<br />

9. Isto, str. 226.<br />

10.Vidi: Enes Karić, Prilozi povijesti<br />

islamskog mišljenja u BiH, str.<br />

312.<br />

11. Fikret Karčić, Društevnopravni<br />

aspekt islamskog reformizma,<br />

str. 213.<br />

12. Isto, str. 200.<br />

13. Enes Karić, Bosanske muslimanske<br />

rasprave, Prikazi i ocjena<br />

rada dr. Mehmeda Begovića, 109.<br />

14. Enes Karić, Prilozi povijesti<br />

islamskog mišljenja u BiH XX stoljeća<br />

I, str. 53.<br />

15. Enes Karić, Prilozi povijesti<br />

islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini<br />

XX stoljeća I, str. 303.

Društvo<br />

Predavanje u džamiji “Princ Abdullah“ Tuzla<br />

Vrata Allahove milosti i su otvorena<br />

za sve one koji pokucaj<br />

okucaju u na njih<br />

U islamu ne postoji<br />

kolektivna odgovornost,<br />

osim u smislu odgovornosti<br />

zbog nesprječavanja i<br />

prešućivanja javnog zla<br />

koje cijelom društvu<br />

može donijeti nesagledive<br />

posljedice. Samo u tom<br />

smislu postoji kolektivna<br />

odgovornost<br />

Piše: Jasmin Omazić, prof.<br />

Usrijedu je, nakon jacijanamaza<br />

u džamiji “Princ<br />

UAbdullah” u organizaciji<br />

Udruženja za promicanje pozitivnih<br />

vrijednosti “OAZA” iz Tuzle, održano<br />

predavanje na temu Koncept grijeha u<br />

islamu i drugim religijama.<br />

Gost predavač bio je magistar<br />

Islamskog prava Semir Imamović,<br />

urednik magazina SAFF. Predavanju<br />

se odazvalo preko 400 posjetilaca,<br />

kako džematlija, tako i građana grada<br />

Tuzle, te okolnih mjesta – Banovića,<br />

Živinica, Lukavca, Kalesije i Gradačca!<br />

Početak predavanja mr. Semir Imamović<br />

je otpočeo 102. ajetom iz sure<br />

Ali-Imran u kojem se kaže: O vjernici,<br />

bojte se Allaha onako kako se treba bojati<br />

i umirite samo kao muslimani!<br />

Predavač je predavanje podijelio<br />

na dva dijela što je i vidljivo iz naslova<br />

teme, preciznije kazano na duži<br />

dio koji je posvećen islamskom poimanju<br />

grijeha i kraći dio poimanje<br />

grijeha u kršćanstvu i paganskim<br />

vjerovanjima. U prvom dijelu je upoznao<br />

prisutne sa općom i posebnom<br />

definicijom grijeha.<br />

U općem smislu grijeh je definirao<br />

kao svako prekoračivanje granica<br />

Božijih propisa. U tom smislu<br />

je i naveo riječi Uzvišenog: To su<br />

Allahove granice. Onaj koji Allahove<br />

granice krši – sam sebi nepravdu čini.<br />

(Et-Talak, 1.).<br />

U posebnom smislu, grijeh je sve<br />

ono što je u Kur’anu i tradiciji imenovano<br />

kao grijeh, zašto je zapriječena<br />

posebna kazna na ovome i na budućem<br />

svijetu, i čijem se počiniocu prijeti<br />

Allahovom srdžbom i prokletstvom.<br />

U nastavku predavanja predavač je<br />

objasnio koncept grijeha u islamu te da<br />

ga čini šest temeljnih principa:<br />

1. Princip lične ili individualne<br />

odgovornosti;<br />

2. Princip direktnog ili indirektnog<br />

učestvovanja u grijehu;<br />

3. Princip brisanja grijeha iskrenim<br />

pokajanjem;<br />

4. Princip zamjene loših postupaka<br />

i djela pokajnika dobrim djelima;<br />

5. Princip stepenovanja i razlikovanja<br />

grijeha;<br />

6. Princip vezivanja grijeha za<br />

kompletne uzroke i posljedice.<br />

Svaki od navedenih principa mr. Se-<br />

46

mir Imamović je detaljno analizirao potkrijepivši<br />

ih ajetima iz Kur’ani-kerima.<br />

Nakon iscrpnog objašnjenja koncepta<br />

grijeha u islamu, mr. Semir Imamović<br />

je, u drugom dijelu predavanja,<br />

objasnio poimanje grijeha u kršćanstvu<br />

i paganskim vjerovanjima.<br />

Prvobitno je istakao načelno slaganje<br />

svih objavljenih religija po kojima<br />

je grijeh kršenje Božijih zapovijesti i<br />

otuđenje od Boga, te da postoji saglasnost<br />

oko najvećih grijeha kao što je<br />

idolopoklonstvo, neposlušnost prema<br />

roditeljima, ubistvo, krađa, lažno svjedočenje,<br />

preljuba.<br />

Zatim je, pored navedenih saglasnosti,<br />

ukazao na suštinsku razliku<br />

između islamskog poimanja grijeha i<br />

poimanja grijeha u kršćanstvu.<br />

Naime, kršćansko poimanje grijeha<br />

bazira se na učenju o tzv. “Istočnom grijehu”,<br />

a to je grijeh s kojim se rađa svaki<br />

čovjek, jer samim tim što potiče od Adema,<br />

a.s., participira u njegovom grijehu<br />

prema Bogu. I taj grijeh se može prekinuti<br />

samo ukoliko se rodi čovjek koji nije<br />

potomak Ademov, nego je Božiji sin, a to<br />

je Isus ili Isa, a.s. Nasuprot tome u islamu<br />

ne postoji takav vid odgovornosti – ne<br />

postoji nasljedni grijeh, ne postoji “Istočni<br />

grijeh”, svako odgovara za grijeh koji<br />

je on učinio, nema prenošenja grijeha sa<br />

pojedinca na pojedinca, s naroda na<br />

narod, s generacije na generaciju.<br />

Što se tiče paganskog poimanja<br />

grijeha – u paganskim vjerovanjima<br />

postoji samo kolektivna odgovornost,<br />

kolektivni grijeh i kolektivni iskup za<br />

grijeh, a to je kolektivno prinošenje žrtve<br />

bogovima.<br />

U islamu ne postoji kolektivna odgovornost,<br />

osim u smislu odgovornosti<br />

zbog nesprječavanja i prešućivanja<br />

javnog zla koje cijelom društvu može<br />

donijeti nesagledive posljedice. Samo<br />

u tom smislu postoji kolektivna odgovornost,<br />

objasnio je predavač Semir<br />

Imamović.<br />

Na kraju je kao zaključak istakao<br />

da islam priznaje individualnu odgovornost<br />

za grijeh, ljudsku grješnu narav<br />

i sklonost grijehu, i daje priliku svakom<br />

čovjeku, svakom grješniku, kojem je<br />

stalo do Allahove milosti i oprosta, da<br />

pokuca na vrata Allahove milosti i da<br />

učini iskreno pokajanje.<br />

Nakon rezimiranja cjelokupnog<br />

govora predavača mr. Semira Imamovića<br />

slobodno se može konstatirati da<br />

je bilo svrsishodno i veoma korisno za<br />

sve prisutne, kao i one koji će video<br />

snimak predavanja moći pogledati na<br />

web stranici Udruženja “OAZA” koje<br />

je bilo organizator predavanja Koncept<br />

grijeha u islamu i drugim religijama.<br />

Udruženje za promicanje pozitivnih vrijednosti “OAZA”<br />

U<br />

druženje za promicanje pozitivnih vrijednosti “OAZA“ već dvije godine<br />

u džamiji “Princ Abdullah” kontinuirano organizira mjesečna<br />

predavanja, tribine i promocije knjiga. Cilj organiziranja tih aktivnosti jeste<br />

vjerska edukacija i premošćivanje razlika unutar zajednice muslimana.<br />

Teme su ciljano odabirane iz svi segmenata islamskih nauka sa akcentom<br />

aktualnosti istih. Predavači i učesnici tribina su renomirani profesori iz različitih<br />

oblasti islamskih nauka, dekani na islamskim fakultetima u Bosni<br />

i Hercegovini.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

47

Kutak za islamsku omladinu<br />

U.G. “Svjetlo”<br />

Treći humanitarni zijaret povratnicima u istočnoj Bosni<br />

Predstavnici Udruženja “Svjetlo”<br />

su 18.03.2012.god., po<br />

treći put u ovoj godini u prelijepom<br />

sunčanom danu obišli naše<br />

povratnike u istočnoj Bosni i<br />

to u mjestima: Vlasenica i Kula<br />

kod Zvornika i tom prilikom<br />

povratnicima u Vlasenici uručili<br />

pakete nove i polovne odjeće<br />

koja je prikupljena u Fahdovoj<br />

džamiji i prostorijama Udruženja<br />

“Svjetlo”, dok su hranu,<br />

odjeću i školski pribor koji su<br />

također prikupljeni u Fahdovoj<br />

džamiji i od pojedinaca koji su<br />

mimo džamije donirali određenu<br />

količinu hrane za ovu akciju,<br />

podijelili našim povratnicima u Kulu kod Zvornika.<br />

Također, pored hrane, odjeće i školskog pribora povratnicima u<br />

Kulu kod Zvornika donirana je veća količina inžinjerskog alata za<br />

proljetnu sjetvu koje je donirala humanitarna organizacija “Pomoć”<br />

iz Visokog. Ovom prilikom bi se zahvalili svima onima<br />

U.G. “Vatan”<br />

Promocija knjige “Kad bi kosti mogle govoriti”<br />

Dana 24.03.2012. godine u Maloj sali Doma kulture u Bosanskoj Krupi naše udruženje<br />

je u suradnji sa Centrom za kulturu, obrazovanje i informisanje i Radiom Bosanska<br />

Krupa organiziralo veče druženja i promocije knjige Saliha ef. Smajlovića “Kad bi kosti<br />

mogle govoriti”. Voditelj jprograma i domaćin skupa je bio profesor Amel Duraković.<br />

Gost i drugi domaćin uz autora ove vrijedne knjige je Džemaludin Čaušević bivši pred-<br />

sjednik općine koji je dirnuo prisutne posjetioce prepričavajući svoje prve susrete sa autorom<br />

nakon oslobađanja Bosanske Krupe od agresora, oživljavajući na taj način sjećanja<br />

i budeći jake emocije. Odziv građana je bio dobar, a veliko interesovanje je vladalo za<br />

ponuđenu knjigu.<br />

Visoko<br />

Matrakčija Nasuh<br />

U<br />

petak, 30. marta 2012. godine u Velikoj sali Općine<br />

Visoko održana je tribina na temu “Nasuh<br />

Matrakçi – Život i djelo velikog bošnjačkog historičara,<br />

matematičara, geografa, g kartografa, kaligrafa i slikara”.<br />

Predavači na ovoj tribini bili su Kenan Šurković, ured-<br />

nik Islamic Arts Magazina, zatim Haris Dervišević,<br />

historičar umjetnosti i Nijaz Trako, historičar.<br />

Nasuh bin Karagöz bin Abdullah el-Bosnavî ili na našem<br />

jeziku Matrakčija Nasuh rođen je u Visokom u<br />

16.stoljeću. Osim što je bio vrsni naučnik Matrakčija<br />

Nasuh je bio jedan od najčuvenijih junaka u osmanskoj<br />

vojsci. U to doba bio je najvještiji j j u bratanju sabljom.<br />

Čak je bio glavni učitelj mačevanja u osman-<br />

skoj vojsci. Također, znao je iskovati najbolje sablje.<br />

Matrakčija Nasuh je još stigao da napiše stručnu knjigu<br />

ratnih taktika u korištenju konjice i pješadije.<br />

48<br />

koji su donirali hranu i odjeću<br />

kao i onima koji su na bilo koji<br />

način pomogli da se ove akcije<br />

sprovedu i da se pomoć dostavi<br />

našem napuštenom narodu u<br />

istočnoj Bosni uz dovu Allahu,<br />

dž.š.: “Gospodaru, uvećaj im<br />

imetak na dunjaluku i obilno ih<br />

nagradi na ahiretu.”<br />

S obzirom na teško matrijalno i<br />

financijsko stanje naših povratnika<br />

u ovom dijelu naše prelijepe<br />

Bosne, odlučili smo pokrenuti<br />

nove humanitarne akcije s ciljem<br />

pomoći našim povratnicima u<br />

istočnoj Bosni.<br />

Ovom prilikom pozivamo vas da<br />

zajednički, uz Božiji pomoć, u okviru vlastitih mogućnosti i na<br />

bilo koji način učestvujemo u ovim humanitarnim aktivnostima.<br />

Mjesto skupljanja hrane, odjeće i obuće će biti u Fahdovoj džamiji<br />

ili u prostorijama Udruženja “Svjetlo” - u ul.Ramiza Salčina<br />

br. 110 na Vojničkom polju.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula

Srebrenica<br />

Rad “Prosvjetitelja” podržavaju svi ljudi dobre volje i iskrenog nijeta<br />

Sredinom marta u Srebrenici je održana svečana Skupština Udruženja<br />

“Prosvjetitelj”. Svečanoj Skupštini prisustvovali su muftija<br />

tuzlanski Husein ef. Kavazović, upravnik Behrambegove medrese<br />

u Tuzli Mehmedalija ef. Candić, predstavnici svih Medžlisa IZ-e u<br />

srednjem Podrinju. Veliki broj predstavnika organizacija koje rade<br />

i djeluju u Podrinju i širom naše drage Bosne i Hercegovine. Dodijeljena<br />

su priznanja i zahvalnice najzaslužnijim za 20 godina rada<br />

Udruženja. Prisutnima su se obratili muftija tuzlanski Husein ef.<br />

Kavazović, kao i upravnik Behrambegove medrese Mehmedalija ef.<br />

Candić. U posebno inspirativnom govoru muftija Kavazović se prisjetio<br />

početaka svoje saradnje sa Udruženjem “Prosvjetitelj’’: “Kada<br />

je Mehdin prvi puta, nakon rata, doša kod mene, dao sam mu svoje<br />

povjerenje. Mi, u Islamskoj zajednici, smo dužni svakome ukazati<br />

povjerenje. Ali, da budem iskren, bilo je mnogo onih koji dođu sa lijepom<br />

pričom, pa poslije vidimo da ono što rade ne liči na njihove riječi.<br />

Kad je o “Prosvjetitelju’’ riječ to, hvala Bogu, nije tako... Iza vas je<br />

mnogo dobrih rezultata, ali bitnije je ono što tek dolazi. Nemojte da<br />

upadnete u zamku divljenja djelima koja su već urađena. Podsjetiću<br />

vas, radi pouke, na jednu predaju koja kaže da se Ibrahim, a.s., kad je<br />

sagradio Kabu - nije ni osvrnuo za njom. Dovio je: ‘Gospodaru naš,<br />

primi od nas naš trud’.<br />

Svečanosti obilježavanja 20 godina rada “Prosvijetitelja” na području<br />

Podrinja nastavljaju se, ako Bog da, u mjesecu julu. Do mjeseca jula<br />

sve članove “Prosvijetitelja” čekaju novi zadaci koje će, uz Allahovu<br />

pomoć i milost, riješiti i doprinijeti poboljšanju položaja Bošnjaka u<br />

Podrinju i cijeloj Bosni i Hercegovini.<br />

Mladi muslimani<br />

Delagacija Milli Goruša u posjeti “Mladim muslimanima”<br />

Visoka delagacija Organizacije Milli Goruš iz zemalja zapadne Evrope<br />

posjetila je Udruženje “Mladi muslimani” u utorak, 27. marta.<br />

Delegaciju je predvodio generalni predsjednik Kemal Ergün, sa saradnicima.<br />

Milli Goruš je niz godina partner Udruženju “Mladi muslimani”<br />

u humanitarnim projektima podjele kurbana i paketa sa hranom u<br />

mjesecu ramazanu. Dokazani su prijatelji BiH i Bošnjaka što dokazuju<br />

svojim humanitarnim aktivnostima. Tokom susreta istaknuta je opredijeljenost<br />

organizacije Milli Goruš da istraje u projektima podrške BiH,<br />

te još većem uključivanju kroz nove humanitarne projekte. Izraženo je<br />

i obostrano zadovoljstvo saradnjom kao i očekivanja da će saradnja biti<br />

nastavljena.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

49

Zločin<br />

Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima<br />

FWS-50: Dok me je silovao<br />

Zoran Vukovi uković ć je rekao da je<br />

njegova kćerka istih godina kao ja<br />

Nastavljamo sa<br />

objavljivanjem<br />

svjedočenja Srba o<br />

ratnim zločinima nad<br />

Bošnjacima tokom<br />

agresije na Bosnu i<br />

Hercegovinu. I ova<br />

svjedočenja koja ćemo<br />

objaviti dogodila su<br />

se u sklopu sudskih<br />

procesa pred Haškim<br />

tribunalom<br />

Pripremio: Ramiz Hodžić<br />

Srpsku stranu priče o ratnim<br />

zločinima nad Bošnjacima<br />

nastavljamo svjedočenjem<br />

Dragana Zelenovića, rođenog 12.<br />

februara 1961. u Foči, u istočnoj<br />

Bosni i Hercegovini. Prije 1992.<br />

radio je kao električar u Miljevini.<br />

Dragan Zelenović je bio pripadnik<br />

“jedinice Dragan Nikolić”, vojne<br />

jedinice u Foči koja je na početku<br />

rata bila dio TO bosanskih Srba,<br />

a od ljeta 1992. nadalje dio Vojske<br />

Republike Srpske. Zelenović je<br />

bio vojnik i, de facto, vojni policajac.<br />

“Dragan Zelenović je obavijestio<br />

Pretresno vijeće da je počeo<br />

da osjeća kajanje kad je protiv<br />

njega podignuta Optužnica 1996.<br />

godine. Međutim, tada se nije dobrovoljno<br />

predao Međunarodnom<br />

sudu. Godine 2000. ili 2001. pobjegao<br />

je iz Foče u Rusiju, gdje<br />

su ga 2005. uhapsile ruske vlasti.<br />

Odatle je 10. juna 2006. prebačen<br />

na Međunarodni sud, preko Bosne<br />

i Hercegovine. Prilikom drugog<br />

ponovnog pristupanja Sudu 14.<br />

jula 2006. Zelenović se izjasnio da<br />

nije kriv. Zatim je nastavio da osporava<br />

Optužnicu i učestvuje u postupku<br />

u skladu sa zahtjevom podnijetim<br />

u skladu s pravilom 11bis.<br />

Strane u postupku su tek 14. decembra<br />

2006. dostavile Sporazum<br />

o izjašnjavanju o krivici i Zelenović<br />

se 17. januara 2007. zvanično<br />

potvrdno izjasnio o krivici”. Zelenović<br />

se složio sa Tužilaštvom da<br />

su krivična djela i propusti koje je<br />

on počinio bili dio široko rasprostranjenog<br />

ili sistematskog napada<br />

na civilno stanovništvo, naročito<br />

na muslimansko stanovništvo opštine<br />

Foča.Na kraju, Zelenović je<br />

priznao da mu je bila poznata činjenica<br />

da su u toku oružani sukob<br />

i široko rasprostranjen ili sistematski<br />

napad na nesrpsko, prije svega<br />

muslimansko, civilno stanovništvo,<br />

kao i činjenica da je on postupao<br />

u okviru tog napada i da mu<br />

je doprinio. Zelenović je izjavio da<br />

je kriv za podržavanje i pomaganje<br />

krivičnog djela silovanja FWS-75 i<br />

za silovanje FWS-87 kao mučenje i<br />

silovanje kao zločine protiv čovječnosti<br />

(tačke 5 i 6), za saizvršenje<br />

silovanja FWS-87 i dvije neidentifikovane<br />

žene, za trostruko silovanje<br />

FWS-75 i trostruko silovanje<br />

FWS-87 kao mučenje i silovanje<br />

kao zločine protiv čovječnosti (tačke<br />

13 i 14). Dragan Zelenović se<br />

izjasnio krivim i za silovanje kao<br />

zločine protiv čovječnosti.<br />

Nastavljamo drugi dio svjedočenja<br />

Bošnjakinja koje se navode u<br />

ovom tekstu pod šiframa a koje je<br />

silovao Dragan Zelenović.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

50<br />

Svjedočenje D.B.<br />

D.B. je u vrijeme tih događaja<br />

imala otprilike 19 godina. Ona je<br />

sestra FWS-87. Prije rata je živjela<br />

u selu Trošanj. Njeno je selo napadnuto<br />

rano ujutro 3. jula 1992. dok je<br />

ona spavala u šumi iznad sela. Nakon<br />

što je zarobljena u šumi, D.B.<br />

je odvedena u Buk Bijelu. Odande<br />

je prevezena u Srednjoškolski centar<br />

Foča zajedno sa, među ostalima,<br />

svojom majkom i sestrom, FWS-87.<br />

D.B. je u Srednjoškolskom centru<br />

Foča ostala otprilike deset ili petnaest<br />

dana. Sjeća se da je tamo vidjela<br />

vojnike kako odvode djevojke iz učionice.<br />

D.B. je posvjedočila da su na<br />

taj način izvedene FWS-87, FWS-75,<br />

FWS-50 i FWS-88.<br />

D.B. se sjeća da ju je u kuću u<br />

Miljevini odveo stanoviti “Miško”.<br />

Iz škole je poznavala kćerku prethodnog<br />

vlasnika te kuće. Kada je stigla,<br />

pred kućom su već stajale druge<br />

djevojke j koje su joj j kasnije rekle da<br />

je u tu kuću dolazio i “Žaga”, ali ga<br />

ona tada nije vidjela. Kao što je kasnije<br />

takođe saznala, neki su vojnici<br />

trajno boravili u toj kući, i to Radovan<br />

Stanković koji joj se predstavio,<br />

Nedžo Samardžić i Nikola Brčić. DP<br />

3 je u tu kuću dolazio s vremena na<br />

vrijeme. Nakon njenog dolaska svaki<br />

je od vojnika uzeo po jednu djevojku<br />

samo za sebe. Svjedokinju je odabrao<br />

Radovan Stanković koji ju je neprestano<br />

silovao tokom njenog boravka<br />

u toj kući. Žene nisu mogle napusti-<br />

ti kuću i nisu imale nikakvog izbora<br />

ni kontrolu nad svojom sudbinom.<br />

D.B. je u svojem iskazu rekla da je<br />

u kasnijoj fazi vidjela Dragoljuba<br />

Kunarca u toj kući, kada je navodno<br />

došao posjetiti djevojke. Sjedio je

ga oslovljavaju sa “Žaga”. D.B. je re-<br />

kla da je, kada ga je prvi puta vidjela,<br />

on nosio maskirnu uniformu i da<br />

je bio naoružan. Radovan Stanković<br />

je D.B odveo iz Karamanove kuće i<br />

doveo u svoj stan u zgradi “Lepa Brena”,<br />

gdje je ostala otprilike 15 dana,<br />

nakon čega joj je 3. novembra 1992.<br />

Stanković pomogao da pređe granicu<br />

i ona se uspjela ukrcati u autobus za<br />

Brod. Tokom svog boravka<br />

s njima u dnevnoj sobi i razgovarali<br />

su. Sjeća se da mu je ruka bila u<br />

zavojima i da joj je neko od vojnika<br />

rekao da je Kunarac imao prometnu<br />

nesreću. Nije ga vidjela da u sobu<br />

odvodi neku od žena, ali je potvrdila<br />

da ga je u dnevnoj sobi vidjela<br />

sa svojom sestrom, FWS-87. Prilikom<br />

svog svjedočenja pred Sudom<br />

nije se mogla sjetiti tačnog datuma<br />

kada se to dogodilo, ali misli da je<br />

to bilo otprilike mjesec dana nakon<br />

što je dovedena u kuću u Miljevini,<br />

tj. nakon 3. augusta 1992. D.B. nije<br />

poznavala Dragoljuba Kunarca prije<br />

rata, ali je čula druge vojnike kako<br />

u stanu nije vidjela FWS-<br />

75, A.S. ni FWS-87. Tokom<br />

unakrsnog ispitivanja<br />

saglasila se s odbranom da<br />

je osjećala da je Stanković<br />

štiti, ali samo utoliko što je<br />

bila zaštićena od tog da je<br />

siluju i drugi vojnici.<br />

Svjedočenje FWS-50<br />

FWS-50 je imala otprilike<br />

16 godina u vrijeme<br />

tih događaja. Njena je<br />

majka FWS-51, njen otac<br />

FWS-52. FWS-62 je baka<br />

FWS-50. Prije rata, FWS-<br />

50 je živjela u selu Mješaja<br />

u opštini Foča. Početkom<br />

maja 1992. FWS-50 i njena<br />

porodica počeli su živjeti u<br />

šumi jer su se bojali da bi<br />

mogli biti spaljeni u svome<br />

domu, što se već počelo<br />

događati u susjednim selima. Kada je<br />

rano ujutro 3. jula 1992. napadnuta<br />

Mješaja, svjedokinja se nalazila u skloništu<br />

u šumi. FWS-50 je zarobljena 5.<br />

jula u šumi, zajedno s grupom ljudi<br />

među kojima su bili njena majka, dvojica<br />

braće i sestra. FWS-50 je u svom<br />

iskazu rekla da je 5. jula 1992. grupa<br />

zarobljenih civila u kojoj je bila i ona<br />

iz Buk Bijele odvedena u Srednjoškolski<br />

centar Foča. Drugog dana njenog<br />

boravka u Srednjoškolskom centru<br />

Foča došli su vojnici i odveli otprilike<br />

osam žena, uključujući svjedokinju,<br />

D.B., FWS-87, FWS-75, FWS-95 i<br />

Pokušala<br />

se sakriti u<br />

kupaonici, ali<br />

je njena majka<br />

došla po nju jer<br />

je bila zabrinuta<br />

šta bi se moglo<br />

dogoditi drugim<br />

zatočenicima<br />

ako svjedokinja<br />

ne izađe.<br />

Vuković je<br />

odveo nju<br />

i FWS-87 u<br />

jedan prazan<br />

stan, gdje ju je<br />

Vuković odveo<br />

u jednu sobu i<br />

silovao je.<br />

FWS-50 je u svom iskazu rekla da je tokom drugog silovanja<br />

Zoran Vuković spomenuo kako je njegova kćerka istih<br />

godina kao i FWS-50<br />

FWS-88 i jednu ženu koja<br />

se zvala kao i svjedokinjina<br />

majka. Odveli su ih u<br />

jednu prostoriju smještenu<br />

pokraj glavne prostorije u<br />

kojoj su uglavnom boravili.<br />

U toj susjednoj prostoriji<br />

svaki je od vojnika<br />

izabrao po jednu djevojku.<br />

Jedan naoružani vojnik je<br />

rekao svjedokinji da pođe<br />

s njim i odveo je u treću<br />

prostoriju, gdje joj je naredio<br />

da skine odjeću i legne.<br />

Silovao ju je, pritom<br />

je psujući. Nakon toga je vraćena u<br />

glavnu prostoriju. Ona više nije bila<br />

izvođena tokom boravka u Srednjoškolskom<br />

centru Foča, iako je često<br />

vidjela da izvode druge djevojke.<br />

FWS-50 se sjeća da je u “Partizan”<br />

odvedena otprilike 11 dana nakon<br />

što je 5. ili 6. jula 1992. dovedena u<br />

Srednjoškolski centar Foča. Odande<br />

su je izveli Zoran Vuković, kojeg je<br />

već poznavala iz Buk Bijele, i još jedan<br />

vojnik, a njih su je dvojica došli<br />

tražiti otprilike dva dana nakon njenog<br />

dolaska tamo. Pokušala se sakriti<br />

u kupaonici, ali je njena majka došla<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

51<br />

po nju jer je bila zabrinuta šta bi se<br />

moglo dogoditi drugim zatočenicima<br />

ako svjedokinja ne izađe. Vuković je<br />

odveo nju i FWS-87 u jedan prazan<br />

stan, gdje ju je Vuković odveo u jednu<br />

sobu i silovao je. FWS-50 je u svom<br />

iskazu rekla da je tokom drugog silovanja<br />

Zoran Vuković spomenuo kako<br />

je njegova kćerka istih godina kao i<br />

FWS-50.<br />

Njen prvi susret s optuženim<br />

Dragoljubom Kunarcem odigrao<br />

se 2. augusta 1992. u ulici Osmana<br />

Đikića br. 16. Ponovo ga je vidjela u<br />

“Partizanu” kada je došao da pokupi<br />

djevojke. U toj kući ju je optuženi<br />

Dragoljub Kunarac odvojio od drugih<br />

i odveo u zasebnu sobu, gdje ju<br />

je silovao na sofi. FWS-50 je za njega<br />

rekla da je tom prilikom bio vrlo<br />

grub. Kada je Kunarac bio gotov s<br />

njom, odveo ju je u glavnu sobu gdje<br />

su sjedili svi ostali vojnici. FWS-50<br />

je ispričala da je ponovno silovana<br />

iste noći u radionici koja se nalazila<br />

uz kuću i da je to uradio stari crnogorski<br />

vojnik koji je mahao nožem i<br />

prijetio da će joj nacrtati krst na leđima<br />

i krstiti je. FWS-50 je rekla da ju<br />

je silovao “na zvjerski način”.

Zelena transferzala<br />

Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj<br />

Certificirani proizvođači i proizvodi u Hrvatskoj<br />

Centar za certifikaciju halal<br />

proizvoda Mešihata Islamske<br />

zajednice u Hrvatskoj prošle je godine<br />

u svoj sistem uveo oko 40 hrvatskih<br />

firmi i tvrtki, čime snažno<br />

doprinosi afirmaciji Islamske zajednice<br />

u Hrvatskoj. Certificirani<br />

proizvođači i proizvodi su:<br />

AgroCroatia Nova d.o.o<br />

Danica mesna industrija d.o.o<br />

Dominis Zagreb<br />

Hermes International d.o.o.<br />

Kalničke vode d.o.o.<br />

Kutrlin TPV d.o.o.<br />

Kemo d.o.o.<br />

Kraš d.d.<br />

Naše Klasje d.o.o.<br />

Perutnina Ptuj Pipo d.o.o.<br />

Sladorana d.d.<br />

Viro Tvornica Šećera d.d<br />

Vindija d.d.<br />

Koka d.d.<br />

Vindon d.o.o.<br />

Kosovo<br />

Treći kanal javnog servisa za bošnjačku, tursku i RAE zajednicu<br />

Skupština Kosova usvojila je nacrt-Zakona o javnom emitovanju uključujući<br />

i amandman 6 koji je predložila poslanička grupa “6+”, a<br />

koji se odnosi na otvaranje trećeg kanala za ostale zajednice na Kosovu.<br />

“Ovo je samo prvi korak ka stvaranju novog kanala za sve zajednice koje<br />

ne govore srpskim jezikom. Bošnjačka zajednica ovim dobija daleko više<br />

prostora na javnom servisu a samim tim će se poboljšati i informisanost”,<br />

rekla je za Kosovo web portal zastupnica Duda Balje koja je na sjednici<br />

Skupštine Kosova ispred poslaničke grupe “6+” predstavila amandman<br />

koji je usvojen.<br />

Crna Gora<br />

Bošnjaci u crnogorskom parlamentu neće podržati homoseksualne bračne zajednice<br />

Inicijativu Skupštini Crne Gore za donošenje zakona<br />

o istopolnim zajednicama u srijedu je podnijela<br />

zamjenica ombudsmana Marijana Laković. Nedjelju<br />

dana ranije istu inicijativu ministru Dušku Markoviću<br />

uputili su i članovi stručne radne grupe za pripremu<br />

analize pravnih propisa za prava seksualnih manjina.<br />

Oni smatraju da bi se usvajanjem zakona o istopolnim<br />

zajednicama izjednačila prava homoseksualnih partnera<br />

sa onima koja imaju parovi u vanbračnoj zajednici.<br />

Poslanik Kemal Purišić je agenciji Mina rekao da Bošnjačka<br />

stranka neće podržati ovaj zakon. “Posebno je<br />

sporno što bi istopolne bračne zajednice u budućnosti<br />

tražile i da usvajaju djecu. To je apsolutno neprihvatljivo<br />

sa našeg političkog, moralnog i svakog drugog gledišta“.<br />

52<br />

Swisslion d.o.o.<br />

Luxury Cosmetisc d.o.o.<br />

Delicia d.o.o.<br />

Ragusa d.o.o.<br />

Produkt Komerc d.o.o.<br />

Turist d.o.o<br />

Elcon prehrambeni proizvodi d.o.o.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

Puris d.d<br />

Clarum d.o.o.<br />

Zvečevo d.o.o.<br />

C-M d.o.o.<br />

OPG Semir Čović<br />

OPG Vuksan Matija<br />

Hoteli Baška d.d.<br />

Gavrilović d.o.o.<br />

Ro-Trade d.o.o<br />

Svijet biljaka d.o.o<br />

Arbacommerce d.o.o.<br />

Pekarnica Latica d.o.o.<br />

Grbić d.o.o<br />

Quarnero d.o.o<br />

Zdenka d.o.o<br />

Paška Sirana d.d

Srbija<br />

Rasim Ljajić, poštovalac lika i zločinačkog nedjela Vojislava Šešelja<br />

Srbija je spremna da razmotri zahtjev za garancijama<br />

za privremeno puštanje lidera radikala<br />

Vojislava Šešelja, ukoliko to Tribunal bude zahti-<br />

jevao”, rekao je šef Nacionalnog<br />

savjeta za saradnju s<br />

Haškim sudom Rasim Ljajić.<br />

Iako sam Šešelj uopće<br />

nije zatražio privremeno<br />

puštanje na slobodu, Rasim<br />

Ljajić se potrudio da izrazi<br />

svoju brigu za ovog okorjelog<br />

zločinca. Ljajić je rekao<br />

da je poslao pismo sudiji<br />

Žan-Klodu Antonetiju<br />

- koji predsjedava Vijećem<br />

u slučaju Šešelj - u kojem<br />

je istakao da je Srbija spremna<br />

da razmotri zahtjev za<br />

garancijama za privremeno<br />

puštanje lidera radikala na<br />

Islamska zajednica u Hrvatskoj - Medžlis IZ-e Split<br />

Vahid ef. Hadžić o položaju Bošnjaka u Splitu<br />

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Split, Vahid<br />

ef. Hadžić, na poziv organizatora, imao je izlaganje<br />

na okruglom stolu “Trenutni položaj i perspektive bošnjačke<br />

nacionalne manjine grada Splita i Splitsko-dalmatinske<br />

županije” održan u prostorijama Europskog doma<br />

u Splitu.<br />

“... muslimani u Hrvatskoj su svjesni svog prava na<br />

vjersku slobodu ali i da se osjećaju dijelom hrvatskog<br />

društva i da žele učestvovati u kreiranju društvenog i<br />

svakog drugog pozitivnog aspekta života... datum koji<br />

bih izdvojio i kojem je potrebno više kazati je 12. prosinac<br />

2002. godine kada je Vlada Republike Hrvatske<br />

potpisala sa Islamskom zajednicom u Hrvatskoj “Ugovor<br />

između Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice<br />

u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa”<br />

koji muslimanima u Republici Hrvatskoj omogućuje<br />

da potpuno slobodno ispoljavaju i izvršavaju svoje<br />

vjerske obveze ali i ostale poput<br />

vjersko-prosvjetnih, kulturnih i<br />

drugih... Navedenim ugovorom<br />

ostvarena su ili potvrđena mnoga<br />

druga prava poput dušebrižništva<br />

u vojsci, policiji i zatvorima. Zatim,<br />

za zajednicu je veoma bitno<br />

pravo na izgradnju novih ili proširenje<br />

i adaptaciju postojećih<br />

vjerskih objekata. Evidentna je<br />

potreba mnogih medžlisa za time<br />

pa tako i ovog našeg, splitskog.<br />

Posebno bih istakao Islamski vjeronauk<br />

koji je prisutan u obrazovnom<br />

sustavu Republike Hrvatske<br />

i realiziran kroz dobru suradnju sa<br />

53<br />

slobodu, ukoliko to Tribunal bude zahtijevao. Ljajić<br />

je precizirao da sam Šešelj nije formalno i zva-<br />

nično tražio te garancije od države. “Međutim, on<br />

je u svojoj završnoj riječi<br />

tražio da ga Tribunal pusti<br />

na privremenu slobodu. Rukovodeći<br />

se tim zahtjevom,<br />

izrečenim pred sudskim vijećem,<br />

ali i činjenicom da<br />

je lider SRS loše zdravstvenog<br />

stanja odlučio sam da se<br />

obratim predsjedavajućem”,<br />

kaže Ljajić. j Znamo kakve je<br />

sve Šešelj izrekao uvrede na<br />

račun islama i muslimana u<br />

Hagu. Također, ovaj zločinac<br />

je odgovoran za brojna<br />

zlodjela počinjena u BiH. Pa<br />

ipak, Ljajić je veoma zabrinut<br />

za njegovo zdravlje.<br />

Ministarstvom prosvjete i sporta još od 1992. godine a<br />

koji je ovim Ugovorom još bolje definiran i ozvaničen.<br />

Bilo bi nekorektno ne spomenuti i značaj za Islamsku<br />

zajednicu toga što Republika Hrvatska izdvaja jedan<br />

dio proračunskih sredstava za plaće i doprinose vjerskih<br />

službenika. Postoje još mnogi aspekti u kojima je ovaj<br />

Ugovor bitan za Islamsku zajednicu poput dušebrižništva<br />

u bolnicama, vjerskih vjenčanja sa građanskim učinkom,<br />

osnivanja vjerskih škola, imovinskih pitanja, prava<br />

na ukop i drugih o kojima nemam namjeru posebno govoriti.<br />

Naravno, da usljed burne i bremenite, dalje ali i<br />

bliže prošlosti ovih prostora i dalje postoje određene predrasude<br />

i antagonizmi koji rezultiraju ponekad i osporavanjem<br />

ili otežavanjem ostvarivanja prava koja načelno<br />

postoje. I lokalni ogranci Islamske zajednice u Hrvatskoj<br />

(medžlisi), često nailaze na iste probleme sa kojima<br />

se suočavaju i pripadnici manjina i njihovih asocijacija.<br />

Najčešće kroz nerazumijevanje i<br />

na svoju ruku tumačenje postojećih<br />

zakonskih odredbi pojedinih<br />

predstavnika i službenika na lokalnom<br />

nivou vlasti i sličnih... Nakon<br />

svega izloženog, mogu po svom<br />

skromnom mišljenju, s obzirom da<br />

ne obnašam neku čelnu poziciju u<br />

rukovodstvu Islamske zajednice u<br />

Hrvatskoj, izjaviti da s obzirom na<br />

način na koji se je Islamska zajednica<br />

etablirala u Hrvatskoj državi,<br />

nema razloga ne vjerovati da će i<br />

dalje biti uspješna u svom prosperitetu<br />

na dobrobit muslimana ali i<br />

svih građana ove lijepe zemlje”.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula

Islamnet<br />

Izrael<br />

Kako izraelski cionisti<br />

gledaju na arapsku revoluciju<br />

O<br />

d samog početka arapske<br />

revolucije izraelski cionisti<br />

istražuju šta ta narodna revolucija<br />

znači za Izrael. U Izraelu je<br />

nedavno održana konferencija<br />

“Arapsko proljeće nakon godinu<br />

dana – pogled u budućnost”. Na<br />

spomenutoj konferenciji mogle<br />

su se čuti brojne zabrinute<br />

procjene izraelskih stručnjaka<br />

iz sigurnosnih oblasti. Izrael je<br />

zabrinut činjenicom da su Arapi<br />

postali svjesni svoje snage. “Nakon<br />

pobjede na trgu Tahrir Arapi<br />

su osjetili koliko imaju snage”,<br />

kaže Ehud Yaari. General Amos<br />

Yadlin, šef Nacionalnog instituta<br />

za sigurnosna istraživanja je<br />

posebnim važnim istakao pitanje<br />

šta je glavna vodilja arapskih revolucija.<br />

On je istakao da su to revolucije<br />

bez lidera pa prema tome<br />

one nemaju specifičnu ideologiju.<br />

General Yadlin je postavio pitanje<br />

šta je glavna snaga arapske revolucije.<br />

“Je li to slogan ‘narod hoće to<br />

i to’ ili revolucionari snagu traže<br />

u Bogu i Njegovom Poslaniku?”<br />

Većina učesnika spomenute konferencije<br />

ima mišljenje da će<br />

arapska revolucija donijeti brojne<br />

izazove Izraelu, naročito je to jak<br />

porast utjecaja političkog islama.<br />

Cionisti su veoma zabrinuti što je<br />

Turska postala veoma popularna<br />

među Arapima, naročito što je<br />

premijer Tayip Erdogan danas<br />

najpopularniji muslimanski lider<br />

među Arapima.<br />

Francuska<br />

Nakon hidžaba i nikaba francuski islamofobi sada tjeraju<br />

muslimanke da skraćuju suknje<br />

Islamofobija se u Francuskoj rasplamsava<br />

svom žestinom. Francuske<br />

vlasti su svojim diskriminirajućim<br />

odlukama napravile plodno<br />

tlo za rasplamsavanje islamofobije.<br />

Tako se danas skoro ne biraju sredstva<br />

da se diskriminiraju muslimani.<br />

Nažalost, muslimanke su najčešće<br />

izložene udarima islamofobije.<br />

Nakon što su im zabranili nošenje<br />

hidžaba u školama i drugim javnim<br />

institucijama, nošenje nikaba na<br />

javnim mjestima na red su došle suknje.<br />

Naime, učenica jedne srednje<br />

škole u blizini Pariza optužena je<br />

za nošenje provokativne odjeće. U<br />

školi su smatrali da je suknja preduga<br />

te da prenosi religijske vrijednosti.<br />

“Bio je prekrasan proljetni dan<br />

i ja sam obukla dugu suknju. Direktor<br />

mi je rekao da sam provokativna<br />

i poslao me kući”, ispričala je<br />

Khadija. Tako je to sa francuskim<br />

islamofobima.<br />

Ujedinjeni Arapski Emirati<br />

Saudijac platio bocu šampanjca 136 hiljada dolara<br />

edan saudijski bogataš platio je<br />

Jza bocu šampanjca “Louis Roederer<br />

Cristal” cijelih 136 hiljada<br />

dolara. Saudijac je sa svojim društvom<br />

pijančio u Dubaiu u klubu<br />

Cavalli. Kako navodi list 7DAYS,<br />

saudijski milioner, osim za šampanjac<br />

“Louis Roederer Cristal”,<br />

obilato je trošio na ostatak večere.<br />

Menadžer kluba Cavalli nije otkrio<br />

koliko su Saudijac i njegovo društvo<br />

potrošili na pijanki u ovom klubu,<br />

samo je rekao da je račun bio<br />

veoma, veoma visok.<br />

54

Irak<br />

Lažov zbog čijih laži je ubijeno preko 100.000 ljudi<br />

afid Ahmed<br />

RAlvan R al-<br />

Džanabi, irački<br />

emigrant, je<br />

čovjek koji je<br />

konstruirao laži<br />

o Sadamovom<br />

“oružju masovnog<br />

uništenja”.<br />

Al Džanabijeve<br />

laži su dovele do<br />

okupacije Iraka u kojoj je život izgubilo<br />

preko 100.000 ljudi.<br />

Zalažući se za rat na sjednici Savjeta bezbjednosti<br />

u februaru 2003., tadašnji<br />

američki državni sekretar Kolin Pauel<br />

njegove je laži prezentiarao kao “činjenice<br />

i zaključke zasnovane na čvrstim<br />

obavještajnim podacima”.<br />

Francuska<br />

Rafid Ahmed Alvan<br />

al-Džanabi<br />

je ovih dana dao<br />

intervju za BBC<br />

i tom prilikom<br />

je otvoreno ispričao<br />

kako je i zašto<br />

osmislio laži<br />

o oružju za masovno<br />

uništenje.<br />

U novoj epizodi<br />

BBC-voj seriji “Moderni špijuni” Al-<br />

Džanabi je na pitanje da li se u rat protiv<br />

Iraka krenulo zbog njegove laži mirno<br />

uz smijeh odgovorio: “Da”. Da bi 1999.<br />

lakše dobio politički azil u Nemačkoj<br />

ovaj hemijski inžinjer je, naime, tvrdio<br />

da je nadgledao izgradnju pokretne biološke<br />

laboratorije.<br />

Borba protiv islama i muslimana glavni predizborni adut<br />

Nicolasa Sarkozya<br />

Predsjednički izbori u Francuskoj<br />

će se održati 22. aprila. Predizborna<br />

kampanja ulazi u samu završnicu.<br />

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy<br />

je predizborne dane pretvorio u<br />

otvoreni rat protiv muslimana i islama.<br />

Prvo je krenuo sa oštrim i sramnim napadima<br />

na halal hranu u Francuskoj.<br />

Danima je Sarkozy posjećivao mesnice<br />

po Parizu kako bi ubijedio svoje birače<br />

i ostale građane Francuske da je halal<br />

meso nepoželjno u njegovoj zemlji.<br />

Nakon što je iscrpio sve trikove i napade<br />

na halal meso, Sarkozy dobiva<br />

poklon od Mohammada Meraha, ubice<br />

iz Toulouza. A onda slijedi divljanje<br />

predsjednika Nikole Sarkozya. Osim<br />

hapšenja, medijske kampanje, Sarkozy<br />

je svoju sablju okrenuo i prema<br />

uglednim islamskim učenjacima koje<br />

je optužio za rad protiv francuskih<br />

republičkih vrijednosti. Na njegovom<br />

udaru našli su se Tariq Ramadan, šejh<br />

Yusuf Qaradawi, šejhovi Ayed al Qarni,<br />

Abdallah Basfar, Safwat al Hijazi,<br />

bivši jerusalemski muftija Akrama Sabri.<br />

Sarkozy je svima zabranio ulazak<br />

u Francusku.<br />

Turska<br />

Borba protiv alkohola<br />

Turska je ostvarila značajan<br />

napredak u borbi protiv<br />

pušenja, stoga se trenutno<br />

namjerava okrenuti ka borbi<br />

protiv konzumiranja alkoholnih<br />

pića, jednog od primarnih<br />

uzročnika nastanka raka. Ministarstvo<br />

zdravstva je u tom<br />

cilju Svjetskoj zdravstvenoj<br />

organizaciji (WHO) uputilo<br />

zahtjev za saradnju. Ministar<br />

zdravstva Redžep Akdag je<br />

izjavio da se Turska do sada<br />

navodila kao pozitivan primjer<br />

borbe protiv pušenja drugim<br />

zemljama i prenio WHO da je<br />

imperativ posmatrati pitanje<br />

upotrebe alkohola na isti način.<br />

Akdag je u govoru koji je<br />

održao na Nacionalnom simpoziju<br />

o raku rekao da je fraza<br />

“puši k’o Turčin” sada zamijenjena<br />

izrazom “bori se protiv<br />

pušenja k’o Turčin”.<br />

On je pozvao Svjetsku zdravstvenu<br />

organizaciju (WHO)<br />

da bude odvažnija u sporazumima<br />

koji se tiču kontrole<br />

duhanske industrije i rekao da<br />

bi sličan sporazum trebao biti<br />

donesen i kada su u pitanju alkoholna<br />

pića.<br />

Ministar Akdag je također<br />

pozvao na pridržavanje i prilagođavanje<br />

odredbama o zabrani<br />

pušenja i najavio da će<br />

kazne za kršenje ove zabrane<br />

biti još visočije. (www.trtbosanski.com)<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

55

Italija<br />

Ako Djevica Marija nosi<br />

veo na svakoj njenoj slici,<br />

kako me možete pitati da<br />

podržim zakon o zabrani<br />

nošenja hidžaba?<br />

Ako Djevica Marija nosi veo<br />

na svakoj njenoj slici, kako<br />

me možete pitati da podržim zakon<br />

o zabrani nošenja hidžaba”,<br />

upitao je nedavno italijansku javnost<br />

Roberto Maroni, nekadašnji<br />

ministar unutarnjih poslova<br />

Italije. Citirana izjava Roberta<br />

Maronia razotkriva svu količinu<br />

licemjerstva evropskih kršćanskih<br />

zemalja i njihovih političara koji<br />

se utrkuju u donošenju zakona o<br />

zabrani nošenja hidžaba. Poznato<br />

je da pravoslavci i katolici izuzetno<br />

poštuju one žene iz svojih redova<br />

koje su svoj život posvetile služenju<br />

njihovim vjerama u manastirima<br />

i samostanima. Pravoslavne<br />

monahinje i katoličke časne sestre<br />

na svojim glavama nose pokrivke<br />

koje umnogome sliče muslimanskim<br />

hidžabima. Dakle, jasno je<br />

da kršćani poštuju žene koje su<br />

pokrivene. Tako dolazimo do logičnog<br />

pitanja: Zašto se većina<br />

evropskih kršćana tako agresivno<br />

bori protiv muslimanki koje nose<br />

hidžabe, ako znamo, kao što smo<br />

vidjeli, da je pokrivanje glava kod<br />

žena u kršćanskoj vjeri čin pobožnosti<br />

i čednosti? Odgovor na ovo<br />

pitanje se sam nameće, nema potrebe<br />

da ga doslovno navodimo.<br />

Afganistan<br />

Tor Jan, policajac na kojeg su talibani izveli<br />

sedamnaest atentata<br />

Njemačka<br />

or Jan, komandir po-<br />

Tlicije T u afganistanskoj<br />

provinciji Uruzgan bio je<br />

najpoznatiji policajac u<br />

Afganistanu. Bio je poznat<br />

po žestini borbe protiv talibana.<br />

Zbog toga su ga<br />

talibani proglasili najvećim<br />

neprijateljem među policajcima.<br />

Talibani su na Tor<br />

Jana izvršili čak sedamnaest<br />

atentata. Tor Jan je uspio<br />

preživjeti 16 bombaških<br />

napada. Na njegovu žalost,<br />

3. aprila na njega je izvšen sedamnaesti<br />

atentat. Ovaj put talibani su bili uspješni.<br />

Ovaj slučaj je najbolji prikaz rata koji se<br />

vodi u Afganistanu. Ubijanjem Tor Jana,<br />

odnosno izvršavanjem tolikog broja atentata<br />

na jednog policajca, sve dok ga nisu<br />

ubili, dovoljno govori o posvećenosti talibana<br />

u borbi protiv okupatora. Također,<br />

hrabri Tor Jan je dokaz sa kakvim neprijateljem<br />

su suočeni talibani.<br />

Ginter Gras: Neću više šutiti, dosta mi je hipokrizije<br />

Zapada, Izrael je prijetnja globalnoj sigurnosti<br />

Njemački nobelovac Ginter Gras uz-<br />

Nburkao je svjetsku javnost nakon što<br />

Nje objavio pjesmu “Šta se mora reći” u kojoj<br />

optužuje Izrael da sprema uništenje Irana i<br />

da prijeti globalnoj bezbjednosti. U svojoj<br />

pjesmi Gras navodi da je zabrinut da bi Izrael<br />

“mogao da satre cijeli iranski narod” zbog<br />

strahovanja u vezi sa nuklearnim programom<br />

Teherana. U pjesmi Gras još navodi<br />

navodi da “atomska sila Izrael ugrožava već<br />

krhki mir u svijetu”. Gras tvrdi i da su ga<br />

zločini nacista protiv Jevreja i strahovanja da<br />

će biti proglašen antisemitom sprječavali da<br />

otvoreno kritikuje Izrael. Ali “sutra bi moglo<br />

da bude kasno” i Njemačka bi mogla “da<br />

doprinese zločinu”, navodi Gras, aludirajući<br />

na dogovor postignut prošlog mjeseca prema<br />

kome je Berlin prodao Izraelu šest nuklearnih<br />

podmornica. “Neću više šutiti, smučila<br />

se hipokrizija Zapada”, poručuje Gras.<br />

Belgija<br />

Zbog sunećenja sina dobio dvije godine zatvora<br />

J<br />

edan neimenovani Marokanac<br />

osuđen je na kaznu zatvora od<br />

dvije godine jer je osunetio dvogodišnjeg<br />

sina. Sud u Tongerenu je<br />

spomenutom Marokancu dosudio<br />

još da plati 7.500 eura odštete svome<br />

sinu i svojoj supruzi. Marokanac<br />

je bio oženjen sa Belgijankom, Flamankom<br />

koja se protivila da njihov<br />

sin odrasta kao musliman, zato se i<br />

usprotivila sunećenju sina.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

56

Italija<br />

Islamska zajednica u Italiji<br />

Foto islamneta<br />

Italijanska muslimanska zajednica<br />

poduzela je ozbiljne korake<br />

na uspostavljanju krovne, državne<br />

islamske vjerske institucije. Svjesni<br />

da će im jedinstvena vjerska zajednica<br />

otvoriti mnoge korisne mogućnosti,<br />

italijanski muslimani su<br />

prije nekoliko dana ujedninili 250<br />

džamija i džemata u jedinstvenu<br />

Italijansku islamsku konfederaciju<br />

a za prvog predsjednika izabran je<br />

Marokanac Fihri Wahid. “Ovo je<br />

historijski uspjeh. Od sada će muslimani<br />

konačno imati jedinstven<br />

glas”, kaže marokanski ambasador<br />

u Italiji, gospodin Hassan Abouyoub.<br />

Osnivanje Italijanske islamske<br />

konfederacije podržali su pripadnici<br />

drugih vjerskih zajednica u Italiji.<br />

Predsjednik Italijanske jevrejske<br />

unije Renzo Gattegna je prisustvovao<br />

osnivačkoj konferenciji. Također,<br />

na spomenutoj manifestaciji<br />

bili su prisutni i predstavnici Vatikana<br />

koje je predstavljao kardinal<br />

Jean-Louis Tauran.<br />

perspektiva saudijskih specijalnih trojki<br />

Pakistan<br />

Čišćenjem cipela i pranjem<br />

posuđa do oprosta<br />

Mohamed<br />

Khursheed<br />

Khan, ugledni pakistanski<br />

sudija privukao je pažnju<br />

medija u Pakistanu i Indiji svojim<br />

nesvakidašnjim načinom<br />

traženja oprosta. Naime, u<br />

2010. godini pakistanski talibani<br />

su u Pakistanu ubili nekoliko<br />

indijskih Hindusa. Sudija<br />

Mohamed Khursheed Khan je<br />

navedeni čin pakistanskih talibana<br />

žestoko osudio. Međutim,<br />

sudija Mohamed Khursheed<br />

Khan se nije zaustavio samo na<br />

osudi ubistva Hindusa. On je<br />

odlučio posjetiti Indiju, odnosno<br />

najveći hinduški hram gdje<br />

je odmah otpočeo sa procesom<br />

traženja oprosta što su talibani<br />

ubili Hinduse i to tako što svaki<br />

dan čisti cipele Hindusima<br />

koji posjećuju svoj hram i pere<br />

posuđe u hramu. Sudija Khan<br />

svaki dan sjedi na ulazu u hinduški<br />

hram gdje satima čisti<br />

cipele. Nakon što završi čišćenje<br />

cipela sudija Khan ulazi u<br />

hram gdje nastavlja sa pranjem<br />

posuđa. “Ja sam musliman a<br />

ne terorista, ja sam Khan a ne<br />

terorista, ja sam iz Pakistana a<br />

ne terorista”, kaže Mohamed<br />

Khursheed Khan. Khan se<br />

nada da će čišćenjem cipela i<br />

pranjem posuđa u hinduškom<br />

hramu pokazati Hindusima da<br />

pakistanski muslimani ne podržavaju<br />

talibane, terorizam i<br />

da su za suživot i mir. Ovakav<br />

način traženja oprosta naišao je<br />

na žestoke osude u Pakistanu.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

57

Evropa i islam<br />

Sistem širenja i funkcioniranja antiislamskih alijansi u Europi i Americi<br />

Moto antiislamski<br />

ntiislamskih alijansi:<br />

Islamofobij slamofobija a je veoma viso<br />

isok<br />

stepen zdravo<br />

dravog razuma<br />

Da biste pronašli ove<br />

organizacije u našoj<br />

zemlji, odnosno da bi<br />

saznali nešto više o<br />

”SIOE – Bosnia” ili ”SIOE<br />

– Republika Srpska” to<br />

se može uraditi preko<br />

njihovih facebook profila.<br />

Pokušali smo doznati ko su<br />

članovi navedene evropske<br />

antiislamske organizacije<br />

u Bosni i Hercegovini,<br />

međutim jedino smo<br />

doznali da ”SIOE-<br />

Republika Srpska” ima 15<br />

članova a ”SIOE – Bosnia”<br />

ima samo dva člana<br />

Piše: Muhamed Ferhatović<br />

Ovih dana je u organizaciji<br />

radikalne desničarske organizacije<br />

Engleska liga<br />

obrane (EDL), u Aarhusu u Danskoj<br />

održan miting pod nazivom ”Evropski<br />

susret protiv džihada”. Na<br />

ovom mitingu skupilo se oko 300<br />

ultradesničara iz Danske, Britanije,<br />

Njemačke, Švedske i Poljske, kako bi<br />

prosvjedovali ”protiv islamizacije Europe”<br />

i kako bi pokrenuli formiranje<br />

antiislamske alijanse koja će pokriti<br />

cijeli europski kontinent. S obzirom<br />

da ova antiislamska ideja ili tema sve<br />

više zaokuplja javni prostor Europe<br />

u nastavku teksta donosimo pregled<br />

dosadašnjeg razvoja ovakvih ideja u<br />

Europi, odnosno u svijetu.<br />

Kako bi ispravno razumjeli<br />

ciljeve okupljanja<br />

desničara u Danskoj moramo<br />

se vratiti sedam godina<br />

unazad. Naime, 30. septembra<br />

2005. godine, danske<br />

novine Jyllands-Posten publikuju<br />

dvanaest karikatura<br />

Poslanika, s.a.v.s. Cilj karikaturiste<br />

je bio da se ukaže<br />

na vezu između islama, terorizma<br />

i ugroženosti žena u islamu.<br />

Objavljivanje ovih karikatura<br />

izazvalo je žestoku<br />

reakcije svjetske muslimanske<br />

javnosti usljed čega<br />

su uslijedili brojni protesti u<br />

muslimanskim zem ljama.<br />

Nakon spomenutih<br />

protesta u Europi počinje<br />

se razvijati velika mržnja<br />

prema islamu što kasnije<br />

voditi do formiranje antiislamskih<br />

organizacija.<br />

“Stop islamizaciji Europe”<br />

Prva antiislamska organizacija<br />

u Europi osnovana<br />

je 2005. godine u Danskoj<br />

pod nazivom SIAD –<br />

“Stop islamiseringen af<br />

Danmark”, što u prijevodu<br />

znači “Stop islamizaciji<br />

Danske”. Ovo je bila jedina<br />

politička partija sa otvorenim<br />

stavom protiv islama.<br />

Inicijator ove stranke zvao<br />

se Anders Gravers Pedersen.<br />

Na kantonalnim izborima<br />

u Danskom gradu<br />

Aalborg 2006. godine ova<br />

partija je dobila samo 1,2<br />

% glasova što nije bilo dovoljno<br />

da izbore mjesto u kantonalnoj<br />

skupštini.<br />

Defense League<br />

i SION/SIOE<br />

teško podnose<br />

što muslimani<br />

ostaju u islamu.<br />

Ove organizacije<br />

smatraju da<br />

muslimani nisu<br />

u stanju da se<br />

integrišu jer<br />

jednostavno<br />

ne napuštaju<br />

svoju vjeru iz<br />

ljubavi. A sa<br />

druge strane,<br />

muslimanima<br />

se ne nude<br />

mogućnosti<br />

nekog<br />

integrisanja.<br />

Pripadnici<br />

” Defense<br />

League” se<br />

jednostavno<br />

boje da će<br />

izgubiti svoju<br />

kulturu i<br />

tradiciju zbog<br />

muslimana.<br />

U Engleskoj<br />

se u jednoj<br />

prosječnoj<br />

familiji rodi<br />

jedno britansko<br />

djete a u<br />

muslimanskim<br />

familijama se<br />

rađa skoro troje<br />

djece.<br />

Dvije godine kasnije Anders<br />

Gravers Pedersen koji<br />

je osnovao stranku SIAD<br />

(Stop Islamizaciji Danske)<br />

počinje širiti ovu organizaciju<br />

zajedno sa engleskim<br />

političarem Stephenom<br />

Gashom te zajedno osnivaju<br />

prvu antiislamsku alijansu<br />

SIOE – “Stop Islamisation<br />

Of Europe”, odnosno<br />

“Stop islamizaciji Europe”.<br />

Ako ste do sad mislili da<br />

je sve ovo komplikovano<br />

znajte, ovo je samo početak.<br />

Nakon 2007. godine<br />

počinju se otvarati nove<br />

organizacije unutar SIOE.<br />

Naime, organizacija “Stop<br />

islamizaciji Europe” se<br />

smatra kao krovna alijansa<br />

svih drugih antiislamskih<br />

organizacija u svijetu koje<br />

idu pod skraćenicom SIOE<br />

(Stop Islamization Of Europe).<br />

Dakle, u svijetu<br />

danas postoji 19 ovakvih<br />

organizacija od čega 17 njih<br />

funkcionira na tlu Europe.<br />

Ovako to izgleda: “Stop Islamization<br />

of Europe” pokriva<br />

sljedeće države - Austrija,<br />

Belgija, Bosna i Hercegovina,<br />

Bugarska, Danska,<br />

Engleska, Farska Ostrva,<br />

Francuska, Njemačka,<br />

Italija, Norveška, Poljska,<br />

Rusija, Srbija, Švedska i<br />

Španija. I Republika Srpska<br />

ima ovu organizaciju.<br />

Da biste pronašli ove organizacije<br />

u našoj zemlji,<br />

odnosno da bi saznali nešto<br />

više o “SIOE – Bosnia”<br />

ili “SIOE – Republika Srpska” to se<br />

može uraditi preko njihovih facebook<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

58

Zašto tolika mržnja prema muslimanima?<br />

Logo - SION<br />

profila. Pokušali smo doznati ko su<br />

članovi navedene evropske antiislamske<br />

organizacije u Bosni i Hercegovini,<br />

međutim jedino smo doznali<br />

da “SIOE-Republika Srpska” ima 15<br />

članova a “SIOE – Bosnia”ima samo<br />

dva člana.<br />

Iznad organizacije SIOE je SION.<br />

To je skraćenica za “Stop Islamization<br />

of Nations”, tj. “Stop islamizaciji<br />

nacija”. Ona pokriva Australiju<br />

i Ameriku i čitavu Europu. SION i<br />

SIOE zajedno čine antiislamsku alijansu<br />

i imaju preko 20.000 članova.<br />

SIOE u Danskoj i Bugarskoj je<br />

politička partija a u ostalim državama<br />

je apolitička organizacija koja se bori<br />

za ljudska prava, ili, kako to oni navode,<br />

protiv rasizma, nacizma i islama.<br />

Šta hoće SION i SIOE?<br />

SION (Stop islamizaciji nacija)<br />

je osnovana 2010. godine, važno je<br />

još jednom pojasniti da su SION<br />

i SIOE ista organizacija s tim što<br />

SIOE pripada SION-u. SIOE pokriva<br />

Europu, a SION je pokrovitelj<br />

svih zemalja širom svijeta. Moto ove<br />

organizacije je sljedeći: “Rasizam<br />

je najniža vrsta ljudske gluposti, ali<br />

islamofobija je veoma visok stepen<br />

zdravog razuma”. Anders Gravers<br />

Pedersen i Stephen Gash su, kao<br />

što je već navedeno, osnivači ovih<br />

organizacija. Anders Gravers Pedersen<br />

je židov i rođen je u Danskoj, a<br />

Stephen Gash je bivši političar koji<br />

je jednom izjavio da su djela Radovana<br />

Karadžića u ratu u Bosni i<br />

Hercegovini opravdana jer su Turci<br />

u Osmanskom carstvu napali Srbiju<br />

1371. godine.<br />

SION zajedno sa SIOE organiziraju,<br />

kako to oni sami nazivaju, “mirovne<br />

demonstracije”. Predsjednica<br />

organizacije SION-a je američka<br />

Anders Gravers Pedersen,<br />

danski Jevrej koji je<br />

osnivac Stop Islamisation<br />

Of Europe<br />

židovkinja Pamela Geller.<br />

U izjavi za Saff, Pamela<br />

Geller je rekla da<br />

postoji važan razlog zašto<br />

su spomenute organizacije<br />

osnovane. “Isla mski vladari<br />

žele implementirati<br />

šerijatske zakone u drugim<br />

državama a koji su u<br />

direktnom konfliktu sa<br />

onom slobodom u kojoj<br />

mi uživamo u Americi,<br />

Evropi i drugim nemuslimanskim<br />

državama. Mi<br />

smo mirovna organizacija<br />

koja se širom svijeta bori<br />

protiv džihada. Svuda u<br />

svijetu imamo članove koji<br />

su željni da se bore za slobodu<br />

ljudskih vrijednosti”.<br />

Što se tiče SIOE (Stop<br />

islamizaciji Evrope) oni imaju iste<br />

vrijednosti kao i SION. Sebe gledaju<br />

kao mirovnu organizaciju koja se<br />

bori za ljudska prava i protiv usvajanja<br />

šerijatskih zakona širom svijeta.<br />

Sebe definišu kao alijansu sa<br />

zajedničkim ciljem; “Spriječiti da<br />

Islam bude dominantna politička<br />

sila u Evropi. Organizacija potencira<br />

svoje članove na totalni bojkot<br />

svih muslimanskih država i odvraća<br />

članove da kupuju robu od kompanija”<br />

Fisher Price”, “Kentucky Fried<br />

Chicken” i da borave u “Radisson<br />

Hotel”. Razlog za bojkot navedenih<br />

kompanija je tome što se one svoje<br />

proizvode i usluge nude muslimanima.<br />

Anders Gravers<br />

Pedersen i<br />

Stephen Gash<br />

su, kao što je<br />

već navedeno,<br />

osnivači ovih<br />

organizacija.<br />

Anders Gravers<br />

Pedersen je<br />

židov i rođen<br />

je u Danskoj, a<br />

Stephen Gash<br />

je bivši političar<br />

koji je jednom<br />

izjavio da su<br />

djela Radovana<br />

Karadžića u<br />

ratu u Bosni<br />

i Hercegovini<br />

opravdana<br />

jer su Turci u<br />

Osmanskom<br />

carstvu napali<br />

Srbiju 1371.<br />

godine.<br />

Spomenute organizacije vode propagandu<br />

protiv islama na način da u<br />

prvi plan ističu da islam uskraćuje<br />

ljudima pravo glasa i da muslimani<br />

silom hoće da nametnu šerijatske<br />

zakone širom svijeta. Također, oni<br />

smatraju da nije samo legitimno<br />

kritikovati islam i Poslanika, već<br />

smatraju da je to njihova dužnost.<br />

Dalje, navode da nije slučajnost<br />

da su države koje su najmanje napredovale<br />

u svijetu islamske a da su<br />

najuspješnije one države koje silom<br />

ne nameću ljudima neku vjeru i<br />

koje su uvele demokratiju<br />

u političkom ambijentu.<br />

SIOE želi da Europa i Zapad<br />

budu najuspješniji i<br />

najslobodniji dio svijeta.<br />

“Gdje god islam zavuče<br />

svoju glavu SIOE će biti<br />

tu da to spriječi”, navodi se<br />

u ciljevima ove organizacije.<br />

SIOE je do sada organizirao<br />

brojne antiislamske<br />

demonstracije i s tim će<br />

nastaviti i u budućnosti.<br />

Na početku teksta smo<br />

naveli da postoje dvije antiislamske<br />

alijanse. Objasnili<br />

smo da su SION<br />

i SIOE ista organizacija<br />

samo sa razlikom što<br />

pokrivaju razne države i<br />

kontinente u svijetu.<br />

Druga antiislamska alijansa<br />

se formira<br />

Osobe koje su izjavile<br />

da formiraju antiislamsku<br />

alijansu u Danskom gradu<br />

Aarhusu pripadaju grupaciji<br />

“English Defence League”,<br />

u prijevodu “Engleska<br />

odabrambena liga” ( EDL).<br />

“English Defence League” i SION/<br />

SIOE ne pripadaju istoj alijansi.<br />

Iako su “English Defence League”<br />

i SION/SIOE organizacijski dvije<br />

različite antiislamske grupacije, što<br />

se tiče njihovih stavova, hijerarhije<br />

i ideologije skoro su identični. EDL<br />

postoji u jedanaest država, između<br />

ostalih tu su, Srbija, Švedska i<br />

Danska. Skraćenica za, na primjer,<br />

Dansku je DDL, Švedskoj pripada<br />

(Swedish Defence League) SDL,<br />

također i Srbija ima takav naziv.<br />

Escander Louchi je musliman<br />

porijeklom iz Tunisa i predsjednik je<br />

švedskog antirasističkog udruženja<br />

“Stranci za Švedsku”, organ izacija<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

59

koja ima oko 1.200 članova. On veoma<br />

dobro poznaje “English Defence<br />

League”. Escander Louchi kaže da je<br />

ta organizacija napravljena u Engleskoj<br />

od strane fudbalskih huligana i<br />

da se čitava ideologija ove organizacije<br />

svodi na retoriku da su svi muslimani<br />

opasni. “Prošle godine bili su<br />

veliki protesti na otvaranju džamije<br />

u Geteborgu. Na tim protestima<br />

učestvovali su i predstavnici “Swedish<br />

Defence League”. Osobe koji su<br />

članovi ove organizacije su zaraženi<br />

islamofobijom. Escander ističe da u<br />

“Swedish Defence League” postoje<br />

političari koji su danas predstavnici<br />

vlasti u Švedskoj. Ti političari<br />

su pripadnici nacionalističke partije<br />

“Švedski demokrati” koji<br />

imaju otvoren politički stav protiv<br />

islama i stranaca u toj zemlji.<br />

“Prije su Šveđanima crnci bili najveća<br />

prijetnja, danas su to muslimani”,<br />

govori Escander i nastavlja, “Ovakvim<br />

organizacijama danas smeta<br />

takozvani ‘ghetto islam’. To znači<br />

da u prigradskim naseljima danas<br />

živi većina muslimana. Kao naprimjer<br />

u Parizu gdje ima 4 miliona muslimana<br />

u jednom djelu grada”.<br />

Defense League i SION/SIOE teško<br />

podnose što muslimani ostaju u<br />

islamu<br />

Ove organizacije smatraju da muslimani<br />

nisu u stanju da se integrišu jer<br />

jednostavno ne napuštaju svoju<br />

vjeru iz ljubavi. A sa druge<br />

strane, muslimanima<br />

se ne nude mogućnosti nekog<br />

integrisanja. Pripadnici “Defense<br />

League” se jednostavno boje da<br />

će izgubiti svoju kulturu i tradiciju<br />

Slika sa demonstracije u Aarhus-u,<br />

Na slici se vide ljudi koji su protiv<br />

EDL i SION-SIOE<br />

zbog muslimana. U Engleskoj se u<br />

jednoj prosječnoj familiji rodi jedno<br />

britansko djete a u muslimanskim<br />

familijama se rađa skoro troje djece<br />

što smeta antiislamskim pokretima.<br />

Posljedice djelovanja antiislamskih<br />

alijansi po Escanderu Louchiu su<br />

evidentne. “Jedna od posljedica je<br />

stvaranje pogrešne slike o islamu i<br />

o muslimanima. Ljudi se na ovakav<br />

način uče da mrze i da strahuju od<br />

ljudi sa kojima nikad nisu ni porazgovarali.<br />

Da bi spriječili širenje njihovih<br />

predrasuda o islamu mi muslimani<br />

moramo ojačati naše korjene<br />

tu gdje se nalazimo. A to ćemo učiniti<br />

kada počnemo prikazivati ono u<br />

što vjerujemo. Naša kultura se mora<br />

vidjeti u društvu”.<br />

Escander je prošle godine na<br />

političkom skupu u švedskom gradu<br />

Kalmar javno pred svima zamotao<br />

Kur’an u švedsku zastavu.<br />

Ovim činom je htio da isprovocira<br />

nacionalističke pokrete koje stoje<br />

protiv islama i da otvori jednu debatu.<br />

Trebaju li muslimani biti zabrinuti<br />

zbog antiislamskih organizacija<br />

U Švedskoj postoji jedna muslimanska<br />

omladinska organizacija<br />

koja se zove “Sveriges Unga Muslimer”,<br />

u prijevodu “Mladi muslimani<br />

Švedske”. Predsjednik ove organziacije<br />

je Mohammed Amin Kharraki.<br />

On ističe da su mu sve navedne antiislamske<br />

organizacije poznate i da se<br />

često puta suočava sa njihovom retorikom.<br />

“Mi dobijamo mnogo prijetnji<br />

na našoj web stranici, pa čak<br />

i u mejlovima. Ne mogu reći da su<br />

predstavnici tih organizacija ti koji<br />

nam šalju takve prijetnje i uvrede ali<br />

retorika u uvredama koje dobivamo<br />

identična je sa onom koju ove organziacije<br />

vode. Organizacija ‘Mladi<br />

muslimani Švedske’ reprezentira<br />

sve ono što oni mrze. I naravno po<br />

internetu šire mnogo laži o nama.<br />

Oni ističu da mi želimo islamizirati<br />

Evropu i da samo želimo zlo”,<br />

govori Mohammed Amin Kharraki.<br />

Mohammed kaže da bi državne institucije<br />

trebale da ispituju ovakve<br />

antiislamske organizacije u istoj mjeri<br />

kao što ispituju muslimanske organizacije<br />

i džemate. “EDL i SIOE/<br />

SION nisu veliki i nemaju toliki<br />

utjecaj kao što bi oni voljeli da imaju.<br />

Ali, sve dok mediji zatvaraju oči<br />

prema njihovoj retorici bez sumnje<br />

će ‘English Defence League’ i SIOE/<br />

SION postati još veći.” Mohamed<br />

Amin Kharraki navodi da je i norveški<br />

terorista Anders Behring Breivik<br />

bio član SIOE i da su mu izvori u<br />

manifestu bili ljudi, članovi navedenih<br />

antiislamskih organizacija. “Uzmimo<br />

za primjer kada je prije par<br />

dana gradonačelnik švedskog grada<br />

Malmea dao par antisemitističkih<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

60<br />

izjava, mediji su ga odma kritikovali<br />

i o tome se danima mnogo pričalo.<br />

A kada neko kaže nešto rasističko<br />

o muslimanima ili islamu onda<br />

mediji šute. Medijski odnos je sramotan<br />

po pitanju zaštite islama i<br />

muslimana. Smatram da su mediji<br />

postali profesionalci što se tiče skrivanja<br />

rasističkih napada na islam.<br />

Jednostavno se o tome ne govori.<br />

I zbog takvog nijemog ponašanja<br />

prema antiislamskoj retorici danas<br />

predstavnici nacionalističke političke<br />

partije ‘Švedski demokrati’<br />

sjede u državnim institucijama, organima<br />

i opštinama. Organizacije<br />

poput ‘English Defence League’ i<br />

SION/SIOE još uvijek nisu toliko<br />

opasne ali pitanje je samo vremena<br />

kada će postati agresivni u svojim<br />

protestima. Znam da u Danskoj<br />

neke od ovih organizacija sprovode<br />

vojne obuke gdje svoje članove<br />

uče pucati iz puške”, zaključuje<br />

Mohamed Amin Kharraki.<br />

Escander Louichi nije toliko zabrinut<br />

djelovanjem antiislamskih<br />

alijansi i organizacija. “Mislim da<br />

možemo biti mirni. Kao muslimani<br />

moramo pokazati da smo jaki na taj<br />

način da ih se ne bojimo i da otvoreno<br />

budemo protiv diskriminacije i<br />

rasizma. Ovi ljudi iz ovakvih organizacija<br />

su obično preplašeni da će izgubiti<br />

svoju kulturu zbog islama. A<br />

općepoznato je da nijedan čovjek ne<br />

može živjeti u negativnom smjeru.<br />

Švedska nacionalistička stranka<br />

‘Švedski demokrati’ su imali samo<br />

jedno političko pitanje, smanjiti broj<br />

stranaca koji dolaze u državu. Danas<br />

se bave pitanjima penzionera i drugih<br />

stvari. Ne možeš kreirati politiku<br />

na mržnji. Na kraju će sve to<br />

pasti u vodu.<br />

Pripadnik Engleske Defence League<br />

- Fotograf je Gavin Lynn<br />

Da bi se efikasno oduprli<br />

islamofobičnim organizacijama moramo<br />

imati sposobne ljude koji će se<br />

boriti za promjene i umanjivanje negativnih<br />

efekata islamofobije”.

Islamske teme<br />

Psihofizičke blagodati namaza 3. dio<br />

IslamBosna.ba - Kao što prof.<br />

Andrew Newberg, stručnjak za<br />

oblast neuroznanosti, tvrdi na<br />

svojoj internet stranici, vjerovanje u Boga<br />

cijelog svemira apsolutno je neophodno<br />

za psihičko i fizičko zdravlje. U svojoj<br />

knjizi “How God changes your Brain”<br />

(“Kako Bog mijenja tvoj mozak”), koju<br />

je napisao sa grupom istraživača i koja<br />

je ostvarila značajnu prođu u Americi,<br />

Newberg kaže: “Što intenzivnije vjerujete<br />

u Stvoritelja, to će vaš mozak biti zdraviji<br />

i sposobniji!” Svakodnevno 12-minutno<br />

bogoslužje i meditacija odgađa bolesti<br />

uzrokovane starošću i smanjuje stres i<br />

anksioznost.<br />

Američki istraživač otkrio da<br />

se mozak za vrijeme molitve<br />

reprogramira<br />

Ovaj istraživač je proučavao šta se<br />

događa u mozgu za vrijeme molitve; njegovu<br />

aktivnost, rasuđivanje i radne karakteristike.<br />

Otkrio je da molitva 2 ima produženo<br />

dejstvo na mozak. Stoga, šta ako<br />

provedemo isti eksperiment na osobi koja<br />

je musliman, dok klanja hvaleći Allaha u<br />

stanju skrušenosti?<br />

Molitva se smatra lijekom za dušu i<br />

tijelo. Mi vjerujemo u tu (duhovnu) činjenicu,<br />

ali neko može biti sumnjičav, tvrditi<br />

da je to (samo) pokora, ponižavanje i oduzimanje<br />

slobode. U tu svrhu, našu pažnju<br />

zaokupit ćemo istraživanjem provedenim<br />

od strane jednog zapadnog znanstvenika<br />

o utjecaju molitve na aktivnost i zdravlje<br />

mozga. Valja napomenuti da studija nije<br />

provedena na islamskoj formi molitve, a<br />

da je urađena na muslimanima, onda bi<br />

rezultati bili zadivljujući. Neki znanstvenici,<br />

koji su ispitivali utjecaj meditacije<br />

na um budističkih svećenika, otkrili su<br />

da aktivni dijelovi mozga postaju pasivni<br />

u stanju meditacije, dok se druga, prije<br />

početka meditacije neaktivna područja,<br />

aktiviraju. U tekstu, objavljenom na web<br />

stranici BBC News, Andrew Newberg 3 ,<br />

radiolog na Univerzitetu u Pennsylvaniji,<br />

SAD, izjavio je: “Vjerujem da smo blizu<br />

da doživimo prekrasno vrijeme u našoj<br />

povijesti, kada ćemo postati sposobni<br />

istraživati religije i duhovna pitanja putem<br />

kojim niko ranije nije promišljao njihove<br />

mogućnosti.” Dr. Newberg i njegov<br />

tim, koristeći tehnike snimanja mozga,<br />

proučavali su skupinu budističkih svećenika<br />

na Tibetu, dok su ovi meditirali oko<br />

sat vremena. Zatražio je od svećenika da<br />

rukama povuku konac, kad dosegnu najviše<br />

stanje meditacije. Tokom ovog procesa<br />

ubrizgane su im male količine radioaktivnog<br />

materijala u krv, kako bi se<br />

mogli skicirati i pratiti tragovi u mozgu.<br />

Ovaj radioaktivni materijal omogućuje<br />

znanstvenicima da promatraju tinkturu<br />

kada se pokrene ka aktivnim područjima<br />

u mozgu. Nakon što su svećenici<br />

završili s meditacijom, provedeno je<br />

ponovno snimanje mozga i tada je bila<br />

moguća usporedba stanja u normalnim<br />

okolnostima sa onim tokom meditacije.<br />

Slike su ukazale na bitne karakteristike<br />

onoga što se događa u mozgu za vrijeme<br />

meditacije.<br />

Dr. Newberg je objasnio šta se dogodilo,<br />

rekavši da su slike pokazale “povećanu<br />

aktivnost frontalnog režnja koji se<br />

nalazi u prednjem dijelu mozga, regija<br />

koja postaje aktivna kod svakog čovjeka<br />

kada se neko želi usredotočiti na određenu<br />

aktivnost”, dok je parijetalni režanj,<br />

koji se nalazi u stražnjem dijelu mozga,<br />

pokazao znatno smanjenje aktivnosti, a<br />

parijetalni režanj je odgovoran za lokacijsko<br />

čulo pojedinca 4 . To potvrđuje izreku<br />

da meditacija dovodi do gubitka osjećaja<br />

za mjesto. Dr. Newberg garantira<br />

sljedeće: “Tokom meditacije, ljudi gube<br />

osjećaj o sebi, i, uistinu, primjećuju gubitak<br />

osjećaja za prostor i vrijeme, a to je<br />

upravo ono što smo vidjeli.”<br />

Snaga molitve<br />

Također, za vrijeme meditacije dešavaju<br />

se složene interakcije između različitih<br />

područja mozga slične onima koje se<br />

javljaju tokom tzv. duhovnih ili mističnih<br />

iskustava. Prethodna istraživanja, na čelu<br />

sa dr. Newbergom, provedena su u vezi<br />

moždane aktivnosti franjevačkih redovnica<br />

dok su obavljale molitvu poznatu kao<br />

“fokusirana” molitva. Tačno je da verbalni<br />

dio molitve aktivira neke dijelove mozga,<br />

ali dr. Newberg je otkrio da “molitva<br />

aktivira područje mozga odgovorno za<br />

pažnju i da smanjuje aktivnost područja<br />

odgovornog za lokacijsko čulo.” Ovo nije<br />

prvi put da znanstvenici ispituju duhovne<br />

stvari. Važnost terapijske molitve izbila<br />

je na površinu 1998. godine, kada su<br />

znanstvenici u Sjedinjenim Američkim<br />

Državama proučavali grupu pacijenata<br />

oboljelih od srčanih bolesti. Došli su do<br />

jedinstvenog rezultata: tegobe zbog kojih<br />

su patili smanjene su nakon kraće molitve.<br />

Snimanje mozga je otvorilo ogromne<br />

izglede za proučavanje novih zapitanosti.<br />

Ova slika je preuzeta posredstvom<br />

nove tehnike snimanja mozga SPECT ili<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

61<br />

Single Photon Emission Computed Tomography,<br />

za vrijeme normalnog stanja<br />

(lijevo) i za vrijeme meditacije (desno).<br />

Zabilježeno je kako u stanju meditacije<br />

raste aktivnost u frontalnom području,<br />

frontalnom režnju mozga, u obliku crvenih<br />

tačkica koje odražavaju stepen<br />

moždane aktivnosti. Referenca: www.andrewnewberg.com<br />

Ova druga slika je usporedba između<br />

normalnog stanja (lijevo) i stanja meditacije<br />

(desno). Ovdje je fokus na parijetalnom<br />

režnju mozga, gdje primjećujemo<br />

značajno smanjenje aktivnosti tokom meditacije.<br />

Treba napomenuti da je ova regija<br />

odgovorna za lokacijsko čulo. Ibid.<br />

www.andrewnewberg.com<br />

Ovaj istraživač tvrdi da je vjera neophodna<br />

za opstojnost ljudskih bića, jer ih<br />

čini adaptibilnijim na sudbinska pitanja<br />

i pruža odgovore na zapitanosti koje postavlja<br />

mozak. Utvrđeno je da (budistička<br />

molitva) smanjuje krvni tlak, uklanja<br />

depresiju i anksioznost te smanjuje puls<br />

srca. Prema tome i prema brojnim zapadnim<br />

istraživačima, biti religiozan, za dobrobit<br />

čovječanstva, za njegovu sigurnost<br />

i zdravlje, je bolje nego biti ateist. Kao<br />

što prof. Andrew Newberg, stručnjak za<br />

oblast neuroznanosti, tvrdi na svojoj internet<br />

stranici, vjerovanje u Boga cijelog<br />

svemira apsolutno je neophodno za psihičko<br />

i fizičko zdravlje. U svojoj knjizi<br />

“How God changes your Brain” (“Kako<br />

Bog mijenja tvoj mozak”), koju je napisao<br />

sa grupom istraživača i koja je ostvarila<br />

značajnu prođu u Americi, Newberg<br />

kaže: “Što intenzivnije vjerujete u Stvoritelja,<br />

to će vaš mozak biti zdraviji i<br />

sposobniji!” Svakodnevno 12-minutno<br />

bogoslužje i meditacija odgađa bolesti<br />

uzrokovane starošću i smanjuje stres i<br />

anksioznost. Prakticiranje skrušenosti,<br />

bogoslužja i molitve pruža čovjeku osjećaj<br />

mira, više ljubavi i saosjećanja, dok<br />

ateizam, ljutnja i nezadovoljstvo sudbinom<br />

kontinuirano oštećuje mozak.<br />

Nova knjiga, izdata nedavno u SAD-u,<br />

napisana od strane stručnjaka u neuroznanosti,<br />

daje sažetak eksperimenata i studija<br />

koje je proveo istraživač Newberg, docent<br />

na Univerzitetu u Pennsylvaniji. Ovaj<br />

istraživač je otkrio da je vjerovanje u Boga<br />

jako važno i da pruža osjećaj unutrašnjeg<br />

spokojstva usljed čega se poboljšava<br />

učinkovitost mozga. Vjera uzrokuje stalne<br />

promjene u moždanoj aparaturi, gdje<br />

usporava Alzheimerovu bolest i pomaže<br />

osobi da se prilagodi na njegovu / njezinu<br />

okolinu radi boljeg života. Vrijedi zapaziti<br />

da istraživač nije musliman, ali iznosi

o objektivnom rezultatu istraživanja mozga<br />

putem SPECT tehnologije. Referenca:<br />

www.andrewnewberg.com / change.asp<br />

U ovoj knjizi istraživači su otkrili da<br />

vjerovanje u Boga potiče stalne promjene<br />

u ljudskom mozgu i način na koji se to<br />

odvija. Nadalje, vjera suzbija demenciju<br />

koja je rezultat iznenadne smrti velikog<br />

broja moždanih ćelija. Također, osim<br />

mentalnih poremećaja liječi Parkinsonovu<br />

bolest.<br />

Šta reći o islamskoj molitvi?<br />

Nažalost, ne postoji slična studija o<br />

utjecaju molitve na zdravstveno stanje<br />

muslimana, ali možemo reći da molitvu,<br />

koju nam je Allah Uzvišeni naredio da<br />

prakticiramo, karakterizira skrušenost<br />

i spokojstvo, koji se postižu učenjem<br />

Kur’ana i onim što su znanstvenici naveli.<br />

Molitva, također, sadrži pokrete koji<br />

su pogodni za aktiviranje mišića i kostiju.<br />

U islamu, molitva nije samo ritualna<br />

praksa kao u budizmu, već ima značenja,<br />

konotacije, ciljeve i osjećaj bliskosti Allahu,<br />

dž.š., pošto se molitvom, onaj koji je<br />

obavlja, približava Allahu, posebno u položaju<br />

sedžde. Ja, također, želim skrenuti<br />

pažnju na jedno važno pitanje. Naime,<br />

frontalni režanj se aktivira tokom molitve,<br />

dok se stražnji dio umiruje, šta to znači?<br />

Područje frontalnog režnja je odgovorno<br />

za kreativno mišljenje i donošenje odluka,<br />

dakle, skrušena molitva pomaže čovjeku<br />

da ispravno donosi odluke, a to znači da<br />

vam molitva pomaže da razradite i riješite<br />

vaša poslovna pitanja i budete uspješni!<br />

Promjene uzrokovane molitvom i ustrajavanje<br />

na njenom prakticiranju snažno se<br />

odražavaju na mozak. Osobno, doživljavam<br />

i osjećam ovu promjenu, i ako bilo<br />

koga upitate o prednostima molitve i onoga<br />

što on/ona osjeća, on/ona će vam reći<br />

puno toga o psihološkom ugođaju, liječenju<br />

boli, uravnoteženosti i postojanosti te<br />

osjećaju mira i spokojstva. Nedvojbeno,<br />

ovi znanstvenici veoma dobro razumiju<br />

važnost vjerovanja u Boga, ali koja vrsta<br />

vjerovanja je potrebna? Oni to ne znaju<br />

i neće to pronaći nigdje drugo osim u<br />

Kur’anu, zato što je jedina prava vjera<br />

islam, a sve druge su iskrivljene, zamijenjene<br />

ljudskim riječima i pomiješane sa<br />

praznovjerjem. Istina, neki muslimanski<br />

znanstvenici su obavili istraživanja o utjecaju<br />

namaza na mentalno i fizičko zdravlje,<br />

te su saznali da je namaz jedan od<br />

najboljih načina za tjelovježbu, posebno<br />

ako se obavlja u džamijama. Nadalje, hodanje<br />

ka džamiji i skrušenost u namazu,<br />

štiti od bolesti zglobova, pomaže u liječenju<br />

dijabetesa, smanjuje krvni pritisak uz<br />

mnoge druge zdravstvene prednosti, kao<br />

što su prevencija ateroskleroze i bolesti<br />

srca. Uz to, islamska molitva ima najveći<br />

utjecaj na moždani aparat, a ako bi znanstvenici<br />

razmotrili utjecaj skrušenosti za<br />

vrijeme molitve, vidjeli bi impresivne rezultate.<br />

S druge strane, budistička ili svećenićka<br />

molitva nema značajniji utjecaj,<br />

jer nedostaje stvarna poniznost koja vjernika<br />

čini bližim Bogu, a, također, nema<br />

veličanstvenih značenja nošenih riječima<br />

Kur’ana. To znači da islamska molitva<br />

vjerniku povećava osjećaj mira, zadovoljstva<br />

i sreće.<br />

Završna riječ<br />

Dragi moji! Bili smo lijeni da učimo<br />

Kur’an i primjenjujemo ono što Allah,<br />

dž.š., kaže, bili smo nemarni prema sebi<br />

i sunnetu našeg Poslanika Muhammeda,<br />

s.a.v.s. Zašto ne bismo pozvali dr.<br />

Newberga da provede ispitivanja o utjecaju<br />

namaza, zikra, skrušenosti, utjecaju<br />

salavata na Poslanika, s.a.v.s., i slušanja<br />

Kur’ana. To bi, bez sumnje, bio veliki<br />

test da se dokaže svijetu da je islam religija<br />

istine. Nije dovoljno podići slogane<br />

o slijeđenju Poslanika, s.a.v.s., trebalo bi<br />

da govorimo ljudima na način koji oni<br />

razumiju, a Zapad ima povjerenje u jezik<br />

znanstvenih istraživanja.<br />

Autor: Abduldaem Al-Kaheel<br />

Prijevod teksta: Muamer Neimarlija<br />

Reference:<br />

1. The Effect of Meditation on the Brain<br />

activity in Tibetan Meditators: Frontal<br />

Lobes, http://www.andrewnewberg.com/<br />

research.asp<br />

2. http://www.news.bbc.co.uk/hi/arabic/news/newsid_1849000/1849897.stm<br />

3. Mark Waldman, Andrew Newberg,<br />

Why We Believe What We Believe, 2006.<br />

5. Eugene d’Aquili, Andrew Newberg,<br />

Why God Won’t Go Away: Brain Science<br />

and the Biology of Belief, 2001.<br />

6. Andrew Newberg, How God Changes<br />

Your Brain, 2009.<br />

7. Daniel G. Amen, Change Your Brain,<br />

Change Your Life.<br />

8. http://www.serendip.brynmawr.edu/<br />

bb/neuro/neuro01/web3/Farrenkopf.html<br />

9. Prayer May Reshape Your Brain<br />

... And Your Reality, http://www.npr.org/<br />

templates/story/story.php?storyId=10431<br />

0443&ft=1&f=1001<br />

Bilješke<br />

1<br />

Prijevod članka objavljenog pod nazivom<br />

“American researcher has discovered<br />

that while playing the brain reprograms<br />

itself”. Preuzeto sa www.kaheel7.<br />

com (op. prev.)<br />

2<br />

Ovdje se pod molitvom ne misli na<br />

islamsku formu molitve, odnosno namaz<br />

(op.prev.)<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

62<br />

3<br />

Više o ovom znanstveniku moguće<br />

je pronaći na http://www.andrewnewberg.com/<br />

i http://www.<br />

en.wikipedia.org/wiki/Andrew_B._<br />

Newberg (op.prev.)<br />

4<br />

Više o lokacijskom čulu ili osjećaju<br />

za mjesto pogledati na: http://www.<br />

en.wikipedia.org/wiki/Sense_of_place<br />

(op.prev.)

Islamske teme<br />

Iskrenost i njeni plodovi (I dio)<br />

IslamBosna.ba - Zašto je iskrenost<br />

tako važna u islamu?<br />

Svemogući Allah stvorio je sva<br />

stvorenja da bi Ga obožavali, i slao je poslanike<br />

ljudima da bi Ga obožavali i da Mu ne<br />

bi pripisivali druga. Svemogući Allah kaže:<br />

A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju,<br />

da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru<br />

ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da<br />

milostinju udjeljuju; a to je - ispravna vjera.<br />

(Kur’an, 98:5).<br />

Prije tebe nijednog poslanika nismo<br />

poslali, a da mu nismo objavili: “Nema<br />

boga osim Mene, zato se Meni klanjajte!”<br />

(Kur’an, 21:25).<br />

Mi smo svakom narodu poslanika poslali:<br />

“Allahu se klanjajte, a kumira se<br />

klonite!” I bilo je među njima onih kojima<br />

je Allah na Pravi put ukazao, a i onih<br />

koji su zaslužili da ostanu u zabludi; zato<br />

putujte po svijetu da vidite kako su završili<br />

oni koji su poslanike u laž utjerivali.<br />

(Kur’an, 16:36).<br />

Nemoguće je savršeno obožavati<br />

Svemogućeg Allaha osim ukoliko Mu se<br />

iskreno ne posvete sva djela obožavanja.<br />

Iskrenost je kamen temeljac vjere, suština<br />

obožavanja, preduvjet da bi djela bila<br />

primljena. Iskrenost je ono što je temelj<br />

za kuću, što je duša za tijelo. Stoga je<br />

Svemogući Allah učinio djela nemuslimana<br />

da budu poput praha i pepela, jer<br />

im nedostaju dva esencijalna elementa;<br />

vjera u Allahovu jednoću i iskrenost.<br />

Svemogući Allah kaže:<br />

I Mi ćemo pristupiti djelima njihovim<br />

koja su učinili i u prah i pepeo ih pretvoriti.<br />

(Kur’an, 25:23).<br />

Ovakav gubitak bit će sudbina onih koji<br />

se nisu iskreno posvetili obožavanju Svemogućeg<br />

Allaha, i onima koji su obožavali<br />

nekog drugog osim Allaha, s.v.t.<br />

Svemogući Allah kaže:<br />

Onima koji žele život na ovome svijetu i<br />

ljepote njegove - Mi ćemo dati plodove truda<br />

njihova i neće im se u njemu ništa prikratiti.<br />

Njih će na onome svijetu samo vatra peći;<br />

tamo neće imati nikakve nagrade za ono što<br />

su na Zemlji radili i bit će uzaludno sve što<br />

su učinili. (Kur’an, 25:23).<br />

Gubitnik u pravom smislu riječi je onaj<br />

koji izvršava brojna djela i onda ih Svemogući<br />

Allah pretvori u prah i pepeo a njega<br />

baci u džehennemsku vatru.<br />

Ebu Hurejre je ispričao jedan hadis koji<br />

kaže: “Prvi čovjek među ljudima kojima<br />

će se suditi na Sudnjem danu bit će čovjek<br />

koji je umro mučeničkom smrću. On će biti<br />

doveden, a Allah će ga podsjetiti na njegove<br />

blagodati, i on će ih priznati. Allah će ga<br />

onda pitati: “Šta si učinio sa njima?” a on<br />

će reći: “Borio sam se za Tebe dok nisam<br />

umro mučeničkom smrću.” On (Allah) će<br />

onda reći: “Lažeš, borio si se da bi svi rekli<br />

kako si ti hrabar, pa su to i govorili.” Onda<br />

će On narediti da ga vuku licem prema zemlji<br />

i bace u vatru. Zatim će doći čovjek<br />

koji je stekao znanje, podučavao druge tom<br />

znanju, i učio Kur’an. On će biti doveden,<br />

i Allah će ga podsjetiti na blagodati u kojima<br />

je uživao, i on će ih priznati. Allah će<br />

ga onda pitati: “Šta si učinio sa njima?”, a<br />

on će reći: “Sticao sam znanje, podučavao<br />

druge i učio sam Kur’an u Tvoje ime.” On<br />

(Allah) će reći: “Lažeš, ti si sticao znanje da<br />

bi se za tebe moglo reći da si učenjak, i učio<br />

si Kur’an da bi se pričalo o tebi kako učiš<br />

Kur’an, a ono što si htio i pričalo se o tebi.”<br />

Onda će On narediti da ga vuku licem prema<br />

zemlji i bace u vatru. Zatim će doći čovjek<br />

kojem je Allah dao obilno bogatstvo. On će<br />

biti doveden, a Allah će ga podsjetiti na njegove<br />

blagodati, i on će ih priznati. Allah će<br />

ga onda pitati: “Šta si učinio sa njima?” a on<br />

će reći: “Nisam izostavio nijedan način na<br />

koji Ti želiš da se milostinja udjeluje, pa sam<br />

udjeljivao u Tvoje ime.” On (Allah) će reći:<br />

“Lažeš, udjeljivao si da bi se pričalo kako si<br />

ti darežljiv, a i pričalo se o tome.” Onda će<br />

On narediti da ga vuku licem prema zemlji i<br />

bace u vatru.” (Muslim).<br />

Da nas Svemogući Allah zaštiti od ovakvih<br />

razočarenja. Slava pripada Allahu, od<br />

Kojeg nijedno naše djelo nije skriveno. On<br />

zna ono što oči odaju, i ono što grudi skrivaju.<br />

Bez obzira koliko neka osoba vara i obmanjuje<br />

ljude svojim vanjskim izgledom, ta<br />

obmana neće imati nikakvog uspjeha. Kaže<br />

Svemogući Allah:<br />

Licemjeri misle da će Allaha prevariti,<br />

i On će ih za varanje njihovo kazniti. Kada<br />

ustaju da molitvu obave, lijeno se dižu, i<br />

samo zato da bi se pokazali pred svijetom,<br />

a Allaha gotovo da i ne spomenu. (Kur’an,<br />

4:142).<br />

Osim toga, Poslanik, s.a.v.s., kaže:<br />

“Allah ne gleda u vaš izgled ili vaše bogatstvo,<br />

nego u vaša srca i u vaša djela.”<br />

(Muslim).<br />

Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba<br />

Aktuelno iz BiH i svijeta<br />

Nasred ulice napao ženu, uvukao je<br />

u automobil i silovao<br />

Istina o Arapskom proljeću-intervju<br />

sa hafizom Safvetom Halilovićem<br />

Tekstovi<br />

IPokrivena kršćanka govori o<br />

islamu<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

Zasigurno, ljudi će znati istinu uskoro,<br />

na ovom ili na onom svijetu. Svemogući<br />

Allah kaže:<br />

I ono što ljudi tope na vatri u želji<br />

da dobiju nakit ili oruđe ima također otpatke,<br />

slične onima. - Tako Allah navodi<br />

primjer za istinu i neistinu; otpaci se odbacuju,<br />

dok ono što koristi ljudima ostaje<br />

na zemlji. (Kur’an, 13:17).<br />

Jedan od glavnih razloga nedostatka<br />

iskrenosti u našim djelima je traženje ovosvjetske<br />

koristi ili želja za hvalom od strane<br />

ljudi. Ibn Kajjim, rhm., je rekao: “Iskrenost<br />

ne može biti kombinovana u srcu sa<br />

željom za hvalom niti s pohlepom za onim<br />

što drugi ljudi imaju, osim onoliko koliko<br />

može biti kombinovana vatra i voda, gušter<br />

i riba.” I dodaje: “Ako vam savjest kaže<br />

da tragate za iskrenošću, prvo se okrenite<br />

pohlepi i sasijecite je nožem očaja, onda se<br />

okrenite naklonosti prema hvali i napustite<br />

je na isti način kao što su oni koji su se predali<br />

zadovoljstvima ovog svijeta napustili<br />

onaj svijet. Ako ste uspješni u sasijecanju<br />

pohlepe i napuštanju ljubavi prema hvali,<br />

onda će vam iskrenost biti lahka.<br />

A ako pitate: šta će olakšati sasijecanje<br />

pohlepe i napuštanje ljubavi prema hvali?<br />

– moj odgovor je sljedeći: za sasijecanje<br />

pohlepe, olakšat će vam uvjerenje da je sve<br />

što se može poželjeti kod Allaha, u Njegovim<br />

riznicama, i robu nije dato ništa osim<br />

onoga što mu On da. Što se tiče napuštanja<br />

ljubavi prema hvali, ono što će vam je olakšati<br />

je saznanje da ničija hvala ne donosi<br />

nikakvu korist, osim hvaljenja Allaha, s.v.t.<br />

Jedan beduin je rekao Poslaniku,<br />

s.a.v.s.: “Zaista, koga god ja pohvalim to<br />

ga čini uljepšanim, a koga god pokudim,<br />

to ga učini gorim.” Poslanik je rekao: “To<br />

je samo za Svemogućeg Allaha.” (Jedino<br />

koga Allah pohvali bit će zaista uljepšan -<br />

op. prev. ) (Ahmed i Tirmizi).<br />

Dakle, napustite traženje hvale od<br />

onih čija vas hvala ne uljepšava i čije<br />

vas kuđenje ne čini gorim nego što jeste,<br />

a tražite hvalu Onoga čija je hvala izvor<br />

sve ljepote, a čije kuđenje rezultira svim<br />

oblicima odvratnosti.<br />

Izvor:islamweb.net<br />

Prijevod i obrada: IslamBosna.ba<br />

Nauka i zanimljivo<br />

Naučnici napravili “gluhu<br />

sobu” toliko tihu da<br />

dovodi do ludila<br />

Svaki 6. uposleni doživljava<br />

seksualno uznemiravanje

No comment<br />

Zamislite da se pokrije<br />

Dušanka Majkić<br />

Senad Avdić, urednik magazina<br />

Slobodna Bosna: Zamislite, recimo, da<br />

se pokrije Kalabićeva kolegica Dušanka<br />

Majkić, kakva bi to bilo estetsko osvježenje<br />

za državni Parlament!<br />

Slobodna Bosna, 24. mart 2012.<br />

Konji vukli gazdu više<br />

od 2 kilometra po cesti<br />

i usmrtili ga<br />

Orao je njivu kod jednog susjeda. Kada<br />

se vraćao kući, njegovi konji su se nešto<br />

uplašili i pao je s kola, između vagira<br />

i rude koji su ga “uklještili” i ubili.<br />

Zaprežne životinje se, međutim, nisu<br />

zaustavile nego su nastavile galopirati<br />

i tako ga lokalnom cestom vukle dva<br />

kilometra, do predjela Duge njive, te<br />

mu doslovno “odbile” dijelove tijela.<br />

Užas jedan.<br />

Večernji list, 27. mart 2012.<br />

Potukli se pristalice<br />

i protivnici Hamdije<br />

Lipovače<br />

Pristalice i protivnici nedavno smijenjenog<br />

predsjednika KO SDP<br />

USK i aktuelnog kantonalnog premijera<br />

Hamdije Lipovače potukli<br />

su se na sjednici mjesnog odbora te<br />

stranke u bihaćkoj mjesnoj zajednici<br />

Prekounje.<br />

Nezavisne novine, 14. mart 2012.<br />

Gole Ukrajinke pozvale<br />

muslimanke da ustanu<br />

protiv Šerijata<br />

Gole Ukrajinke digle su svoj glas protiv<br />

“antiženske politike islama”, pozivajući<br />

muslimanke da dignu svoj glas<br />

protiv šerijatskih zakona. Na transparentima<br />

koje su istakle ovom prilikom<br />

one su također pozvale muslimanke<br />

“da se skinu”, a bilo je i poruka poput<br />

“Ja sam žena, a ne objekt”.<br />

AFP, 31. mart 2012.<br />

U Republici Srpskoj u 2010.<br />

godini zabilježeno je 2.325<br />

namjernih prekida trudnoće<br />

Nezavisne novine, 4. april 2012.<br />

Glumac na birou rada<br />

Glumac Jovica Gigović iz Višegrada<br />

nalazi se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje<br />

nakon što je odlučio da posao<br />

pronađe u rodnom gradu.<br />

Nezavisne novine, 4. april 2012.<br />

Petoro mladih umrlo zagrljeno<br />

u jednoj kabini toaleta<br />

Tijela Tamare Miladinović (25),<br />

Marine Aničić (25), Zorana Ignjatovića<br />

(28), Marka Pavlovića (29) i Milene<br />

Dalmacija (28) našli smo u jednoj kabini<br />

u toaletu gdje su pokušali da se<br />

sakriju od požara. Praktično su bili<br />

zagrljeni, tako su umrli, kaže jedan od<br />

inspektora koji je među prvima ušao u<br />

novosadsku diskoteku “Kontrast” čim<br />

su vatrogasci ugasili požar.<br />

Blic, 4. april 2012.<br />

Spasavajući jednog, u<br />

bunar pala šestorica<br />

Šest legalnih imigranata iz Uzbekistana<br />

palo je u napušteni bunar, jedan za drugim,<br />

od kojih se jedan udavio, pokušavajući<br />

da spasu jednog druga, u regionu<br />

Volgograd, na jugu Rusije.<br />

RIA, 4. april 2012.<br />

Crnogorski državljanin<br />

u Italiji se raznio kako<br />

bi se osvetio komšijama<br />

Crnogorac I. M. (63) poginuo je u ponedjeljak<br />

u općini Vigonovo u okolini<br />

Venecije u eksploziji gasa u zgradi u<br />

kojoj je stanovao, prenosi Corriere della<br />

Sera u lokalnom izdanju. Državni<br />

tužilac Paola Frančesketi ocijenila je da<br />

je vjerovatno cilj I. M. bio da se ubije “u<br />

spektakularnom aktu” i osveti se komšijama<br />

sa kojima je imao problema.<br />

Vijesti, 5. april 2012.<br />

U Beogradu policija spriječila<br />

sukob “partizana i četnika” –<br />

orila se pjesma “Po šumama i<br />

gorama”<br />

Press, 30. mart 2012.<br />

Obilježavanje 20 godina od<br />

početka opsade Sarajeva -<br />

stolice za ubijene Sarajlije<br />

kupljene u Srbiji<br />

Depo, 5. april 2012.<br />

Biciklista bježao od policije<br />

brzinom od 100km/h<br />

Češki biciklista je na autoputu koristio<br />

zavjetrinu kombija i pametno je izbjegavao<br />

policijsku potjeru. Kada izgubi<br />

zavjetrinu od kombija lukavo skrene<br />

tamo gdje automobil ne može.<br />

Blin, 5. april 2012.<br />

Izostanak s mise - 20<br />

kn, s vjeronauka 10 kn<br />

Svećenik don Petar Mikić sačinio je popis<br />

svojih pravila za ponašanje katolika. Kršenje<br />

bilo kojeg od tih pravila ne naplaćuje se<br />

zdravomarijama i očenašima, nego kunama.<br />

Ko nije išao na vjeronauk u prošloj godini,<br />

mora platiti 250 kn kako bi se mogao<br />

krizmati, upisnina na vjeronauk je 100<br />

kuna, pitanja za krizmu plaća 10 kuna<br />

onaj tko ima mobitel, a ko nema ne plaća,<br />

svaki neopravdani izostanak s vjeronauka se<br />

plaća 10 kuna, svaki neopravdani izostanak<br />

sa svete mise se plaća 20 kuna, ako se do<br />

datuma koji je on odredio ne odgovori na<br />

pitanja za krizmu, svaki dan zakašnjenja se<br />

plaća 10 kuna, ako se do datuma koji je on<br />

odredio ne donese potvrda za kumu, svaki<br />

dan kašnjenja se naplaćuje 10 kuna.<br />

Danas.hr, 30. mart 2012.<br />

Škola postala štala<br />

Nekadašnja osnovna škola u Motikama<br />

pretvorena je u štalu, a u njenom dvorištu<br />

pasu krave, mada je odavno bilo odlučeno<br />

da na tom mjestu bude podignuta<br />

nova zgrada za 150 đaka iz tog sela.<br />

Press, 5. april 2012.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

64

Nauka<br />

Mršaviti uz čokoladu<br />

Osobe koje redovno jedu<br />

čokoladu imaju tendenciju<br />

da budu mršavije, pokazalo<br />

je novo istraživanje. Američka<br />

studija, sprovedena na oko 1.000<br />

ljudi, proučavala je njihovu ishranu,<br />

unos kalorija i indeks tjelesne<br />

mase i došla do zaključka da su<br />

oni koji jedu čokoladu nekoliko<br />

puta nedjeljno u prosjeku mršaviji<br />

od ljudi koji je samo povremeno<br />

gricnu. Iako je čokolada prepuna<br />

kalorija, ona sadrži sastojke koji<br />

pomažu u gubitku težine, smatraju<br />

stručnjaci.<br />

Googleov automobil za slijepe<br />

utomobil koji se kreće bez ljud-<br />

Aske A pomoći omogućit će slijepim<br />

ljudima da voze. Ovaj projekt se razvija<br />

već nekoliko godina, a nedavno su naučnici<br />

otišli i korak dalje. Google je objavio<br />

video Stevea Mahana, koji je koristio automobil<br />

za svoju dnevnu rutinu. Mahan<br />

je slijep 95 posto, a vozio je kako bi kupio<br />

hranu i uzeo odjeću iz praonice. Iako su<br />

Googleovi uposlenici sjedili s vozačem,<br />

oni nisu učestvovali u upravljanju vozilom.<br />

Automobil se koristi kamerama,<br />

radarom i laserima kako bi se kretao sigurno<br />

po programiranim lokacijama.<br />

Pripremio: Saladin Kovačević<br />

Neminovan porast temperature<br />

do 2050.<br />

Skoro 10.000 klimatskih simulacija<br />

izvršeno je pomoću kompjutera<br />

volontera širom svijeta.<br />

Istraživači žele ispitati širi spektar<br />

mogućih situacija u budućnosti,<br />

što će pomoći u razumijevanju<br />

nepoznanica o klimatskim sistemima.<br />

Naučnici smatraju da i u<br />

slučaju umjerenog scenarija o emisijama<br />

štetnih gasova treba računati<br />

na rast temperature do tri stepeni<br />

do 2050. godine. Prognoze su<br />

izvedene na osnovi modela koji su<br />

tačno reproducirali izmjerene temperaturne<br />

promjene u posljednjih<br />

50 godina.<br />

Ostavka vođe kontroverznog mjerenja brzine svjetlosti<br />

Talijanski profesor Antonio Ereditato, vođa kontroverznog eksperimenta<br />

u kojem su čestice neutrina navodno putovale brže od svjetlosti,<br />

čime bi bili srušeni temeljni zakoni fizike,<br />

podnio je ostavku nakon što su<br />

rezultati njegovog eksperimenta opovrgnuti.<br />

Neočekivani rezultati zabilježeni<br />

su u sklopu projekta koji su sproveli<br />

CERN i Laboratorij Gran Sasso u Italiji.<br />

Istraživanja sprovedena početkom<br />

ove godine pokazala su da se neutrini<br />

ipak pridržavaju općeg ograničenje<br />

brzine.<br />

Porođaj duži nego prije<br />

pola stoljeća<br />

Na osnovu nove studije, američki<br />

naučnici su došli do zaključka<br />

da je porođaj danas duži<br />

nego prije 50 godina i da se prva<br />

faza porođaja produžila za 2,6<br />

sati kod prvorotki. U poređenju<br />

sa podacima iz šezdesetih godina<br />

prošlog stoljeća, Amerikanke<br />

su se posljednjih godina dva do<br />

tri sata duže porađale, navode<br />

istraživači i dodaju da bi njihovi<br />

nalazi trebali podstaći ljekare da<br />

drugačije definiraju “normalan”<br />

porođaj.<br />

6. april - 15. džumade-l-ula<br />

65

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!