Sadržaj
U - Saff.ba U - Saff.ba
- Page 3: SAFF broj 315 Sadržaj Hutbe iz tri
- Page 6 and 7: Hutba Dova i njena vrijednost Imam
- Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida El-Mes
- Page 10 and 11: Polumjesec Asocijacija studenata Bi
- Page 12 and 13: Dokazana islamofobija u BiH Za sve
- Page 14 and 15: Aktuelno Kuda ide Islamska zajednic
- Page 16 and 17: je zagrizla SDA koja se nada da će
- Page 18 and 19: Kolumna Borba za opstanak Sablast
- Page 20 and 21: i Hrvatima nastaviti (makar i polit
- Page 22 and 23: Sama kandidatura muftije Zukorlića
- Page 24 and 25: Pogledi Sarajevska Crvena linija -
- Page 26 and 27: Društvo Tomislavgrad (Duvno) panor
- Page 28 and 29: Džudža Džaferova džamija - rad
- Page 30: sein Bešlaga (1968.) i komšije Ti
- Page 33 and 34: Šerijatski sud - natpis iznad port
- Page 35 and 36: 6. april - 15. džumade-l-ula 35
- Page 37 and 38: se obreo pred komisijom, nakon post
- Page 39 and 40: znati da Allah vjernike stavlja na
- Page 41 and 42: llem, je rekao: “Na Sudnjem danu
- Page 43 and 44: Sanski Most Bošnjaci iz Švedske u
- Page 45 and 46: Nakon što ju je iz kuće u Trnova
- Page 47 and 48: Crna Gora Etnokuća Redžepagića:
- Page 49 and 50: SAD Milion hidžaba za Shaimu Nedav
- Page 51 and 52: Singapur Prvi molitveni kalkulator
SAFF broj 315<br />
<strong>Sadržaj</strong><br />
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />
Divno li je vidjeti dobar imetak kod dobrog i poštenog čovjeka<br />
8<br />
Polumjesec<br />
Ludi polumjesec<br />
On ima direktan kontakt očima sa publikom, a kontakt očima je vrlo<br />
važan i u svakodnevnoj komunikaciji<br />
10<br />
Pogledi<br />
Bosna na zemlji krvavoj<br />
Sarajevska Crvena linija, srebreničke zelena i bijela<br />
24<br />
Islamske teme<br />
Poslanikovi savjeti i pouke<br />
Snaga vjernika je u njegovom imanu<br />
40<br />
Kutak za islamsku omladinu<br />
Sekcija za afirmaciju istinskih vrijednosti u Srednjoj školi u Jablanici<br />
Jablanička mladost pleminitih srca<br />
42<br />
Zelena transferzala<br />
Kosovo<br />
“Sarajevski tabut” najbolje prevedeno djelo na albanskom jeziku<br />
46<br />
Islamnet<br />
Engleska<br />
Nadbiskup Rowan Williams: Hidžab je zaštita za ženu i njenu vjeru<br />
48<br />
Islambosna<br />
Ožiljci vremena<br />
Kako su padali velovi?<br />
58<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
3
Uvodnik<br />
Bezdan zluradosti<br />
Dva događaja u minulim danima<br />
otkrili su goleme slabosti<br />
bošnjačkog (muslimanskog)<br />
društva, tamo gdje bi moralo biti najjače<br />
– među čuvarima i tumačima vjere: prvo,<br />
u pogledu kandidature sandžačkog muftije<br />
Muamera ef. Zukorlića za predsjednika<br />
Srbije, drugo, u pogledu zasijedanja Sabora<br />
Islamske zajednce i otvaranja procesa za<br />
izbor novog reisu-l-uleme. Svaki čovjek,<br />
a posebno svaki musliman, koji drži do<br />
sebe, morao bi sakrivati i sputavati mržnju<br />
kao najveću sramotu. Mržnja, zluradost,<br />
zavist, sve su to sinonimi za slabost i kukavičluk,<br />
nešto što ne može nikome normalnom<br />
služiti na ponos. Dva jednostavna<br />
pitanja, u poređenju<br />
sa reakcijama na spomenute<br />
događaje, otkrivaju taj bezdan<br />
zluradosti. Prvo pitanje: Kakvu<br />
štetu mogu pretrpjeti Bošnjaci<br />
od kandidature muftije Zukorlića<br />
za predsjednika Srbije, pa<br />
da se bez ikakvih argumenata,<br />
sa ateističkom floskulom o “nemiješanju<br />
vjere u politiku”, pokuša<br />
od nekih čelnika Islamske<br />
zajednice u startu diskreditirati<br />
Zukorlićeva kandidatura? Drugo pitanje:<br />
Ako je reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić<br />
u nekolino navrata već govorio da mu je<br />
ovo posljednji mandat, zašto onda neki<br />
čelnici Islamske zajednice potpiruju lomaču<br />
sarajevskih srpsko-hrvatskih medija o<br />
navodnoj ambiciji dr. Cerića da dobije doživotni<br />
mandat? Nema drugog objašnjenja<br />
za reakcije na ova dva događaja, osim u<br />
detektiranju jednog mahalaškog rezona po<br />
kome svakoga ko nadmašuje našu prosječnost<br />
treba skratiti za glavu, treba uvrijediti<br />
i poniziti. A tu mjeru prosječnosti, što se<br />
Bošnjaka tiče, oduvijek su kreirali srpski<br />
i hrvatski šovinisti, a prihvatali bošnjački<br />
ugurzusi. U protivnom, neko bi morao<br />
temeljito objasniti svaku negativnu riječ<br />
koja je iz krila Islamske zajednice potekla<br />
na račun Zukorlićeve kandidature, kao i<br />
potpirivanje – namjesto momentalno sasijecanje<br />
– podvale o doživotnom mandatu<br />
reisu-l-uleme dr. Cerića. Istina je da<br />
u slučaju Zukorlićeve kandidature nema<br />
nikakvog miješanja vjere i politike, jer to<br />
na izbore ide građanin Zukorlić, čije je to<br />
ustavno pravo, a koji će u slučaju izbora<br />
napustiti dužnost muftije. Ne misli valjda<br />
neko da imami trebaju da budu bez ustavnih<br />
prava, u ime agresivnog ateizma i pogrešno<br />
tumačenog sekularizma (sekularna<br />
je država a ne društvo!)? Zar je moguće<br />
da u Islamskoj zajednici sjede ljudi koji<br />
žele, po uzusu SDP-a, getoizirati imame i<br />
iman? Ne, oni to ne žele, oni jednostavno<br />
ne razumiju šta čine, jer su ih preplavile<br />
negativne emocije što se u Bošnjaka – programiranih<br />
na klimanje glavom – pojavio<br />
još jedan koji nije ni mutav, ni klimoglav,<br />
već je uspravan, jasan, bistar i – nadprosječan.<br />
Zar je to toliko bolno priznati?<br />
Isto vrijedi i za reisu-l-ulemu dr. Cerića iz<br />
čije doktrine je izrastao muftija Zukorlić.<br />
Umjesto da se historijska uloga (odbrana<br />
vjere, izgradnja medresa i islamskih fakulteta,<br />
afirmacija tolerancije, pomoć povratnicima,<br />
nemjerljive zasluge na domaćem<br />
i svjetskom nivou) reisu-l-uleme Cerića<br />
čuva ka nacionalna baština,<br />
naročito nakon isteka njegovog<br />
mandata, mi doživljavamo<br />
jednu sasvim suprotnu situaciju<br />
– da pojedinci iz Islamske<br />
zajednice već sada pristaju uz<br />
hajku koja se nanovo povela<br />
protiv imena i djela jednog od<br />
najobrazovanijih reisu-l-ulema,<br />
a sigurno, reisu-l-uleme koji je<br />
u povijesti Islamske zajednice<br />
ostavio najdublju brazdu (Vašoj<br />
pažnji preporučujem posebnu<br />
analizu posvećenu dolazećim izborima<br />
u IZ-u i prljavim rabotama određenih političkih,<br />
medijskih i vjerskih krugova koji<br />
izbore vide kao priliku za ostvarivanje svojih<br />
ličnih (uskostranačkih) interesa ali i za<br />
stvaranje haosa unutar IZ-a, kao jedinog<br />
preostalog bastiona bošnjačkog vjerskog i<br />
nacionalnog ponosa i dostojanstva).<br />
Obje ove situacije su ispit naše nacionalne<br />
i vjerske zrelosti, i to tamo gdje ta<br />
zrelost mora biti najprimjerenija. Treba<br />
svim snagama podržati Zukorlićevu kandidaturu,<br />
kao jedan od odvažnih iskoraka<br />
u borbi za ljudska prava Bošnjaka u Srbiji.<br />
Neće Zukorlić postati predsjednik<br />
Srbije, ali hoće, bolje nego iko, objediniti<br />
Bošnjake i te glasove upotrijebiti vješto,<br />
menadžerski, kao što je to nekad radio<br />
rahmetli Spaho. Alternativa ovome je –<br />
bošnjačka izgubljenost, a to mogu željeti<br />
samo oni koji nas mrze, ili oni kojima<br />
je šejtan popio pamet. Treba svim snagama<br />
iskazati veliko poštovanje prema<br />
reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceriću, do<br />
kraja mandata, i poslije mandata, jer ako<br />
on bude ostavljen od nas, bit ćemo i mi<br />
ostavljeni od Boga, po principu: “Musliman<br />
koji ostavi drugog muslimana na cjedilu<br />
(prepusti ga nepravdi, neprijateljima<br />
i licemjerima), ostat će bez Allahove podrške<br />
i pomoći onda kada mu ona bude<br />
najpotrebnija.’’ (Ebu-Davud, Ahmed).<br />
Impressum<br />
Izdavač<br />
GID SAFF<br />
Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />
mob: +387 61 255 322<br />
distribucija: +387 62 287 412<br />
Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />
Filijala Bugojno<br />
part br: 6764162000885351;<br />
transakcijski: 1613000022234395<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Semir Imamović<br />
Redakcija<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />
Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />
Hodžić<br />
DTP<br />
Semir Šišić<br />
Lektor<br />
Abdulmedžid Nezo<br />
Stalni saradnici:<br />
Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />
Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />
Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />
Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />
Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />
Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />
Ostali saradnici:<br />
Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />
Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />
Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber<br />
Direktor<br />
Semir Mujić<br />
Direktor marketinga<br />
Semin Rizvić<br />
+387 62 343 635<br />
Koordinator za dijasporu<br />
Ramadan Rušid<br />
+386 41 255 239<br />
Štampa<br />
EMANET d.o.o., Zenica<br />
Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />
Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />
vraćaju.<br />
ISSN 1512-651X<br />
redakcija@saff.ba<br />
saffmagazin@yahoo.com<br />
www.saff.ba<br />
Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
5
Hutba<br />
Dova i njena vrijednost<br />
Imam Ibn Kajjim veli: “Ukoliko<br />
je prilikom upućivanja dove srce<br />
potpuno predano, ukoliko se čini<br />
u vremenu kada se dova prima; -<br />
u zadnjoj trećini noći, za vrijeme<br />
ezana, između ezana i ikameta,<br />
nakon farz-namaza, u vremenu<br />
kada se imam penje na mimber<br />
petkom pa sve do kraja džumanamaza,<br />
period iza ikindijanamaza<br />
pred kraj dana – ukoliko<br />
se čini skrušeno, ponizno, okrenut<br />
prema Kibli, pod abdestom,<br />
podignutih ruku prema nebu,<br />
počinjući sa zahvalom Allahu,<br />
dž.š., i salavatom na Poslanika,<br />
s.a.v.s., a nakon dove udijeli<br />
sadaka; dova će biti primljena,<br />
pogotovo kada sadrži riječi<br />
koje je spomenuo Allahov<br />
poslanik, Muhammed, s.a.v.s.,<br />
da su posebno važne, kao što je<br />
Allahovo uzvišeno ime.”<br />
Piše: Aljo ef. Cikotić<br />
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova,<br />
naredio je dovu i obećao<br />
da će je uslišiti. Svjedočim<br />
da nema boga sem Allaha, Jedinog, koji<br />
nema sudruga. Obećao je vjernicima nagradu<br />
a nevjernicima kaznu. Svjedočim<br />
da je Muhammed, s.a.v.s., Njegov rob i<br />
poslanik, neka je Allahov blagoslov na<br />
njega, njegovu porodicu i ashabe.<br />
Dova je jedan od najvrjednijih ibadeta.<br />
Nu’man ibn Bešir, r.a., prenosi<br />
da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:<br />
“Dova je ibadet.” A zatim je proučio:<br />
Gospodar vaš je rekao: “Pozovite Me i<br />
zamolite, Ja ću vam se odazvati!” Oni<br />
koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju –<br />
ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.<br />
(El-Mu’min, 60.).<br />
U mnogim ajetima Allah, dž.š.,<br />
naređuje da Mu se upućuje dova i obećava<br />
da će je primiti, pohvalio je Svoje<br />
vjerovjesnike i poslanike riječima: I<br />
odazvasmo mu se i, izliječivši mu ženu,<br />
Jahjaa mu poklonismo. Oni su se trudili<br />
da što više dobra učine i molili su Nam<br />
se u nadi i strahu, i bili su prema Nama<br />
ponizni. (El-Enbija, 90.)..<br />
Uzvišeni nas obavještava da je blizu,<br />
da se odaziva molbi onoga koji Ga<br />
moli, pa kaže: A kada te robovi Moji<br />
za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu:<br />
odazivam se molbi molitelja kad Me<br />
zamoli. Zato neka oni pozivu Mome<br />
udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi<br />
bili na Pravom putu. (El-Bekara, 186.).<br />
Uzvišeni Allah je naredio da Mu<br />
se upućuju molbe, posebno u teškim<br />
prilikama, jer niko drugi nije u mogućnosti<br />
otkloniti nedaće<br />
i nevolje: Onaj koji se nevoljniku,<br />
kad Mu se obrati,<br />
odaziva, i koji zlo otklanja.<br />
(En-Neml, 62.).<br />
Ukorio je one koji zapostavljaju<br />
dovu u teškim<br />
prilikama: I Mi nijednog<br />
vjerovjesnika u neki grad<br />
nismo poslali, a da stanovnike<br />
njegove nemaštinom i<br />
bolešću nismo kaznili da bi<br />
se pokajali. (El-‘Araf, 94.);<br />
A poslanike smo i narodima<br />
prije tebe slali i nemaštinom<br />
i bolešću ih kažnjavali ne bi<br />
li poslušni postali. Trebalo je<br />
da su poslušni postali kad bi<br />
im kazna Naša došla! Ali,<br />
srca njihova su ostala tvrda,<br />
a šejtan im je lijepim<br />
prikazao ono što su radili.<br />
(El-En’am, 42.-43.).<br />
U tome se ogleda milost<br />
i plemenitost Uzvišenog<br />
Allaha, koji naređuje Svojim<br />
stvorenjima da Ga mole<br />
jer su oni ovisni o Njemu, a<br />
On je potpuno neovisan: O<br />
ljudi, vi ste siromasi, vi trebate<br />
Allaha, a Allah je nezavisan<br />
i hvale dostojan. (Fatir,<br />
15.); Allah je bogat, a vi ste<br />
siromašni... (Muhammed,<br />
38.). U hadisi kudsi Uzvišeni kaže:<br />
“Robovi Moji, svi ste vi zalutali<br />
osim onoga koga Ja uputim, pa<br />
Me molite za uputu, uputit ću vas.<br />
Robovi Moji, svi ste vi gladni osim<br />
onoga koga Ja nahranim, pa Me molite<br />
da vas nahranim, nahranit ću<br />
vas. Robovi Moji, svi ste vi goli osim<br />
onoga koga Ja odjenem, pa tražite<br />
da vas odjenem i Ja ću vas odjenuti.<br />
Robovi Moji, vi zaista griješite noću<br />
i danju, a Ja praštam sve grijehe, pa<br />
tražite od Mene oprost, oprostit ću<br />
vam.” (Muslim).<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
6<br />
Dova je<br />
najznačajnija<br />
za odbijanje<br />
nedaća a<br />
dobijanje<br />
željenog.<br />
Nekada izostane<br />
efekat dove<br />
zbog određenih<br />
slabosti; zato<br />
što sadrži nešto<br />
što Allah ne voli,<br />
zbog slabosti<br />
srca, zato što<br />
nije iskreno<br />
upućena Allahu,<br />
dž.š., ili nijje<br />
upućena u pravo<br />
vrijeme.<br />
Uzroci neprimanja dove<br />
Treba ispuniti uvjete da bi dova bila<br />
primljena. Allah, dž.š., obećava da će primiti<br />
dovu onome ko Ga moli, a Allah će<br />
ispuniti obećanje Svoje. Ukoliko se dova<br />
ne prima znak je da rob ima neki nedostatak<br />
koji treba otkloniti kako bi ispunio<br />
uvjete da mu dova bude primljena.<br />
Jedan od razloga što se dova roba ne<br />
prima je zato što ne izvršava Allahove propise<br />
kako treba a čini haram djela i grijehe.<br />
Sve to ga udaljava od Allaha, dž.š., a kada<br />
ga zadesi kakva nedaća čudi se zašto mu<br />
se dova ne prima. Vjerovjesnik, s.a.v.s.,<br />
veli: “Znaj za svoga Gospodara kada si u<br />
dobru, znat će On za tebe kada si u nevolji.”<br />
(Sujuti, Albani kaže da je sahih).<br />
Poruka hadisa je da treba činiti<br />
dobra djela i voditi računa<br />
o Allahovim propisima kada<br />
smo zdravi i u dobru, tako jača<br />
naša veza sa Allahom, dž.š., pa<br />
će On znati za nas kada smo u<br />
nedaći, te će je otkloniti od nas.<br />
U hadisi kudsijji Uzvišeni<br />
veli: “Najdraže čime Mi se<br />
moj rob može približiti je<br />
sa farzom, onim što sam mu<br />
naredio. Moj rob se Meni neprestano<br />
približava nafilama<br />
- dobrovoljnim ibadetima,<br />
dok ga zavolim, a kada<br />
ga zavolim, njegova ljubav<br />
prema Meni preovlada pa<br />
njegov sluh, kojim sluša,<br />
bude samo radi Mene; ruka<br />
njegova kojom prihvata, čini<br />
to samo radi Mene; noga<br />
njegova kojom ide, ide samo<br />
radi Mene. Ako od Mene<br />
nešto zatraži, Ja mu udovoljim,<br />
a ako se Meni utječe, Ja<br />
ga zaštitim.” (Buhari).<br />
Ko se lijepo ophodi prema<br />
Allahu u periodu kada je zdrav<br />
i u dobru, Allah, dž.š., će mu<br />
biti u pomoći kada bude u<br />
nevolji. Uzvišeni govori o Junusu,<br />
a.s., kada ga je progutala<br />
riba: I da nije bio jedan od onih<br />
koji Allaha hvale, sigurno bi<br />
ostao u utrobi njenoj do Dana kad će svi biti<br />
oživljeni. (Es-Saffat, 143.-144.). Da nije<br />
bio poznat po dobru, po namazu i ibadetu,<br />
u periodu prije toga utroba ribe bi mu<br />
bila kabur do Sudnjega dana.<br />
Dobri naši preci su govorili: “Sjećajte<br />
se Allaha i spominjite Ga kada ste u<br />
dobru pa će se On sjetiti vas kada budete<br />
u nevolji.” Junus, a.s., je spominjao i<br />
hvalio Allaha, dž.š., pa kada je dospio u<br />
utrobu ribe Uzvišeni je rekao: I da nije<br />
bio jedan od onih koji Allaha hvale, sigurno<br />
bi ostao u utrobi njenoj do Dana<br />
kad će svi biti oživljeni. (Es-Saffat, 143.-
144.). Faraon je bio nepokoran, nije spominjao<br />
Allaha, dž.š.: A on, kad se poče<br />
daviti, uzviknu: “Ja vjerujem da nema<br />
boga osim Onoga u kojeg vjeruju sinovi<br />
Israilovi i ja se pokoravam!” Uzvišeni mu<br />
odgovara: Zar sada, a prije si neposlušan<br />
bio i razdor sijao?! (Junus, 90.-91.).<br />
Jedan od najvećih razloga zašto se dova<br />
ne prima je jedenje i pijenje harama i oblačenje<br />
haram odjeće. Vjerovjesnik, j s.a.v.s.,<br />
kaže: “Čovjek dugo putuje, raščupan je i<br />
prašnjav, diže ruke prema nebu: ‘Gospodaru!<br />
Gospodaru!’ A hrana mu haram,<br />
piće mu haram, odjeća mu haram, othranjen<br />
na haramu, pa kako da mu bude<br />
dova primljena radi toga!?” (Muslim).<br />
Abdullah, sin imama Ahmeda, u<br />
knjizi Zuhd veli: “Zadesio je belaj sino-<br />
ve Israilove te su radi toga izašli izvan<br />
naselja da mole. Allah, dž.š., je objavio<br />
njihovom poslaniku da im prenese<br />
sljedeće: “Izašli ste na visoravan prljavih<br />
tijela, podižete ruke ka Meni<br />
uprljane krvlju i sa kojima ste svoje<br />
kuće napunili haramom. Sada, kada<br />
je Moja srdžba prema vama žestoka<br />
samo ćete od Mene biti još dalji.”<br />
Uzmimo pouku, draga braćo, prekontrolišimo<br />
sebe; kako stičemo imetak,<br />
kakvu hranu jedemo, kakvo piće<br />
pijemo, čime svoja tijela hranimo. Jedimo<br />
ono što je čisto i halal, pijmo halal<br />
i oblačimo se na propisan način da bi<br />
nam Allah, dž.š., ukabulio dove.<br />
Jedan od razloga što se dova ne<br />
prima je izostanak iskrenosti prilikom<br />
upućivanja dove Allahu, dž.š.: Molite se<br />
zato Allahu, iskreno Mu ispovijedajući<br />
vjeru – pa makar to nevjernicima bilo<br />
mrsko. (El-Mu’min, 14.); Džamije su<br />
Allaha radi, i ne molite se, pored Allaah,<br />
nikome! (El-Džinn, 18.).<br />
Onima koji se pored Allaha, dž.š.,<br />
mole kipovima, umrlima, evlijama, dova<br />
neće biti primljena kada je budu Allahu<br />
upućivali zato što je ne čine iskreno radi<br />
Allaha. Uzvišeni Allah nije propisao da<br />
Mu se dova upućuje uz nečije posredništvo<br />
već da to činimo direktno Njemu:<br />
A kada te robovi Moji za Mene upitaju,<br />
Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi<br />
molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni<br />
pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u<br />
Mene, da bi bili na pravom putu. (El-Bekara,<br />
186.); Gospodar vaš je rekao: “Pozovite<br />
Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!”<br />
Oni koji iz oholosti neće da Mi se klanjaju<br />
– ući će, sigurno, u Džehennem poniženi.<br />
(El-Mu’min, 60.).<br />
Jedan od razloga što se dova ne prima<br />
je i nemarnost prilikom upućivanja<br />
dove. Hakim bilježi predaju od Ebu<br />
Hurejre da je vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:<br />
“Molite Allaha ubijeđeni da će vam<br />
dova biti primljena, a znajte da Allah ne<br />
prima dovu nemarnog srca.”<br />
Molite se ponizno<br />
Razlog odbijanja dove je odsustvo<br />
naređivanja dobra i odvraćanja od<br />
zla. Huzejfe ibnul-Jeman prenosi da je<br />
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: “Tako mi<br />
Onoga u čijoj je ruci moja duša, ili ćete<br />
naređivati dobro i odvraćati od zla ili će<br />
vam Allah poslati kaznu pa ćete Ga moliti,<br />
ali vam se neće odazvati.”<br />
(Tirmizi, Albani ga ocjenjuje<br />
kao hasen.).<br />
Imam Šemsudin Muhamed<br />
bin Ebi Bekr veli: “Dova<br />
je najznačajnija za odbijanje<br />
nedaća a dobijanje željenog.<br />
Nekada izostane efekat dove<br />
zbog određenih slabosti; zato<br />
što sadrži nešto što Allah ne<br />
voli, zbog slabosti srca, zato što<br />
nije iskreno upućena Allahu,<br />
dž.š., ili nijje upućena u pravo<br />
vrijeme pa je poput labavog<br />
luka iz koga izbačena strijela<br />
ne odleti daleko. Razlog su i<br />
haram hrana, grijesi, nemarnost,<br />
pretjerana obuzetost<br />
igrom i zabavom.<br />
Dova je najkorisniji lijek.<br />
Ona je neprijatelj belajima i nevoljama,<br />
odagnava ih i liječi. Sprječava da se dogode<br />
ili ih eliminiše, umanjuje ih kada se<br />
dese. Ona je oružje vjernika.”<br />
Omer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik,<br />
s.a.v.s., rekao: “Dova koristi za ono što se<br />
dogodilo i za ono što se još uvijek nije desilo,<br />
zato, Allahovi robovi, budite brižni<br />
prema dovi!” (Tirmizi, Albani kaže da je<br />
hasen).<br />
Dova spada u najznačajnije vidove<br />
ibadeta. Onaj ko je ne čini ohol je, tvrda<br />
srca i daleko od Allaha, dž.š., to će biti<br />
razlog za njegov ulazak u Džehennem:<br />
Gospodar vaš je rekao: “Pozovite Me i zamolite,<br />
Ja ću vam se odazvati! Oni koji<br />
iz oholosti neće da Mi se klanjaju – ući<br />
će, sigurno, u Džehennem poniženi. (El-<br />
Mu’min, 60.).<br />
Dova je uzrok za ulazak u Džennet.<br />
Uzvišeni kaže: I obraćat će se jedni drugima<br />
i jedni druge će pitati: “Prije smo među<br />
Dova je<br />
najkorisniji<br />
lijek. Ona je<br />
neprijatelj<br />
belajima i<br />
nevoljama,<br />
odagnava ih i<br />
liječi. Sprječava<br />
da se dogode<br />
ili ih eliminiše,<br />
umanjuje ih<br />
kada se dese.<br />
Ona je oružje<br />
vjernika.<br />
svojima strahovali” - govorit će – “pa nam je<br />
Allah milost darovao i od patnje u ognju<br />
nas sačuvao; mi smo Mu se prije klanjali,<br />
On je, doista, dobročinitelj i milostiv.<br />
(Et-Tur, 25.-28.).<br />
U ovim ajetima Uzvišeni govori o stanovnicima<br />
Dženneta koji će međusobno<br />
razgovarati o stanju na dunjaluku, šta su<br />
radili i o uzroku koji je bio presudan za<br />
njihov ulazak u Džennet. Jedni će kazati<br />
da je razlog njihovog ulaska u Džennet to<br />
što su se na dunjaluku bojali svoga Gospodara,<br />
Njegove kazne, pa su izbjegavali grijehe<br />
a radili dobra djela. Allah, dž.š., im je<br />
podario uspjeh i sačuvao ih patnje u ognju<br />
iz dobrote svoje. Oni su Ga na dunjaluku<br />
molili da ih sačuva džehennemske patnje i<br />
da ih uvede u Džennet.<br />
Molite se ponizno i u sebi<br />
Gospodaru svome, ne voli On<br />
one koji se previše glasno mole.<br />
I ne pravite nered na Zemlji,<br />
kad je na njoj red uspostavljen,<br />
a Njemu se molite sa strahom i<br />
nadom; milost Allahova je doista<br />
blizu onih koji dobra djela<br />
čine. (El-A’raf, 55.-56.).<br />
Imam Ibn Kajjim veli:<br />
“Ukoliko je prilikom upućivanja<br />
dove srce potpuno<br />
predano, ukoliko se čini u<br />
vremenu kada se dova prima;<br />
- u zadnjoj trećini noći, za<br />
vrijeme ezana, između ezana<br />
i ikameta, nakon farz-namaza,<br />
u vremenu kada se imam<br />
penje na mimber petkom pa<br />
sve do kraja džuma-namaza, period iza<br />
ikindija-namaza pred kraj dana – ukoliko<br />
se čini skrušeno, ponizno, okrenut<br />
prema Kibli, pod abdestom, podignutih<br />
ruku prema nebu, počinjući sa zahvalom<br />
Allahu, dž.š., i salavatom na Poslanika,<br />
s.a.v.s., a nakon dove udijeli sadaka; dova<br />
će biti primljena, pogotovo kada sadrži<br />
riječi koje je spomenuo Allahov poslanik,<br />
Muhammed, s.a.v.s., da su posebno važne,<br />
kao što je Allahovo uzvišeno ime.”<br />
Draga braćo i cijenjene sestre, dovimo<br />
da nas Allah, dž.š., oslobodi od nedaća i<br />
nevolja, da nam podari pobjedu nad neprijateljem.<br />
Upućujmo dove što više za<br />
sebe i za sve muslimane! Allah, dž.š., je<br />
blizu i prima iskrene dove. Nemojte nikome<br />
činiti nasilje jer se dova mazluma<br />
– osobe kojoj jjje počinjeno nasilje, prima.<br />
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Čuvaj se<br />
dove mazluma, jer između nje i Allaha<br />
nema zastora.” (Buhari i Muslim).<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
7
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />
Divno li je vidjeti dobar imetak<br />
kod dobrog i poštenog čovjeka<br />
Hatib: dr. Usama Hajjat<br />
Hvala Allahu koji voli<br />
ono što je lijepo i<br />
halal (dozvoljeno),<br />
a prezire ono što je ružno i<br />
haram (zabranjeno). Naša zahvala<br />
je ustvari molba Njemu<br />
da nam ukaže još više počasti i<br />
naklonosti i obaspe nas Svojim<br />
neizmjernim dobrom. Svjedočimo<br />
da je samo On Bog, koji<br />
druga nema, Njemu pripada<br />
sva vlast na nebesima i na Zemlji,<br />
Čistom od svake mahane<br />
i jedinom Spasitelju, i svjedočimo<br />
da je naš predvodnik<br />
i vjerovjesnik Muhammed,<br />
sallallahu alejhi ve sellem,<br />
Njegov pokorni sluga i poslanik,<br />
pečat poslanstva, najbolji<br />
od svih ljudi. Bože naš, smiluj<br />
se i spasi Svoga iskrenog roba<br />
i poslanika, Muhammeda,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, njegovu<br />
časnu porodicu i ashabe.<br />
Ljubav prema imetku, snažna<br />
unutarnja želja i nagon za njegovim<br />
sticanjem, gomilanjem<br />
i uvećavanjem, te stalni strah<br />
od njegovog gubitka, duboko<br />
su ukorijenjeni u prirodi<br />
svakog čovjeka. A o kakvoj i<br />
kolikoj ljubavi se radi, najbolje<br />
nam ilustruju sljedeći ajeti: ...i bogatstvo<br />
pretjerano volite (Prijevod značenja,<br />
El-Fedžr, 20.); i: ...i on je (čovjek), zato<br />
što voli bogatstvo, veliki radiša. (Prijevod<br />
značenja, El-Adijat, 8.), kao i Poslanikove<br />
riječi: “Čovjekovo srce ostari u ljubavi<br />
prema dvjema stvarima: dugim životom i<br />
imetkom.’’ (Buharija i Muslim). Čovjek<br />
je, zbog imetka, spreman otići i u najudaljenije<br />
krajeve, izvršiti najzahtjevnije<br />
zadatke i žrtvovati se do krajnjih granica.<br />
Nema te prepreke i poteškoće koju<br />
nije spreman savladati, kako bi ostvario<br />
svoje materijalne zamisli i time sebi,<br />
bar na neko vrijeme, osigurao ugodan<br />
i raskošan život. Upravo iz tog razloga,<br />
Uzvišeni Allah, dželle šanuhu, nije<br />
prepustio čovjeku brigu o njegovim<br />
vlastitim interesima, i nije ga ostavio<br />
samog da tumara po ovosvjetskim bespućima,<br />
te da, upravljajući se vlastitim<br />
Obraćajući<br />
se Amru ibn<br />
el-Asu, on je<br />
rekao: “Divno<br />
li je vidjeti<br />
dobar imetak<br />
kod dobrog<br />
čovjeka.”<br />
(Ahmed, Ibn<br />
Hibban). A da<br />
bi imetak bio<br />
dobar, on prije<br />
svega mora<br />
biti Šerijatom<br />
dozvoljen, a<br />
zatim zarađen<br />
na pošten i<br />
propisan način.<br />
Hatib: Dr. Abdulmuhsin ibn Muhammed<br />
el-Kasim<br />
Preveo i sažeo: Amir Durmić<br />
Uzvišeni<br />
U<br />
Allah stvorio je Svoje<br />
Urobove s primarnim ciljem da<br />
Usamo Njemu robuju i da samo<br />
Njega obožavaju. On im je jasno ukazao<br />
na Pravi put i upozorio ih na put zablude.<br />
Onaj ko Mu bude pokoran, takav će<br />
postići sreću i uspjeh, a onaj ko Mu bude<br />
nepokoran, takvog očekuje žestoka kaznu:<br />
Kaži robovima Mojim da sam Ja, zaista,<br />
Onaj koji prašta i da sam milostiv, ali da<br />
je i kazna Moja, doista, bolna kazna! (El-<br />
Hidžr, 49.-50.). Ukoliko Uzvišeni Allah<br />
Svoju kaznu želi poslati na jedan narod, ne<br />
postoji niko ko je u stanju da ga u tome<br />
spriječi. Zbog toga, On Svoje robove upozorava<br />
na Sebe, na Svoju srdžbu i na Svoju<br />
kaznu: A Allah vas na Sebe upozorava…<br />
(Ali Imran, 28.). Kažnjavanje naroda zbog<br />
nepokornosti Svevišnjem Allahu potvrđeno<br />
je pravilo i zakon koji se neće mijenjati.<br />
Reko je Uzvišeni: Prije vas su mnogi narodi<br />
bili i nestali, zato putujte po svijetu i posmatrajte<br />
kako su završili oni koji su poslanike u<br />
laž ugonili. (Ali Imran, 137.). Prijašnji narodi,<br />
poput naroda poslanika Nuha, a.s., ili<br />
naroda Ad i Semud, bili bi uništeni u cijelosti:<br />
I zameo bi se trag narodu koji čini zlo,<br />
i neka je hvaljen Allah, Gospodar svjetova!<br />
(El-En’am, 45.). Međutim, nakon dolaska<br />
Musaa, a.s., Uzvišeni Allah iz Svoje milosti<br />
i dobrote više nije uništavao narode u cijelosti.<br />
U tom kontekstu, rekao je: I Mi smo<br />
Musau Knjigu dali, nakon što smo drevne<br />
narode uništili... (El-Kasas, 43.). Kazao je<br />
šejhul-islam Ibn Tejmijje: “Prije nego što<br />
je objavljen Tevrat, Uzvišeni Allah bi one<br />
koji su Njegove poslanike poricali i u laž ih<br />
ugonili uništio u potpunosti tako da niko<br />
od njih ne bi preživio. Kazna bi došla brzo<br />
i takvima bi se zauvijek zameo svaki trag.’’<br />
I naš Poslanik, Muhammed, s.a.v.s., molio<br />
je svoga Gospodara da njegov ummet ne<br />
bude u potpunosti uništen glađu ili potopom<br />
pa mu je Uzvišeni tu molbu i uslišao.<br />
(Muslim). Veličina i žestina kazne koja<br />
bude poslana na jedan narod srazmjerna<br />
je veličini i žestini grijeha kojeg su činili, a<br />
prva sveopća kazna koju je Uzvišeni Allah<br />
poslao na Zemlju s ciljem totalnog uništeintuitivnim<br />
osjaćajem, pronađe<br />
obalu spasa, nego mu<br />
je postavio jasne putokaze, i<br />
trasirao jasne puteve koji će<br />
ga, ukoliko ih se bude čvrsto<br />
držao, odvesti pravom<br />
i željenom cilju. To je put<br />
Božije Knjige, Kur’ana i Poslanikove<br />
tradicije (Sunneta).<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, se pohvalno izrazio<br />
o “dobrom imetku koji se<br />
nalazi u vlasništvu dobrog i<br />
poštenog vlasnika”. Obraćajući<br />
se Amru ibn el-Asu, on<br />
je rekao: “Divno li je vidjeti<br />
dobar imetak kod dobrog<br />
čovjeka.’’ (Ahmed, Ibn Hibban).<br />
A da bi imetak bio dobar,<br />
on prije svega mora biti Šerijatom<br />
dozvoljen, a zatim zarađen na pošten i<br />
propisan način. U drugom hadisu Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, kaže:<br />
“O ljudi Allah je lijep i On ne prima<br />
osim ono što je lijepo. Allah je zadužio<br />
vjernike onim čime je i zadužio vjerojesnike<br />
rekavši: O poslanici, dozvoljenim i<br />
lijepim jelima se hranite i dobra djela činite,<br />
jer Ja dobro znam što vi radite! I rekao<br />
je: O vjernici, jedite ukusna jela koja<br />
smo vam podarili i budite Allahu zahvalni,<br />
ta vi se samo Njemu klanjate! Zatim<br />
je spomenuo čovjeka čije putovanje se<br />
oteglo. Raščupane kose, prašnjav, on je<br />
digao svoje ruke prema nebu i zavapio:<br />
‘Gospodaru moj, Gospodaru moj, uslišaj<br />
moje molitve!’ Kako će njegova dova<br />
biti uslišena kada je hrana koju jede haram,<br />
odjeća koju na sebi nosi je haram<br />
i piće kojeg pije je haram.’’ (Muslim).<br />
El-Mesdžidu-n-nebevijj<br />
(Poslanikov mesdžid u Medini)<br />
Kažnjavanje ljudi<br />
zbog nepokornosti i grijeha<br />
drevni je Allahov zakon<br />
8
El-Mesdžidu-l-aksa (Kuds)<br />
Najopasnije iskušenje je iskušenje u vjeri<br />
Kazao je<br />
šejhul-islam<br />
Ibn Tejmijje:<br />
“Prije nego što<br />
je objavljen<br />
Tevrat, Uzvišeni<br />
Allah bi one<br />
koji su Njegove<br />
poslanike<br />
poricali i u<br />
laž ih ugonili<br />
uništio u<br />
potpunosti tako<br />
da niko od njih<br />
ne bi preživio.<br />
Kazna bi došla<br />
brzo i takvima<br />
bi se zauvijek<br />
zameo svaki<br />
trag.”<br />
nja jeste potop. Potop<br />
je uništio narod<br />
Nuha, a.s., faraona i<br />
njegovu vojsku kao<br />
i narod koji je obitavao<br />
na području<br />
kraljevstva Sabe, a<br />
potopom je priprijetio<br />
i onima koji su<br />
bezbrižni i nemarni<br />
i koji ne strahuju<br />
od Njegove kazne:<br />
Ili, zar ste sigurni da<br />
vas On po drugi put<br />
neće na more izvesti,<br />
i buru na vas poslati<br />
i potopiti vas zbog<br />
toga što ste bili nezahvalni?<br />
(El-Isra, 69.).<br />
Narod Ad, Uzvišeni<br />
Allah uništio je vjetrom,<br />
narod poslanika<br />
Saliha užasnim<br />
krikom, narod Luta sa kamenom kišom, a<br />
Karun je zbog svoje obijesti u zemlju propao<br />
i tako mu se svaki trag izgubio. Svevišnji<br />
Allah podsjeća nevjernike i grješnike na<br />
Svoju kaznu pa kaže: A zar su sigurni oni<br />
koji ružne podmuklosti snuju – da ih Allah<br />
neće u zemlju utjerati ili da im neće, odakle<br />
ne mogu ni pomisliti, kazna doći. (En-Nahl,<br />
45.). Pored mnogobrojnih vidova kazne<br />
koju Allah s razlogom spusta na Svoje<br />
nepokorne robove, najveća i najgora kazna<br />
jeste skretanje sa Pravoga puta i odlazak u<br />
zabludu nakon što je čovjek bio na Putu<br />
istine i spasa, jer ukoliko čovjek namjerno<br />
i svjesno okrene glavu od Allahove vjere,<br />
Uzvišeni Allah okrene glavu od njega: I<br />
kad oni skrenuše u stranu, Allah učini da i<br />
srca njihova u stranu skrenu – a Allah neće<br />
ukazati na Pravi put narodu koji je ogrezao<br />
u grijehu. (Es-Saff, 5.). Uzvišeni Allah kazuje<br />
nam o događajima iz prošlosti kako bi<br />
mi uzeli pouku i sačuvali sebe i svoju vjeru<br />
u sadašnjosti. Spašen je onaj ko iskreno<br />
povjeruje i na putu Istine ustraje, a upropašten<br />
je onaj ko glavu okrene i svjesno u<br />
zabludu ode.<br />
Hatib: Muhammed Selim<br />
Preveo i sažeo: Esad Mahovac<br />
Allahovi robovi,<br />
uspio je onaj ko<br />
bude radio da bi<br />
postigao Džennet, a propao<br />
je onaj čija je briga<br />
ovaj svijet i užitak na njemu,<br />
a nada se dobru. Onaj<br />
ko zapostavlja svoj namaz<br />
i post ili ne daje zekat na<br />
imetak koji mu je Allah<br />
darovao, kako će polagati račun<br />
pred Allahom na Sudnjem danu?!<br />
Kako će uspjeti onaj koji uznemirava<br />
svoje komšije i kida rodbinske veze?!<br />
Ko će spasiti onog ko prijateljuje sa<br />
nevjernicima i izdaje svoju vjeru?!<br />
Svi oni koji griješe i prkose Allahu<br />
trebaju znati da ih niko neće od<br />
Njega spasiti. Tvoja porodica, Allahu<br />
nepokorna, tvoji prijatelji i oni<br />
koje si Allahu ravnim smatrao neće<br />
ti koristiti kada se sutra zbog svojih<br />
grijeha strovališ u Vatru. Sudnji dan<br />
i ono što čeka robove na njemu je<br />
strašno i daleko veće od toga da bi<br />
se Allahu smjelo griješiti. Allahov<br />
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
o tome kaže: “Kada bi znali ono što<br />
ja znam mnogo biste plakali, a malo<br />
se smijali i odlazili biste u pustinje<br />
i tamo Allaha dozivali.” Zato, Allahovi<br />
robovi, budite Allahu pokorni<br />
Ko će spasiti<br />
onog ko<br />
prijateljuje sa<br />
nevjernicima<br />
i izdaje svoju<br />
vjeru?! Svi oni<br />
koji griješe i<br />
prkose Allahu<br />
trebaju znati<br />
da ih niko<br />
neće od Njega<br />
spasiti.<br />
i pokajte se za grijehe, jer<br />
Allah će sve grijehe oprostiti<br />
izuzev širka.<br />
Mnogo je iskušenja<br />
kroz koje čovjek prolazi<br />
na ovom svijetu, ali ako se<br />
musliman pravilno postavi<br />
prema njima, ona će za<br />
njega biti dobra. Allahov<br />
Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, kaže: “Vjernika<br />
i vjernicu neće prestati<br />
pogađati iskušenja u njima<br />
samima, ili u njihovom<br />
imetku ili djeci sve dok ne sretnu<br />
Allaha bez ijednog grijeha.” Dakle<br />
kroz iskušenja muslimanu se brišu<br />
grijesi i podižu deredže. Sva iskušenja<br />
na ovom svijetu za vjernika su<br />
dobro izuzev iskušenja u vjeri koje<br />
je najgore iskušenje i ono će svoga<br />
vlasnika baciti u Vatru. Upravo zbog<br />
toga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
je molio: “Allahu moj, ne učini<br />
naše iskušenje u vjeri i nemoj da<br />
ovaj svijet bude naša najveća briga i<br />
cijena našeg znanja.”<br />
Zaista je okretanje od Allahovog<br />
zakona jedno od najvećih iskušenja<br />
vjere. Čudimo se što nas na sve<br />
strane napadaju i ubijaju, ali stanje<br />
se neće popraviti dok za svoga sudiju<br />
ne prihvatimo Allaha i Njegova<br />
Poslanika. Do tada naša pitanja će<br />
“rješavati” ovi ili oni narodi, ove ili<br />
one nacije.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
9
Polumjesec<br />
Asocijacija studenata BiH u Egiptu<br />
Novi, 9. broj Glasnika<br />
Izašao je novi broj Glasnika, lista koji izdaje<br />
Asocijacija studenata BiH u Egiptu.<br />
Vrijedni studenti su se i ovaj put potrudili<br />
da nam prirede mnoštvo kvalitetnih<br />
i korisnih tekstova. “Ostvarenje jedinstva<br />
i sloge, te odbacivanje rascjepljivanja i razilaženja<br />
među muslimanima u globalu,<br />
i posebno među grupama koje rade za<br />
Allahovu vjeru je od najvažnijih ciljeva<br />
vjere i njenih pravila. Zato u ovom broju,<br />
vaša redakcija stavlja akcenat na ciljeve<br />
Šerijata, kroz prizmu očuvanja ljudskih<br />
vrijednosti, jedinstva, sloge, sigurnosti,<br />
zdravlja. Upoznajte egipatsku ljepoticu<br />
Aleksandriju, saznajte više informacija o<br />
rahmetli Ćamilu Avdiću, te kao posebno<br />
iznenađenje ovog broja je rubrika namijenjena<br />
svim ljubiteljima arpskog jezika<br />
“Učimo zajedno arapski jezik”. Činjenica<br />
je da su dešavanja u arapskom svijetu u<br />
žiži svjetske javnosti, pa tako i u našem<br />
listu, jer jasno je svima da ljudi ne žele tiraniju<br />
bilo koje vrste nad sobom. Težak<br />
vakat s crnim oblacima i teškim gromovima<br />
se nadvio nad Sirijom, Palestinom,<br />
dok to javnost (ne)pravednog novog<br />
svjetskog poretka samo gleda. Stanje ljudi<br />
općenito, a muslimana posebno svako<br />
na svoj način može popraviti. Mi, kao<br />
studenti, budimo najbolji, najvrjedniji,<br />
jer samo takve Ummet zaslužuje! Dugujemo<br />
izvinjenje čitaocima, te pojedinim<br />
autorima u prethodnom broju Glasnika,<br />
zbog neobjavljenih tekstova u potpunosti,<br />
stvar je, ipak, tehničke prirode“, piše<br />
urednik Glasnika, Asmir Bekrić.<br />
Glasnik se besplatno može pročitati na<br />
web stranici Asocijacije studenata BiH u<br />
Egiptu - www.asbih.net<br />
Obilježavanje Svjetskog dana knjige u Tuzli<br />
Promocija “Orwellanda” i projekcija “Tv Tuzlarija”<br />
Uponedjeljak, 23. aprila 2012.,<br />
u 19 sati, u čast Svjetskog dana<br />
knjige, na velikoj sceni Bosanskog kulturnog<br />
centra u Tuzli, bit će upriličeno<br />
predstavljanje nove knjige Fatmira<br />
Alispahića “Orwelland i rubni eseji”, a<br />
poslije toga podsjećanje na prvu tuzlansku<br />
tv emisiju iz 1991. – Tv Tuzlarije sa<br />
Fatmirom Alispahićem – te projekcija<br />
j<br />
nekoliko emisija (Joldo Šinter, Tuzlanski<br />
hašišari, Romi iz Bankerove, Macca<br />
Krawich, i dr.). Ovo će biti i svojevrsni<br />
hepening, pošto će se na promociji<br />
pojaviti i “George Orwell”, odnosno,<br />
“Veliki Brat”. Bit će to i prva promocija<br />
na kojoj se publici, sa velikog ekrana,<br />
obraćaju promotori koji više nisu među<br />
živima. Uz projekciju “Tv Tuzlarija” publika<br />
će moći uživo vidjeti i čuti neke od<br />
likova koji su se prije 20 godina pojavili<br />
u prvoj tuzlanskoj tv emisiji.<br />
Prije nešto više od godinu dana je na<br />
istoj sceni upriličena neobična promocija<br />
miksmedijalnog romana Fatmira<br />
Alispahića “Zatočenik slike”, na kojoj<br />
se prodavala polovna roba, tahan-halva,<br />
suhomesnati proizvodi, a glavni junak<br />
romana Fikret Vršanin je, uz zvuke<br />
pjesme “Sandokan”, spušten sa krova<br />
BKC-a. Skraćeni snimak ove promocije<br />
prikazivat će se prije 19 sati, prilikom<br />
ulaska publike na veliku scenu BKC-a.<br />
***<br />
ORWELLAND I RUBNI ESEJI<br />
* Prvi bosanski rad o književnosti Georgea<br />
Orwella * Prvo istraživanje o utjecaju stripa<br />
na književnost i književnosti na kolumne<br />
* O bosanskom duhu u književnosti,<br />
od austrijskih vremena do 60-tih godina<br />
* Knjiga ima 200 stranica i oko 190 ilustracija,<br />
u vidu faksimila naslovnica, fotografije,<br />
stripa, filma, pozorišta, te fotografija<br />
autora koji su citirani * Prvi naučni<br />
rad ilustriran umjetničkim fotografijama<br />
(Emine Džambegović) na kojima se pojavljuje<br />
glumac u ulozi Georgea Orwella<br />
(Đony Džananović) *Mentori: Akademik<br />
prof. dr. Tvrtko Kulenović, prof. dr.<br />
Nirman Moranjak Bamburać, prof. dr.<br />
Muhamed Dželilović, prof. dr. Fahrudin<br />
Rizvanbegović, prof. dr. Vedad Spahić *<br />
Indira Kučuk Sorguč:<br />
“Orwelland” je svojevrstan nagovještaj<br />
neophodne intermedijalizacije naučnog<br />
teksta, ali i naučne prakse, koja u<br />
mnogim sferama postaje multidisciplinarna,<br />
te je i logično da se realizira kroz<br />
miksmedijalne oblike.<br />
Mirzet Ibrišimović:<br />
“Orwelland” nam suptilno izoštrava<br />
reflekse za vrijeme u kome će književnost<br />
sve manje biti autonomna estetska<br />
djelatnost, a sve više interžanrovska i<br />
intermedijalna prožetost, čija će se autohtonost<br />
mjeriti otvorenošću za umrežena<br />
pisanja i čitanja.<br />
10
Udruženje “Poziv u raj“ Bosne i Hercegovine<br />
“Poziv u raj” na druženju sa Almirom Džuvom i Sipovcima<br />
Kada je 2010. godine formirano<br />
KUdruženje “Poziv u raj” Bosne i<br />
KHercegovine, i kada počinju javne i u<br />
skladu zakona legalne aktivnosti ovog<br />
udruženja, započinje medijska hajka na<br />
članove rukovodnog tijela “Poziva u raj”.<br />
Cilj negativnih natpisa u medijima i televizijskih<br />
priloga bio je omalovažavanje<br />
rada udruženja, povezivanje sa terorizmom,<br />
optuživanje za saradnju sa svjetskim<br />
teroristima, regrutovanje, obuka<br />
i slanje djece i omladine u terorističke<br />
akcije. Svi ovi navodi kod normalnog<br />
čovjeka izazivaju strah i pokreće se automatski<br />
mehanizam samoodbrane iskazan<br />
u distanciranju od osoba koje imaju<br />
bilo kakve veze sa Udruženjem “Poziv u<br />
raj”. Udruženje “Poziv u raj” je nastojalo<br />
da reagira na primjeren način na sve<br />
medijske optužbe pisanjem demantija,<br />
snimanjem video klipova koji ukazuju<br />
na negativnosti neistinitog izvještavanja.<br />
U “Pozivu u raj” kažu: “Sve naše<br />
aktivnosti i susreti su zabilježeni kamerom,<br />
fotoaparatom i tekstom i redovno<br />
su objavljivani na našem web sajtu.” Na<br />
osnovu medijskih pisanja različite policijske<br />
strukture su vršile informativne<br />
razgovore sa članovima rukovodećeg<br />
tijela Udruženja uglavnom tražeći informacije<br />
sprovedenim aktivnostima.<br />
U povodu zadnjih medijskih napisa koji<br />
Udruženje, na osnovu neistinitih informacija,<br />
povezuju sa ubistvima u Tuluzu,<br />
Francuska, Upravni odbor je donio odluku<br />
da se uputi zahtjev za prijem kod<br />
čelnih ljudi svih policijskih i obavještajnih<br />
struktura Bosne i Hercegovine,<br />
Graničnoj policiji, političarima koji<br />
obavljaju funkcije u državno vlasti koje<br />
se tiču bezbjednosti, kao i pojedinim<br />
medijima. Cilj susreta je<br />
da se čuje i druga strana,<br />
da se spere ljaga koja<br />
je bačena na Udruženje,<br />
i da se pokuša prekinuti<br />
iznošenje laži i neistina.<br />
“Do sada, na naš poziv,<br />
su se odazvali predstavnici<br />
Obavještajne službe,<br />
SIPA-e, Federalnog<br />
MUP-a. Obavljeni su<br />
razgovori i od svih smo<br />
tražili isto. Sprječavanje<br />
širenja neistina i laži; Sve<br />
nedoumice i informacije<br />
oko rada Udruženje ili<br />
pojedinaca koji su u vezi<br />
sa Udruženjem da se uzimaju<br />
od ovlaštenih osoba<br />
Udruženja;<br />
Brisanje sa watch liste rukovodećih<br />
osoba Udruženja čime se omogućava<br />
nesmetano kretanje bez nepotrebnih<br />
stalnih zadržavanja i ispitivanja na<br />
graničnim prelazima;<br />
Prestanak upotreba termin “vehabija”<br />
koji za cilj ima etiketiranje časnih i<br />
poštenih Bošnjaka muslimana i stavljanje<br />
u isti koš sa ljudima koji krše<br />
zakon i čine djela terorizma;<br />
Imenovanje počinioca nezakonitih<br />
djela imenom i prezimenom samog<br />
počinioca, što za cilj ima sprječavanje<br />
generalizovanja i povezivanja sa svim<br />
drugima koji imaju slična fizička obilježja<br />
sa počinocem (brada, nogavice);<br />
Nažalost, moramo konstatovati da<br />
se još uvijek na naš poziv niko nije<br />
odazvao od medija ili političara.<br />
Nadamo se da će se i oni u skoroj budućnosti<br />
odazvati našem pozivu a u<br />
cilju iznošenja činjenica i istine druge<br />
strane”, zaključuju na kraju u “Poziv<br />
u raj”.<br />
Kako doznajemo, Almir Džuvo,<br />
direktor Obavještajno-sigurnosne<br />
agencije Bosne i Hercegovine i<br />
predstavnici Sipe bili su prijatno<br />
iznenađeni posjetom predstavnika<br />
Udruženja “Poziv u raj”. Nažalost,<br />
Džuvo i Sipovci su na početku druženja<br />
sa delegacijom “Poziv u raj”<br />
pokazali da je antiislamska medijska<br />
i svaka druga kampanja ostavila<br />
traga na njih. Iskreni pristup “Poziv<br />
u raj” pokazao je Džuvi i Sipovcima<br />
na kraju druženja da bi naše sigurnosne<br />
službe mogle biti uspješnije u<br />
borbi protiv terorizma samo ako bi<br />
imale profesionalniji pristup ovom<br />
problemu.<br />
Ludi polumjesec<br />
On ima direktan kontakt<br />
očima sa publikom, a kontakt<br />
očima je vrlo važan i u<br />
svakodnevnoj komunikaciji<br />
Posljednjih mjeseci Dnevni avaz svakodnevno<br />
objavljuje gomilu tekstova<br />
u kojima veliča lik i djelo Fahrudina<br />
Radončića. Svako ko je spreman da kaže<br />
ili da napiše neku veliku pohvalu na račun<br />
Fahrudina Radončića dobrodošao je na<br />
stranice Dnevnog avaza. Zanimljivo je da<br />
uredništvo Dnevnog avaza ne vodi previše<br />
računa imaju li te pohvale veze sa istinom,<br />
zdravom logikom i koliko su glupe, sve<br />
se objavljuje. Tako ispade da je Fahrudin<br />
Radončić svojim tekstovima spriječio Aliju<br />
Izetbegovića da podijeli i uništi Bosnu i<br />
Hercegovinu. Avaz je o Radončiću objavio<br />
daleko veće gluposti od navedene.<br />
Tako je sredinom ovog mjeseca Dnevni<br />
avaz objavio tekst pod naslovom “Analiza<br />
‘Polisa’: Radončić ulijeva povjerenje i govori<br />
narodnim jezikom”. U tom tekstu, koji<br />
potpisuje redakcija, navodi se sljedeća glupost:<br />
“Agencija za političko komuniciranje<br />
‘Polis’ analizirala je govor predsjednika<br />
Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudina<br />
Radončića na javnoj tribini u Narodnom<br />
pozorištu u Mostaru pod nazivom ‘Statut<br />
Grada Mostar...’. Može se reći da autoritativnim<br />
stavom ulijeva povjerenje, a gestikulacijom<br />
i govorom tijela ostavlja utisak<br />
da se pod njim trese zemlja. Govor je bio<br />
kratak, s dosta jakih rečenica, ali dovoljno<br />
dugačak da kaže najbitnije stvari”. Na<br />
kraju citiramo šlag na Polisovu glupost o<br />
govorniku Fahrudinu Radončiću. “Imao<br />
je direktan kontakt očima s publikom, a<br />
kontakt očima je vrlo važan i u svakodnevnoj<br />
komunikaciji, pogotovo kada se<br />
javno obraćamo, to je jedan od najvažnijih<br />
elemenata dobre komunikacije...”<br />
Na kraju vrijedi navesti još i ovo. Citirani<br />
tekst sa svim navedenim glupostima<br />
objavio je Dnevni avaz, dok urednici web<br />
portala Saveza za bolju budućnost BiH<br />
prenose isti tekst samo bez besmislica<br />
koje opisuju kako se pod Radončićem<br />
trese zemlja dok govori i kako gleda publiku<br />
očima dok im se obraća.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
11
Dokazana islamofobija u BiH<br />
Za sve su krive vehabije?<br />
Ribari su na rijeci Bosni, u blizini<br />
naselja Mulići (Visoko),<br />
prije nekoliko dana primijetili<br />
leš nepoznate osobe u vodi, te o<br />
tome obavijestili policiju. Ubrzo<br />
je u Visoko stigao ronilački tim<br />
Specijalne jedinice MUP-a, koji<br />
je tijelo locirao i izvukao na obalu<br />
te prebacio u Visoko, gdje je jučer<br />
obavljena obdukcija i identifikacija,<br />
kojom je utvrđeno da je riječ<br />
o Kenanu Hadžiavdiji, koji je bio<br />
nastanjen u vogošćanskom naselju<br />
Svrake - Ravne. Njegov nestanak<br />
su 21. marta policiji prijavili<br />
mladićevi roditelji, nakon što se<br />
oko jedan poslije ponoći iz kuće<br />
uputio u nepoznatom pravcu.<br />
Žalimo zbog ovog nesretnog događaja<br />
i molimo Allaha da podari<br />
sabura Kenanovim roditeljima.<br />
Nažalost, Kenanovi roditelji su<br />
u jednom trenutku, neposredno<br />
nakon nestanka njihovog sina,<br />
u domaćim medijima za taj nestanak<br />
optužili vehabije. “Kenan<br />
je otišao od kuće zbog bolesti ili<br />
zbog vehabija, nema drugog razloga”,<br />
rekla je majka rahmetli<br />
Kenana nakon što je saznala da<br />
joj nema sina. Vjerujemo da je<br />
ona više voljela da su se obistinile<br />
njene sumnje da je otišao kod<br />
vehabija, smrt je težak udarac za<br />
svaku majku. Međutim, ovaj slučaj<br />
vjerodostojno pokazuje koliko<br />
je islamofobija raširena u Bosni<br />
i Hercegovini. Nesrećna majka<br />
je razmišljala upravo po islamofobičnom<br />
šablonu a po kojem su<br />
vehabije unaprijed krive za sve.<br />
Livno<br />
Ustaše iz livanjskog HVO-a ovaj put neće<br />
moći srušiti Ćurčinicu, nije ovo 1994.<br />
Komisija za očuvanje nacionalnih<br />
spomenika BiH odbacila<br />
je zahtjev općine Livno da<br />
preispita odluku o proglašenju<br />
mjesta i ostataka graditeljske<br />
cjeline džamije Ćurčinice nacio-<br />
nalnim spomenikom. “Komisija<br />
je zaključila da ne postoji osnov<br />
za rekonstrukciju ovog vjerskog<br />
objekta po njegovom izvornom<br />
obliku s obzirom na to da općina<br />
Livno nije dostavila nove podatke<br />
o izvornom izgledu džamije,<br />
pa ostaje na snazi odobrenje<br />
za gradnju džamije u savremenom<br />
arhitektonskom<br />
obliku. Nacionalni<br />
spomenik čine mjesto<br />
i ostaci džamije<br />
Ćurčinice, te su oni<br />
isključivo i predmet<br />
zaštite. Komisija<br />
je dopustila gradnju<br />
novog objekta u<br />
skladu s potrebama<br />
vlasnika, vodeći računa<br />
o očuvanju cjeline<br />
harema džamije<br />
Posljednjih nekoliko<br />
mjeseci Elči<br />
Ibrahim-pašinu medresu<br />
u Travniku potresaju<br />
unutarnji sukobi i<br />
nesuglasice. Nažalost,<br />
sukobi između profesora<br />
u medresi izašli su u<br />
javnost, odnosno spomenuti<br />
sukobi su se raširili<br />
i postali prava fitna. U centru sukoba<br />
je čestiti hafiz Fadil Bektaš. Porodica<br />
hafiza Fadila Bektaša ima čak pet hafiza.<br />
Navedeni sukob u Elči Ibrahim-pašinoj<br />
medresi ovih dana poprima još žešću,<br />
sa većim stepenom fitne, fazu jer se rukovodstvo<br />
medrese odlučilo javno obračunati<br />
sa hafizom Fadilom Bektašem.<br />
i adekvatnoj prezentaciji sačuvanih<br />
nišana”, izjavila je predsjedavajuća<br />
ove Komisije Amra<br />
Hadžimuhamedović. Zahtjev<br />
spomenutoj Komisiji uputila je<br />
općina Livno po zaključku OV<br />
a na zahtjev udruženja HVO-a<br />
koje je tražilo zabranu izgradnje<br />
Ćurčinice, iste one Ćurčinice<br />
koju je HVO srušio 24. marta<br />
1994.godine. Odluka Komisija<br />
za očuvanje nacionalnih spomenika<br />
BiH konačna je potvrda da<br />
ustaše livanjskog HVO-a ovaj<br />
put neće moći srušiti Ćurčinicu.<br />
Travnik<br />
Tužne vijesti iz Elči Ibrahim-pašine medrese<br />
Žalosti nas što naši<br />
alimi iz Elči Ibrahimpašine<br />
medrese, pri<br />
tome mislimo na sve<br />
strane u sukobu, nisu<br />
uspjeli pronaći adekvatan<br />
odgovor na ovu<br />
opasnu fitnu. Pozivamo<br />
ih da u interesu islama<br />
i muslimana pronađu<br />
rješenje ovog problema. Elči Ibrahimpašina<br />
medresa je važna institucija za sve<br />
muslimane u BiH, profesori u medresi su<br />
naši uglednici koje cijenimo i poštujemo<br />
i tako treba da ostane a časni hafiz Fadil<br />
Bektaš je naš ponos kojeg moramo sačuvati<br />
i imati u svom društvu. Vrijeme je za<br />
pomirenje i za oprost.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
12
Saudijska Arabija ponovo pomaže BiH<br />
Iskreni prijatelji nas ne zaboravljaju<br />
Ambasador Saudijske Arabije u<br />
ABiH Eid Mohamed Althakafi<br />
Ainformisao je danas ministra za ljudska<br />
prava i izbjeglice BiH Damira<br />
Ljubića da je Saudijska Arabija odobrila<br />
18 miliona dolara pomoći BiH<br />
za programe povratka izbjeglica.<br />
Althakafi je naglasio da će Saudijski<br />
razvojni fond i dalje pomagati povratak<br />
izbjeglih i raseljenih osoba<br />
u BiH. Saudijska Arabija je još jednom<br />
pokazala svoje iskreno prijateljstvo<br />
prema Bosni i Hercegovini.<br />
Nažalost, Bosna i Hercegovina a<br />
naročito Bošnjaci su do sada pokazali<br />
nezahvalnost i nemarnost prema<br />
velikodušnoj pomoći i iskrenom<br />
prijateljstvu koje sprovodi Saudijska<br />
Arabija prema našoj zemlji.<br />
Foto polumjeseca<br />
Crveno - zelena koalicija<br />
Kako je Sulejman Tihić<br />
obogaljio SDA i smjestio je u<br />
SDP-ova invalidska kolica?<br />
Stavili smo BiH u invalidska kolica.<br />
Ukoliko ovakav budžet bude usvojen,<br />
njegove nedostatke vidjet ćemo u<br />
drugom dijelu ove godine. Na ovakav<br />
način se država BiH stavlja na invalidska<br />
kolica i njeno kretanje prema evroatlantskim<br />
integracijama bit će otežano”,<br />
kazao je Sadik Ahmetović komentirajući<br />
usvajanje budžeta na Vijeću ministara<br />
BiH. Poznato je da su se lideri SDA i<br />
SDP- a po ovom pitanju žestoko zakačili.<br />
Sulejman Tihić je optužio SDP za<br />
sklapanje tajnih dogovora i za rušenje<br />
Bosne i Hercegovine. Kako se bliže lokalni<br />
izbori tako se povećava pritisak na<br />
SDA od strane SDP-a i Federalne televizije.<br />
FTV po nalogu Zlatka Lagumdžije<br />
svaki dan vodi otvorenu i žestoku kampanju<br />
protiv SDA. Ko poznaje način<br />
rada FTV-a zna da je ovaj SDP-ov javni<br />
medijski servis krenuo u sprovođenje<br />
plana rasturanja SDA i pripremanje<br />
crvene SDP izborne lokalne revolucije,<br />
tj. pobjede na lokalnim izborima čime<br />
bi se zaokružila njihova vlast. S obzirom<br />
da je sve ovo jasno i do kraja poznato<br />
svakom ko imalo poznaje stanje na<br />
političkoj sceni u Bosni i Hercegovini,<br />
opravdano je postaviti pitanje kakva je<br />
uloga Sulejmana Tihića u rušenju SDA.<br />
Tihić je ciljano smjestio SDA u SDP-ova<br />
invalidska kolica. Njegova SDA više ne<br />
korača, ne vodi politiku korak po korak,<br />
SDA se više ne može ni pokrenuti bez<br />
SDP-ovih invalidskih kolica. Svi to znaju<br />
i opet vjeruju Tihiću da je tako najbolje<br />
za SDA i za Bosnu i Hercegovinu.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
13
Aktuelno<br />
Kuda ide Islamska zajednica u BiH sa izborom novog reisa<br />
Koraci u neizvjesnu budućnost<br />
Izbori za novog reisa nisu ni<br />
počeli a već se osjeti da nas<br />
čekaju dani prepuni iskušenja.<br />
Nema nikakve sumnje, ovo<br />
su najvažniji dani za Islamsku<br />
zajednicu u Bosni i Hercegovini<br />
i muslimane Bošnjake<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Posljednjih deset godina<br />
na bosanskohercegovačkoj<br />
javnoj sceni vodi se<br />
stalna i žestoka kampanja protiv<br />
Islamske zajednicu u Bosni i Hercegovini,<br />
a naročito protiv reisa<br />
dr. Mustafe ef. Cerića. Reis Cerić<br />
i njegovi saradnici hrabro su se nosili<br />
sa svim navedenim izazovima<br />
što je imalo za posljedicu jačanje<br />
pozicije Islamske zajednice u Bosni<br />
i Hercegovini i dijaspori. Istovremeno,<br />
oni koji su osmišljavali,<br />
finansirali i vodili kampanje protiv<br />
Islamske zajednice u BiH nikada<br />
nisu odustali od svoje borbe,<br />
uporno su svih ovih godina čekali<br />
svoju priliku da zadaju odlučni<br />
udarac Islamskoj zajednici, reisu<br />
Ceriću, odnosno jedinoj instituciji<br />
koja danas vodi brigu o interesu<br />
Bošnjaka, islama i muslimana u<br />
Bosni i Hercegovini i dijaspori. U<br />
to smo se mogli uvjeriti ovih dana<br />
u vrijeme kada je održavana sjednica<br />
Sabora Islamske zajednice u<br />
BiH na kojoj je ozvaničen datum<br />
održavanja izbora novog reisa i na<br />
kojoj je reis dr. Mustafa ef. Cerić<br />
obznanio svoju odluku da se neće<br />
kandidirati na najavljenim izborima<br />
za reisa.<br />
Prevare se ne isplate<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
14<br />
Prema pouzdanim informacijama<br />
koje posjedujemo, prije održavanja<br />
sjednice Sabora IZ-e u<br />
BiH udružena skupina nekoliko<br />
članova Sabora, koje kontroliraju<br />
vanjski politički krugovi i nekoliko<br />
članova Rijaseta poduzeli<br />
su niz aktivnosti na pripremanju<br />
svojevrsnog udara na reisa Mustafu<br />
ef. Cerića. Spomenuta družina<br />
je bila spremna da ponizi reisa<br />
Cerića i dodatno zakompliciraju<br />
cijelu stvar. Reis je to na vrijeme<br />
prozreo i zato je, u želji da spriječi<br />
unošenja haosa, održao govor u<br />
kojem je savjetovao članove Sabora<br />
da se prevare ne isplate. “Oni<br />
koji budno prate svaki naš pokret<br />
i pažljivo analiziraju svaku našu<br />
moguću namjeru za jačanje našeg<br />
zajedništva na Balkanu i u Europi,<br />
uznemireni su i zabrinuti zbog<br />
mogućnosti da se još iskrenije i<br />
još čvršće ujedinimo u vjeri, naciji,<br />
kulturi pa i politici. Zato pozivam<br />
sabornike da danas i ovdje<br />
pokažu visoki stupanj mudrosti i<br />
hrabrosti pa da ono što bi kod nas<br />
moglo zasmrditi ne zasmrdi toliko<br />
da njima, našim dušmanima zamiriše,<br />
da se naši dušmani naslađuju<br />
nad našim nesnalaženjima. Jer, oni
koji su zadnjih nekoliko dana širili<br />
glasine, pravili spletke pristajući<br />
tako da svjesno ili nesvjesno budu<br />
u rukama onih koji pletu mrežu<br />
oko našeg vrata, neka razmisle da<br />
li im je to bilo potrebno ako se<br />
zna da su mogli o svim eventualnim<br />
pitanjima dobiti odgovore od<br />
ljudi koji su pod zakletvom odgovorni<br />
za normativni rad svih organa<br />
i ustanova Islamske zajednice<br />
u Bosni i Hercegovini... Oni koji<br />
sudjeluju na sjednicama Rijaseta i<br />
Sabora Islamske zajednice treba da<br />
se sustegnu od širenja poluistina i<br />
neistina o radu i djelovanju ljudi<br />
i organa Islamske zajednice u Bosni<br />
i Hercegovini. Nema potreba<br />
za paniku; nema razloga za nervozu;<br />
nema smisla da se ruši ono što<br />
se mukotrpno gradilo sa ljubavlju<br />
vrijednih ljudi, koji su ostavili svoj<br />
cijeli život bdijući nad ugledom i<br />
čašću ove Zajednice koja je ostala<br />
i opstala uspravnom unatoč svim<br />
izazovima, unatoč svim napadima<br />
i podvalama”, poručio je reis Cerić<br />
kolegama sabornicima.<br />
Dakle, izbori za novog reisa<br />
nisu ni počeli a već se osjeti da<br />
nas čekaju dani prepuni iskušenja.<br />
Nema nikakve sumnje, ovo su najvažniji<br />
dani za Islamsku zajednicu<br />
u Bosni i Hercegovini i muslimane<br />
Bošnjake. Nakon spomenute<br />
sjednice Sabora,<br />
koja je održana u Sarajevu,<br />
postalo je jasno da<br />
je Islamska zajednica već<br />
zapala u teško stanje. Za<br />
razliku od ranijih izbora<br />
u IZ u BiH, ovogodišnji<br />
izbori se održavaju u potpuno<br />
drukčijim okolnostima.<br />
Na prošlim izborima<br />
reis Mustafa ef. Cerić<br />
je sve držao pod svojom<br />
kontrolom i bez obzira što<br />
su pojedinci iz Islamske<br />
zajednice zajedno sa pojedinim<br />
sarajevskim medijima<br />
vodili veoma prljavu<br />
predizbornu kampanju,<br />
pa ipak reis Cerić je uspio<br />
situaciju držati pod kontrolom<br />
i suvereno pobijediti<br />
i Islamsku zajednicu<br />
iz cijelog procesa izvesti još jačom.<br />
Ovaj put, već prvog dana, nakon<br />
ozvaničenja datuma izbora stanje<br />
u Islamskoj zajednici je, sudeći i<br />
po reisovom govoru na Saboru i po<br />
trenutnom razvoju odnosa, već postalo<br />
poprilično haotično i tužno.<br />
Interesne skupine unutar i izvan<br />
Islamske zajednice već su počele<br />
zauzimati startne pozicije za najavljene<br />
izbore. Takvo okruženje je<br />
Prema pouzdanim<br />
informacijama<br />
koje posjedujemo,<br />
prije<br />
održavanja<br />
sjednice<br />
Sabora IZ u<br />
BiH udružena<br />
skupina nekoliko<br />
članova<br />
Sabora, koje<br />
kontroliraju<br />
vanjski politički<br />
krugovi i nekoliko<br />
članova<br />
Rijaseta poduzeli<br />
su niz<br />
aktivnosti na<br />
pripremanju<br />
svojevrsnog<br />
udara na reisa<br />
Mustafu ef.<br />
Cerića.<br />
kao stvoreno za neprijatelje<br />
islama i muslimana u<br />
Bosni i Hercegovini koji<br />
jedva čekaju da krenu u<br />
napad.<br />
Nemili scenariji<br />
U citiranom govoru<br />
reis Mustafa ef. Cerić je<br />
poručio sabornicima. “...<br />
Ovo su, bez pretjerivanja,<br />
sudbonosni dani i mjeseci<br />
ne samo za Islamsku<br />
zajednicu, već i za naš<br />
narod, našu domovinu i<br />
našu državu. Stoga, svaki<br />
od nas će, svjesno ili nesvjesno,<br />
snositi povijesnu<br />
i moralnu odgovornost za<br />
svoje mišljenje, za svoju<br />
riječ i za svoje djelo”.<br />
Nadamo se da ima ko<br />
da čuje ove upozoravajuće riječi<br />
reisa Cerića. U suprotnom, nije<br />
teško shvatiti šta će biti od Islamske<br />
zajednice nakon izbora novog<br />
reisa, nemili scenariji već se naslućuju.<br />
Ranjiva Islamska zajednica danas<br />
je pogodna meta političkim<br />
mešetarima koji žele da ovu važnu<br />
instituciju upregnu u svoje političke<br />
ciljeve. Po tom pitanju najviše<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
15
je zagrizla SDA koja se nada da će<br />
svojim utjecajem koji ima u Saboru<br />
Islamske zajednice uspjeti izabrati<br />
pogodnog reisa i na taj način<br />
pokušati kod naroda povratiti<br />
izgubljenu podršku. Naravno, ako<br />
SDA uspije Islamska zajednica će<br />
ubuduće imati mutavog reisa, lidera<br />
koji će šutiti i klimati glavom<br />
na sve političke zahtjeve svojih<br />
mentora. Ništa drukčija situacija<br />
nije sa strankama kao što su SDP.<br />
Za SDP je, također, važno da budući<br />
reis bude mutav i da se ne miješa<br />
kao reis Mustafa Cerić kada<br />
SDP-ovi minsitri krenu u ponovni<br />
napad na vjeronauku u školama,<br />
kada FTV i slični Lagumdžijini<br />
medijski sateliti ponovno pokrenu<br />
islamofobičnu ofanzivu<br />
na islam i muslimane u<br />
Bosni i Hercegovini. Za<br />
jalovu bošnjačku politiku<br />
najbolje je kada nema<br />
niko ko će upozoravati<br />
na njihov nerad, odnosno<br />
rad protiv interesa našeg<br />
naroda. Reis Mustafa ef.<br />
Cerić je proteklih godina<br />
stalno upozoravao na<br />
sve propuste bošnjačkih<br />
političara zbog čega je na<br />
sebe navukao gnjev političara<br />
kao što je Sulejman<br />
Tihić. Zato će SDA,<br />
SDP i druge bošnjačke<br />
političke stranke dati sve<br />
od sebe da izaberu mutavog<br />
reisa i da mirno spavaju.<br />
Slična je situacija i<br />
sa srpskim, hrvatskim i<br />
međunarodnim političarima<br />
i politikama. Svima<br />
njima odgovara isključivo<br />
mutavi reis i ništa<br />
drugo.<br />
Izbor novog reisa nudi<br />
odgovor hoće li Islamska<br />
zajednica u BiH uspjeti sačuvati<br />
trenutnu organizacijsku strukturu.<br />
Znamo da se Islamska zajednica u<br />
BiH organizacijski razvila i da je<br />
to danas jedna izuzetno složena<br />
zajednica. Naprimjer, ako novi reis<br />
bude neko ko će muftiju Muamera<br />
Zukorlića tretirati na drukčiji način<br />
od reisa Mustafe Cerića može<br />
li se desiti da će muftija Zukorlić<br />
svoj Mešihat izvući iz organizacijske<br />
strukture Islamske zajednice<br />
u BiH. Osim toga, Islamske<br />
zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji<br />
danas su respektabilne organizacije<br />
koje Islamska zajednica u BiH,<br />
na određeni način, guši i sputava.<br />
“Islamska zajednica u Hrvatskoj<br />
“Nema potreba<br />
za paniku;<br />
nema razloga<br />
za nervozu;<br />
nema smisla<br />
da se ruši ono<br />
što se mukotrpno<br />
gradilo<br />
sa ljubavlju<br />
vrijednih ljudi,<br />
koji su ostavili<br />
svoj cijeli život<br />
bdijući nad<br />
ugledom i<br />
čašću ove Zajednice<br />
koja je<br />
ostala i opstala<br />
uspravnom<br />
unatoč svim<br />
izazovima”,<br />
poručio je reis<br />
Cerić kolegama<br />
sabornicima.<br />
vidi snažnu potrebu redefiniranja<br />
zajedničkih<br />
organa Rijaseta i Sabora,<br />
jer su se oba ova organa,<br />
u 99% slučajeva, bavili<br />
pitanjima i problemima<br />
IZ-e Bosne i Hercegovine.<br />
Na to smo ne jednom<br />
ukazivali, ali nismo nailazili<br />
na razumijevanje.<br />
Nadamo se da će dogovorena<br />
rješenja na proširenoj<br />
sjednici Rijaseta u<br />
Fojnici biti poštovana”,<br />
kažu u Islamskoj zajednici<br />
u Hrvatskoj. Iz ovog<br />
primjera se vidi da su u<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
16<br />
IZ Hrvatske veoma nezadovoljni<br />
svojim statusom. Slična je situacija<br />
i sa Slovenijom. Također,<br />
džemati Islamske zajednice BiH<br />
u dijaspori svakim danom podižu<br />
svoj nivo organiziranosti i nezavisnosti<br />
na veći stepen. Sve su ovo<br />
pitanja na koja Islamska zajednica<br />
u BiH mora naći pravi odgovor, a<br />
izbor adekvatnog reisa je najbolji<br />
odgovor. U suprotnom, Islamska<br />
zajednica može doći u situaciju da<br />
od velike i respektabilne organizacije,<br />
raširene širom svijeta, svede<br />
se samo na teritorij Bosne i Hercegovine.<br />
U tom slučaju najviše bi<br />
stradala naša dijaspora. Nakon što
su SDA i SDP kroz Zakon o popisu<br />
stanovništva izbrisali našu dijasporu,<br />
neuspjeh Islamske zajednice<br />
bio bi dodatni i možda završni<br />
udarac bošnjačkoj dijaspori.<br />
Još jedan izazov<br />
Tokom devetnaest godina mandata<br />
reis Mustafa ef. Cerić uspio<br />
je sačuvati jedinstvo Islamske zajednice<br />
a što se umnogome odrazilo<br />
na očuvanje vjerskog jedinstva<br />
Bošnjaka. Reis Cerić je spriječio<br />
mnoge pokušaje unošenja fitne i<br />
razdora vjerskog jedinstva Bošnjaka.<br />
Nažalost, pojedini istaknuti<br />
profesori i uposlenici Islamske<br />
zajednice u BiH konstantno su<br />
pokušavali unijeti razdor među<br />
vjernicima Bošnjacima muslimanima.<br />
U tome ih je spriječio mudri<br />
reis Cerić. Također, reis Cerić je<br />
svojom mudrom reisovskom politikom<br />
otupio oštricu tekfirskih<br />
ataka na naše vjersko jedinstvo.<br />
Sve nas je držao na okupu sa svim<br />
našim razlikama. Ovo je još jedno<br />
poglavlje koje nosi izazov za novog<br />
reisa. U Bosni i Hercegovini ima<br />
previše onih koji željno očekuju<br />
da se mi Bošnjaci razjedinimo na<br />
razne vjerske pravce. Početak kampanje<br />
izbora novog reisa je zabrinjavajući<br />
jer u sebi nosi moguću<br />
najavu da se Islamska zajednica u<br />
Reisov emanet<br />
Izbor novog reisa<br />
nudi odgovor<br />
hoće li Islamska<br />
zajednica<br />
u BiH uspjeti<br />
sačuvati trenutnu<br />
organizacijsku<br />
strukturu.<br />
Znamo da se<br />
Islamska zajednica<br />
u BiH<br />
organizacijski<br />
razvila i<br />
da je to danas<br />
jedna izuzetno<br />
složena zajednica.<br />
narednom periodu neće<br />
moći najbolje nositi sa<br />
ovim problemom.<br />
Ovo su samo neki od<br />
izazova sa kojima se nosio,<br />
još uvijek aktuelni,<br />
reis Mustafa ef. Cerić i sa<br />
kojima će se morati nositi<br />
njegov nasljednik. Istinu<br />
je rekao reis Cerić u svom<br />
govoru. “... Ovo su, bez<br />
pretjerivanja, sudbonosni<br />
dani i mjeseci ne samo za<br />
Islamsku zajednicu, već i<br />
za naš narod, našu domovinu<br />
i našu državu”. Pozivamo<br />
alime i uglednike<br />
Islamske zajednice u BiH<br />
da ostave po strani lične<br />
interese i da u ovim sudbonosnim<br />
danima pokažu<br />
svoju veličinu. U Allaha<br />
se uzdamo i molimo<br />
Ga da spriječi spletkaroše<br />
i da podari hrabrosti i<br />
iskrenosti našoj ulemi da<br />
iznađu najbolje rješenje<br />
za muslimane u Bosni i<br />
Hercegovini i našu jedinu<br />
Islamsku zajednicu.<br />
Naš uvaženi kolumnista Fatmir Alispahić je prije tri broja u Saffu<br />
ovako opisao ono što nam je reis Mustafa ef. Cerić ostavio u<br />
emanet: “Knjigu “Reisofobija” završio sam ovom recenicom: Bjesomučna<br />
kampanja protiv reisu-l-uleme, koja je eskalirala u toku 2009. godine,<br />
ukazuje na konačan cilj - dejtoniziranje bošnjačke politike i vjere u Bošnjaka,<br />
kako bi i politiku i vjeru zastupali razbošnjačeni i razmuslimanjeni<br />
Bošnjaci.” Onako kako smo izgubili bošnjačku politiku, kao mjesto sa<br />
kojeg su morali biti branjeni naši interesi, tako možemo izgubiti i model<br />
koji je uspostavio reisu-l-ulema Cerć, kao mjesto odakle se još jedino brane<br />
naši interesi. Ova govornička mreža koju je odgojio reisu-l-ulema Cerić<br />
realno može nestati ako za reisu-l-ulemu dođe neko ko nema snage da se<br />
glasno ponosi svojim narodom. Ovo što predstoji je mnogo više od izbora<br />
za reisu-l-ulemu, to je izbor za retorički model koji će vladati u bošnjačkom<br />
društvu i od kojeg će ovisiti bošnjačka spremnost da se prepoznaju i<br />
zastupaju svoji interesi”.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
17
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Sablast “fildžanistana”<br />
Ako je Fahrudin Radončić<br />
izračunao da će gaženjem<br />
uspomene na našeg prvog<br />
Predsjednika sebi isposlovati<br />
liderstvo u Bošnjaka,<br />
prevario se, jer je od njega<br />
i njegove stranke starija, i<br />
važnija, potreba Bošnjaka<br />
da Aliju Izetbegovića vide u<br />
lijepom svjetlu<br />
Piše: Fatmir Alispahić<br />
Prije nego što je Bakir Izetbegović<br />
odlučio da izigrava<br />
prijestolonasljednika, uspostavljen<br />
je u Bošnjaka jedan fini, vještački<br />
konsenzus o značaju prvog predsjednika<br />
RBiH Alije Izetbegovića. Sve<br />
što bi se moglo kritički opservirati u<br />
pogledu patriotskih lutanja i političkih<br />
kratkovidosti Alije Izetbegovića, fino<br />
je, u cilju viših interesa, pometeno pod<br />
tepih, kako bi se pred sudom povijesti<br />
izdigao lik našeg prvog Predsjednika.<br />
Nešto slično su uradili Hrvati u pogledu<br />
Franje Tuđmana, koji je za razliku<br />
od Alije Izetbegovića - ratni zločinac,<br />
kreator etničkog čišćenja Bošnjaka iz<br />
Hercegovine i Srba iz tzv. “srpske krajine”,<br />
pa Hrvatskoj ništa ne fali da se<br />
njime ponosi. I mi smo htjeli da se ponosimo<br />
našim prvim Predsjednikom,<br />
da ga okupamo u svjetlu naših želja,<br />
ali se na tom putu, poput balvana, prepriječio<br />
prosječni Bakir Izetbegović sa<br />
ambicijom da sjedi u Predsjedništvu<br />
BiH. Mogao je znati, ili ga je neko mudriji<br />
na to trebao upozoriti, da će tako<br />
otkriti onu dilemštinu koju smo sakrili<br />
pod tepih, jer će njegovi oponenti,<br />
čačkajući njega, koji je za Bošnjake<br />
nebitan, iščačkati Aliju Izetbegovića,<br />
koji je za Bošnjake bitan. Ali, Bakir<br />
Izetbegović nije mogao od svog balvana<br />
ugledati šumu, jer je obnevidio i za<br />
jednostavnije logičke operacije – kakva<br />
je ona da godinama odlazi u Bihać da<br />
na konjskim trkama najbržem konju<br />
daruje lentu sa imenom svoga rahmetli<br />
babe. A kako bi tek razumio da je u nacionalnom<br />
interesu Bošnjaka da se on,<br />
kao sin Alije Izetbegovića, drži po strani,<br />
radi neki lijevi posao, da se za njega<br />
ne čuje, e, kako on sam ne bi bio povod<br />
za razmontiranje simulakruma o Aliji<br />
Izetbegoviću?! Doduše, možda bi neko<br />
nekad ekshumirao Alijinu tamte-vamte<br />
politiku, ali to nikada ne bi bilo toliko<br />
bučno, koliko je bučno kada se u cilju<br />
srozavanja predsjednika Bakira Izetbegovića<br />
srozava predsjednik<br />
Alija Izetbegović. Od Bakira<br />
Izetbegovića, rekosmo, nemamo<br />
nikakve koristi, jer je<br />
i neko drugi mogao nosati<br />
kravatu po prijemima, ali<br />
imamo nacionalni interes<br />
od lijepog jpglika i djela svoga<br />
prvog Predsjednika. Činje-<br />
nica da Fahrudin Radončić,<br />
lider SBB-a, nema nikakvog<br />
obzira prema važnosti simulakruma<br />
o Aliji Izetbegoviću,<br />
svrstava ga uz bok<br />
sa Bakirom Izetbegovićem.<br />
Njih dvojica razlog su blaćenja<br />
bošnjačkog ponosa na<br />
Aliju Izetbegovića, prvi zato<br />
što je guranjem sebe od Alije<br />
napravio metu, a drugi zato<br />
što ima iracionalnu ambiciju<br />
da bošnjačka povijest počne<br />
od njega. Od njega bi jedino<br />
mogla početi bošnjačka<br />
povijest promiskuiteta, jer<br />
taj nema u čijem političkom<br />
krevetu nije bio.<br />
Podvala o muslimaniji<br />
Bakir Izetbegović je zakukao na tribini<br />
u Tešnju što Fahrudin Radončić,<br />
a misli se na Dnevni avaz, njegovog oca<br />
Aliju optužuje da je htio dijeliti Bosnu.<br />
Riječ je o feljtonu u kome su natezani<br />
dokazi o navodnoj spremnosti bošnjačke<br />
politike da na Bošnjačkom saboru<br />
u septembru 1993. prihvati “ženevski<br />
sporazum” o stvaranju unije triju etnonacionalnih<br />
entiteta. Po ovom feljtonu,<br />
Alija Izetbegović je preko svojih igrača<br />
pokušao “sabornike” nagovoriti da se<br />
BiH podijeli, da Bošnjaci dobiju što<br />
mogu dobiti, ali, utom su se pojavili<br />
heroji koji su bili protiv toga, a najveći<br />
među njima je “Kraljeviću Marko” u<br />
A razloga<br />
za lijepo<br />
viđenje Alije<br />
Izetbegovića<br />
ima mnogo<br />
više od ovih<br />
kritičkih opaski<br />
koje se tiču,<br />
uglavnom,<br />
njegove<br />
neodlučnosti i<br />
izgubljenosti u<br />
raspamećenim<br />
vremenima.<br />
čijem tadašnjem “Bošnjačkom avazu”<br />
su izašla dva-tri teksta protiv “ženevskog<br />
sporazuma” i stvaranja bošnjačko-muslimanske<br />
državice. Kako su<br />
transkripti diskusija sa Bošnjačkog sabora<br />
prije par godina već objavljivani u<br />
nekim listovima, ispada da ovaj feljton<br />
nije nikakva ekskluziva, i da je poslužio<br />
samo natezanju teze o vizionaru<br />
Fahrudinu Radončiću, koji je naspram<br />
Alije Izetbegovića, hrabro<br />
upozoravao da se BiH ne<br />
smije dijeliti, niti Bošnjaci<br />
sebe smiju getoizirati na bošnjačko-muslimansku<br />
državicu.<br />
Tu i tamo zasluge imaju<br />
Alija Isaković, Enes Duraković,<br />
Muhamed Filipović, Nijaz<br />
Duraković i nekolicina<br />
drugih koji su ovu ideju osujetili<br />
na Bošnjačkom saboru,<br />
ali, najveća je zasluga Fahrudina<br />
Radončića, durbiniste<br />
koji je vidio dalje od Alije<br />
Izetbegovića. To je poruka<br />
ove plitke propagandne manipulacije.<br />
Podvala o mogućnosti<br />
bošnjačkog entiteta jedna je<br />
od najopasnijih operacija velikosrpskih,<br />
velikohrvatskih<br />
i zapadnih obavještajaca.<br />
Cilj je bio navući bošnjačku<br />
politiku na ambiciju o mogućnosti<br />
formiranja muslimanske<br />
državice, sa teokratskim<br />
sadržajima, kako bi se<br />
legitimirale srpska i hrvatska<br />
separatistička vojna hunta u BiH. Čim<br />
su Alija Izetbegović, kao predsjednik<br />
države, te Haris Silajdžić, kao ministar<br />
vanjskih poslova, sjeli za pregovarački<br />
sto za zločincima i separatistima,<br />
degradirali su svoje državne funkcije<br />
i Ustav koji im to nije dozvoljavao, te<br />
su državne atribute sveli na “stranu u<br />
sukobu”. Kad je zabetonirana naša trećinska<br />
pozicija, namjesto državne, saznalo<br />
se da nema ništa od te muslimanije<br />
– jer Evropa to ne da! – pa su nas u<br />
martu 1994. smjestili u Federaciju, pod<br />
hrvatsku skrb. Alija Izetbegović čak<br />
i da je htio, nikad ne bi dobio muslimansku<br />
državicu, a ta ambicija kojom<br />
je pumpan od zapadnih i cionističkih<br />
hohštaplera poslužila je samo da srpske<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
18
i hrvatske separatističke hunte dobiju<br />
mjesto za pregovaračkim stolom, ravnopravno<br />
sa predsjednikom države, tj.<br />
frtalja države. Na Bošnjačkom saboru,<br />
pak, ta ideja je definitivno sahranjena,<br />
a Bošnjacima je, pored povratka<br />
nacionalnog imena, definirana mapa<br />
nacionalnog puta, koja glasi: BiH je<br />
okvir bošnjačkog opstanka. Mnogi su<br />
pogubnost podvale o muslimanskoj<br />
državici shvatili tek nakon Bošnjačkog<br />
sabora, pa i sam Fahrudin Radončić,<br />
iako je još u 1992. bilo nagovještaja o<br />
mogućoj trojnoj podjeli BiH.<br />
Siguran sam da u toku 1992. i 1993.<br />
svi bošnjački autori kad se saberu nisu<br />
napisali više tekstova od mene o opasnosti<br />
prihvatanja ideje o bošnjačkom<br />
entitetu. To znači da je mnogo prije<br />
Bošnjačkog sabora i “ženevskog prijedloga<br />
o uniji država BiH”, na<br />
teritoriji pod kontrolom Armije<br />
RBiH, proturana ideja<br />
o muslimanskoj državici,<br />
a suprotstavljanje toj ideji<br />
značilo je suprotstavljanje<br />
zvaničnoj politici i njenim<br />
pipcima. Prelistao sam svoje<br />
naslove iz tog vremena i<br />
našao mnoštvo tekstova u<br />
kojima ukazujem na ovu<br />
podvalu. Evo citata iz teksta<br />
“Islam na kršćanskom<br />
štitu”, od 24. maja 1993.,<br />
odakle se vidi kako su nas<br />
svjetski islamomrsci navlačili<br />
na ideju o muslimanskoj<br />
državici: “(...) Progovorio je<br />
poznati krvožder malih naroda,<br />
bivši američki državni<br />
sekretar Henry Kissinger.<br />
On predlaže stvaranje<br />
islamske države na djeliću tla Bosne i<br />
Hercegovine. Vidi sad ovo!!! Ne treba<br />
puno pameti da bi se tu shvatilo da<br />
Kissingerov prijedlog znači legalizaciju<br />
etničkog čišćenja i genocida nad<br />
Muslimanima, te da u slučaju ostvarenja<br />
prijedloga predstavlja nastavak<br />
zločina – ali u svilenim rukavicama!<br />
Niko Muslimane u toj Kissingerovoj<br />
državici ne bi ubijao, ali za decenijudvije<br />
oni bi se sami razbježali, od neimaštine,<br />
trauma i straha.”<br />
U tekstu pod naslovom “SDA u<br />
paukovoj mreži političkih promašaja”,<br />
od 16. avgusta 1993. piše(m): “Čelni-<br />
ci SDA danas sa nekom morbidnom<br />
slašću kane uživati plodove poraza,<br />
više ne misleći ni na Foču, Trebinje,<br />
Banjaluku, Zvornik, Vlasenicu... Prognanicima<br />
i ne misle objasniti kako to<br />
da se više nikada neće vratiti na svoja<br />
ognjišta. Pa, tako, rekli bi, jer naš muslimanski<br />
interes više nije cijela BiH,<br />
već jedan njen komadić. A 200.000<br />
Šteta je što su<br />
SBB i njegov<br />
osnivač postali,<br />
pored SDA,<br />
druga filijala<br />
velikosrpskog i<br />
velikohrvatskog<br />
SDP-a, i što<br />
gube povjerenje<br />
na tako jasnim<br />
pitanjima –<br />
kakvo je potreba<br />
da čuvamo<br />
lijepo sjećanje<br />
na svoga prvog<br />
Predsjednika.<br />
Muslimana je izginulo za<br />
cjelovitu, a ne za komadić.<br />
Rat je počeo zbog suverene, a<br />
ne zbog ovakve. Neko mora<br />
dati odgovore na to, i na još<br />
mnogo toga, prije nego što se<br />
raspilavi na prijestolju fildžan-državice.<br />
Ratni zločinac<br />
Karadžić je pred rat rekao<br />
da će – Izetbegović žrtvovati<br />
milion Muslimana da bi na-<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
19<br />
pravio muslimansku državu. Ne, u to<br />
nećemo da vjerujemo, ali nakon izvjesnih<br />
SDA-slavljeničkih pirova moramo<br />
konstatovati da imamo različite poglede<br />
na muslimanski interes. Oni ga<br />
vide u porazu, u muslimanima stjeranim<br />
u geto, u muslimanskoj državici,<br />
ne mareći za povratak prognanika na<br />
svoja ognjišta..., a mi taj interes vidimo<br />
sasvim drugačije. Mi želimo sa poštenim<br />
i bosanski opredijeljenim Srbima
i Hrvatima nastaviti (makar i političku)<br />
borbu za cjelovitu BiH, i tako ostvariti<br />
ključni muslimanski interes. (...)”<br />
Još tokom 1992. godine pojavili su<br />
se nagovještaji o mogućnosti stvaranja<br />
muslimanske državice, a što čitam iz<br />
ovog svog teksta, objavljenog 11. decembra:<br />
“Ako se ostvare težnje da embrion<br />
države BiH postane muslimanska<br />
zemlja, biće to zločin upravo protiv državnosti<br />
i suvereniteta RBiH! Bio bi to<br />
atentat na BiH, antidržavni čin kojim se<br />
negiraju Platforma Predsjedništva BiH,<br />
načela Armije RBiH, bio bi to ogavni<br />
teroristički čin kojim se obezvređuje<br />
hiljade mladih života, svjesno i herojski<br />
položenih u borbi za slobodu domovine.<br />
Čini se to u ime muslimana, a stva-<br />
ranjem muslimanskog kantona, više od<br />
milion prognanika zauvijek bi izgubilo<br />
nadu da će se vratiti u svoje domove.”<br />
Pipci radikalizma<br />
Zapisano ostaje, pa se iz ovog citata<br />
vidi da je neko krajem 1992. uistinu<br />
planirao stvoriti “muslimanski<br />
kanton”, zapravo entitet, i time dati<br />
za pravo srpskim i hrvatskim separatistima,<br />
a da u to vrijeme – tu me<br />
sjećanja ne vara! – ni jedan Bošnjak,<br />
osim mene, nije javno ustao protiv<br />
te ideje, ne jednim, već serijom tekstova<br />
koje sam 1996. objedinio u<br />
knjigu “Krv boje benzina”. Upravo<br />
zbog toga imam moralno pravo da<br />
se javno zgražavam nad pokušajem<br />
Fahrudina Radončića da našeg prvog<br />
predsjednika, Aliju Izetbegovića,<br />
oblati za izdaju i podjelu zemlje.<br />
Alija mu je trebao biti meta dok je<br />
bio na vlasti, a ne sada. To što je<br />
Radončić megaloman u podizanju<br />
nebodera, lijepo je i zabavno, ali, to<br />
što je megaloman u politici – šteta je<br />
za Bošnjake, koji su u SBB-u željeli<br />
vidjeti alternativu i šansu. Ako je<br />
Radončić izračunao da će gaženjem<br />
uspomene na našeg prvog Predsjednika<br />
sebi isposlovati liderstvo u Bošnjaka,<br />
prevario se, jer je od njega i<br />
njegove stranke starija, i važnija, potreba<br />
Bošnjaka da Aliju Izetbegovića<br />
vide u lijepom svjetlu.<br />
A razloga za lijepo viđenje Alije<br />
Izetbegovića ima mnogo više od ovih<br />
kritičkih opaski koje se tiču, uglavnom,<br />
njegove neodlučnosti i izgubljenosti<br />
u raspamećenim vremenima. To što<br />
nam nije ostavio nacionalne institucije,<br />
a mogao je (Bošnjačku akademiju,<br />
Muzej genocida, itd.), to što nam je u<br />
SDA ostavio SDP-ovca Sulejmana Tihića,<br />
i što bošnjačke interese nije vidio<br />
dalje od svoje SDA, sve su to mahane,<br />
ali, zato nam je Izetbegović u amanet<br />
ostavio ideju tolerancije koju<br />
je preporučivao i u toku<br />
rata. U tekstu od 11. avgusta<br />
1992. pozivam borce Armije<br />
RiH da ne pale srpska<br />
sela, jer “tada pale našu Bosnu”,<br />
te citiram Izetbegovića<br />
koji je poručio: “Svako ko<br />
bude radio na maltretiranju,<br />
omalovažavanju ili čak<br />
protjerivanju poštenih bh.<br />
Srba, najdirektnije potpomaže<br />
zločinačku politiku<br />
Radovana Karadžića!” Da<br />
je samo ovo javno poručio,<br />
predsjednik Izetbegović bio<br />
bi vrijedan trajnog poštovanja,<br />
namjesto što mu se sada<br />
sve zaboravlja u ime dileme<br />
o “ženevskom sporazumu”.<br />
Napose, zar Bošnjački sabor<br />
nije bio izraz demokratske kulture i<br />
historijske odgovornosti Alije Izetbegovića<br />
koji je, da je htio, mogao 1993.<br />
sam prihvatiti ugovor o tri entiteta,<br />
kao što je više-manje sam prihvatio i<br />
Dejtonski sporazum, te priznao Republiku<br />
Srpsku. Kakva je razlika? Zašto<br />
Radončiću ne smeta vašingtonska/dejtonska<br />
podjela na dva entiteta, a smeta<br />
“Svako ko<br />
bude radio na<br />
maltretiranju,<br />
omalovažavanju<br />
ili čak<br />
protjerivanju<br />
poštenih<br />
bh. Srba,<br />
najdirektnije<br />
potpomaže<br />
zločinačku<br />
politiku<br />
Radovana<br />
Karadžića!” Da<br />
je samo ovo<br />
javno poručio,<br />
predsjednik<br />
Izetbegović<br />
bio bi vrijedan<br />
trajnog<br />
poštovanja.<br />
mu prijedlog o tri entiteta?<br />
Zato što je onaj drugi, virtualni<br />
i nesuđeni bošnjački<br />
entitet, platforma za beogradsku<br />
propagandu o tzv.<br />
bošnjačkom radikalizmu,<br />
na kojoj posljednjih mjeseci<br />
jaše “lider opozicije”, a zapravo,<br />
pipak SDP-a. Prvo je,<br />
po uzoru na Lagumdžijinu<br />
policijsku državu iz 2001.<br />
godine, optužio našu policiju<br />
za terorizam, opetujući<br />
priču o kampu “Pogorelica”,<br />
a evo sad opet čitamo blatopis<br />
o nekakvom radikalizmu<br />
u Bošnjaka. Nema većeg<br />
radikalizma od optuživanja<br />
Bošnjaka za radikalizam,<br />
jer se takvo što može činiti<br />
samo za račun počinilaca<br />
genocida nad Bošnjacima! Šteta je što<br />
su SBB i njegov osnivač postali, pored<br />
SDA, druga filijala velikosrpskog i velikohrvatskog<br />
SDP-a, i što gube povjerenje<br />
na tako jasnim pitanjima – kakvo<br />
je potreba da čuvamo lijepo sjećanje na<br />
svoga prvog Predsjednika. Doduše, sve<br />
bi bilo drukčije da je Bakir Izetbegović<br />
otvorio granap.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
20
Politika i društvo<br />
Opći i predsjednički izbori u Srbiji<br />
Muftija Muamer Zukorlić<br />
izašao na crtu političarima<br />
Kandidatura muftije<br />
Muamera ef. Zukorlića<br />
za predsjednika Srbije<br />
izazvala je veliku<br />
pozornost javnosti i<br />
oprečne komentare, kako<br />
u vjerskim krugovima,<br />
tako i među političkom<br />
elitom. Jedni ovaj<br />
nesvakidašnji gest muftije<br />
Zukorlića tumače kao<br />
miješanje vjere u politiku i<br />
svojevrsni egzibicionizam<br />
Prirpemio: Almir Mehonić<br />
Anes Džunuzović, novinar<br />
i publicista<br />
Zukorlić se kandidirao kako bi<br />
pojačao poziciju svoje stranke<br />
koji ne bi trebao da<br />
bude svojstven jednom<br />
vjerskom vođi, dok drugi<br />
ovaj čin pravdaju kao<br />
legitiman način borbe<br />
za svoju zajednicu koja<br />
je napadnuta i nešto što<br />
se ne kosi sa principima<br />
islama. Pokušali smo<br />
dobiti argumentaciju od<br />
ova dva sukobljena stava<br />
o kandidaturi muftije<br />
Zukorlića<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
21<br />
Mislim da se muftija Zukorlić<br />
kandidirao kako bi pojačao<br />
poziciju stranke zbog<br />
parlamentarnih i lokalnih izbora, odnosno,<br />
da se direktno svojom sposobnošću<br />
i retorikom može uključiti u kampanju,<br />
sa jedne strane, a sa druge što se kampanja<br />
u Srbiji usmjerila uglavnom na kampanju<br />
za predsjednika Republike.<br />
Što se tiče rasporeda političkih<br />
snaga bošnjačkih partija mislim da će<br />
SDA imati svojih 30-35 %, jer imaju<br />
konstantno biračko tijelo. SDP 10 -<br />
15%, jer se Rasim Ljajić posvetio srpskoj<br />
politici, ima čovjek dvije stranke<br />
i Sandžak mu nije prioritet na ovim<br />
izborima, ali će predizborna kampanja<br />
učiniti da ipak navuče ovaj procenat.<br />
Jedan broj Bošnjaka će glasati za<br />
Čedu Jovanovića, neki i za Tadića,<br />
znam neke i za Dinkića, uglavnom i to<br />
će odvući nekoliko procenata, a ostalo<br />
za BDZ, što će biti blizu 50%.<br />
Ono što će biti problem kad BDZ<br />
pobijedi jeste tanka kadrovska politika,<br />
odnosno, kadrovska rješenja.<br />
Nažalost, muftija je oko sebe okupio<br />
samo poslušne ljude, one koji će mu ići<br />
niz dlaku i kada očito griješi, ljude bez<br />
harizme i snage da mu se odupru argumentima.<br />
Takvi ljudi će biti i u Skupštini<br />
Srbije, i bojim se da neće imati<br />
snage i stručnosti a ni političkog znanja<br />
da izađu na kraj sa srpskim političarima.<br />
Mislim da se tu muftija morao<br />
ponijeti otvorenije i dozvoliti sebi da<br />
uključi neke ljude koji će se bolje nositi<br />
u Skupštini, ali i biti spremni njemu<br />
reći, kada smatraju da nije upravu.<br />
Na lokalnim nivoima, kroz primjer<br />
moje Nove Varoši vidim da se nije mislilo<br />
puno na kadrove.<br />
Mislim da sve ovo ne može donijeti<br />
ništa novo i spektakularno. Muftija<br />
izgovara krupne riječi, ali kada se<br />
one suoče sa realnošću vlasti vidjeće<br />
se njihova nemoć. U Novom Pazaru<br />
će morati graditi koaliciju sa Srbima,<br />
kao i u Sjenici, recimo, i šta onda, šta<br />
ako tamo dobiju radikali kao što su<br />
dobijali do sada, moraće sa njima u<br />
vlast?!<br />
Hako Duljević, predsjednik Lige<br />
za Sandžak<br />
Volan ne smiju imati ovjereni<br />
izdajnici
Sama kandidatura muftije Zukorlića<br />
za mjesto predsjednika<br />
Srbije nosi promjene. To je dobra<br />
prilika da kroz javni nastup, u<br />
toku predviđene kampanje, glasnije<br />
iznese sve ono što “muči” nas i<br />
sam narod. Svakako da je ovo novina.<br />
Mi moramo razbiti zid koji<br />
smeta Bošnjacima da se bave sobom<br />
i svojim problemima, bez obzira<br />
na uniformu. Raspored snaga<br />
će u najvećoj mjeri definirati sami<br />
rezultati izbora, u svakom slučaju<br />
volan ne smiju imati ovjereni izdajnici.<br />
Redžep Škrijelj, profesor historije<br />
na državnom Univerzitetu u<br />
Novom Pazaru<br />
Ovi izbori neće eliminirati podjele<br />
koje postoje<br />
na bošnjačke podjele u BIH, tako da<br />
naša situacija u Sandžaku neće biti<br />
ništa bolja od onoga što zaslužujemo<br />
Ṅa izborima će odnos snaga biti<br />
veoma nepredvidiv, mada se može<br />
očekivati da SDA i BDZ osvoje po<br />
30-tak i više procenata glasova, dok<br />
se to za SDP ne bi moglo očekivati.<br />
Također, možemo očekivati smanjeni<br />
broj bošnjačkih predstavnika na<br />
republičkom nivou. Privredni problemi<br />
i zauzetost Srbije sa evrointegrativnim<br />
procesima će bar na jedno<br />
vrijeme odložiti ponovne izbore za<br />
novi saziv Bošnjačkog nacionalnog<br />
vijeća.<br />
Muhamed Mahmutović, novinar<br />
i pisac, član Pokreta za autonomiju<br />
Sandžaka<br />
Šta god je započeo muftija<br />
Zukorlić je to završio sa velikim<br />
uspjehom<br />
raste sloga i povjerenje među Bošnjacima.<br />
To je proces koji niko ne<br />
može zaustaviti i sigurno će donijeti<br />
prosperitet cijelom bošnjačkom<br />
korpusu, ne samo Bošnjacima<br />
Sandžaka.<br />
Hajrudin Balić, profesor na Fakultetu<br />
za islamske studije u Novom<br />
Pazaru<br />
Njegova kandidatura je<br />
svojevrstan odgovor na sve<br />
pokušaje da se muslimani u<br />
Srbiji omalovaže, da im se na<br />
brutalan način oduzimaju i krše<br />
elementarna prava<br />
Ovi izbori neće donijeti ništa<br />
čime bi se Bošnjaci mogli posebno<br />
radovati. Tačnije, vrlo će teško biti<br />
eliminirane podjele koje postoje.<br />
Zabrinjava i činjenica da za tim ne<br />
postoji želja, a ne volja, naših “vožda”.<br />
Neslaganja su tako duboka<br />
da nadmašuju sva naša očekivanja.<br />
Najveći problem je u tome što bi sve<br />
tri opcije željele da vladaju jedna<br />
nad drugom, a vrhunac čitave farse<br />
je kandidatura Muamera Zukorlića<br />
za predsjednika države, one iste sa<br />
kojom nas zavađa duže vrijeme. To<br />
bi mu bilo kao kad bi za kandidata<br />
imali srpskog patrijarha ili nekog od<br />
episkopa. U tom slučaju se ne bi mogli<br />
nadati ničemu.<br />
Naše probleme će i dalje odlagati<br />
ad acta, jer su lični interesi preči od<br />
kolektivnih. Sve se preslikava i liči<br />
Sanadžački muftija Muamer ef.<br />
Zukorlić je čovjek koji je preporodio<br />
sandžačku vjersku, kulturnu i<br />
političku scenu. Dosad šta god je<br />
započeo završio je sa velikim uspjehom,<br />
a sve govori da će tako ostati i<br />
u buduće.<br />
Najvažnije što je uradio je jačanje<br />
veza Bošnjaka Sandžaka sa<br />
matičnom domovinom i svijesti<br />
Sandžaklija o njihovim korijenima,<br />
što daje već vidljive rezultate<br />
po svijetu, gdje umjesto sandžačkih<br />
džemata i klubova niču bošnjački<br />
kulturni centri, u kojima<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
22<br />
Kandidatura muftije Zukorlića<br />
predstavlja iskorak u političkom<br />
životu muslimana-Bošnjaka<br />
u Srbiji, Balkanu, pa možda i šire.<br />
Ona, već od kako je najavljena<br />
izaziva veliku pažnju, kako domaće<br />
tako i međunarodne javnosti.<br />
Pažnja tih razmjera će doprinijeti<br />
da se za muslimane u Srbiji<br />
na daleko čuje, što će, nadam se,<br />
ubrzati rješavanje nagomilanih<br />
problema i ostvarivanje ljudskih<br />
prava koja su im sada dobrim dijelom<br />
ugrožena. Ako analiziramo,<br />
unazad nekoliko godina prilike u<br />
Srbiji, vidjet ćemo povećan pritisak<br />
centralnih vlasti nad Bošnjacima,<br />
Albancima, kao i ostalim<br />
pripadnicima etničkih zajednica.<br />
Primjetno je, također, i uključivanje<br />
Islamske zajednice u društveno-političke<br />
tokove u Srbiji, posebno<br />
nakon pokušaja osnivanja<br />
paratvorevine-pandama Islamskoj<br />
zajednici koju predvodi muftija<br />
Zukorlić.
Njegova kandidatura je svojevrstan<br />
odgovor na sve pokušaje<br />
da se muslimani u Srbiji omalovaže,<br />
da im se na brutalan način<br />
oduzimaju i krše elementarna<br />
prava.<br />
Svih ovih godina Zukorlića<br />
opružuju da prijeti integritetu<br />
Srbije, na ovaj način on potvrđuje<br />
svoje stavove da ne želi srušiti<br />
integritet Srbije, već da želi doprinijeti<br />
boljoj j organizacije cjelokupnih<br />
prilika u njoj. Čak je i<br />
pokret za autonomiju Sandžaka<br />
inicijativa koja doprinosi boljoj<br />
organizaciji Srbije.<br />
Muftija je ugledan, kako u<br />
svom narodu, tako i šire. On taj<br />
ugled uspješno koristi. Ako se ne<br />
prestane sa diskriminacijom, koja<br />
se ogleda u napadima na Islamsku<br />
zajednicu, na Internacionalni<br />
univerzitet, na vakufsku imovinu,<br />
isključivanje vjeroučitelja iz državnih<br />
škola, diskriminatorskom<br />
zapošljavanju u državnim institucijama,<br />
gdje pripadnici srpskog<br />
naroda imaju primat, za očekivat<br />
je još koraka muftije Zukorlića<br />
koji će imati za cilj otklanjanje i<br />
rješavanje ovih pitanja.<br />
Od ishoda izbora zavisit će budući<br />
raspored snaga na političkoj<br />
sceni u Sandžaku. Ono što je evidentno,<br />
cjelokupna politička elita<br />
se podijelila u dva tabora. Jedan<br />
koji čine sve stranke, kako one<br />
velike tako one male, koje su na<br />
direktan ili indirektan način povezane<br />
sa strankama u Beogradu,<br />
to je takozvani beogradski blok.<br />
Druga struja je struja koju<br />
predvodi BDZ, stranka nastala iz<br />
okrilja bloka koji predvodi muftija<br />
Zukorlić. Dakle, postoji sandžačka<br />
i beogradska opcija. Kako<br />
će se snage dalje usmjeravati vidjećemo<br />
nakon izbora.<br />
Ono što ja očekujem od ovih<br />
izbora je svakako da se Bošnjaci<br />
oprijedele za sandžački blok koji<br />
će zasigurno značiti i preokret.<br />
Beogradski blok stranaka je na<br />
vlasti već dvadesetak godina i<br />
njih narod u Sandžaku krivi za<br />
sve neuspjehe i poraze koji su im<br />
se dešavali. Mislim da je vrijeme<br />
da se Bošnjaci poput Mađara, Albanaca<br />
i drugih etničkih zajednica<br />
u Srbiji okrenu sebi, da njihova<br />
prava zastupaju njihovi predstavnica<br />
a ne da budu sateliti neke<br />
beogradske opcije koja na kraju<br />
uvijek presudi u korist Beograda<br />
a na štetu Sandžaka i naroda koji<br />
u njemu živi.<br />
Fahrudin Kladničanin, Akademska<br />
inicijativa Forum 10<br />
Bošnjaci su navikli da imaju lidera<br />
Kandidatura je usmjerena na polarizaciji<br />
bošnjačkog biračkog tijela<br />
i želje da se muftija nametne kao<br />
neprikosnoveni lider Sandžaka, u<br />
svakom smislu, a političkom posebno.<br />
Muftija nije želio da prepusti<br />
slučaju ovaj izborni proces, ponešen<br />
rezultatima izbora za Bošnjačko nacionalno<br />
vijeće od prije dvije godine i<br />
pretpostavkama da uživa maksimalnu<br />
podršku u bošnjačkom korpusu,<br />
on se nametnuo u ovom izbornom<br />
procesu.<br />
Uvažavajući činjenicu da se<br />
kadrovi stranaka koju podržava blijedi<br />
i politički neiskusni i svjestan<br />
mogućih rezultata, muftija se namerno<br />
kandidovao i sada njegovu<br />
kandidaturu predstavlja kao svojevrsni<br />
referendum između njega i<br />
tzv. “beogradskog režima” oličenog<br />
prije svega u ministru Ljajiću. Zato<br />
je njegova kandidatura želja da BDZ<br />
dobije što veći broj glasova na lokalnom<br />
i parlamentarnom nivou,<br />
odnosno svojevrsna borba muftije<br />
Zukorlića za osvajanje lokalne vlasti.<br />
Bošnjaci su navikli da imaju<br />
lidera, čovjeka koji će da zastupa<br />
njihove interese, kao što je to bilo<br />
90-tih, kada je Ugljanin bio neprikosnoveni<br />
bošnjački lider, to<br />
sada pokušava da uradi i muftija sa<br />
malim kozmetičkim promjenama u<br />
retorici. Ali, cio nastup, medijski,<br />
kampanjski, liči na politički folklor<br />
sandžačkih političkih prvaka u<br />
vremenu njihovog političkog puberteta<br />
ranih 90-tih. Zukorlić će imati<br />
određenu političku snagu, međutim,<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
23<br />
ne dovoljnu da vlada, ali dovoljnu da<br />
bude prisutan u političkom životu<br />
Sandžaka, po mom mišljenju kao<br />
opozicija.<br />
Jakub Dorgut, publicista, šef resora<br />
za medije Bošnjačke kulturne<br />
zajednice u Crnoj Gori<br />
Najvažnije je da Bošnjaci u Sandžaku<br />
dobiju samopouzdanje<br />
Najvažnije je da Bošnjaci u<br />
Sandžaku dobiju samopouzdanje, a<br />
ovo je najbolje rješenje u ovom trenutku.<br />
Bošnjački narod će se slobodnije<br />
osjećati i biće ispunjen pozitivnom<br />
energijom jer će prisustvom promocijama<br />
po sandžačkim gradovima ili<br />
putem medija razlučiti ono što je za<br />
njega dobro, a šta nije. Mnogo važna<br />
stvar će biti sučeljavanja, TV dueli ili<br />
muftijino gostovanje na RTS i drugim<br />
značajnijim TV stanicama jer<br />
na tom polju muftija je neprikosnoven.<br />
Naročito će biti važni TV dueli<br />
na RTS-u da Bošnjaci iz ovog dijela<br />
Sandžaka mogu izravno čuti muftijine<br />
poruke, da ih ne dobijaju preko posrednika.<br />
Nije slučajno što su granice kroz<br />
Sandžak izuzetno tvrde, to je još jedan<br />
vid pritiska na Bošnjake iz ovog<br />
dijela da “zaborave” da su jedan te isti<br />
narod, isto kao što su nas podijelili na<br />
Bošnjake i Muslimane u crnogorskom<br />
dijelu. Zašto nikada nije uspostavljena<br />
autobuska linija između Pljevalja i Prijepolja,<br />
dva najbliža susjedna grada (30<br />
km) nije teško odgonetnuti. Zašto nikada<br />
nije bila autobuska linija između<br />
Pljevalja i Novog Pazara, Rožaja ili Plava<br />
ili drugih sandžačkih gradova. Da je<br />
toga ranije bilo siguran sam da danas<br />
ne bi bili podijeljeni. Zato smatram<br />
koliko god je muftijina kandidatura<br />
važna za Bošnjake u Srbiji, gotovo isto<br />
toliko je važna i za Bošnjake u Crnoj<br />
Gori. Očekujem da će BDZ imati bar<br />
jednog poslanika u Skupštini Srbije, a<br />
to je za početak sasvim dovoljno.
Pogledi<br />
Sarajevska Crvena linija - od Vječne vatre do Alipašine džamije<br />
Bosna na zemlji krvavoj<br />
Sarajevska Crvena linija,<br />
srebreničke zelen<br />
elena i bijel<br />
ijela…<br />
Previsoka je cijena plaćena<br />
da bi se bh. patrioti olahko<br />
odricali vlastite domovine i time<br />
nipodaštavali sve žrtve pale za<br />
njenu odbranu. Zalud bi u tom<br />
slučaju bila sarajevska Crvena<br />
linija, čije će stolice biti stalna<br />
postavka u budućem spomen<br />
parku opkoljenom Sarajevu i BiH.<br />
Zalud bi bile i srebreničke zelene<br />
i bijele linije tabuta i nišana<br />
8372 pobijenih Srebreničana i<br />
drugih Podrinjaca, satjeranih<br />
u Potočare, u “zaštićenu<br />
enklavu” , u kojoj su, naočigled<br />
međunarodnih vojnih snaga<br />
i svjetske javnosti pobijeni, u<br />
najstrašnijem genocidu nakon<br />
Drugog svjetskog rata<br />
Piše: Ale Kamber, Livno<br />
07.04.2012.god.<br />
Šta to radiš, sine? / Sanjam,<br />
majko. Sanjam, majko,<br />
kako pjevam, a ti me pitaš,<br />
u mom snu: Šta to činiš, sinko? / O<br />
čemu, u snu, pjevaš, sine? / Pjevam,<br />
majko, kako sam imao kuću. A sad<br />
nemam kuće. O tome pjevam, majko.<br />
Kako sam, majko, imao glas,<br />
i jezik svoj imao. A sad ni glasa,<br />
ni jezika nemam. Glasom, koga<br />
nemam, u jeziku, koga nemam, o<br />
kući, koju nemam, ja pjevam pjesmu,<br />
majko.”/ (A.Sidran: “Mora”).<br />
Oni su tu…<br />
Sarajlije i drugi bh. patrioti<br />
su ove godine na dostojan i veoma<br />
dojmljiv način obilježile 6.<br />
april, Dan grada Sarajeva, 550.<br />
rođendan grada, Dan oslobođenja<br />
Sarajeva u Drugom svjetskom ratu<br />
i 20-godišnjicu početka fašističke<br />
opsade Sarajeva u posljednjem ratu,<br />
koja je trajala 44 mjeseca, ili 1425<br />
dana, što je najduža opsada nakon<br />
Drugog svjetskog rata. Sjećanje na<br />
dane kad je Sarajevo bilo najveći<br />
koncentracioni logor na svijetu,<br />
u kojem je ubijen 11541 civil, od<br />
čega 1601 dijete, uz prigodne programe,<br />
obraćanje prisutnih, vijence<br />
i odavanje počasti žrtvama,<br />
obilježeno je i na veoma originalan<br />
način, postavljanjem 11541 crvene<br />
stolice (za svakog ubijenog Sarajliju<br />
po jedna) na potezu od Vječne vatre<br />
do Alipašine džamije, u dužini<br />
od 800 metara, te postavljanjem<br />
velike table na zgradi iznad Vječne<br />
vatre sa upisanim brojem pobi-<br />
24
Potočari - bijeli nišani u nizu<br />
jenih sarajevskih civila,<br />
među kojima su 5. aprila<br />
1992. godine, uoči Dana<br />
oslobođenja Sarajeva od<br />
fašizma!!!, prve stradale<br />
djevojke Suada Dilberović<br />
i Olga Sučić, od hitaca<br />
novih fašista, i na Bajram,<br />
čime se zapravo snajperski<br />
već pokušalo ubiti<br />
zajednički život Sarajlija<br />
i BiH kao multietničku<br />
i međunarodno priznatu<br />
državu. Što nisu<br />
uradili snajperi uradili<br />
su na najsvirepiji način<br />
minobacači, topovi, tenkovi…<br />
Ali Sarajevo je<br />
opet pobijedilo. Pobijedila<br />
je i BiH, uprkos<br />
umišljanju njenih djelitelja<br />
da je već podijeljena<br />
i faktički kao takva nestala. Previsoka<br />
je cijena plaćena da bi se bh.<br />
patrioti olahko odricali vlastite<br />
domovine i time nipodaštavali sve<br />
žrtve pale za njenu odbranu. Zalud<br />
bi u tom slučaju bila sarajevska<br />
Crvena linija, čije će stolice biti<br />
stalna postavka u budućem spomen<br />
parku opkoljenom Sarajevu<br />
i BiH. Zalud bi bile i srebreničke<br />
zelene i bijele linije tabuta i nišana<br />
8372 pobijenih Srebreničana i<br />
drugih Podrinjaca, satjeranih u<br />
Potočare, u “zaštićenu enklavu”, u<br />
kojoj su, naočigled međunarodnih<br />
vojnih snaga i svjetske javnosti pobijeni,<br />
u najstrašnijem genocidu<br />
nakon Drugog svjetskog rata. Zalud<br />
bi bile i sve druge bosanske i<br />
bošnjačke crvene linije ispisane<br />
krvlju šehida i ostalih palih za<br />
njenu odbranu širom BiH, i zalud<br />
bi bila sva bijela šehitska mezarja<br />
na kapijama dženetskim. Ali, uzalud<br />
nije bilo ni ovoga puta. BiH je<br />
tu, a “i oni, šehidi, su tu samo što<br />
Gledaju nas<br />
sa sarajevske<br />
Crvene linije,<br />
sa Kovača,<br />
od Zetre,<br />
iz Krajine,<br />
Hercegovine,<br />
Livna, Tuzle,<br />
Zenice,<br />
Bijeljine, od<br />
Srebrenice…<br />
gledaju nas<br />
tabutima<br />
zelenim i<br />
nišanima<br />
bijelim iz<br />
mahala<br />
bosanskih<br />
i kapija<br />
dženetskih.<br />
to vi ne znate…” Oni nas<br />
i vide i čuju i znaju šta<br />
radimo. Gledaju nas sa<br />
sarajevske Crvene linije,<br />
sa Kovača, od Zetre, iz<br />
Krajine, Hercegovine,<br />
Livna, Tuzle, Zenice,<br />
Bijeljine, od Srebrenice…<br />
gledaju nas tabutima<br />
zelenim i nišanima bijelim<br />
iz mahala bosanskih i<br />
kapija dženetskih. Gledaju<br />
nas iz avlija ćilimima<br />
zastrtim…<br />
Bosna je ćilimom zastrta<br />
“Bosna, to je jedna<br />
dobra zemlja/ Kad plače<br />
klobuču kiseljaci/ Sagni<br />
se i pij, niko se ne ljuti/ U<br />
Bosni ima jedna tišina/ U<br />
tišini jedna njiva/ U toj njivi obeharalo<br />
stablo/ Zimi Bosna po svu noć<br />
srebrom zvoni/ Bosna ima Bosanca/<br />
Kad Bosanac liježe na počinak/ On<br />
polako glavu spušta na zemlju/ Da<br />
zemlju ne povrijedi/ Bosna ima majku/<br />
Majka se popne na brdo iznad<br />
pruge/ Pa mahne mašinovođi/ Majka<br />
mahne mašinovođi, a lokomotiva<br />
vrisne/ Bosna ima kuću/ U kući<br />
živi starica/ Njen smijeh je ajet o<br />
dženetu/ Skloni obuću kad prelaziš<br />
Unu/ Savu/ Drinu/ Operi noge u<br />
rijekama/ Bosna je ćilimom zastrta”/<br />
(N.Ibrišimović “Bosna”).<br />
“…Tamo na Uni zlatno zrnce/<br />
a na Drini zora plava/ U Neretvi<br />
spava sunce/ niz ravnine se razlila<br />
Sava/ Krene li dušman ti na zide/<br />
u san starih mezarova/ udariće<br />
na šehide/ što krv će liti za brda<br />
ova/ Mila, sura i žestoka/ Bosna na<br />
zemlji krvavoj/ Čuvam Tebe kao i<br />
dva oka/ Ja sin sam tvoj, zemljo/ Ja<br />
sin sam tvoj!”/<br />
sam tvoj”).<br />
(N.Latić: “Ja sin<br />
11541- Sarajevska Crvena linija<br />
Potočari-8372<br />
Potočari-spisak žrtava<br />
Potočari-zelena linija<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
25
Društvo<br />
Tomislavgrad (Duvno) panorama<br />
Prođoh Hercegovinom kroz gradove: Duvno na tromeđi<br />
Bosanski Sedidžedid sa Županj potoka<br />
Kao i u Livnu, ili Kupresu, tako je i u<br />
Tomislavgradu većina ulica, trgova<br />
i ustanova sa hrvatskim nazivima.<br />
Zastava i grb općine ničim ne<br />
svjedoče postojanje drugih<br />
etničkih skupina osim hrvatske. Na<br />
crveno-bijeloj, hrvatskoj podlozi<br />
grba, kruna je hrvatskog Kralja<br />
Tomislava sa konturama katoličkog<br />
samostana. Nastavni planovi i<br />
program kao i jezik u školama su<br />
hrvatski. Hrvatski je službeni jezik<br />
i u ustanovama, institucijama, na<br />
kulturnim manifestacijama, premda<br />
je izborena u Zakonu u osnovnom<br />
i srednjem školstvu ravnopravnost<br />
jezika, ali su i roditelji i učenici<br />
uglavnom svikli na kroatizaciju i<br />
više se skoro i ne bune<br />
Tomislavgradska je općina<br />
površine 966 kilometara<br />
kvadratnih, smještena u jugozapadnom<br />
dijelu BiH na tromeđi<br />
Bosne, Hercegovine i Dalmacije, sa<br />
Tomislavgradom kao najvećim i centralnim<br />
naseljem od njih 66, a koji<br />
je ime dobio po hrvatskom Kralju<br />
Tomislavu, za kojeg se u ovom kraju<br />
vjeruje da je i krunisan na Duvanjskom<br />
polju davne 925. godine. Rimski<br />
naziv za ovaj grad je Delminium,<br />
a korijen imena (Dumno = pašnjak<br />
i Delma = ovca) seže do Ilira koji<br />
su naseljavali ovaj kraj i bavili se<br />
ovčarstvom u prostranom “Dumnu/<br />
Delmnu”. U vrijeme hrvatskih i bosanskih<br />
srednjevjekovnih j vladara<br />
grad se zove Županjac po mjestu<br />
stanovanja upravnika župe Duvno,<br />
a i po potoku Županjcu koji i danas<br />
presijeca grad.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
26<br />
Nova tvrđava<br />
U vrijeme turske vladavine ovim<br />
krajem grad dobiva ime Sedidžedid<br />
(Nova tvrđava) i Župan potok, da bi<br />
u vrijeme Austrougarske ponovo vratio<br />
ime Županjac. Na 1000-godišnjicu<br />
krunisanja Kralja Tomislava 1925. godine<br />
i na prijedlog srpsko-hrvatskoslovenskog<br />
(SHS) kralja Aleksandra<br />
Karađorđevića, u okupiranoj BiH,<br />
grad ponovo dobiva ime Tomislavgrad<br />
i to će ime zadržati do oslobodilačke<br />
1945. godine kad ponovo postaje Duvno<br />
i to ostaje do 1989. godine kad<br />
ga i socijalističko-komunističke vlasti<br />
također imenuju “kraljevskim gradom”<br />
-Tomislavgradom kako se i danas zove.<br />
Grad je smješten na istočnim padinama<br />
Tušnice na sjeverozapadu Duva njskog<br />
polja dimenzija 20x12 kilometara i<br />
nadmorske visine 860-900 metara.
Džamija u Omerovićima<br />
Polje je okruženo planinama<br />
Tušnicom, Jelovačom,<br />
Ljubušom, Vranom, Libom,<br />
Gvozdom i Midenom, te ispresjecano<br />
rijekom Šujicom<br />
i nekolicinom potoka. Na<br />
istočnom dijelu između<br />
Vrana i Čvrsnice je Blidinje<br />
jezero (4 km kvadratna), a<br />
na zapadnom dijelu rječica<br />
Ričina nastala od ponornice<br />
Šujice i Buško jezero (57,7<br />
km kvadratnih)u kojeg se<br />
ulijeva.<br />
Najstariji stanovnici Duvna<br />
su ilirsko pleme Delmati<br />
koje pokoravaju Rimljani<br />
i drže pod vlašću sve do dolaska<br />
hrvatskog kraljevstva<br />
koje vlada do druge polovine<br />
13. stoljeća kad dolazi<br />
na vlast bosanski vladar<br />
Stjepan II Kotromanić<br />
1325. godine. Kotromanići<br />
će vladati sve do dolaska Turaka koji<br />
će ostati nekoliko stoljeća da bi ih<br />
naslijedila Austro-Ugarska do 1918.<br />
godine, a potom Kraljevina SHS, pa<br />
jedno vrijeme kvislinška NDH i na<br />
kraju od 1945. do 1991. godine Duvno<br />
je dio RBiH u sklopu SFRJ, a potom<br />
dio međunarodno priznate BiH. Od<br />
svog postanka i Duvno je kao i BiH<br />
plemenski i etnički šaroliko sa ostacima<br />
uticaja svakog novog gospodara. I<br />
danas je šaroliko. Geografski je 100%<br />
bosansko, dodvorničkim mentalitetom<br />
dobrog dijela Hrvata “hervegovačko”,<br />
a zbog blizine Dalmacije, dvojnog<br />
državljanstva, ikavice u govoru i kuća<br />
s obje strane granice i “dalmatinsko”.<br />
Po posljednjem popisu stanovništva<br />
1991. godine općina je imala 29.261<br />
stanovnika od čega 25.976 ili 87%<br />
Hrvata, 3.148 ili 11% Bošnjaka i oko<br />
Duvanjski<br />
Bošnjaci žive<br />
i vjerski život<br />
praktikuju<br />
u sedam<br />
džemata, u<br />
kojima je<br />
pet džamija,<br />
jedan mesdžid<br />
i nekoliko<br />
mekteba.<br />
Prema<br />
evidenciji MIZ<br />
Tomislavgrad,<br />
gradski džemat<br />
ima 350<br />
domaćinstava<br />
i oko 290<br />
redovnih<br />
članova, te<br />
centralnu<br />
džamiju,<br />
Džudža<br />
Džaferovu.<br />
800 ili 2% Srba i ostalih.<br />
Nakon posljednjeg rata<br />
Srba više nema, Bošnjaka<br />
je manje barem za 600-700<br />
koji su iselili širom svijeta,<br />
ali je smanjen i broj Hrvata,<br />
barem za oko 8.000,<br />
pošto i oni, koristeći dvojno<br />
državljanstvo, a i tradicionalni<br />
odlazak u pečalbu,<br />
sve više postaju gastarbajteri<br />
i dijaspora. Bošnjaci<br />
žive najvećim dijelom u<br />
samom gradu, potom u selima<br />
Stipanjići, Omerovići,<br />
Oplećani, Blažuj, Mokronoge,<br />
Šujica i u još par za-<br />
selaka drugih naselja. U vrijeme<br />
turske vladavine bili su<br />
znatno teritorijalno rasprostranjeniji.<br />
Kroatizacija<br />
Kao i u Livnu, ili Kupresu, tako<br />
je i u Tomislavgradu većina ulica,<br />
trgova i ustanova sa hrvatskim nazivima.<br />
Zastava i grb općine ničim ne<br />
svjedoče postojanje drugih etničkih<br />
skupina osim hrvatske. Na crvenobijeloj,<br />
hrvatskoj podlozi grba, kruna<br />
je hrvatskog Kralja Tomislava sa konturama<br />
katoličkog samostana. Nastavni<br />
planovi i program kao i jezik<br />
u školama su hrvatski. Hrvatski je<br />
službeni jezik i u ustanovama, institucijama,<br />
na kulturnim manifestacijama,<br />
premda je izborena u Zakonu<br />
u osnovnom i srednjem školstvu<br />
ravnopravnost jezika, ali su i roditelji<br />
i učenici uglavnom svikli na kroatizaciju<br />
i više se skoro i ne bune. To im je<br />
postalo normalno kao dugogodišnjem<br />
zatvoreniku zatvor bez kojeg ne može<br />
i u kojeg poželi da se katkad vrati.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
27<br />
Džamija i dženaza, Oplećani<br />
Na žalost i roditelji djece, pokazujući<br />
djeci zadaću na hrvatskom jeziku, godinama<br />
i sami počnu govoriti hrvatski<br />
jezik bolje čak i od Hrvata iz Zagorja,<br />
zaboravljajući prekrasni bosanski<br />
jezik sa elementima ikavice kojim su<br />
stoljećima govorili i ovdašnji Hrvati i<br />
Srbi. Posljednih godina Bošnjaci slobodnije<br />
dišu u Tomislavgradu, premda<br />
su daleko od ravnopravnosti, pogotovo<br />
kad se tiče zapošljavanja i rukovodnih<br />
mjesta. Više ih se ne ometa u vjerskim<br />
sadržajima niti u obnovi vjerskih<br />
oblekata, radu Merhameta, ili KUD<br />
“Duvanjski biseri” i “Preporod”. Ne<br />
radi više ni Merhametova kuhinja<br />
koju su godinama, od njenog osnivanja<br />
nakon rata, velikodušno sponzorirali<br />
i imućniji duvanjski Hrvati,<br />
poput vlasnika Prodexa, Bakovića,<br />
Papića i drugih. “Jedva smo opstajali i<br />
režije za kuhinju pokrivali. A potrebe<br />
za narodnim kuhinjama ima svakim<br />
danom sve više. Posljednjih godina<br />
uglavnom najugroženijima dijelimo<br />
prehrambene i higijenske artikle kad<br />
dođemo do istih iz Centrale ili naših<br />
donatora. Radimo koliko možemo u<br />
okolnostima koje su sve teže za sve veći<br />
broj građana, ne samo Bošnjaka”, kaže<br />
predsjednik duvanjskog Merhameta<br />
Halil Hadžić.<br />
Kulturni život duvanjskih Bošnjaka<br />
se uglavnom svodi na druženje po<br />
kafićima i rijetko prisustvovanje mevludskim<br />
svečanostima u vrijeme ramazana,<br />
Bajrama ili otvaranja obnovljenih<br />
džamija. Tu i tamo se ode na koju rijetku<br />
predstavu u Dom kulture i to je sve.<br />
I firme su privatizirane, uglavnom od<br />
strane hrvatskih i slovenskih vlasnika<br />
pa u njima tokom rata i nekoliko godina<br />
nakon rata nije bilo mjesta za nehrvate.<br />
Sada radi u Prodexu i KAPIS-u,<br />
kao glavnim poslodavcima, približno
Džudža Džaferova džamija -<br />
rad na kupoli<br />
Merhamet TG<br />
Predsjednik Merhameta TG Halil Hadžić<br />
Merima Jerlagić<br />
onoliki procenat Bošnjaka koliko ih je<br />
i u duvanjskoj populaciji i, osim par<br />
izuzetaka, svi na običnim radničkim<br />
mjestima. Slično je i u organima vlasti,<br />
ustanovama i institucijama. Čak i gore<br />
po Bošnjake, jer ih je tu tek nekolicina,<br />
Mokronoge - panorama<br />
a nijedan na rukovodnom<br />
mjestu. Zbog svega su se<br />
većina Bošnjaka okrenuli<br />
stočarstvu i poljoprivredi,<br />
a nekolicina ugostiteljskoturističkim<br />
djelatnostima i<br />
obrtu.<br />
“Posebno je teško za<br />
mlade u Tomislavgradu, a<br />
pogotovo za Bošnjake. Niti<br />
ima kakvih adekvatnih<br />
kulturnih sadržaja, niti se<br />
njihove potrebe zadovoljene<br />
po pitanju ravnopravnosti u<br />
obrazovanju, pa je sve više<br />
onih koji razmišljaju da kad<br />
odu na studije izvan Tomislavgrada<br />
da se u njega i ne<br />
vraćaju jer će teško doći do<br />
posla, ili se nose mišlju da<br />
odu sasvim iz BiH jer je u državi kao<br />
cjelini nezavidna situacija po pitanju<br />
mladih. Eto i ja sam apsolvirala Bosanski<br />
jezik ali gdje da ga ovdje predajem<br />
i kome?”, zapitala se svršenica Mostarske<br />
medrese i profesorica Bosanskog<br />
jezika Merima Jerlagić, mlada Mostarka<br />
udata za Duvnjaka, sretna da joj<br />
barem muž Admir radi. Pokušavali su<br />
vlastiti obrt sa pržionicom kafe, ali nije<br />
se moglo u okruženju giganata koji se<br />
bave istim poslom i kod silnog uvoza.<br />
Duvnjaci su se i ranije rasipali širom<br />
svijeta u potrazi za poslom ili afirmacijom,<br />
ali ih se mještani ne odriču. Naprotiv,<br />
s ponosom se sjećaju rahmetli<br />
prof. Hamida Begića, njegove “Sehare”<br />
objavljene u Njemačkoj u izbjeglištvu,<br />
njegovog poslijeratnog rada u BZK<br />
“Preporod” u Sarajevu, Abida<br />
Jarića, Dževada Karahasana, Nermina<br />
Đonlagića, Seada Redžepagića,<br />
Stari Omer<br />
Bešlaga, otac<br />
ubijenog<br />
Huseina, je<br />
svjedočio kako<br />
su ležali kad ih<br />
je on pronašao<br />
iznad sela i uz<br />
njih mnoštvo<br />
čahura od<br />
automatskih<br />
pušaka i<br />
puškomitraljeza.<br />
Bili su popadali<br />
u polumjesec<br />
kracima<br />
okrenutim selu<br />
i haremu u<br />
kojem je danas<br />
devet jednakih<br />
bijelih nišana.<br />
Ešrefa Selimovića, Muje<br />
Musagića, Saliha Isaka,<br />
svog hafiza i ratnog hodže<br />
i mujezina rahmetli Osmana<br />
Musagića, stare rahmetli<br />
hafize Lejle Selimović,<br />
doktora Mirsada Đuguma,<br />
atletičara Đuguma…<br />
Sedam džemata i pet<br />
imama<br />
Duvanjski Bošnjaci žive<br />
i vjerski život praktikuju u<br />
sedam džemata, u kojima je<br />
pet džamija, jedan mesdžid<br />
i nekoliko mekteba. Prema<br />
evidenciji MIZ Tomislavgrad,<br />
gradski džemat ima<br />
350 domaćinstava i oko<br />
290 redovnih članova, te<br />
centralnu džamiju, Džudža<br />
Džaferovu, koja je bila minirana u<br />
proteklom ratu, pa obnovljena, nakon<br />
čega je umjesto krova na četiri vode<br />
dobila kupole. Uz džamiju su omanji<br />
harem sa značajnim nišanima i nakon<br />
rata izgrađeno turbe-česma džematliji<br />
Ilijasu Đugumu. Džamija ima i<br />
prekrasnu vitku munaru neobične<br />
visine za duvanjsku buru. Glavni<br />
imam je Edin ef. Kukić, učenik<br />
generacije Visočke medrese 2000.<br />
godine i apsolvent FIN-a. Ovom<br />
džematu pripadaju i džematlije iz 25<br />
domaćinstava obližnjeg Blažuja, koji<br />
ima lijep mesdžid, obnovljen 2001.<br />
godine i koji nema stalnog imama, već<br />
samo za ramazan, kao i najudaljenija<br />
Šujica, čija je džamija u posljednjem<br />
ratu bila do temelja sravnjena sa<br />
zemljom, a Bošnjaci iz dvadesetak<br />
domaćinstava uglavnom prognani,<br />
ili izbjegli. U Šujici je trenutno 15<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
28
Predsjednik OV TG Mate Kelava<br />
zatražio oprost<br />
Blidinje<br />
bošnjačkih domaćinstava i imaju, od<br />
prije nekoliko godina, na samoj obali<br />
Šujice, na temeljima stare, obnovljenu<br />
prekrasnu džamiju sa munarom i<br />
starim haremom uz nju, sa nišanima iz<br />
turskog vakta, među kojima je i nišan<br />
Fatime Huseinove rođene u Turskoj,<br />
o čemu nam je besjedio jedan od<br />
najstarijih džematlija Smail Đonlagić,<br />
čiji je dio familije u Šujici, a dio rasut<br />
po svijetu nakon posljednjeg rata.<br />
U najbrojnijem duvanjskom seoskom<br />
džematu, u Stipanjićima, je 66<br />
domaćinstava i osamdesetak članova<br />
IZ. Sve do miniranja munare stare<br />
džamije 15.03.1997. godine, od strane<br />
hrvatskih, nikad otkrivenih terorista,<br />
klanjalo se u njoj, pa čak i nakon toga,<br />
uz oprez, jer je bila jako oštećena. A<br />
onda su se džematlije odlučile: umjesto<br />
da zaplašeni miniranjem džamije<br />
isele, odlučile su se na izgradnu sasvim<br />
nove džamije, nedaleko od stare,<br />
ali daleko veće i sadržajnije, što su i<br />
ostvarili. Nova džamija je otvorena<br />
2004. godine. Uz ove dvije džamije<br />
džemat ima i mekteb kao vakuf.<br />
Imaju stalnog imama. U džematu<br />
Omerovići je 46 domaćinstava. I njihova<br />
je džamija u ratu oštećena podmetanjem<br />
požara i pucnjavom, ali je<br />
sanirana 2007. godine, a uz džamiju<br />
je dograđen i imamski stan za stalnog<br />
imama sa mektebom. Slično<br />
je i u džematu Oplećani, koji ima<br />
džamiju od 1975. godine, mekteb,<br />
60 domaćinstava i stalnog imama.<br />
I džemat Mokronoge ima džamiju,<br />
imamski stan, te stalnog imama i 35<br />
domaćinstava. Džemat Mokronoge,<br />
uz posljednji rat, na žalost, pamti i<br />
najveći zločin počinjen u Tomislav-<br />
blizanci Emir i Emira Bešlaga (1973.),<br />
njihove sestre Subha (1970.) i Sinha<br />
(1968.) udata Đuliman, rođak Hugradu<br />
nad bošnjačkim civilima kad<br />
je pobijeno devetero članova iz porodica<br />
Bešlaga, Tiro i Đuliman. Zbog<br />
ovog zločina na Kantonalnom sudu u<br />
Livnu je Ivan Baković krajem 2004.<br />
godine osuđen kao stariji maloljetnik<br />
maksimalnom kaznom od 15 godina<br />
zatvora, a umro je 2010. godine na<br />
izdržavanju kazne u Zenici. Bakoviću,<br />
ali i osumnjičenima Albertu Topiću i<br />
Petru Majiću, koji su bili u bjekstvu,<br />
se sudilo i na Županijskom sudu u<br />
Hrvatskoj gdje slučaj nije okarakteriziran<br />
ratnim zločinom već ubistvom.<br />
Devet duvanjskih istina<br />
Ratnom zločinu u Tomislavgradu<br />
prethodilo je mjesec dana ranije<br />
razoružavanje svih Bošnjaka koji su<br />
skupa sa Hrvatima branili svoj grad<br />
i svoja sela. Razoružavanje se desilo<br />
bez insceniranih sukoba, poput onih<br />
koji su prethodili razoružavanju<br />
livanjskih Bošnjaka, kako bi se imao<br />
alibi za ubiti nekolicinu civila u cilju<br />
zastrašivanja i bržeg iseljavanja. “Demobilizacija”<br />
dojučerašnjih saboraca<br />
u Tomislavgradu nije dovela do žrtava,<br />
ali su žrtve uslijedile ubrzo nakon toga<br />
čina. Zločin nad devetero Bošnjaka iz<br />
Mokronoga desio se na način da su,<br />
kako je navedeno u optužnicama u<br />
Hrvatskoj i na Kantonalnom sudu u<br />
Livnu, gdje su se vodili odvojeni procesi,<br />
tokom noći 10/11. avgusta 1993.<br />
godine Ivan Baković, komšija pobijenih<br />
i kum porodice Sadike Bešlaga,<br />
te Albert Topić-Poglavnik i Petar<br />
Majić, naoružani upali u kuću Sadike<br />
Bešlaga gdje su žrtve prije ubistva sjedile:<br />
majka Sadika (1949.) sin i kćer<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
29<br />
Smail Đonlagić uz stare nišane u Šujici<br />
Stipanjići - mahala sa džamijom<br />
Šuička džamija na obali Šuice
sein Bešlaga (1968.) i komšije Tire:<br />
Muharem (1967.), Ibrahim (1971.) i<br />
Mustafa (1970.). Tada devetogodišnja,<br />
najmlađa Sadikina kćer Amela, koja<br />
danas ima 28 godina i živi u Švedskoj,<br />
(udata Mujkić) i koja je prepoznala<br />
“komšiju Bakovića” i kritične noći i<br />
na suđenju, je preživjela masakr, jer<br />
se sklonula u potkrovlje u dječju sobicu<br />
kod malih sestrića odakle je vidjela<br />
vani još dvije siluete i odvođenje<br />
najmilijih, te čula pucnje, o čemu je<br />
kasnije na rekonstrukciji događaja i<br />
na sudovima i svjedočila. Pratio sam<br />
i rekonstrukciju u Mokronogama<br />
i suđenje u Livnu. Plakala je, tada<br />
tek punoljetna Amela u svojoj kući,<br />
koja je od dana zločina bila prazna<br />
i zaključana, a skamenila se na lokaciji<br />
iznad sela, zvanoj Ćula, gdje<br />
je pobijeno devetero njenih najbližih<br />
i komšija, pedesetak metara od kote<br />
979 i Mrcinovog groblja na kojeg<br />
seljani bacaju strvine, te samo nekoliko<br />
stotina metara od sela u kojem<br />
je, nedaleko od džamije i kuća pobijenih<br />
i kuća zločinca Bakovića, čiji<br />
se otac ubrzo nakon zločina objesio.<br />
Stari Omer Bešlaga, otac ubijenog<br />
Tomislavgrad - mahala<br />
Huseina, je svjedočio kako su ležali<br />
kad ih je on ujutro pronašao iznad<br />
sela i uz njih mnoštvo čahura od automatskih<br />
pušaka i puškomitraljeza.<br />
Bili su popadali u polumjesec kracima<br />
okrenutim selu i haremu u kojem<br />
je danas devet jednakih bijelih<br />
nišana. Na mjestu zločina, dvanaest<br />
godina kasnije je podignut spomenik-bijeli<br />
obelisk sa mjesecom i zvijezdom<br />
i uklesanim imenima žrtava,<br />
zbog kojih se posljednjih godina, na<br />
godišnjicama zločina, u svoje ime<br />
i ime poštenih duvanjskih Hrvata<br />
izvinjavao i predsjednik OV Tomislavgrad<br />
prof.Mate Kelava: “Zar se<br />
mogao i smio desiti takav kukavički<br />
zločin u našem junačkom Duvnu<br />
da se pobiju, uz ostale, i mladići i<br />
djevojke koje sam i sam učio? Zar<br />
se mogao desiti zločin da se pobije<br />
devetero nedužnih civila, devetero<br />
anđela ili meleka? Niste u boli sami,<br />
vjerujte mi. Ja sam se zgrčio do bola<br />
saznavši za zločin, a takvih je većina<br />
duvanjskih Hrvata. Ja se u ime svoje<br />
i njihovo izvinjavam i izražavam<br />
suosjećanje sa vama, a posebno sa<br />
članovima obitelji pobijenih i neka<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
30<br />
se obilježava ovaj događaj u nadi<br />
da se ovako više nikada nikome ne<br />
ponovi”, izjavio je na 17. godišnjici<br />
obilježavanja zločina u Mokronogama<br />
10.08.2010. godine Mate Kelava.<br />
Lani to nije imao priliku jer se<br />
obilježavanje odvijalo isključivo u<br />
džamiji zbog ramazana.<br />
“Oni su i dalje živi, samo što mi<br />
to ne osjećamo. Oni su ovdje, sa<br />
nama. Čuju što govorimo i znaju šta<br />
radimo. Na ovom mjestu užasa njima<br />
su otvorena vrata Dženeta. Ovo<br />
obilježje će svjedočiti generacijama o<br />
pomračenom umu i nedostatku vjere<br />
kod zločinaca. Mi u njihovo ime ne<br />
možemo oprostiti, ali spomenik je<br />
potreban da opominje da se ovako<br />
nešto nikome nikada više ne desi. I<br />
Staro Evanđelje kaže za onog ko ubije<br />
jednog nedužnog čovjeka kao da<br />
je pobio cijeli svijet. A ovdje je ubijeno<br />
devet svjetova, devet duvanjskih<br />
cvjetova i devet istina duvanjskih”,<br />
istakao je na 12. godišnjicu zločina,<br />
10.08.2005. godine, a u povodu otvaranja<br />
spomen-obilježja žrtvama<br />
zločina u Mokronogama, naibu-reis<br />
Ismet ef. Spahić.
Društvo<br />
Posljednji livanjski Šerijatski sud<br />
Zarobljeni dragulj<br />
u Velića kuli<br />
Premda je još uvijek u dobrom<br />
stanju, dio zgrade u kojoj<br />
je bio posljednji livanjski<br />
Šerijatski sud sami vlasnici, i<br />
pored najbolje volje ne mogu<br />
stručno održavati, a to iziskuje<br />
i određena sredstva, zbog čega<br />
postepeno taj arhitektonski<br />
dragulj ipak propada. Uz<br />
natpis na ploči i spomenute<br />
ornamente, naziru se i drugi<br />
oslikani detalji, a sačuvan je<br />
i natpis na arapskom pismu<br />
u kojem se kaže da<br />
“nema drugog boga<br />
osim Allaha”, te da je<br />
“vlasnik objekta hadži<br />
Mehmed-aga, sin<br />
haži Ismail-age”<br />
Piše: Ale Kamber, Livno<br />
14.04.2012.god.<br />
Livno kao jedan<br />
od najstarijih<br />
bh. gradova je, s<br />
obzirom na svoj izuzetno<br />
značajan geostrateški položaj,<br />
te prirodna bogatstva i ljepote,<br />
stoljećima bilo interesantno<br />
brojnim carstvima i<br />
osvajačima koji su se otimali<br />
za njega, paleći ga, pljačkajući<br />
i rušeći, ali i ostavljajući<br />
određene, često veoma vrijedne,<br />
kulturno-historijske<br />
znamenitosti u nasljeđe Livnjacima. Još<br />
se u gradu i okolini nailazi na mnoštvo<br />
tragova rimske, srednjovjekovne, otomanske,<br />
austrougarske, te kasnijih kultura.<br />
Turski sud<br />
Uprkos nemaru Livnjaka i često<br />
svjesnom zatiranju ostataka najprisutnije<br />
osmanske kulture, počevši od austrougarske<br />
vlasti, preko vlasti monarhističke<br />
Velića kuća u<br />
kojoj je nekada<br />
bio Šerijatski<br />
sud je njima<br />
došla u posjed<br />
1939. godine<br />
kad su je<br />
kupili od Ive<br />
Tadića. Ne zna<br />
se kad su je<br />
Tadići kupili<br />
od livanjskih<br />
aga Šćeta čiji<br />
je predak bio<br />
i prvobitni<br />
vlasnik hadži<br />
Mehmed-aga,<br />
koji je umro<br />
1873/74.<br />
i socijalističke Jugoslavije, pa<br />
do današnje “hercegbosanske”<br />
vlasti u, od BiH zapostavljenom<br />
Livnu, još je mnoštvo<br />
tragova iste kulture, posebno<br />
arhitektonske, kamo spadaju<br />
i potkupolne džamije, po<br />
kojima je Livno bilo odmah<br />
iza Sarajeva, potom tragovi<br />
nekadašnje Medrese, vodovoda,<br />
česmi, utvrda, vrijedni<br />
nišani na brojnim haremima,<br />
stari most na Dumanu, još<br />
dosta sačuvanih kuća iz turskog<br />
vakta, ili obnovljenih<br />
u tom stilu… Među bar<br />
donekle sačuvanim arhitek-<br />
g j j p j j<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
32<br />
Velića kuća - Šerijatski sud<br />
tonskim dragocjenostima je i posljednji<br />
livanjski Šerijatski sud, zapravo njegovi<br />
arhitektonski ostaci i lokacija u Velića<br />
kuli, koja se nalazi u Gornjem gradu, na<br />
spoju pj ulica Fra. Anđela Kaića, Turbaša i<br />
Ante Starčevića i preko puta Činčilove<br />
(Jurkića) kule. Sud je smješten u prizemlju<br />
Velića kule, koje vlasnici koriste kao<br />
ostavu trudeći se da sačuvaju arhitektonske<br />
detalje suda što je moguće originalnijim,<br />
dok je na katu stambeni dio. Sud je<br />
davno prestao sa radom, a njegova arhiva<br />
je ili svjesno uništena, ili nesvjesno,<br />
odnosno nemarom, zagubljena. Zgrada<br />
u kojoj je nekada funkcionirao Šerijatski<br />
sud je znatno izmijenila svoj prvobitni<br />
izgled a pogotovo namjenu. “Turski<br />
sud” kako su ga svojevremeno Livnjaci<br />
zvali, zarobljen je u unutrašnjosti<br />
zgrade u dvjema prostorijama koje su<br />
činile sud i pritvor. Te prostorije danas<br />
služe za skladište drva, starih i suvišnih<br />
stvari, te za drugu ostavu porodice Velić.<br />
Ni država, ni federalna, ni kantonalna,<br />
ni lokalna vlast ne vode brigu o ovom<br />
dragulju bošnjačke kulture i historije,<br />
premda je, prema našim saznanjima,<br />
pod zaštitom države. Zgrada je ostala bez<br />
originalnog krova i fasade, te originalnih<br />
prozora. Dvije velike arkade na tri stuba<br />
su zazidane i sastavni su dio podruma.<br />
Do danas se ulazi na originalna, velika<br />
kovana metalna vrata, koja imaju dva<br />
velika originalna ključa u funkciji. Stariji<br />
Livnjaci se sjećaju da su im preci pričali<br />
da je nakon odlaska Turaka zgrada jedno<br />
vrijeme služila kao trgovina, potom kao<br />
sirara, pa stambeni objekat, da bi danas<br />
bila pomoćna prostorija vlasnicima<br />
kuće, koja bi komotno mogla biti muzej,<br />
makar u prizemlju, kad bi se adapti-
Šerijatski sud - natpis<br />
iznad portala<br />
rala i njena arhiva pronašla i složila. U<br />
unutrašnjosti nekadašnjeg suda su do<br />
danas ostali izrazito lijepo ukrašeni nosivi<br />
kameni stubovi, među kojima je i<br />
jedan drveni. Prostori oko vrata i stubova<br />
su i danas bogato ukrašeni cvjetnim<br />
motivima i biljnim ornamentima. Iznad<br />
vrata je sačuvana ploča sa natpisom:<br />
“Uzvišeni Bože, čuvaj ovu zgradu od<br />
požara, krađe i svih mogućih nedaća,<br />
blagoslovi je i napuni blagostanjem,<br />
1274. h.g (1857/58.).”<br />
Premda je još uvijek u dobrom<br />
stanju, dio zgrade u kojoj jje bio posljednji<br />
livanjski Šerijatski sud sami vlasnici<br />
i pored najbolje volje ne mogu stručno<br />
održavati, a to iziskuje i određena sredstva,<br />
zbog čega postepeno taj arhitektonski<br />
dragulj ipak propada. Uz natpis na ploči<br />
i spomenute ornamente, naziru se i drugi<br />
oslikani detalji, a sačuvan je i natpis<br />
na arapskom pismu u kojem se kaže da<br />
“nema drugog boga osim Allaha”, te<br />
da je “vlasnik objekta hadži Mehmedaga,<br />
sin hadži Ismail-age”.<br />
Zadužbina aga Šćeta<br />
Velića kuća u kojoj jjje nekada bio<br />
Šerijatski sud je njima došla u posjed<br />
1939. godine kad su je kupili od Ive<br />
Tadića. Ne zna se kad su je Tadići kupili<br />
od livanjskih aga Šćeta čiji je predak<br />
bio i prvobitni vlasnik Hadži Mehmed-aga,<br />
koji je umro 1873/74. i koji je<br />
ukopan u livanjskom haremu džamije<br />
Ćurčinice, gj gdje su se inače ukopavale<br />
Šćete i druge ugledne livanjske poro-<br />
dice, među kojima i vakifi spomenute<br />
džamije, koja se upravo obnavlja nakon<br />
miniranja u posljednjem ratu od strane<br />
ekstremista HVO-a. Posljednji j livanjski<br />
Šerijatski sud, s obzirom na splet okol-<br />
nosti, vjerovatno će na svoju restauraciju<br />
Posljednja šerijatska sudnica<br />
Šerijatski sud u Velića kući<br />
i konzervaciju još dugo čekati. Sva je<br />
sreća da je kuća privatno vlasništvo pa se<br />
održava, inače bi se sudu davno zameli<br />
tragovi, poput tragova brojnih livanjskih<br />
džamija, mekteba, medrese, kula i starih<br />
bosanskih kuća, kojih je iz dana u dan u<br />
Livnu sve manje, čak i u Staroj čaršijispomeniku<br />
kulture pod zaštitom države,<br />
u čijoj jjblizini je i Velića kula sa ostacima<br />
Šerijatskog suda.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
33
Duplerica<br />
Društvena mreža FACEBOOK<br />
Parama možeš kupiti kuću ali ne i dom<br />
I<br />
među Bosancima i Hercegovcima sve je<br />
više korisnika društvene mreže Facebook.<br />
Na različite načine se koristi ova društvena<br />
mreža. Neki su tu radi upoznavanja, neki radi<br />
razmjene iskustava i podataka, neki radi plasiranja<br />
obavještenja, nekima je ovo dobra mogućnost<br />
komuniciranja sa rodbinom i prijateljima, neki su<br />
tu radi mogućnosti reklame, a neki jednostavno<br />
žele da sa drugima podijele svoja razmišljanja,<br />
svoje stavove i slično...<br />
U ovom broj donosimo izbor nekoliko<br />
zanimljivih statusa korisnika facebooka.<br />
6. april - 15. džumade-l-ula<br />
34
6. april - 15. džumade-l-ula<br />
35
Islamske teme<br />
Feljton: Tako se pobjeđuje očaj (III dio)<br />
U vjerničkom srcu ne mogu se spojiti iman i očaj<br />
Mnogobrojni su primjeri hrabrih<br />
junaka, mudžahida, prije i poslije<br />
Ahmeda Jasina, o kojima se, kao<br />
o legendarnim junacima, s koljena<br />
na koljeno prepričavaju priče, ali je<br />
malo onih čije je ime na svijetlim<br />
stranicama povijesti na takav način<br />
ovjekovječeno, kao što je ime<br />
Ahmeda Jasina. Za njega se u jednoj<br />
rečenici može kazati ono što bi<br />
svaki vjernik poželio da se, na kraju<br />
dunjalučkog puta, za njega kaže:<br />
živio je kao mudžahid, a preselio<br />
je kao šehid. Na kapiju njegovog<br />
mudžahidskog života, očaj nikada<br />
nije mogao ući<br />
Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf<br />
Bušatlić<br />
Uosvit<br />
U<br />
zore, 2. safera, 1425.<br />
Ugodine po Hidžri, ili 22.<br />
Umarta, 2004. godine po miladu,<br />
neustrašivi mudžahid najavio je svoj<br />
odlazak sa ovoga svijeta, pa je razvijeni i<br />
visoko uzdignuti bajrak džihada morao<br />
predati novim generacijama mudžahida,<br />
onima koji ga neće ispuštati dok ne oslobode<br />
svetu zemlju Palestinu. Mjesto<br />
primopredaje zastave bilo je tamo gdje<br />
je ispustio svoju čistu i plemenitu dušu,<br />
predavši je Tvorcu nebesa i Zemlje, u<br />
mubareć sabahsko vrijeme, na čistom i<br />
mubareć mjestu, na džamijskoj kapiji.<br />
Tog jutra je, po običaju, hrabri mudžahid,<br />
Ahmed Jasin klanjao sabah u džamiji, i<br />
neposredno nakon namaza, preselio je<br />
kao šehid. Stiglo ga je ono o čemu je cijeli<br />
život sanjao i za čim je čeznuo.<br />
A ko je bio Ahmed Jasin? Bio je čovjek<br />
koji je bolovao od paralize. Svaki njegov<br />
organ bio je nepokretan osim glave i<br />
istinoljubivog srca koje je tako snažno<br />
i životno kucalo u skoro mrtvom tijelu.<br />
Nije mogao sjediti osim u svojim kolicima,<br />
niti je mogao jesti osim uz pomoć<br />
drugih ljudi. Mogao je umrijeti od žeđi<br />
gledajući čašu hladne vode pored sebe, a<br />
ne bi je mogao prinijeti svojim usnama<br />
bez tuđe pomoći. Allah ga je iskušao onako<br />
kako iskušava iskrene vjernike. Milostivi<br />
Allah ih voli, pa ih iskušava. Potpuna<br />
oduzetost koja inače druge ljude veže za<br />
takve bolesnike i praktično paralizira život<br />
mnogih ljudi, a ne samo dotičnog bolesnika.<br />
Paraliza života, kako to strašno zvuči!<br />
Je li Ahmed Jasin pristao na to? Je li očaj<br />
savladao njegovu dušu i je li se predao<br />
valovima koji su mu prijetili potopom?<br />
Je li klonuo duhom i izgubio samopouzdanje,<br />
nijemo i nemoćno posmatrajući<br />
sve ono što se oko njega dešava? Subhannallah!<br />
Zar to možete i pomisliti!?<br />
Posmatrajte tu vjerničku dušu kako<br />
hrabro ratuje protiv očaja,<br />
kako je razumno i mirno prihvatila<br />
Allahovu odredbu i kako<br />
je bila zadovoljna njome! Da,<br />
njegova duša se u potpunosti<br />
predala Allahovoj odredbi,<br />
ali se nikada nije predala defetizmu,<br />
puzavosti, očaju i<br />
odustajanju od borbe. Šehid<br />
Ahmed Jasin je veličanstven<br />
primjer borca, mudžahida,<br />
koji nam je pokazao i dokazao<br />
da je veličina čovjeka u njegovoj<br />
iskrenoj vjeri u Allahovu<br />
odredbu, u vjeri koju ne može<br />
oslabiti nepokretno tijelo i<br />
život u kolicima. Kao takav<br />
on je bio vođa mudžahida i<br />
njegova hrabrost ni jednog<br />
momenta nije bila dovedena<br />
u pitanje, niti se predao<br />
mirovanju koje je zahtjevala<br />
takva bolest. On je bio čovjek<br />
onakvog kova kakvog je pjesnik<br />
opisao, rekavši: “Teško je tijelima<br />
izdržati s velikim dušama koje streme<br />
visinama.’’<br />
Ahmed Jasin nije očajavao ni onda<br />
kad se našao iza zatvorskih zidina, jer je<br />
i iz njihove unutrašnjosti izbijala svjetlost<br />
imana koja je bila ispunila njegovu<br />
dušu. A do te imanske svjetlosti tamnički<br />
okovi nikada ne mogu dosegnuti. Šehid<br />
Ahmed Jasin je svojim životom svjedočio<br />
istinsko čudo i keramet u povijesti borbe<br />
za slobodu. Jer, povijest ne pamti da je<br />
paraliziran čovjek, čovjek u kolicima,<br />
predvodio borbu svog naroda za slobodu,<br />
osim Ahmeda Jasina, koji je predvodio<br />
svoj narod u borbi za slobodu Palestine.<br />
Ovaj mudžahid živio je s ubjeđenjem da<br />
prava oduzetost i potpuna nemoć stanuju<br />
u dušama očajnika koji su izgubili nadu u<br />
Allahovu milost, i da se u vjerničkom srcu<br />
nikada ne mogu spojiti iman u Allaha i<br />
očaj u pogledu Allahove milosti. Šehid<br />
Ahmed Jasin u duši je stremio visinama<br />
i nimalo nije strahovao ni očajavao onda<br />
kada su ga ruke silnika i lešinara u ljudskom<br />
liku, hapsile, jer on, sve da je i htio,<br />
Uz istinsko<br />
pouzdanje<br />
u Allaha,<br />
Dobročinitelja,<br />
Blagog,<br />
Samilosnog,<br />
Uzvišenog,<br />
Plemenitog,<br />
koji čini ono što<br />
hoće, vjernik<br />
živi s nadom<br />
koja nema<br />
granica. Njega<br />
održava duh<br />
optimizma, on<br />
na život gleda<br />
drugačijim<br />
očima od onoga<br />
koji ne vjeruje<br />
u Boga.<br />
nije mogao pobjeći. Znao je on dobro<br />
da je bježanje rezervisano za kukavice i<br />
očajnike koji nisu u stanju da se suoče sa<br />
stvarnošću.<br />
Zato, pogledajte šta je uradila iskrena<br />
vjera, potpuno zadovoljstvo sa Allahovom<br />
odredbom i uzvišene težnje i ambicije, s<br />
nepokretnim čovjekom. Mnogobrojni<br />
su primjeri hrabrih junaka, mudžahida,<br />
prije i poslije Ahmeda Jasina, o<br />
kojima se, kao o legendarnim<br />
junacima, s koljena na koljeno<br />
prepričavaju priče, ali je malo<br />
onih čije je ime na svijetlim<br />
stranicama povijesti na takav<br />
način ovjekovječeno, kao što je<br />
ime Ahmeda Jasina. Za njega<br />
se u jednoj rečenici može kazati<br />
ono što bi svaki vjernik poželio<br />
da se, na kraju dunjalučkog<br />
puta, za njega kaže: živio je<br />
kao mudžahid, a preselio je<br />
kao šehid. Na kapiju njegovog<br />
mudžahidskog života,<br />
očaj nikada nije mogao ući.<br />
Zbog toga svakom očajniku<br />
preporučujemo da pročita biografiju<br />
Ahmeda Jasina i da na<br />
kraju kaže: Subhanallah! Neka<br />
je slavljen Allah!<br />
“Glupi” student – dobitnik<br />
Nobelove nagrade<br />
Ova priča dogodila se na Univerzitetu<br />
u Kopenhagenu u Danskoj. Naime, na<br />
ispitu iz fizike, profesor je, između ostaloga,<br />
postavio i ovo pitanje: “Napišite<br />
kako se barometrom (sprava za mjerenje<br />
vazdušnog pritiska) može izmjeriti visina<br />
nebodera?’’ Jedan student je napisao<br />
odgovor koji je do te mjere zaprepastio i<br />
naljutio profesora da mu je dao ocjenu<br />
‘’0’’, i isključio ga sa svojih predavanja,<br />
prognozirajući mu potpuni krah na<br />
fakultetu.<br />
Student je na postavljeno pitanje ovako<br />
odgovorio: “Oko vrha barometra zavezat<br />
ću dugi konopac i onda barometar<br />
polahko spuštati dok ne dodirne zemlju.<br />
Dužina konopca uvećana za dužinu<br />
barometra je zapravo dužina nebodera.’’<br />
Nakon što je oboren na ispitu, student se<br />
žalio upravi fakulteta i tražio je nezavisnu<br />
komisiju da ga ispita, potpuno siguran u<br />
sebe i svoje poznavanje fizike. Na kraju je<br />
njegov zahtjev uvažen i odobrena mu je<br />
komisija, s tim što je svoj usmeni odgovor<br />
morao dati u roku od šest minuta. Kada<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
36
se obreo pred komisijom, nakon postavljenog<br />
pitanja, student je pet minuta<br />
šutio. Predsjednik komisije upozorio ga<br />
je da ima još samo jedan minut za svoj<br />
odgovor. Tada je student ustao i rekao: “Ja<br />
imam više različitih odgovora na ovo pitanje,<br />
pa ne znam koji bih odabrao.’’ Predsjednik<br />
komisije mu je rekao da iznese sve<br />
odgovore. Onda je student počeo: “Kao<br />
prvo, mogli bismo uzeti barometar i<br />
baciti ga s vrha nebodera i mjeriti vrijeme<br />
koje mu treba da dotakne zemlju. U tom<br />
slučaju visina nebodera bila bi H = 0,5g x<br />
t na kvadrat. Jedino što bi se u tom slučaju<br />
barometar razbio.<br />
Drugo, u slučaju da je vedro i da<br />
grije sunce, mogli bismo izmjeriti dužinu<br />
barometra, pa ga onda postaviti okomito<br />
i izmjeriti visinu njegove sjenke, zatim<br />
izmjeriti visinu sjenke nebodera i proporcionalnom<br />
aritmetikom izmjeriti visinu<br />
nebodera.<br />
Treće, mogli bismo zavezati kraći konopac<br />
na kraj barometra i pustiti ga da<br />
se klati poput klatna, najprije na dnu, a<br />
zatim na vrhu nebodera. Visina nebodera<br />
odgovarala bi odstupanju gravitacione sile<br />
koja djeluje j na tako napravljeno klatno.<br />
Četvrto, u slučaju da neboder ima<br />
požarne stepenice, mogli bismo izmjeriti<br />
svaki sprat stepeništa u dužinama<br />
barometra i na vrhu samo sabrati<br />
izmjerene dužine.<br />
I peto, što je i najjednostavnije, mogli<br />
bismo otići kućepazitelju nebodera i reći<br />
mu: “Dat ću ti na poklon novi barometar<br />
ako mi kažeš koliko je visok ovaj neboder<br />
oko kojeg se ti brineš.’’<br />
Oni koji ne znaju o kome s radi,<br />
vjerovatno će s nevjericom prihvatiti<br />
činjenicu da je zapravo taj student, koji<br />
je pred komisijom istaknutih profesora<br />
fizike, dao ovako “iscrpne’’, ali u isto vrijeme<br />
i nesuvisle odgovore, niko drugi do<br />
Niels Bor. Danski učenjak koji se svojom<br />
kvantnom teorijom svrstao među utemeljitelje<br />
moderne atomske fizike i koji<br />
je za naučno djelo iz te oblasti dobio Nobelovu<br />
nagradu, 1922. godine. Zato, ako<br />
ti neko nekada rekne da si intelektualno<br />
ograničen i glup, a ti u svojoj duši osjećaš<br />
da nije tako, ne vjeruj mu, pa makar on<br />
bio i univerzitetski profesor, već budi siguran<br />
u sebe. Jer, ko zna, možda ćeš jednog<br />
dana dobiti Nobelovu nagradu za naučno<br />
djelo isto kao i “glupi’’ student Niels Bor,<br />
koji nikad nije gubio samopouzdanje i<br />
vjeru u sebe.<br />
U čemu je tajna vjerničkog optimizma i<br />
nevjerničkog očaja?<br />
Kakva se tajna krije u tome da vjernik<br />
nikad ne gubi nadu, a da nevjernik očajava<br />
i gubi nadu? Tajna je u tome što vjernik<br />
vjeruje da postoji Jedan Bog, Allah, koji<br />
je Milostiv i koji se odaziva na<br />
molbe nevoljnika, koji odagnava<br />
tugu, pokriva sramote,<br />
oprašta grijehe, prima pokajanje.<br />
Milostivi Gospodar, koji<br />
je milostiviji prema ljudima od<br />
majke prema svome djetetu i<br />
veći dobročinitelj prema njima<br />
nego što su to oni sami prema<br />
sebi. On je Onaj koji pruža<br />
Svoju ruku noću da oprosti<br />
onima koji su griješili danju,<br />
i pruža Svoju ruku danju da<br />
oprosti onima koji su griješili<br />
noću. Onaj koji se raduje pokajanju<br />
grješnika više nego što<br />
se obraduje čovjek koji je usred pustinje<br />
izgubio devu na kojoj je bila njegova hrana<br />
i voda, pa je, nakon što je bio izgubio<br />
svaku nadu, odjednom ugleda, i više se<br />
raduje pokajanju grješnika nego odsutni<br />
kada se nakon dugog izbivanja vrati svojoj<br />
porodici, i nego žedan čovjek koji nakon<br />
nesnosne žeđi utaži žeđ. On je Bog koji<br />
dobro djelo nagrađuje od deset do sedamdeset<br />
puta, a loše djelo kažnjava sukladno<br />
njegovoj težini, ili ga pak oprašta. Njemu<br />
se ljudi obraćaju za pomoć i On im se<br />
odaziva, govoreći: “Ja sam uz mišljenje<br />
Moga roba o Meni. Ja sam sa Svojim<br />
robom kad god Me spomene. Ako Me<br />
spomene u sebi i Ja njega spomenem u<br />
Sebi, ako Me spomene u skupini ljudi, Ja<br />
njega spomenem u boljem društvu, ako<br />
Mi se približi pedalj, Ja se njemu približim<br />
za hvat, ako se on Meni približi za hvat,<br />
Ja se njemu približim za korak, ako Mi<br />
se približava idući, Ja mu idem u susret,<br />
žureći.’’ On je Bog koji je podijelio dane<br />
među ljudima, Onaj koji dane straha zamjenjuje<br />
danima sigurnosti, koji nakon<br />
slabosti i nemoći, daje snagu, koji nakon<br />
tjeskobe daje razgalu, koji iz svake brige<br />
daje izlaz, a poslije teškoće daje olakšanje.<br />
Zbog toga vjernik polaže nadu u Njega,<br />
jer je On izvor nade. Uz istinsko pouzdanje<br />
u Allaha, Dobročinitelja, Blagog,<br />
Samilosnog, Uzvišenog, Plemenitog, koji<br />
čini ono što hoće, vjernik živi s nadom<br />
Šehid Ahmed<br />
Jasin u duši<br />
je stremio visinama<br />
i nimalo<br />
nije strahovao<br />
ni očajavao<br />
onda kada su<br />
ga ruke silnika<br />
i lešinara u<br />
ljudskom liku,<br />
hapsile, jer on,<br />
sve da je i htio,<br />
nije mogao<br />
pobjeći.<br />
koja nema granica. Njega<br />
održava duh optimizma, on<br />
na život gleda drugačijim<br />
očima od onoga koji ne vjeruje<br />
u Boga. Vjernik na život<br />
ne gleda namršteno, očima<br />
zloslutnosti i očaja. Kad je u<br />
borbi on je siguran da će ga<br />
Allah pomoći, jer je Allah sa<br />
njim i On pomaže vjernike,<br />
kao što stoji u sljedećem ajetu:<br />
I oni će biti, doista, potpomognuti,<br />
i vojska naša će zacijelo pobijediti.<br />
(Es-Saffat, 172.-173.).<br />
Vjernik, kad se razboli, nimalo<br />
ne gubi nadu u ozdravljenje,<br />
jer se pouzdaje u Onoga: “Koji me je<br />
stvorio i na Pravi put uputio, i koji me hrani<br />
i pj poji, i koji me, kad se razbolim, liječi.’’<br />
(Eš-Šuara, 78.-80.). Kada počini grijeh<br />
ili neki prijestup, vjernik ne gubi nadu u<br />
Allahov oprost ma koliki grijeh bio, jer je<br />
Allahov oprost mnogo veći od bilo kojeg<br />
grijeha, na što aludiraju Allahove riječi:<br />
Reci: “O robovi Moji koji ste se prema sebi<br />
ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost!<br />
Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On,<br />
doista, mnogo prašta i On je milostiv.’’ (Ez-<br />
Zumer, 53.). Kada je u teškoj situaciji,<br />
kad mu se umanji opskrba i postane mu<br />
tijesno u grudima, vjernik opet ne gubi<br />
nadu u Allaha, i njegov iman se u takvoj<br />
situaciji ne smanjuje, već se povećava, svjestan<br />
Allahovih riječi: Ta, zaista, s mukom<br />
je i last, zaista, s mukom je i last! (Inširah,<br />
5.-6.). Kada ga snađe nevolja, kad doživi<br />
težak udarac sudbine, on ni tada nimalo<br />
ne očajava niti gubi nadu. Kako se to<br />
može desiti? Zar i nakon smrti djeteta, i<br />
nakon što mu kuća izgori, i nakon što sav<br />
imetak izgubi? Da, vjernik ne gubi nadu u<br />
Allahovu milost i nagradu za svoju strpljivost<br />
na nevolji koja će svakako proći. Eto,<br />
u tome je tajna zašto vjernik ne očajava<br />
i ne pada u depresiju, jer, njegova nada<br />
je povezana sa Stvoriteljem, a kod koga<br />
je takvo stanje, on je uspio, on je sretan<br />
i spašen, i on je zauvijek odagnao očaj iz<br />
svoga života.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
37
Čudo zvano Helen Keller!<br />
Helen Keller rođena je u gradu Tuscumbia,<br />
Alabama, SAD, 1880. godine.<br />
Od djetinjstva je bila slijepa i gluha.<br />
Ona je postala simbol invalida koji je<br />
uspio prebroditi svoju hendikepiranost<br />
i napraviti čudo u naučnoj karijeri.<br />
Nakon dugotrajnog procesa uspjela je<br />
naučiti sporazumijevati se sa okolinom,<br />
te završiti školu.<br />
Njena prva učiteljica bila je njena<br />
majka, koja je uložila mnogo truda i<br />
napora pokušavajući je naučiti slova<br />
i riječi koristeći njene ruke i praveći<br />
njima određene znakove, tako da je na<br />
kraju uspjela da je nauči da rukama<br />
objasni nešto od onoga što je riječima<br />
trebalo izraziti. Nakon toga, u šestoj godini<br />
njenog života, otac ju je upisao na<br />
Koledž za slijepe, zamolivši direktora da<br />
je dodijeli dobroj i iskusnoj učiteljici.<br />
Direktor ju je dodijelio učiteljici Anni<br />
Sullivan, koja je u ranoj mladosti i sama<br />
bila izgubila vid. U četrnaestoj godini<br />
upisala je koledž i u toku školovanja i<br />
rehabilitacije vid joj se malo vratio.<br />
Sullivan je nakon završetka školovanja<br />
primljena za učiteljicu na istom tom<br />
koledžu i tu se eto upoznala sa Helen<br />
Keller da bi s njom krenula na dugo,<br />
uzbudljivo i čudesno putovanje koje ih<br />
je dovelo do izvanrednih ostvarenja na<br />
području podučavanja i rehabilitacije osoba<br />
s invaliditetom. Anne Sullivan je najprije<br />
podučavala Helen da piše slova prstima<br />
po dlanu druge ruke. Zatim je koristila<br />
komad kartona na koji je pisala slova, a<br />
onda je uzimala Heleninu ruku i rukom<br />
joj pokazivala oblik slova, da bi nakon<br />
toga Helen vrlo brzo sama naučila pisati<br />
slova i sastavljati rečenice. Kažu da je imala<br />
izrazito lijep rukopis. Nakon toga upisala<br />
je Cambridge Colledge, odsjek samo za<br />
djevojke. I tamo je njen nerazdvojni pratilac<br />
bila učiteljica Anne Sullivan, koja je<br />
sjedila pored nje kako bi joj prenosila lekcije<br />
koje su učili. I trud se isplatio! Slijepa<br />
i gluha djevojka, Helen Keller, završila je<br />
studij, 1940. godine, i dobila fakultetsku<br />
diplomu sa navršene 24. godine života.<br />
Uskoro je postala poznata u cijeloj<br />
Americi. Dobijala je mnoštvo zahtjeva da<br />
drži predavanja, kao i ponude da piše tekstove<br />
za razne novine i časopise. Nakon<br />
završenog fakulteta, Helen je odlučila sav<br />
svoj trud posvetiti radu sa slijepima, pa<br />
je tako sudjelovala u njihovoj edukaciji,<br />
pisala knjige i pokušavala pomoći ljudima<br />
sa invaliditetom što je više moguće.<br />
U slobodno vrijeme bavila se vezenjem<br />
i čitanjem knjiga. Osim toga naučila<br />
je plivati i upravljati kočijom. Naučila<br />
je nekoliko stranih jezika, a u učenju je<br />
pokazala izvanredan smisao za književni<br />
i znanstveni rad. To potvrđuju i njene<br />
briljantne knjige: Priča mog<br />
života, Iz tmine i Dnevnik Hel-<br />
en Keller.<br />
Međutim, bajkovita i<br />
čudesna priča o slijepoj i<br />
gluhoj ženi, Helen Keller,<br />
doživjela je svoj vrhunac onda<br />
kada je ona, napravivši nevjerovatan<br />
poduhvat, odbranila<br />
doktorski rad iz filozofije na<br />
Radcliffe Colledgeu.<br />
Tridesetih godina prošlog<br />
stoljeća, Helen se bila posvetila<br />
turnejama diljem svijeta<br />
agitirajući u korist osoba<br />
sa invaliditetom i prikupljajući dobrotvorne<br />
priloge i sredstva potrebna za rad<br />
sa invalidima. Također je mnogo radila<br />
na otvaranju fakulteta za osobe sa invaliditetom.<br />
Dobila je mnoštvo priznanja<br />
i počasnih titula i njeno ime se našlo na<br />
spisku deset najuspješnijih žena svijeta.<br />
Ova poznata američka književnica i aktivistica,<br />
umrla je 1968. godine u 88.<br />
godini života.<br />
Neke izreke Helen Keller<br />
“Oni koji me posmatraju iz visokih<br />
loža života koji je u znaku potpunog<br />
zdravlja, sažalijevaju moje stanje, ali, bez<br />
obzira koliko moj put u njihovim očima<br />
izgledao mračan, ja u svom srcu nosim<br />
čudesnu svjetlost. Meni moja vjera osvjetljava<br />
puteve kojima se krećem.’’<br />
“Plakala sam što nisam imala cipele,<br />
dok nisam srela čovjeka koji nije imao<br />
nogu.’’<br />
“Kušala sam naslade života i uživala u<br />
njegovoj ljepoti.’’<br />
“Kad nam sreća zatvori jedna vrata,<br />
često nam otvori i druga, ali mi ponekad<br />
znamo predugo gledati u ona zatvorena i<br />
ne vidimo ona otvorena vrata.’’<br />
Znaj, o ti koji<br />
si iskušan,<br />
da ti Allah<br />
ne uskraćuje<br />
osim da bi ti<br />
dao bolje od<br />
onoga što ti je<br />
uskratio, niti te<br />
iskušava osim<br />
da bi te očistio.<br />
Iskušava te<br />
darovanim<br />
blagodatima, a<br />
ukazuje ti naklonost<br />
izlažući<br />
te iskušenjima<br />
i belajima.<br />
“Karakter se ne može razviti kroz<br />
lahkoću i blagostanje. Jedino kroz<br />
iskušenja i patnju duša se može ojačati,<br />
vizija pojasniti, ambicija inspirirati i<br />
uspjeh postići.’’<br />
“Ne hodaj kroz život pognute glave<br />
zbog životnih problema i iskušenja, već<br />
podigni glavu i tada će pred tobom sve<br />
biti dobro i potaman.’’<br />
“Posrćem, padam, ustajem... Teškom<br />
mukom nastavljam dalje, ali idem naprijed...<br />
Sve sam znatiželjnija i sve se više<br />
penjem. Nazirem sve širi horizont. Svaka<br />
je borba - pobjeda.”<br />
Vjerovatno će se očajnici<br />
koji budu čitali ovu priču, postidjeti<br />
ove žene – heroja koja<br />
je i pored krupnih tjelesnih<br />
nedostataka, u životu otkrila<br />
i vidjela svu njegovu ljepotu,<br />
koju očajnici ne mogu da<br />
vide i osjete iako imaju i sluh<br />
i vid i moć govora. Pa, neka je<br />
slavljen Allah, Gospodar svih<br />
svjetova!<br />
Takav je dunjaluk<br />
Dunjalučki život je<br />
popločan teškoćama, tugom,<br />
tegobama, strahovima,<br />
preprekama i različitim<br />
iskušenjima. On je poput<br />
vrućine i hladnoće koje se<br />
neprestano smjenjuju i koje<br />
se naprosto ne mogu izbjeći.<br />
Ovako nam Kur’an opisuje<br />
dunjalučki život: Mi ćemo vas dovoditi u<br />
iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i<br />
time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine.<br />
A ti obraduj strpljive. (El-Bekare, 155.).<br />
Iskušenja su prilika da se pokaže iskrenost<br />
u vjeri i ustrajnost na putu Istine, ili pak<br />
da se pokaže licemjerstvo i hipokrizija, na<br />
šta aludira kur’anski ajet: Misle li ljudi da<br />
će biti ostavljeni na miru ako kažu: “Mi vjerujemo!”,<br />
i da u iskušenje neće biti dovedeni?<br />
(El-Ankebut, 2.). Ljudska duša se ne može<br />
očistiti bez istinske katarze i pročišćenja.<br />
Ibnul-Dževzi je govorio: “Onaj ko želi da<br />
provede dug život u zdravlju i rahatluku i<br />
da ga nikad iskušenje ne snađe, on nije shvatio<br />
značenje ni odgovornosti ni pokornosti<br />
Allahu.’’ Prema tome, svaki čovjek<br />
mora kušati bol, svejedno bio on vjernik<br />
ili nevjernik, jer je ljudski život na dunjaluku<br />
utemeljen na poteškoćama i problemima,<br />
tako da iskušenje i bol ne može<br />
niko izbjeći. U ljudskom životu se smjenjuju<br />
tuga i radost, izobilje i neimaština,<br />
blagostanje i iskušenja. Adem, a.s., je živio<br />
u takvom blagostanju i s takvim počastima<br />
od Allaha, da su mu u jednom trenutku<br />
meleki sedždu učinili, a u drugom trenutku,<br />
onda kad je kušao zabranjeno voće,<br />
istjeran je iz Dženneta. Međutim, valja<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
38
znati da Allah vjernike stavlja na iskušenje<br />
radi prevaspitavanja, a ne radi kažnjavanja,<br />
i u tom kontekstu i dobro i zlo se smatraju<br />
iskušenjem, kao što stoji u sljedećem<br />
ajetu: I u dobru i zlu smo ih provjeravali<br />
da bi se opametili. (El-‘Araf, 168.). Nekada<br />
se, u onome što preziremo, krije dobro za<br />
nas, a u onome što volimo i želimo, krije<br />
se zlo za nas. Zato ne budi siguran da se u<br />
dobru koje te je snašlo ne krije neka šteta,<br />
i ne očajavaj zbog iskušenja i tegobe, jer<br />
možda se u njoj krije dobro za tebe, kao<br />
što nam to poručuje sljedeći kur’anski<br />
ajet: Ne volite nešto, a ono može biti dobro<br />
za vas; nešto volite, a ono ispadne zlo po vas.<br />
Allah zna, a vi ne znate. (El-Bekare, 216.).<br />
Znaj, o ti koji si iskušan, da ti Allah ne<br />
uskraćuje osim da bi ti dao bolje od onoga<br />
što ti je uskratio, niti te iskušava osim da<br />
bi te očistio. Iskušava te darovanim blagodatima,<br />
a ukazuje ti naklonost izlažući te<br />
iskušenjima i belajima. Ebu Derda, r.a., je<br />
rekao: “Allah, dž.š., prezire dunjaluk, a ta<br />
prezrenost se ogleda u tome što ljudi ne<br />
čine grijehe osim zbog dunjaluka, i što se<br />
ne može postići i dobiti ono što je kod Allaha,<br />
osim ostavljanjem i odricanjem od<br />
dunjaluka.’’<br />
Sama u pustinji<br />
Tamo, daleko, u neplodnoj mekanskoj<br />
pustinji, gdje nema nikakvih tragova<br />
života, bez saputnika i prijatelja, ostavio<br />
ju je muž sa tek rođenim djetetom i<br />
zavežljajem hrane i vode. Zatim se okrenuo<br />
i bez ijedne riječi otišao od njih. Nju<br />
je obuzela jeza kad je vidjela da je ostala<br />
sama sa djetetom u pustinji. Preplašenim<br />
glasom ga je zovnula: “Ibrahime! Kuda<br />
ćeš? Zar ćeš nas ostaviti same u ovoj<br />
pustinji bez igdje ičega?!’’ On se nije okretao.<br />
Bio je siguran u ono što mu je Allah<br />
obećao i znao je da Allah neće iznevjeriti<br />
Svoje obećanje. Kao da je i njegova supruga<br />
shvatila zašto se on ne okreće, pa je<br />
upitala: “Ibrahime, je li ti ovo Allah naredio?’’<br />
“Da’’, kratko je odgovorio, ali se<br />
opet nije okretao. No, sad ona više nije<br />
bila uznemirena. Njegov odgovor ju je<br />
potpuno smirio, jer je čvrsto vjerovala u<br />
Allaha, dž.š., i razumjela je poslaničku<br />
misiju svoga muža kojem je željela biti<br />
podrška u svakoj situaciji. Zato je bez<br />
imalo oklijevanja izgovorila riječi kojima<br />
je izrazila svoje čvrsto vjerovanje i pouzdanje<br />
u Allaha. Rekla je samoj sebi: “Ako<br />
je tako, onda nas Allah neće ostaviti.’’<br />
Kada se udaljio toliko da ga supruga<br />
ne može vidjeti, Ibrahim, a.s., je zastao,<br />
okrenuo se prema mjestu gdje je ostavio<br />
suprugu i sinčića, i učio dovu: “Gospodaru<br />
naš, ja sam neke potomke svoje naselio<br />
u kotlini u kojoj se ništa ne sije, kod Tvoga<br />
Časnog hrama, da bi, Gospodaru naš, molitvu<br />
obavljali; zato učini da srca nekih<br />
ljudi čeznu za njima i opskrbi ih raznim<br />
plodovima da bi zahvalni bili. Gospodaru<br />
naš, Ti zacijelo znaš šta mi tajimo, a šta na<br />
javu iznosimo. Allahu ništa nije skriveno ni<br />
na Zemlji ni na nebu.’’ (Ibrahim, 37.-38.).<br />
Ubrzo je nestalo hrane i vode i brižna<br />
majka nije imala čime napojiti ni nahraniti<br />
svoje dijete, koje je bespomoćno ležalo<br />
na pustinjskom pijesku i plakalo od gladi<br />
i žeđi. Majčino srce se cijepalo od tuge<br />
gledajući uplakano dijete kojem nije mogla<br />
pomoći. Onda se popela na obližnji<br />
brežuljak Safu ne bi li u daljini ugledala<br />
nekog ko bi nju i dijete izbavio iz nevolje.<br />
Ali, sve je bilo uzalud, nikog nije vidjela<br />
ni čula. I pored toga ona se nije predavala.<br />
Sišla je u dolinu, pa se onda žurno popela<br />
na brežuljak Mervu, na suprotnoj strani,<br />
ali opet nije vidjela nikoga i ništa što bi je<br />
smirilo i obradovalo. Ponovila je to sedam<br />
puta, sve dok je umor nije savladao. I baš<br />
tada kad joj je ponestalo snage i kad se<br />
činilo da će pasti u očaj, Allah, dž.š., je<br />
poslao meleka Džibrila koji je svojim krilom<br />
zakopao u pijesak pored djeteta i iz<br />
pijeska je šiknula voda. Majka je osjetila<br />
i vidjela da se nešto čudno dešava oko<br />
njenog djeteta, pa je potrčala da spasi plod<br />
svoga srca. Kad je došla imala je šta i vidjeti,<br />
pored nogu njenog sinčića provrio je<br />
izvor vode koji je šikljao u jakom mlazu<br />
tako da se ona pobojala za svoje dijete,<br />
pa je prišla i rukama zaustavljala vodu,<br />
uzvikujući: “Zem! Zem! – Stani! Stani!’’<br />
Zbog toga je taj izvor nazvan Zemzem. O<br />
tom događaju i postupku brižne majke,<br />
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,<br />
rekao je: “Neka se Allah smiluje majki<br />
Ismailovoj, da je pustila Zemzem da teče<br />
sad bi on bio rijeka.’’ (Buharija).<br />
Ta žena, majka Ismailova i supruga<br />
Allahovog poslanika, Ibrahima a.s., zvala<br />
se Hadžer. Nju je egipatski vladar poklonio<br />
Ibrahimovoj suprugi Sari prilikom<br />
njihove hidžre u Egipat. Nakon što je<br />
Sara ostarila i pomislila da više nema nikakve<br />
nade da može roditi dijete, ona je<br />
Hadžer poklonila svom mužu Ibrahimu,<br />
a.s., da je oženi ne bi li mu Allah sa njom<br />
podario potomstvo. Ibrahim, a.s., je prihvatio<br />
taj velikodušni poklon i oženio<br />
je Hadžer. Nije prošlo puno vremena, a<br />
Hadžer je osjetila da je u blaženom stanju.<br />
Bila je trudna sa svojim sinom Ismailom.<br />
Međutim, onoga dana kada je Hadžer rodila<br />
Ismaila, u Sarino srce se uselila ljubomora<br />
koja joj nije davala mira. Kao da je<br />
osjetila da je izgubila mjesto u srcu muža<br />
Ibrahima, a.s., koje je nekada imala. Zbog<br />
toga je tražila od njega da Hadžer odvede<br />
što dalje od nje. Tako je Ibrahim, a.s., odveo<br />
Hadžer i malog Ismaila, a po Allahovoj<br />
odredbi, u mekansku pustinju u kojoj<br />
nije bilo žive duše, a koja će kasnije postati<br />
centar i kibla muslimana i najposjećenije<br />
mjesto na svijetu.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
39<br />
Dani u pustinji sporo su prolazili i<br />
ništa se posebno nije dešavalo, sve dok<br />
jednog dana do Zemzema nisu svratili<br />
ljudi iz plemena Džurhum koji su,<br />
nakon što su ugledali vodu tamo gdje<br />
je nikad nije bilo, tražili dozvolu od<br />
Hadžer da tu ostanu i da se nasele pored<br />
Zemzema. Ona im je to dozvolila, pa je<br />
tako njen sin Ismail odrastao u skupini<br />
Arapa uz koje je naučio izvorni arapski<br />
jezik. Kada je dostigao muževnu dob,<br />
Ismail se oženio djevojkom iz plemena<br />
Džurhum i s njom izrodio potomstvo iz<br />
kojeg potiče i posljednji Allahov Poslanik,<br />
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.<br />
Eto to je priča o Hadžer, majci Ismailovoj,<br />
koja je bila primjer čedne i poslušne<br />
supruge, brižne majke, vjernice snažnog<br />
imana, kojoj je Allah, dž.š., nakon što je<br />
potvrdila svoju iskrenost onda kada je bez<br />
pogovora i bez očajavanja ostala sama u<br />
pustinji sa tek rođenim djetetom, strah<br />
zamijenio sigurnošću i opskrbio je odakle<br />
se nije ni nadala. Osim toga, njeno ime<br />
je ovjekovječeno i time što je Allahovom<br />
naredbom, njeno trčanje između Safe i<br />
Merve, postalo jedan od sastavnih obreda<br />
hadždža. Pa, pogledaj kako Allah izbavlja<br />
iskrene vjernike iz nevolje i kako im brigu<br />
i tugu zamjenjuje radošću i konačnim uspjehom.<br />
Kad se spotakneš, ustani!<br />
Kad se spotakneš, ustani! I ne očekuj<br />
ni od koga da ti pruži ruku pomoći.<br />
Otresi prašinu sa svoje odjeće, skupi snagu,<br />
stegni kaiše na svojoj obući i nastavi<br />
putovanje, jer put je dug i trebat će ti još<br />
mnogo vremena do cilja.<br />
Kad se spotakneš, ustani! Ta, neuspjeh<br />
ne znači propast svijeta, jer ako se samo<br />
malo bolje zainteresuješ naći ćeš u svijetu<br />
koji te okružuje mnoštvo lijepih stvari<br />
zbog kojih vrijedi krenuti iz početka.<br />
Kad se spotakneš, ustani! Ugasi svijeću<br />
očaja čija sjenka se poigrava po zidovima<br />
tvoga života. Puhni u nju odlučno i<br />
snažno tako da se zauvijek ugasi, a onda<br />
smireno zapali fitilj u kandilu nade.<br />
Kad se spotakneš, ustani! Rastrgni<br />
mrežu tuge koju konac očaja plete oko<br />
tvoga srca, i znaj da će tvoje vezivanje<br />
uz nadu upotpunosti rasplesti tu mrežu,<br />
samo budi ustrajan!<br />
Kad se spotakneš, ustani! Polupaj kumire<br />
brige koje si sagradio u svom srcu<br />
i pogledaj u raskošnu ljepotu ruža oko<br />
tebe. Namiriši se njihovog miomirisa i<br />
vidi kako se ponose na svoju ljepotu i<br />
pored mnoštva bodljikavih iglica koje ih<br />
okružuju.<br />
Kad se spotakneš, ustani! Jer će ti ustajanje<br />
omogućiti da kušaš slast pobjede i<br />
naučit će te da se ponovo pridigneš kad<br />
god posrneš i padneš.
Islamske teme<br />
Poslanikovi savjeti i pouke<br />
Snaga vjernika je u njegovom imanu<br />
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu<br />
anhu, da je Allahov Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao:<br />
“Jak vjernik je bolji i draži Allahu<br />
od slabog vjernika, ali u obojici<br />
je dobro. Teži za onim što će ti<br />
koristiti, traži pomoć od Allaha<br />
i nemoj klonuti! Ako te nešto<br />
zadesi, ne reci: ‘Da sam uradio<br />
to i to, bilo bi to i to’, nego reci:<br />
‘To je Allahova odredba i On<br />
čini šta hoće’, jer ‘da sam’ otvara<br />
vrta šejtanu.” (Muslim, 2664, Ibn<br />
Madže, 79, Ahmed u Musnedu,<br />
2/366, 370)<br />
Snaga i moć pojedinca, a time i<br />
zajednice, jedan je od glavnih<br />
faktora opstanka i napretka.<br />
Kako u životinjskim zajednicama, tako<br />
i u ljudskoj zajednici, opstaju samo oni<br />
koji su najjači i najmoćniji. To je Allahova<br />
zakonitost u ovome dunjalučkom<br />
životu. Imajući u vidu tu Božiju zakonitost,<br />
islam od svojih sljedbenika traži da<br />
se na putu Istine i Pravde okite snagom,<br />
kako duhovnom, tako i materijalnom.<br />
U tom kontekstu su i mnogi kur’anski<br />
ajeti i hadisi Poslanika, sallallahu alejhi<br />
ve sellem. U različitim prilikama Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, podsticao<br />
je muslimane da budu snažni i jaki. Jedan<br />
od tih hadisa je i ovaj hadis koji smo<br />
naveli. Vjernik koji zaslužuje potpunu<br />
Allahovu ljubav i naklonost je snažan i<br />
jak vjernik.<br />
U čemu je istinska snaga vjernika<br />
Mnogi će razumjeti da se u ovome<br />
hadisu misli na fizičku snagu, međutim,<br />
pojam jakog i snažnog vjernika ima<br />
mnogo šire značenje. Fizička ili tjelesna<br />
snaga je samo jedan elemenat ili segment<br />
koji sačinjava sveukupnu snagu<br />
jednog vjernika muslimana. Istinska i<br />
iskonska snaga leži u iskrenom i čvrstom<br />
vjerovanju-imanu. Pod jakim i snažnim<br />
vjernikom, prije svega, podrazumijeva<br />
se musliman koji čvrsto i nepokolebljivo<br />
vjeruje, koji je odlučan, koji se bori<br />
protiv svojih hirova i nagona sve dok ih<br />
ne nadvlada, onaj koji se suprotstavlja<br />
šejtanu sve dok ga<br />
ne porazi. Istovremeno, takav<br />
vjernik vodi brigu i o svome<br />
tijelu i fizičkoj snazi, kako bi<br />
bio jak i sposoban da uspješno<br />
i kvalitetno obavlja vjerske<br />
dužnosti, marljiv i aktivan u<br />
ibadetima, hrabar u borbi za<br />
Istinu i Pravdu, odvažan u<br />
suzbijanju zla i promoviranju<br />
dobra, te izdržljiv u podnošenju<br />
različitih poteškoća na<br />
Allahovom putu.<br />
Ovo je profil vjernika<br />
koji je potreban islamskom<br />
ummetu u njegovoj renesansi,<br />
progresu, borbi i opstanku.<br />
Prema tome, ovo je pravo i<br />
ispravno razumijevanje snage<br />
vjernika u hadisu, gdje se prije svega<br />
misli na snagu imana-vjerovanja iz koje<br />
proizilaze i duševna snaga, i odlučnost, i<br />
nepokolebljivost i visoke ambicije, pa čak<br />
i fizička snaga.<br />
Neraskidiva veza između duhovne i<br />
tjelesne snage<br />
Nema sumnje da postoji čvrsta veza<br />
između snage imana, duševne snage,<br />
znanja i snage tijela. Iman ili čvrsto vjerovanje<br />
je osnovna snaga koja pokreće<br />
sve druge snage; i mentalnu i tjelesnu i<br />
Suštinska<br />
razlika između<br />
jakog i slabog<br />
vjernika je baš<br />
u jačini imana.<br />
I jedan i drugi<br />
posjeduje<br />
dobro, a to<br />
je imanvjerovanje,<br />
s tim što to<br />
vjerovanje<br />
nije isto jako<br />
i čvrsto kod<br />
jednog i kod<br />
drugog.<br />
znanstvenu i spoznajnu. Sve<br />
što je iman jači, jače su i druge<br />
snage u čovjeku. Kada je<br />
iman jak, jaka je i duša, koja<br />
snažno teži svemu onome u<br />
čemu je za nju hajr i na ovome<br />
i na onome svijetu. Kreće<br />
putem znanja, aktivnosti i žrtve,<br />
a ostavlja lijenost, nemar<br />
i tromost. Tako kada nestane<br />
lijenosti i tromosti, tijelo se<br />
aktivira i jača, i čovjek nastoji<br />
da svoju tjelesnu snagu što<br />
više ojača, kako bi mu bila ispomoć<br />
na putu činjenja dobra<br />
i postizanja Allahova zadovoljstva.<br />
Jak vjernik je onaj čija je<br />
pripadnost islamu duboko<br />
prožeta islamskim učenjem,<br />
do te mjere da stavlja sebe i svoj imetak<br />
na raspolaganje islamu i njegovim principima.<br />
Ovakav vjernik je čvrst u svome<br />
vjerovanju, egzistenciji i aktivnostima<br />
na putu vjere. On je bogobojazan i odgovoran<br />
u svemu onome što radi. Svoju<br />
tjelesnu snagu ne stječe kako bi se time<br />
hvalisao i uzdizao, niti je koristi kako bi<br />
tlačio slabašne i nad njima svoju snagu<br />
ispoljavao. Ako tako postupa, on gubi<br />
snagu imana, a kada izgubi snagu imana,<br />
izgubio je svako dobro i tada mu<br />
snaga njegova tijela kod Allaha ništa ne<br />
vrijedi. Poslanik, sallallahu alejhi ve se-<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
40
llem, je rekao: “Na Sudnjem danu doći<br />
će velik i debeo čovjek, kod Allaha neće<br />
vrijediti ni koliko je krilo mušice.” Snaga<br />
tijela neće biti od koristi ako nije popračena<br />
snagom duše, koja upravlja i vlada<br />
tijelom. U protivnom, insan će postati<br />
razjareni i bijesni hajvan, kao što je slučaj<br />
sa bezbožnicima i zalutalima. Uzvišeni<br />
Allah je uništio mnoge silnike i snagatore<br />
koji su zaboravili na Allaha i pobunili<br />
se protiv Njega, zaboravivši da sva moć<br />
i snaga samo Allahu pripadaju. Uzvišeni<br />
Allah za takve navodi primjer u Kur’anu<br />
i kaže: Zar ne znaš šta je Gospodar tvoj<br />
sa Adom uradio, sa stanovnicima Irema,<br />
puna palata na stubovima, kojima ravna<br />
ni u jednoj zemlji nije bilo; i Semudom<br />
koji je u dolini stijene klesao, i faraonom<br />
koji je šatore imao- koji su na zemlji zulum<br />
provodili i poroke na njoj umnožili, pa je<br />
Gospodar tvoj bič patnje na njih spustio,<br />
jer, Gospodar tvoj je, zaista, u zasjedi. (El-<br />
Fedžr, 6.-14.).<br />
Na ovo je ukazao i sam Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji<br />
prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu,<br />
da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, rekao: “Nije snažan onaj koji je<br />
vješt hrvač, nego je snažan onaj koji vlada<br />
sobom u srdžbi.”<br />
Tako se snaga imana-vjerovanja međusobno<br />
isprepliće sa snagom duše, znanja<br />
i tijela, pa zajedno čine ličnost jakog<br />
vjernika, kojeg Uzvišeni Allah voli.<br />
Razlika između jakog i slabog vjernika<br />
Suštinska razlika između jakog i<br />
slabog vjernika je baš u jačini imana.<br />
I jedan i drugi posjeduje dobro, a to je<br />
iman-vjerovanje, s tim što to vjerovanje<br />
nije isto jako i čvrsto kod jednog i<br />
kod drugog. Jak vjernik je onaj koji je<br />
toliko prožet imanom-vjerom u Allaha<br />
da i sebe i svoj imetak stavlja na raspolaganje<br />
na putu uvjerenja i ideologije<br />
kojoj pripada, dok se slab vjernik koleba<br />
između onoga što pruža ovaj svijet<br />
i žrtvovanja koje traži konstruktivna<br />
vjera da podnese u njeno ime. Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, nije osporio<br />
da je i pri slabom vjerniku dobro,<br />
jer on posjeduje osnovu imana. Stablo<br />
imana je zasađeno u njegovom srcu i<br />
na njemu je samo da ga zalijeva duhovnošću<br />
i uzgaja, dok ne ojača, kada će i<br />
on postati jakim vjernikom. Slab vjernik,<br />
njegovo dobro se svodi samo na<br />
njega, on je stalo isložen opasnostima<br />
po iman, jer on svoj iman nije zaštitio i<br />
utvrdio i nije ga napojio kako bi porastao<br />
i ojačao. Takav je vrlo često slab i<br />
nemoćan pred iskušenjima i strastima.<br />
Sam Kur’an iznosi razliku između jakog<br />
i slabog vjernika i mjesta i jednog i<br />
drugog kod Allaha.<br />
Zar smatrate da je onaj koji<br />
hadžije vodom napaja i koji<br />
vodi brigu o Mesdžidul-Haramu<br />
ravan onome koji u Allaha<br />
i onaj svijet vjeruje i koji se na<br />
Allahovom putu bori? Nisu oni<br />
kod Allaha jednaki. A Allah<br />
neće ukazati na Pravi put onima<br />
koji sami sebi nepravdu<br />
čine. (Et-Tevba, 19.).<br />
Uzvišeni Allah kroz formu<br />
upitne rečenice negira<br />
da je vjernik koji se brine o<br />
hadžijama i Bejtullahu, ravan<br />
onome ko vjeruje u Allaha i<br />
Sudnji dan, a uz to se bori na<br />
Allahovom putu svojim imetkom<br />
i životom. Borba na Allahovom<br />
putu znači podnošenje različitih poteškoća<br />
i žrtvovanje, ne samo imetka, nego<br />
i onoga što je najvrjednije kod čovjeka, a<br />
to je njegov život.<br />
Napajanje hadžija i održavanje Kabe<br />
su primjer djela slabijih vjernika, dok su<br />
hidžra i borba na Allahovom putu imetkom<br />
i životom obilježje jakih vjernika.<br />
Ovo se može uzeti kao jedno opće pravilo<br />
za sve druge aktivnosti i djela. Djela i<br />
aktivnosti koje zahtijevaju veći napor, žrtvu<br />
i odricanje, obilježja su jakih i čvrstih<br />
vjernika, dok djela koja traže manje odricanja<br />
i žrtve, obilježje su slabijih vjernika.<br />
Kako postati jakim vjernikom<br />
Nakon što je ukazao na razliku između<br />
jakog i slabog vjernika, Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, upućuje nas<br />
na lijek protiv bolesti slabosti, koja može<br />
pogoditi neke od segmenata snage ili sve<br />
njih zajedno. Slabost može podjednako<br />
pogoditi pg vjernika i u njegovom jg imanu i<br />
u duši i znanju i tijelu. Šta mu je činiti?<br />
Prema tome,<br />
ovo je pravo<br />
i ispravno<br />
razumijevanje<br />
snage vjernika u<br />
hadisu, gdje se<br />
prije svega misli<br />
na snagu imanavjerovanja<br />
iz<br />
koje proizilaze i<br />
duševna snaga,<br />
i odlučnost, i<br />
nepokolebljivost<br />
i visoke<br />
ambicije, pa čak<br />
i fizička snaga.<br />
Uputu za ovo stanje nam<br />
je u drugom dijelu hadisa dao<br />
lično Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem.<br />
- Teži za onim što će ti<br />
koristiti,-tj. Nastoj da budeš<br />
pokoran Allahu Uzvišenom,<br />
jer u tome je najveća korist za<br />
čovjeka. Pokornost je ta koja<br />
jača iman, pomaže pri čišćenju<br />
i odgoju duše i odagnava slabost<br />
i malaksalost. A dunjalučku<br />
korist za sebe traži u onome<br />
što je dozvoljeno i što će ti pomoći<br />
u pokornosti Allahu.<br />
- Traži pomoć od Allaha<br />
- samo od Allaha pomoć<br />
traži, skrušeno Mu se moli da popravi<br />
tvoje stanje, budi iskren u djelima pa ćeš<br />
postići sreću oba svijeta. Nemoj misliti<br />
da si sa svojom snagom i moći neovisan<br />
od Allaha i Njegove pomoći, jer ako te<br />
Allah bez pomoći ostavi, propao si.<br />
- I nemoj klonuti! - Nemoj popuštati<br />
u traganju za dobrom, koje će ti<br />
biti od koristi i na dunjaluku i na ahiretu,<br />
i nemoj biti lijen pa da izgubiš svoju<br />
snagu. Prenosi Muslim da je Poslanik,<br />
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allahu<br />
moj, utječem Ti se od nemoći i lijenosti.”<br />
- Ako te nešto zadesi, ne reci:<br />
“Da sam uradio to i to, bilo bi to i to”,<br />
nego reci: “To je Allahova odredba i<br />
On čini šta hoće”, jer “da sam” otvara<br />
vrta šejtanu. - Ovo je poslanički lijek i<br />
naputak za muslimana kako da se pomiri<br />
sa odredbom i da se ne žali na nevolje<br />
koje ga zadese, jer nema koristi žaliti za<br />
onim što se desilo i što je prošlo. To otvara<br />
vrata šejtanu koji će preko tog žaljenja<br />
ubaciti svoje otrove i misli, te ugroziti<br />
iman, kao najveći i osnovni izvor snage i<br />
moći jednog muslimana.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
41
Kutak za islamsku omladinu<br />
Sekcija za afirmaciju istinskih vrijednosti u Srednjoj školi u Jablanici<br />
Jablanička mladost plemenitih srca<br />
Nakon saznanja da porodica, koju čine samohrana majka i<br />
dvoje djece, oskudijeva sa hranom zbog teške finansijske<br />
situacije, članovi sekcije (riječ je o Sekciji za afirmaciju istinskih<br />
vrijednosti koja od školske 2010/11. godine djeluje u okviru<br />
predmeta islamska vjeronauka u Srednjoj školi u Jablanici) odlučili<br />
su priteći u pomoć. Dana, 18. aprila 2012. godine, učenici<br />
Hodžić Vedad i Ravnjak Amir su sa profesorom vjeronauke<br />
kupili osnovne životne namirnice i dostavili ih ovoj porodici.<br />
Dostavljene namirnice bile su u vrijednosti 68 KM, što će, nadamo<br />
se, makar malo ublažiti tešku situaciju u kojoj žive. S<br />
obzirom da je ovo već drugi put da članovi sekcije pomažu ovu<br />
Sanski Most<br />
H.O. “Dirhem” i OKC “Atis” podijelili 500 kg brašna<br />
Humanitarna organizacija “Dirhem” i Soc. odsjek OKC-a “Atis” su organizirali humanitarnu<br />
akciju podjele brašna za najugroženije kategorije stanovništa u Sanskom Mostu.<br />
Ukupno je podijeljeno 500 kg brašna, a primaoci pomoći su bili samohrane majke, višečlane<br />
porodice bez stalnih primanja, demobilisani borci i druge socijalno ugrožene kategorije.<br />
Radosni što smo ih se i ovog puta sjetili, primaoci pomoći su nam se srdačno zahvalili, tim<br />
više što su uglavnom prepušteni samima sebi i što ih se rijetko ko sjeti na ovakav način. Mi<br />
se ovom prilikom zahvaljujemo donatoru koji je omogućio ovu humanitarnu akciju, pozivajući<br />
sve one koji su u mogućnosti da se i oni uključe u naš humanitarni rad.<br />
“Prosvjetitelj – mualim” Srebrenica<br />
Uokviru ciklusa seminara o zdravlju pod nazivom<br />
“Nahlina linija zdravlja” u subotu, 7. aprila 2012.<br />
godine u multimedijalnoj sali CEI “Nahla” održan je<br />
besplatan seminar “Seksualnost i seksualno zdravlje žene<br />
s aspekta islama”. Program seminara sadržavao je teme:<br />
42<br />
porodicu na isti način,<br />
vidjeli smo da<br />
se stanje nije nimalo<br />
popravilo od našeg<br />
prošlog dolaska, čak<br />
se i pogoršalo, te se<br />
nadamo da će njihov<br />
slučaj naići i na<br />
razumijevanje šire zajednice. Porodici smo uputili i nekoliko<br />
riječi utjehe, moleći Uzvišenog Allaha da im olakša stanje i podari<br />
nafaku koja im je potrebna za normalan život.<br />
Okupljeni uz halku Kur’ana nastavljaju pomagati siromašne<br />
Članovi “Prosvijetitelja” okupljeni u halku učenja Kur’ana<br />
nastavljaju sa svojim humanim aktivnostima. Ranije<br />
smo informisali o humanosti ovih<br />
mladih ljudi koji imaju dovoljno<br />
za život, a sve ono što im je viška<br />
daju drugima. Nastavili su se obilasci<br />
porodice Delalić u Baricima<br />
kod Živinica. Porodica Delalić je<br />
u izuzetno teškom materijalnom<br />
stanju i zamolili su članove “Prosvijetitelja”<br />
da pomognu u nabavci<br />
školske opreme za njihovu djecu,<br />
ukoliko postoji mogućnost da se<br />
pmogne. Mladi Bošnjaci, koji se ne<br />
mogu pohvaliti svojim materijalnim<br />
statusom, uspjeli su za manje od dva<br />
Nahla<br />
Nahlina linija zdravlja - seminar o seksualnom<br />
zdravlju žene s aspekta islama<br />
dana iskupiti školski pribor, ruksake, sveske, olovke, gumice,<br />
pribor za crtanje i bojenje, lenjire i slično, te malo slatkiša<br />
za djecu što im može biti dovoljno<br />
u narednom periodu. Porodici Muminović<br />
iz Rainaca koja živi u nehumanim<br />
uvjetima, dodijeljena je<br />
pomoć u vidu prehrambenog paketa<br />
vrijednosti 95 KM.<br />
274. ajet iz sure El-Bekare: Oni koji<br />
udjeljuju imanja svoja i noću i danju,<br />
tajno i javno, dobit će nagradu od<br />
Gospodara svoga; i ničega se oni neće<br />
bojati i ni za čim oni neće tugovati,<br />
glavni je pokretač ideje koja vodi<br />
ove mladiće kroz druženja i njihove<br />
živote.<br />
“Značaj seksualnosti<br />
u islamu”,<br />
“Dozvoljeno i zabranjeno u seksualnim odnosima kroz<br />
Kur’an i hadis, kontracepcija i abortus”. Seminar je bio<br />
otvoren samo za žene.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula
Sanski Most<br />
Bošnjaci iz Švedske u saradnji sa<br />
H.O. “Dirhem” donirali novčanu<br />
donaciju za časopis “Saff’’<br />
Humanitarna organizacija “Dirhem” prepoznatljiva je po<br />
svome dugogodišnjem humanom radu. Ono po čemu<br />
je ova organizacija karakteristična, jeste i sistem rada. Naime,<br />
svaku pomoć, paket, akciju i aktivnost, koju ova organizacija<br />
inicira i realizira, uredno se argumentira video i foto<br />
zapisima, koji se zatim uz pismeni izvještaj postavljaju na<br />
internet stranicu www.dirhem.org i na taj način se javnosti u<br />
potpunosti daje na uvid rad ove organizacije. Svake sedmice<br />
“Dirhem” upriliči nekoliko posjeta ugroženim kategorijama,<br />
te tom prilikom im uruči porodične pakete sačinjene od<br />
BZK “Preporod“ Goražde<br />
Posjeta djeca sa invaliditeom Turskoj<br />
Na poziv ministra za porodicu i socijalnu politiku Republike<br />
Turske 18 djece sa invalidetom, pet fudbalera i 7<br />
članova Uprave FK “Gazije Goražde” 18. aprila otputovali<br />
su u petodnevnu posjetu Turskoj. U toku svoje posjete posjetit<br />
će Ankaru gdje će ih primiti lično ing. Fatma Sahin<br />
ministar za porodicu i socijalnu politiku Republike Turske<br />
u Ankari. Drugi dan posjete će otputovati u Konju gdje će<br />
učestvovati na 34. festivalu djeteta koji se održava u ovom<br />
gradu. Ova posjeta je rezultat saradnje i vrijednog rada FK<br />
“Gazije Goražde“ i njegovih članova. Posebna zasluga za ovu<br />
posjetu pripada pomoćniku načelnika općine Kečioren iz<br />
Ankare gosp. Rešatu Ozačanu koji je veliki prijatelj Goražda<br />
najelementarnijih j namirnica za život. Dirhem je ovih dana,<br />
putem dobrih Bošnjaka Švedske, donirao novčanu donaciju<br />
časopisu Saff, f kao i nekoliko paketa odjeće i obuće nami-<br />
jenjene ugroženim kategorijama u našem društvu. Lepeza<br />
aktivnosti humanog karaktera ove institucije je zaista široka.<br />
Ona omogućuje svima nama da uzmemo učešće u radu<br />
ove organizacije, te na taj način pomognemo one kojima je<br />
pomoć najpotrebnija. Na kraju, “Dirhem” vas poziva da i Vi<br />
budete dio tima... www.dirhem.org<br />
i BiH. Ovom<br />
posjetom će se<br />
pokušati obezbijediti<br />
pomoć<br />
u rješavanju<br />
problema sa kojim<br />
se susreću<br />
djeca sa invalidetom. Pomoć Turske i njena pažnja prema<br />
BiH, a posebno prema Goraždu je svakim danom<br />
sve veća. A za to posebno ima velike zasluge FK “Gazije<br />
Goražde” i BZK “Preporod” Goražde koji imaju stalnu<br />
saradnju sa Turskom.<br />
Tuzla<br />
Mladi čovjek - vjernik<br />
Na redovno druženje Omladinskog kruga u posjetu<br />
su došli predstavnici ŽEC “Misao” iz<br />
Tuzle. Njihova direktorica prof. Lutvija Alibašić<br />
ukratko je predstavila organizaciju te nas upoznala<br />
s njihovim planom rada i aktivnostima. Održala je<br />
predavanje na temu “Mladi čovjek - vjernik” koje<br />
je bilo jako interesantno za naše članove koji su<br />
interaktivno sudjelovali. Između ostalih, citirani<br />
su prvih deset ajeta sure Mu’minun koji u prevodu<br />
glase: “ U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Ono<br />
što žele - vjernici će postići, oni koji molitvu svoju<br />
ponizno obavljaju, i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju,<br />
i koji milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta<br />
svoja čuvaju - osim od žena svojih ili onih koje su u<br />
posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zaslužuju - a<br />
oni koji i pored toga traže, oni u zlu sasvim pretjeruju<br />
- i koji o povjerenim im amanetima i obavezama<br />
svojim brigu brinu, i koji molitve svoje na vrijeme<br />
obavljaju - oni su dostojni nasljednici. Profesorica je<br />
nastojala da pojasni ove ajete te da predstavi jednu<br />
sliku, kakav to treba da bude mladi čovjek-vjernik,<br />
dopunjujući svoja objašnjenja drugim kur’anskim<br />
ajetima. Tokom predavanja bilo je mnogo pitanja<br />
te primjera iz života mladih danas. Uz podsjećanje<br />
na našu dosadašnju saradnju, izrazili smo obostranu<br />
želju da se ista nastavi te da se međusobno pomažemo<br />
pri radu i djelovanju u društvu.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
43
Zločin<br />
Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima<br />
Osjećala se kao da je njegovo vlasništvo<br />
Nastavljamo sa objavljivanjem<br />
svjedočenja Srba o ratnim<br />
zločinima nad Bošnjacima<br />
tokom agresije na Bosnu i<br />
Hercegovinu. I ova svjedočenja<br />
koja ćemo objaviti dogodila su<br />
se u sklopu sudskih procesa<br />
pred Haškim tribunalom<br />
Pripremio: Ramiz Hodžić<br />
Srpsku stranu priče o ratnim zločinima<br />
nad Bošnjacima nastavljamo<br />
svjedočenjem Dragana<br />
Zelenovića, rođenog 12. februara 1961.<br />
u Foči, u istočnoj Bosni i Hercegovini.<br />
Prije 1992. radio je kao električar u Miljevini.<br />
Dragan Zelenović je bio pripadnik<br />
“jedinice Dragan Nikolić”, vojne<br />
jedinice u Foči koja je na početku rata<br />
bila dio TO bosanskih Srba, a od ljeta<br />
1992. nadalje dio Vojske Republike Srpske.<br />
Zelenović je bio vojnik i, de facto,<br />
vojni policajac. “Dragan Zelenović je<br />
obavijestio Pretresno vijeće da je počeo<br />
da osjeća kajanje kad je protiv njega podignuta<br />
Optužnica 1996. godine. Međutim,<br />
tada se nije dobrovoljno predao<br />
Međunarodnom sudu. Godine 2000. ili<br />
2001. pobjegao je iz Foče u Rusiju, gdje<br />
su ga 2005. uhapsile ruske vlasti. Odatle<br />
je 10. juna 2006. prebačen na Menunarodni<br />
sud, preko Bosne i Hercegovine.<br />
Prilikom drugog ponovnog pristupanja<br />
Sudu 14. jula 2006. Zelenović se izjasnio<br />
da nije kriv. Zatim je nastavio da<br />
osporava Optužnicu i učestvuje u postupku<br />
u skladu sa zahtjevom podnijetim<br />
u skladu s pravilom 11bis. Strane<br />
u postupku su tek 14. decembra 2006.<br />
dostavile Sporazum o izjašnjavanju o<br />
krivici i Zelenović se 17. januara 2007.<br />
zvanično potvrdno izjasnio o krivici”.<br />
Zelenović se složio sa Tužilaštvom da su<br />
krivična djela i propusti koje je on počinio<br />
bili dio široko rasprostranjenog ili<br />
sistematskog napada na civilno stanovništvo,<br />
naročito na muslimansko stanovništvo<br />
opštine Foča. Na kraju, Zelenović<br />
je priznao da mu je bila poznata<br />
činjenica da su u toku oružani sukob i<br />
široko rasprostranjen ili sistematski napad<br />
na nesrpsko, prije svega muslimansko,<br />
civilno stanovništvo, kao i činjenica<br />
da je on postupao u okviru tog napada<br />
i da mu je doprinio. Zelenović je izjavio<br />
da je kriv za podržavanje i pomaganje<br />
krivičnog djela silovanja FWS-75 i za silovanje<br />
FWS-87 kao mučenje i silovanje<br />
kao zločine protiv čovječnosti (tačke 5<br />
i 6), za saizvršenje silovanja FWS-87 i<br />
dvije neidentifikovane žene, za trostruko<br />
silovanje FWS-75 i trostruko silovanje<br />
FWS-87 kao mučenje i silovanje<br />
kao zločine protiv čovječnosti (tačke<br />
13 i 14). Dragan Zelenović se izjasnio<br />
krivim i za silovanje kao zločine protiv<br />
čovječnosti.<br />
Nastavljamo drugi dio svjedočenja<br />
Bošnjakinja koje se navode u ovom tekstu<br />
pod šiframa a koje je silovao Dragan<br />
Zelenović.<br />
Svjedočenje FWS-191<br />
Prije rata FWS-191, kći FWS-192, u<br />
vrijeme događaja stara oko sedamnaest<br />
godina, živjela je sa svojom porodicom<br />
u Gackom. Napustili su Gacko oko<br />
20. juna i otišli prvo u Borac, a kasnije<br />
do Zelengore. Sa Zelengore su bježali<br />
kroz šume u pravcu Konjica, no 4. jula<br />
1992. zarobljeni su na području Uloga.<br />
FWS-191 je izjavila da je prvo odvedena<br />
u školu u Ulogu i, nakon što je tamo<br />
provela dva ili tri dana, odvedena je 7.<br />
jula 1992. u školu u Kalinoviku, gdje<br />
su držali 130-140 civila Muslimana iz<br />
Gackog, a među njima i njenu majku.<br />
Tamo je ostala do 2. augusta 1992. Toga<br />
dana vojnici u maskirnim uniformama<br />
odveli su je iz škole zajedno sa sedam ili<br />
osam drugih djevojaka, medu kojima su<br />
bile J.G., FWS-186 i FWS-190. Kasnije<br />
je doznala da su ljudi koji su je izveli<br />
bili Dragoljub Kunarac zvani “Žaga” i<br />
“Gaga”, koji je imao još i nadimak “Crnogorac”.<br />
Kada je zamolila jednog od<br />
stražara u školi da ih zaštiti, on je kazao<br />
da ništa ne može učiniti jer da “Žaga”<br />
nad svim ima kontrolu. U automobilu<br />
“Gaga” i “Žaga” su sjedili na prednjim<br />
sjedištima, a sve djevojke na stražnjem<br />
sjedištu. Vozili su se 10-15 minuta,<br />
prošli kroz Kalinovik, i nakon toga su<br />
premještene u jednu hladnjaču, koja ih<br />
je na kraju odvezla do Foče. Stigle su u<br />
naselje Aladža, što svjedokinja u to vrijeme<br />
nije znala, no kasnije je doznala<br />
razgovarajući sa drugim ženama. Kada<br />
su stigle, čekali su ih vojnici, no ne sjeća<br />
se da li je u to vrijeme prisutan bio i<br />
Dragoljub Kunarac. Imala je dojam da<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
44<br />
su vojnici bili Srbi ili Crnogorci i sjetila<br />
se da se jedan od njih zvao Jure Ivanović.<br />
Tridesetak minuta ili jedan sat kasnije<br />
vratio se “Žaga” zajedno sa DP 6<br />
i vojnici su obojicu pozdravili sa poštovanjem,<br />
iz čega je svjedokinja j zaključila<br />
da je “Žaga” bio zapovjednik. U toj kući<br />
ih nisu maltretirali. “Žaga” je FWS-191,<br />
FWS-186 i J.G. rekao da ponovo uđu<br />
u automobil i odveo ih je u “Partizan”.<br />
Dragoljub Kunarac je izašao iz automobila<br />
i proveo 5-10 minuta razgovarajući<br />
sa jednom ili dvije djevojke, nakon čega<br />
se vratio u automobil. Od “Partizana” su<br />
se odvezli do jedne kuće u Trnovačama,<br />
za koju se FWS-191 sjeća da se radilo o<br />
kući DP 6. “Žaga” je otišao na četrdese-<br />
tak minuta ili jedan sat, a kada se vratio,<br />
u kući su bile tri djevojke, Dragoljub<br />
Kunarac, DP 6 i “Gaga”. DP 6 je svima<br />
rekao gdje će ko spavati. J.G. je otišla sa<br />
“Gagom” na prvi sprat. FWS-186 je sa<br />
DP 6 otišla na drugi sprat. Djevojke su<br />
poslušale svaku zapovijed koja im je bila<br />
upućena i učinile sve što im je bilo naređeno.<br />
“Žaga” je došao u sobu u kojoj<br />
se ona nalazila i predstavio se. FWS-191<br />
mu je kazala da je djevica, a Dragoljub<br />
Kunarac je rekao da će joj onda on biti<br />
prvi. Skinuo je sa sebe odjeću i naredio<br />
joj da učini to isto, što je ona i uradila.<br />
Na stol je stavio bajonet, što je svjedokinju<br />
jako uplašilo. Kunarac je pokušao<br />
penetrirati vaginu FWS-191, no u tome<br />
nije u potpunosti uspio, zato što se ona<br />
ukočila od straha. Ostatak noći proveli<br />
su zajedno u toj sobi. FWS-186 joj je<br />
ispričala da je DP 6 izvukao pištolj i<br />
stavio ga pokraj njih prije no što ju je<br />
silovao. J.G. je rekla da je “Gaga” nije<br />
silovao zato što je imala menstruaciju.<br />
Kada se “Žaga” predstavio FWS-191,<br />
pokazao joj je i pločicu na kojoj je bilo<br />
njegovo ime. Hvalio se svjedokinji da<br />
je prije rata bio u Francuskoj, gdje je<br />
živio od krađa po buticima. Rekao joj<br />
je takođe da je u jednom trenutku bio<br />
ovisan o drogi. Rekao joj je da se borio<br />
na frontu u Hrvatskoj jprije no što je došao<br />
u Foču. Čini se da je prije rata bio<br />
zaposlen u nekoj farmaceutskoj firmi. U<br />
kući u Trnovačama svjedokinja j je provela<br />
pet do šest mjeseci. Žaga ju je silovao<br />
tokom prvih mjesec ili mjesec i po dana.<br />
Opisala ga je na sljedeći način: “Visok,<br />
mršav, a kosa mu nije bila jako kratka,<br />
bila je poduža. Mislim da je imao grubo<br />
lice, velike oči. Kosa mu je bila smeđa.”
Nakon što ju je iz kuće u<br />
Trnovačama odveo njen budući<br />
suprug, više nije nikada<br />
razgovarala sa “Žagom”, iako<br />
je on jednom prilikom tražio<br />
od njenog supruga da je vidi,<br />
što je ona odbila. Međutim,<br />
kasnije ga je viđala u razdoblju<br />
poslije rata, budući da<br />
su njena i njegova djeca išla<br />
u istu školu u Foči. Posljednji<br />
ga je put vidjela neposredno<br />
prije no što se predao<br />
Sudu. FWS-191 je izjavila<br />
da je “Žaga” dolazio u kuću<br />
u Trnovačama do kraja septembra.<br />
Svaki put kada je<br />
došao, silovao ju je. Pokušao<br />
ju je jednom silovati analno,<br />
no morao je odustati, jer je<br />
to za svjedokinju bilo previše<br />
bolno. Osjećala se kao da je njegovo vlasništvo.<br />
FWS-186 morala je imati spolni<br />
odnos sa DP 6 kad god je on bio u kući,<br />
a to je trajalo do ljeta 1993., kada više<br />
nisu bili u kući. FWS-191 je uvjerena da<br />
je “Žaga” isto tako bio svjestan toga što<br />
se događalo između DP 6 i FWS-186.<br />
Obje djevojke nisu mogle ići kamo su<br />
htjele, iako su u jednom trenutku dobile<br />
ključeve kuće. Bile su prisiljene koristiti<br />
srpska imena i raditi kućanske poslove.<br />
Zapravo su zamolile DP 6 da im bude<br />
dozvoljeno da ostanu u toj kući, jer su<br />
se jako bojale toga da ih odvedu u Karamanovu<br />
kuću i onoga što bi im se tamo<br />
moglo desiti. Nakon nekog vremena<br />
FWS-191 je dopušteno da napiše pismo<br />
U tom razdoblju<br />
njen budući<br />
suprug odveo je<br />
nju i FWS-186<br />
u jedan stan<br />
u Foči, gdje<br />
ju je sakrio<br />
od Kunarca.<br />
Iako ju je<br />
Kunarac nakon<br />
toga pokušao<br />
pronaći i<br />
kontaktirati,<br />
nije više<br />
uspio sa njom<br />
razgovarati.<br />
Premda je<br />
mogla biti<br />
razmijenjena<br />
na Palama,<br />
svjedokinja<br />
je odbila<br />
razmjenu.<br />
majci, FWS-192. U kuću bi<br />
dolazili vojnici DP 6 i Dragoljuba<br />
Kunarca. Dragoljub<br />
Kunarac lično je priznao<br />
svjedokinji da je zapovjednik<br />
jedne izviđačke jedinice, no<br />
ona je imala dojam da je DP<br />
6 bio od njega viši po činu,<br />
te da je njegova jedinica bila<br />
jača od jedinice Dragoljuba<br />
Kunarca.<br />
“Žaga”<br />
Negdje gj tokom prve polovice<br />
augusta 1992. “Žaga”<br />
je u kuću doveo druge djevojke,<br />
odnosno FWS-175 i<br />
MK (RK). Obje su silovane<br />
u kući u Trnovačama. Te je tamo doveo<br />
DP 1. FWS-191 se sjeća da je “Žaga”<br />
doživio nesreću, ona misli s oklopnim<br />
transporterom, negdje tokom septembra<br />
1992. Slomio je ruku, a vjerojatno i<br />
rebro. Jedna poznanica Dragoljuba Kunarca,<br />
žena po imenu Jadranka, došla je<br />
u kuću i odvela je u bolnicu da bi posjetila<br />
“Žagu”. Tom prilikom on ju je takođe<br />
pokušao silovati, no zaustavili su ga<br />
DP 6 ili Jadranka. Usprkos ozljedama<br />
nastavio ju je silovati kada se vratio u<br />
kuću. FWS-191 procjenjuje da ju je u<br />
razdoblju od augusta 1992. do septembra<br />
1992. Dragoljub Kunarac silovao<br />
više od dvadeset puta. Silovao ju je takođe<br />
i DP 6 i jedan drugi vojnik po<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
45<br />
Dragoljub Kunarac zvani “Žaga”<br />
imenu Zoran Nikolić. Ovaj posljednji<br />
ju je silovao dva puta, jednom kada je<br />
u kući bio “Žaga”, a DP 6 ju je silovao<br />
jednom. I drugi su je vojnici pokušavali<br />
silovati. Nakon otprilike dva mjeseca,<br />
krajem septembra, Dragoljub Kunarac<br />
je na pet do sedam dana otišao u<br />
Crnu Goru. U tom razdoblju njen budući<br />
suprug odveo je nju i FWS-186<br />
u jedan stan u Foči, gdje ju je sakrio<br />
od Kunarca. lako ju je Kunarac nakon<br />
toga pokušao pronaći i kontaktirati,<br />
nije više uspio sa njom razgovarati.<br />
Premda je mogla biti razmijenjena na<br />
Palama, svjedokinja je odbila razmjenu<br />
jer je bila u drugom stanju i nije htjela<br />
napustiti supruga. Čula je osim toga da<br />
će je prisiliti da izvrši abortus ukoliko<br />
ode u Sarajevo. Trnovače je napustila u<br />
januaru 1993., a Foču 23. aprila 1998.<br />
FWS-191 je svjedočila da je u različitim<br />
prilikama za vrijeme svog boravka<br />
u Foči sretala Radomira Kovača zvanog<br />
“Klanfa”. Prema svjedokinjinim riječima<br />
on je bio u “jedinici DP 2”, a svjedokinja<br />
je ranije bila dobra prijateljica<br />
DP 2, vođe te jedinice. Znala je osim<br />
toga da je Radomir Kovač živio u zgradi<br />
“Brena”. Otišla je u njegov stan da bi<br />
uzela svoju odjeću koja je tamo odnesena<br />
u oktobru 1992., kada više nije bila<br />
sa “Žagom”. Tom prilikom je vidjela<br />
tri djevojke u stanu Radomira Kovača,<br />
uključujući FWS-87. FWS-191 nije se<br />
mogla sjetiti da li se tamo nalazila i neka<br />
četvrta djevojka.
Zelena transferzala<br />
Kosovo<br />
“Sarajevski tabut”<br />
najbolje prevedeno djelo na<br />
albanskom jeziku<br />
rajem prošle godine u Prištini je, u izdanju izdavačke<br />
Kkuće K “Rozafa”, na albanskom jeziku objavljena zbirka<br />
poezije Abdulaha Sidrana “Tabuti Sarajevas” (Sarajevski<br />
tabut). Krajem marta, prevodilac ovog djela Smajl Smaka,<br />
dobio je godišnju nagradu za književnost Ministarstva<br />
za kulturu, omladinu i sport, za najbolje prevedeno djelo,<br />
za prevođenje knjige Abdulaha Sidrana “Sarajevski tabut”.<br />
U tekstu obrazloženja žirija, pored ostalog se kaže: “Autor<br />
donosi pred čitaoce jedno posebno pjesničko djelo, jednim<br />
prirodnim prevodom i bogatim kreativnim jezikom. Sačuvani<br />
su duh i karakteristična umnost historijskog i duševnog<br />
Bihor<br />
Bihorci traže spisateljskog nasljednika<br />
Ćamila Sijarića<br />
Zavičajne staze – Bihor 2012” raspisuje nagradni konkurs za pripovijetku<br />
inspirisanu Bihorom Ćamila Sijarića i drugih velikana sa ovog<br />
prostora. Cilj je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom<br />
mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića i drugih<br />
velikana sa ovog prostora. Za jednu od tri nagrade mogu konkurisati neobjavljeni<br />
književni radovi. Nagrađeni i odabrani radovi bit će štampani<br />
u zborniku manifestacije. Novčani dio nagrade: I 500eura, II 300e, III<br />
200 eura.<br />
Sandžak<br />
Takmičenje iz bosanskog jezika za maturante medresa<br />
u IZ u BiH: Enes Kačapor iz Novog Pazara najbolji<br />
Na ovogodišnjem, petom po redu, Takmičenju<br />
iz bosanskog jezika za maturante medresa,<br />
prvo mjesto osvojio je Enes Kačapor, učenik<br />
“Gazi Isa-beg” medrese iz Novog Pazara, osvojivši<br />
maksimalnih 100 bodova, a na ekipnom plasmanu<br />
medresa “Gazi Isa-beg” zauzela je 4. mjesto.<br />
Takmičenje je održano 16. aprila u “Behram-begovoj”<br />
medresi u Tuzli. Učestvovalo je svih 7 medresa<br />
sa po 3 učenika. Podsjećamo da je učenik<br />
Enes Kačapor prošle hefte osvojio drugo mjesto<br />
na takmičenju iz arapskog jezika.<br />
46<br />
ambijenta, kreativnog i književnog konteksta djela. Prevodilac<br />
je majstorski prodirao u svijet ovog djela, u njezinom<br />
kreativnom modeliranju i u umnost kulturnog života odakle<br />
je djelo. On je u cijelosti sačuvao njezinu umjetničku i<br />
jezičku vrijednost. Sačuvao je njezin pjesnički svijet, kako<br />
u pogledu strukture stvaranja tako i aktuelne poruke koje<br />
djelo izražava”.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula
Crna Gora<br />
Etnokuća Redžepagića: Sačuvali i mangal star 400 godina<br />
astavivši tradiciju svoje porodice Šućo Redžepagić vri-<br />
čuva porodično blago i blago plavsko-gusinjskog<br />
Njedno<br />
kraja u svom etnomuzeju, kojeg čini preko 2.500 vrijednih<br />
eksponata.<br />
Nakon što su njegov<br />
otac i djed sakupljali i<br />
čuvali vrijedne predmete<br />
iz tog kraja, Redžepagić<br />
je 1991. godine i<br />
zvanično otvorio muzej<br />
u svom porodičnom<br />
domu. Redže pagić potpuno<br />
sam održava eksponate,<br />
a uz pomoć<br />
braće koja ne žive u Plavu,<br />
kupuje nove predmete<br />
koji mogu biti interesantni<br />
za posjetioce<br />
tog privatnog muzeja,<br />
u kojem je ulaz besplatan.<br />
“Većinom predmete<br />
moramo kupiti, jer<br />
narod slabo poklanja, a<br />
često im vrijedne stvari,<br />
koje sada ne koriste<br />
Novi Pazar<br />
Obilježena dvogodišnjica Škole Kur’ana<br />
Uponedjeljak, j 9. aprila, u prepunoj p sali sportova svečano<br />
je obilježena dvogodišnjica Škole Kur’ana časnoga<br />
te predstavljeno 5 novih hafiza i to: Hilmija Redžić, Amar<br />
Muderizović, Hako Omeragić, Šemsa Dacić i Safeta Đon-<br />
dić. Priznanje hafizima je dodijelio direktor Škole Kur’ana<br />
časnoga hfz. Irfan Malić. Direktor Malić je tom prilikom<br />
naglasio da “Ummet koji poštuje Kur’an nikada nije na gubitku”.<br />
On je istakao da je preko 450 učenika škole prošlo<br />
kroz fazu učenja Kur’ana u skladu sa svim pravilima. On<br />
je naglasio da su ujedno otvorena i nova odjeljenja i to:<br />
Ribariće, Sjenica, Delimeđe i Tutin a da su u pripremnoj<br />
čame u nekim ostavama ili podrumima.” Pored brojnih eksponata,<br />
posjeduje i “Alaturko” sobu, karakterističnu za tadašnje<br />
porodice Plava i Gusinja. Redžepagić ističe da je za<br />
njega i njegovu porodicu<br />
najvrjedniji eksponat<br />
mangal, koji je koristila<br />
njegova porodica, dok<br />
ostale ne odvaja, jer svaki<br />
eksponat podjednako<br />
voli, čuva i održava.<br />
“Mangal se koristio za<br />
pravljenje kafe i čaja, te<br />
zagrijavanje sobe. Ovaj<br />
koji je u mojem posjedu<br />
je koristila moja porodica,<br />
i star je od 350 do<br />
400 godina. Mangal je<br />
1912. godine bio ukraden<br />
iz naše porodične<br />
kule, ali je moj otac uspio<br />
da ga nakon određenog<br />
vremena pronađe,<br />
doduše ne kompletnog,<br />
jer mu je falio poklopac”,<br />
kazao je Šućo.<br />
fazi Prijepolje jp j i Ljeskova. Svečana priznanja donatorima<br />
Škole Kur’ana je dodijelio Nedžad Hasanović. Među do-<br />
natorima je bilo Turaka, Iranaca i Sandžaklija. Na samom<br />
kraju skupa se obratio i Glavni muftija Islamske zajednice<br />
u Srbiji koji je tom prilikom rekao da je Kur’an nešto što<br />
nema konkurencije. “On je rahmet (milost) za sve svjetove,<br />
on može ono što niko ne može”, i dodao: “Potvrdili smo<br />
da Kur’an može da nas digne iz pepela. Šta smo bili prije<br />
20 godina? Tamo gdje ima hafiza – Allah čuva taj narod.<br />
Hafizi čuvaju Kur’an a Allah čuva narod u kojem se oni<br />
nalaze”, riječi su muftije.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
47
Islamnet<br />
Saudijska Arabija<br />
U Medžlis Šuri šokirani<br />
visinom plaće direktora<br />
saudijske nogometne<br />
reprezentacije Franka<br />
Rajkarda<br />
Saudijski Medžlis Šura (Parlament)<br />
rijetko se kada do sada<br />
oglašavao u javnosti zbog činjenice<br />
da je jedna od rijetkih zemalja koja<br />
nema Ustav i koja svoje zakonodavstvo<br />
crpi iz Šerijata. Međutim,<br />
otkako je arapski svijet zahvatila<br />
svojevrsna kriza ljudskih prava i<br />
sloboda i saudijski Medžlis se sve<br />
više uključuje u politički i društveni<br />
život. Tako je član Medžlisa Ihdar<br />
El-Mal zatražio od glavnog sekreterijata<br />
za mlade da podnese izvještaj<br />
o stanju u sportu, a posebice u<br />
nogometu gdje se po njegovom<br />
mišljenju ulažu golemi novci, a rezultati<br />
su nikakvi ili mršavi. On je u<br />
svom izlaganju rekao da u zemlji ne<br />
postoji zakon koji bi regulirao ovu<br />
važnu stranu države i društva pa se<br />
sport financira na način kako tko<br />
hoće, naročito ako su na njegovom<br />
čelu utjecajni prinčevi kao što je<br />
slučaj s nogometom. On je članove<br />
Medžlisa zaprepastio podatkom<br />
da tehnički direktor saudijske nogometne<br />
reprezentacije Nizozemac<br />
Frank Rajkard ima mjesečnu<br />
plaću u visini deset ministarskih<br />
plaća. Prema nekim podacima<br />
ministri imaju plaću od 40 hiljada<br />
američkih dolara, pa onda možemo<br />
doći do podatka kolika je Rajkardova<br />
mjesečna plaća.<br />
Članovi Medžlisa su konstatirali da<br />
se u saudijski sport ulažu golema<br />
sredstva a da su rezultati mršavi, a<br />
posebno kada je u pitanju nogometna<br />
reprezentacija koja posljednjih<br />
godina nije polučila nijedan vidan<br />
rezultat. (priredio: www.islamskazajednica.hr)<br />
Španija<br />
Real Madrid izbacio krst iz grba zbog navijača muslimana<br />
Najpoznatiji španski kraljevski fudbalski<br />
klub Real Madrid redizajnirao<br />
je svoj grb sa kojeg je izbacio<br />
krst. Prema izvještavanju ruske televizije<br />
“Russia Today”, Real Madrid se na<br />
ovaj potez odlučio radi pridobijanja i<br />
potvrđivanja navijačke podrške među<br />
brojnim muslimanskim navijačima širom<br />
svijeta.<br />
Real Madrid je osnovan 1902. godine.<br />
Real je najbogatiji klub. Krst na Realovom<br />
grbu nalazi se od 1920. godine<br />
kada je kralj Alfonso XIII postao<br />
glavni sponzor ovog kluba. Paralelno<br />
sa izbacivanjem krsta sa klupskog grba<br />
počela je izgradnja Realovog sportskog<br />
centra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima<br />
a za čiju izgradnju će se potrošiti<br />
milijarda dolara. O izbacivanju krsta<br />
sa klupskog grba i izgradnji sportskog<br />
centra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima<br />
u Realu kažu: “Ovo je odlučan<br />
i strateški korak koji će ojačati naš<br />
klub na Bliskom istoku i Aziji, ključnim<br />
regionima u kojima imamo veliki<br />
broj navijača”.<br />
OIC<br />
55 miliona muslimana žrtve prirodnih katastrofa<br />
Organizacija islamske konferencije<br />
je na humanitarnoj konferenciji u<br />
Dubaiju objavila izvještaj o prirodnim<br />
katastrofama u 2011. godini i o broju<br />
muslimana koji su pogođeni spomenutim<br />
prirodnim katastrofama. “U 2011.<br />
godini, 38 zemalja, članica Organizacije<br />
islamske konferencije, odnosno 55 miliona<br />
ljudi bilo je izloženo prirodnoj katastrofi.<br />
U isto vrijeme i zbog spomenutih<br />
prirodnih katastrofa, 38 zemalja, članica<br />
Organizacije islamske konferencije pretrpjelo<br />
je ukupnu materijalnu štetu u iznosu<br />
od oko 68 milijardi dolara”, navodi se<br />
u izvještaju OIC-a. “U muslimanskom<br />
svijetu sada imamo mnogo prirodnih<br />
katastrofa”, kaže Atta Elmanan Bakhit,<br />
pomoćnik sekretara OIC.a.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
48
SAD<br />
Milion hidžaba za Shaimu<br />
Nedavno brutalno ubistvo 32-godišnje<br />
muslimanke iračkog porijekla<br />
Shaime Alawadi, majke petoro<br />
djece, koje se desilo u američkom<br />
gradiću El Cajon u Okrugu San<br />
Diego, izazvalo je brojne reakcije u<br />
Americi, ali i širom<br />
svijeta. Ovih dana se<br />
putem društvene mreže<br />
Facebook vodi akcija<br />
“Milion hidžaba<br />
za Shaimu”. U sklopu<br />
ove akcije milion žena<br />
širom svijeta, većinom<br />
nemuslimanki, će se<br />
fotografisati sa hidžabom<br />
i svoje fotografije<br />
postaviti na Facebook<br />
kao znak globalne podrške<br />
ubijenoj Shaimi,<br />
odnosno osude brutalnog<br />
ubistva žene<br />
zbog nošenja hidžaba.<br />
Južna Koreja<br />
Korejski muslimani<br />
Odnosi između Južne Koreje i Sjeverne<br />
Koreje stalna su tema svjetskih<br />
medija. U obje Koreje živi nekoliko<br />
stotina hiljada muslimana. Nažalost,<br />
u Sjevernoj Koreji nisu dozvoljene vjerske<br />
slobode pa zbog toga postoji veoma<br />
mali broj informacija o islamu i muslimanima<br />
u ovoj zemlji. Prema nezvaničnim<br />
informacijama u Sjevernoj j Koreji<br />
živi oko dvije hiljade muslimana. Što<br />
se tiče Južne Koreje stanje je potpuno<br />
drukčije. Muslimani u Južnoj Koreji<br />
Osim ove akcije u Americi se održavaju<br />
protestni skupovi u kojima studenti<br />
na američkim univerzitetima<br />
dižu svoj glas za prava ispoljavanja<br />
vjerskih osjećanja i prava nošenja<br />
vjerske odjeće.<br />
uživaju u slobodi, međutim i u ovoj zemlji<br />
mediji su zaraženi islamofobijom.<br />
Muslimani u Južnoj Koreji imaju svoju<br />
vjersku organizaciju Muslimanska federacija<br />
Koreje, koja je osnovana davne<br />
1967. godine. Prema podacima ove organizacije<br />
u Južnoj Koreji živi između<br />
120 i 130 hiljada muslimana od čega<br />
su 45 hiljada Korejanci, ostatak čine<br />
muslimani iz Pakistana i Bnagladeša<br />
koji žive i rade u Južnoj Koreji. U Seulu<br />
postoji samo jedna džamija.<br />
Mali<br />
Naš rat nije za nezavisnost,<br />
nego je za islam<br />
Koristeći se haosom zbog<br />
iznenadnog vojnog udara u<br />
prijestolnici Bamako, pobunjenici<br />
iz plemena Tuareg koje se<br />
nalazi na sjeveru Malija u saradnji<br />
sa pripadnicima pokreta Ensaru-l-Din<br />
pojačali su najnoviju,<br />
višemjesečnu ofanzivu protiv državne<br />
armije (reprizu pobuna iz<br />
1963., 1990. i 2006.). Tuarezi i<br />
Ensaru-l-Din “na blic” su osvojili<br />
gradove Kidal, Gao i Timbuktu<br />
i preuzeli kontrolu nad većim<br />
dijelom Malija, zonama gdje su<br />
inače vodeća nalazišta zlata, uranijuma<br />
i nafte te saharske zemlje.<br />
Različiti su ciljevi Tuarega – ratobornih<br />
nasljednika nekadašnjih<br />
sprovodnika transsaharske<br />
trgovine solju, zlatom i robovima<br />
i pokreta Ensaru-l-Din. U intervjuu<br />
za katarsku televiziju “Al<br />
Jazeera” emir pokreta Ensaru-l-<br />
Din Omar Hamaha kaže: “Naš<br />
rat nije za nezavisnost, nego je za<br />
islam. Naš rat je džihad i on je<br />
legitimni rat u islamu. Mi smo<br />
protiv pobunjeničkih pokreta i<br />
secesije. Mi smo protiv svih revolucija<br />
koje nisu pod imenom<br />
islama. Mi smo došli da prakticiramo<br />
islamske obrede u ime<br />
Allaha. Ono što mi hoćemo nije<br />
Azavad, nego islam. Nezavisnost<br />
je islam. To je prava nezavisnost.<br />
To je prakticiranje Šerijata od<br />
zore do zalaska sunca. Ne radi se<br />
o tome jesi li Arap ili Tuareg, crn<br />
ili bijel. Radi se o tome da si pod<br />
imenom islama”.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
49
SAD<br />
Pulicerova nagrada za<br />
dokumentarni film o<br />
praćenju i prisluškivanju<br />
muslimana u New Yorku<br />
Afganistan<br />
Hamid Karzai: Ako Amerikanci žele ostati do<br />
2024. godine svake godine nam trebaju plaćati<br />
najmanje dvije milijarde dolara<br />
Hamid Karzai, proamerički predsjednik<br />
Afganistana uputio je<br />
ovih dana zanimljivu poruku Sjedinjenim<br />
Američkim Državama. Naime,<br />
Hamid Karzai je Amerikancima<br />
poručio da, ako žele uspješno sprovesti<br />
svoj plan ostanka u Afganistanu<br />
do 2024. godine, svake godine moraju<br />
njemu i njegovoj administraciji<br />
plaćati najmanje dvije milijarde dolara.<br />
Navedeni zahtjev Hamid Karzai<br />
je izrekao prije putovanja u Ameriku<br />
gdje ga očekuju pregovori sa Barackom<br />
Obamom oko produžetka ostanka<br />
američke vojske u Afganistanu do<br />
2024. godine. Ovakav zahtjev Hamida<br />
Karzaia otkriva svu složenost afganistanskog<br />
slučaja.<br />
Agencija “Associated Press”<br />
je dobitnik ovogodišnje<br />
Pulicerove nagrade<br />
za novinarstvo i to za<br />
dokumentarni film u kojem je<br />
prikazan istraživački novinarski<br />
rad o prisluškivanju muslimana<br />
u New Yorku, naravno<br />
od strane policije u ovom gradu,<br />
popularno nazvane NYPD.<br />
Novinari agencije “Associated<br />
Press”, Matt Apuzzo, Adam<br />
Goldman, Eileen Sullivan i<br />
Chris Hawley istražili su i<br />
prikazali sve strane ove priče.<br />
Spomenuti dokumentarni film,<br />
koji ima više dijelova ili serija,<br />
pokazuje kako je policija u<br />
New Yorku u saradnji sa CIAom<br />
organizirala jedinstven i<br />
agresivan program praćenja i<br />
prisluškivanja muslimanske zajednice<br />
u New Yorku. Tako se<br />
može vidjeti kako policija sistematično<br />
prisluškuje džamijske<br />
aktivnosti, muslimanske<br />
biznismene, kuće i sve ostalo<br />
što pripada i može se nazvati<br />
muslimankim imenom. Mnogi<br />
muslimani su praćeni i prisluškivani<br />
iako se utvrdilo da nisu<br />
imali niti imaju ikakve veze sa<br />
terorizmom.<br />
Engleska<br />
Nadbiskup Rowan Williams:<br />
Hidžab je zaštita za ženu i<br />
njenu vjeru<br />
Nadbiskup od Canterburyja i<br />
vođa engleske Anglikanske crkve<br />
Rowan Williams poznat je kao<br />
iskreni borac za poštivanje prava i<br />
izbora vjernika muslimana u Engleskoj.<br />
Nadbiskup Rowan Williams<br />
ovih je dana stao u otvorenu zaštitu<br />
muslimanki koje nose hidžabe. Prije<br />
toga je digao svoj glas protiv uvođenja<br />
zabrane nošenja nikaba. Prema<br />
nadbiskupu Rowanu Williamsu<br />
hidžab štiti muslimanku i njenu<br />
vjeru i istovremeno joj dozvoljava<br />
da učestvuje i bude aktivna u multietničkom<br />
i multikulturalnom društvu.<br />
U intervjuu za Sunday Times,<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
50<br />
nadbiskup Rowan Williams objašnjava<br />
kako muslimanke koje nose<br />
hidžab uspješno pohađaju katoličke<br />
škole u Engleskoj. “Jedna učenica<br />
mi je objasnila kako joj hidžab omogućava<br />
da pohađa časove na kojima<br />
izučava kršćanstvo u školama. Ona<br />
na taj način upoznaje drugu vjeru,<br />
kršćanstvo, a istovremeno svojim<br />
hidžabom štiti sebe i svoje vjerovanje.<br />
Naši pogledi na žene koje nose<br />
hidžab prepuni su stereotipa i predrasuda”,<br />
kaže nadbiskup Rowan<br />
Williams.
Singapur<br />
Prvi molitveni kalkulator za vazdušni saobraćaj<br />
Foto islamneta<br />
Afganistanka u burki na odvikavanju od droge<br />
edna singapurska kompanija izradila<br />
Jje prvi svjetski molitveni kalkulator<br />
za vazdušni saobraćaj koji će pomoći<br />
muslimanima da na vrijeme obavljaju<br />
molitve u avionima tokom dugih letova.<br />
Spomenuti kalkulator sadrži sve potrebne<br />
informacije o mjestima, vremenskim<br />
zonama i slično. “ Znam koliko<br />
je muslimanima bilo teško snalaziti se<br />
oko obavljanja molitve tokom putovanja<br />
avionima. Nažalost, do sada niko<br />
nije nastojao da riješi ovaj problem”,<br />
kaže Fazal Bahardeen, autor prvog molitvenog<br />
kalkulatora za vazdušni saobraćaj.<br />
Fazal Bahardeen planira da razvije<br />
sličnu aplikaciju za mobilnu telefoniju.<br />
Muslimanski putnici su oduševljeni<br />
Bahardeenovom aplikacijom, odnosno<br />
molitvenim kalkulatorom za vazdušni<br />
saobraćaj. “Ovaj kalkulator je dobar<br />
za duga putovanja avionom jer putujemo<br />
kroz različite vremenske zone i tada<br />
imamo velikih problema sa određivanjem<br />
namaskih vremena”, kaže Shiraz<br />
Sideek, vicepredsjednik u “Abu Dhabi<br />
Islamic Bank”.<br />
Provincija Nejat: Ova Afganistanka narkomanka dokaz je koliko je<br />
ovo zlo rašireno u Afganistanu<br />
Uzbekistan<br />
Tajna sterilizacija žena<br />
Uzbekistanska vlada sprovodi<br />
tajni program sterilizacije<br />
žena bez njihovog znanja<br />
kako bi kontrolirali rast populacije,<br />
izvještava BBC koji se poziva<br />
na izvore iz uzbekistanske<br />
vlade. “Svaki doktor ginekolog<br />
ima tačno određeni broj žena<br />
koje mora sterilizirati prilikom<br />
ginekoloških pregleda”, kaže<br />
jedan ginekolog za BBC. Ovaj<br />
monstruozni dekret propisao<br />
je lično predsjednik Uzbekistana.<br />
Dakle, svaka Uzbekistanka<br />
koja ide na ginekološki pregled<br />
ili se mora liječiti od neke druge<br />
bolesti postaje potencijalna<br />
meta tajnog programa steriliziranja.<br />
One ne znaju da je<br />
svrha tih pregleda sprovođenje<br />
tajnog programa sterilizacije.<br />
“Postoji kvota. Moja mjesečna<br />
kvota je da steriliziram četiri<br />
žene. Ima doktora koji sedmično<br />
moraju sterilizirati čak<br />
osam žena“. Sukhrob Ismailov,<br />
jedan od rijetkih boraca<br />
za ljudska prava u Uzbekistanu,<br />
navodi da je uzbekistanska<br />
vlada u 2010. godini sterilizirala<br />
80 hiljada Uzbekistanki.<br />
Adolat, jedna od Uzbekistanki<br />
koja je žrtva tajne sterilizacije,<br />
svjedoči za BBC kako je u<br />
nemogućnosti da rodi treće<br />
dijete potražila pomoć kod ginekologa,<br />
koji joj je rekao da<br />
je sterilizirana. “Ostala sam<br />
šokirana, upitala sam ga kako<br />
je to moguće. On mi je odgovorio<br />
da je takav zakon”.<br />
Uzbekistan ima 28 miliona stanovnika.<br />
Apsolutnu većinu čine<br />
muslimani.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
51
Islamski svijet<br />
Djela bošnjačkih autora u egipatskoj izdavačkoj kući “Daru-s-selam”<br />
Knjige Alije Izetbegovića<br />
najčitanije u arapskom svijetu<br />
Izdavačka kuća “Daru-s-Selam” je<br />
dosada u svojoj štampi objavila<br />
devet knjiga bošnjačkih autora, a<br />
u njenim knjižarama se može kupiti<br />
sveukupno dvanaest knjiga<br />
bošnjačkih autora<br />
Piše: Jusuf Džafić<br />
Uglobalnoj<br />
U<br />
atmosferi u kojoj<br />
Uje Bosna, nažalost, poznata<br />
Usamo po ratu, pa tako jedni<br />
smatraju da je Bosna negdje u Africi, drugi<br />
da je Bosna tamo negdje na Kavkazu<br />
pored Čečenije, a treći nemaju nikakvu<br />
predstavu gdje bi mogla biti Bosna, lijepo<br />
je čuti da ipak ima nekoga koji eto koliko-toliko<br />
pozitvno promovira Bosnu.<br />
Jedan od tih “nekih” pozitivnih primjera<br />
je i primjer egipatske izdavačke kuće<br />
“Daru-s-Selam”. Naime, izdavačka kuća<br />
“Daru-s-Selam” je dosada u svojoj štampi<br />
objavila devet knjiga bošnjačkih autora, a<br />
u njenim knjižarama se može kupiti sveukupno<br />
dvanaest knjiga bošnjačkih autora.<br />
Izdavačka kuća “Daru-s-Selam” za<br />
štampanje, izdavanje, distribuciju i prijevod,<br />
kako glasi njeno puno ime, važi za<br />
jednu od najjačih i najkvalitetnijih izdavačkih<br />
kuća ne samo u Egiptu, nego u čitavom<br />
arapskom svijetu. Izdavačka kuća<br />
“Daru-s-selam” je osnovana davne 1973.<br />
godine. Bavi se pored štampanja i izdavanja,<br />
što spada u osnovne funkcije svake<br />
izdavačke kuće, i distribucijom, kroz<br />
svoje tri knjižare i oficijelnu web stranicu<br />
(www.dar-alsalam.com<br />
), te prevođenjem,<br />
čime se posebno ističe i odlikuje među<br />
drugim izdavačkim kućama. Pa tako u<br />
njenim knjižarama pored knjiga na arapskom<br />
jeziku, mogu se kupiti knjige na<br />
engleskom, njemačkom, francuskom,<br />
španskom, malajskom...<br />
Knjige naših autora koje je izdala kuća<br />
“Daru-s-Selam”, te knjige naših autora<br />
koje su izdale druge kuće, a koje se mogu<br />
kupiti u knjižarama kuće “Daru-s-Selama”,<br />
možemo podijeliti u četiri kategorije:<br />
- Engleski prijevodi knjiga na bosanskom<br />
jeziku: 4 knjige<br />
- Arapski prijevodi knjiga na bosanskom<br />
jeziku: 6 knjiga<br />
- Njemački prijevodi knjiga<br />
na bosanskom jeziku: 1<br />
knjiga<br />
- Knjige na arapskom jeziku:<br />
1 knjiga.<br />
U uvom broju ćemo<br />
ukratko predstaviti engleske<br />
prijevode naših knjiga, a u<br />
sljedećem njemačke i arapske<br />
prijevode, dok ćemo knjizi<br />
našeg autora na arapskom<br />
jeziku, tačnije doktorskoj disertaciji<br />
hfz. Safveta Halilovića<br />
posvetiti poseban članak.<br />
Engleski prijevodi knjiga na<br />
bosanskom jeziku<br />
Hifz. Memorization of the<br />
Qur’an, dr. Safwat M. Halilovic,<br />
Dar Al-Salam, Cairo,<br />
2006. (Hifz, učenje Kur’ana<br />
napamet, Safvet M. Halilović,<br />
Dar es-Selam, Kairo, 2006).<br />
Prijevod djela “Hifz – učenje<br />
Kur’ana napamet”, dr. hfz.<br />
Safveta Halilovića. Knjigu<br />
je preveo s bosanskog na engleski<br />
Tajib Pašanbegović,<br />
marljivi imam islamskog<br />
centra “Gazi Husrev-beg” u<br />
Torontu, Kanada. Kako saznajemo od<br />
Safveta Halilovića, autora knjige, za svoje<br />
prevođenje Tajib ef. Pašangegović nije<br />
htio primiti nikakvu nadoknadu. Izdanje<br />
knjige je formata 20x12 cm, mehki povez.<br />
Knjiga ima 112 stranica. Izdata je u<br />
Kairu 2006. godine.<br />
Zanimljivo je da za ovaj prijevod na<br />
engleski jezik nisam čuo od Bosanca,<br />
već od jednog Etiopljanina iz Velike Britanije!<br />
Naime, nakon što smo se upoznali,<br />
dotični me je upitao znam li dr. Safveta<br />
Halilovića i njegovu knjigu o hifzu. Kad<br />
sam mu potvrdno odgovorio, rekao mi<br />
je da postoji njen prijevod na engleski<br />
U svom uvodu,<br />
Muhammed<br />
Ades, između<br />
ostalih riječi<br />
hvale za knjigu<br />
i njenog autora,<br />
navodi kako je<br />
od 1994. godine<br />
do 2009.<br />
godine, arapski<br />
prijevod knjige<br />
“Islam između<br />
Istoka i Zapada”<br />
izašao u<br />
dva izdanja, te<br />
da je prodan u<br />
više od 29.000<br />
primjeraka.<br />
jezik u izdanju “Daru-s-Selama”, koji je<br />
on pročitao, te je preporučuje svakome<br />
kao korisnu knjigu, pogotovo onima koji<br />
hoće da nauče Kur’an napamet.<br />
Islam and the West. From<br />
Asad’s Point of View, Safwat M.<br />
Halilovic, Dar Al-Salam, Cairo,<br />
2005. (Islam i Zapad. Iz Asadove<br />
tačke gledišta, Safvet M.<br />
Halilović, Dar es-Selam, Kairo,<br />
2005). Još jedan prijevod dr.<br />
Safveta Halilovića na policama<br />
knjižara izdavačke kuće<br />
“Daru-s-Selam”. U pitanju<br />
je prijevod djela “Islam i Zapad<br />
u Asadovoj perspektivi<br />
mišljenja”. Prijevod sa bosanskog<br />
na engleski je uradio mr.<br />
Muhamed Pašanbegović, sin<br />
Tajiba ef. Pašanbegovića. Kratak<br />
osvrt na knjigu poznatog<br />
njemačkog muslimanskog<br />
mislioca Murada Hofmana<br />
(Hofmann) se nalazi na<br />
poleđini knjige. Knjiga je izašla<br />
u mehkom povezu, u formatu<br />
20x14 cm. Broj stranica knjige<br />
je 160. Ovo prvo izdanje je<br />
izašlo 2005. godine.<br />
Knjiga se bavi mišlju<br />
Muhammeda Asada (1900.-<br />
1992.), Jevreja Leopolda<br />
Weissa koji je u svojoj 26 godini<br />
primio islam. On je, kako<br />
Murad Hofman kaže u svom<br />
osvrtu na ovu knjigu, najutjecajniji musliman<br />
XX stoljeća. U knjizi se autor Safvet<br />
Halilović osvrće na Asadov pogleda na<br />
odnos islam-Zapada, tj. odnos između<br />
zapadne i islamske civilizacije.<br />
The Story of Srebrenica. A Novel about<br />
the War of Bosnia, Isnam Taljic, Dar Al-<br />
Salam, Cairo, 2006. ( Priča o Srebrenici.<br />
Roman o ratu u Bosni, Isnam Taljić,<br />
Dar es-Selam, Kairo, 2006). Prijevod<br />
djela “Roman o Srebrenici”, uvaženog<br />
bosanskohercegovačkog književnika Isnama<br />
Taljića. Prijevod sa bosanskog na engleski<br />
je načinio Muhamed Pašanbegović,<br />
a predgovor je napisao dr. Mehatir<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
52
Muhammed, bivši premijer Malezije i<br />
osvjedočeni prijatelj Bosne i Hercegovine.<br />
Knjiga je izašla u mehkom povezu,<br />
formata 24x17 cm. Knjiga ima sveukupno<br />
286 stranica. Ovaj engleski prijevod<br />
romana je izdat u Kairu 2006. godine.<br />
Inače, ovo izdanje “Daru-s-Selama” predstavlja<br />
drugo izdanje Taljićevog romana<br />
na engleskom jeziku. Kako doznajemo,<br />
uvaženi doktor Safvet Halilović je bio sebeb<br />
da se roman Isnama Taljića pojavi na<br />
policama knjižara “Daru-s-Selama”.<br />
Wives of Prophet Muhammad and Reasons<br />
for his Multiple Marriages, dr. Safvet<br />
Halilović, Dar Al-Salam, Cairo, 2011.<br />
(Supruge vjerovjesnika Muhammeda i<br />
razlozi za njegove višestruke brakove, dr.<br />
Safvet Halilović, Dar Es-Selam, Kairo,<br />
2011). Ovaj prijevod rada “Poslanikove<br />
supruge i razlozi njegovog višeženstva”, dr.<br />
Safveta Halilovića predstavlja ujedno i najnovije<br />
izdanje nekog bošnjačkog autora<br />
u izdavačkoj kući “Daru-s-Selam”, pošto<br />
je izdanje izašlo prošle godine. Prijevod je<br />
uradio Tajib Pašanbegović. Knjiga je izašla<br />
u mehkom povezu, čiji je format 17x10<br />
cm. Knjiga ima 56 stranica.<br />
Njemački prijevodi knjiga na<br />
bosanskom jeziku<br />
Der Islam und der Westen. Aus der<br />
Perspektive Muhammad Asads, Safwat M.<br />
Halilovic, Dar Al-Salam, Kairo, 2006.<br />
(Islam i Zapad. Iz perspektive Muhammeda<br />
Asada, Safvet M. Halilović,<br />
Daru-s-Selam, Kairo, 2006). Njemački<br />
prijevod djela “Islam i Zapad u Asadovoj<br />
perspektivi mišljenja”, dr. Safveta<br />
Halilovića. Prijevod s bosanskog izvornika<br />
su odradile Aida Muzaferija i Emina<br />
Čorbo, Bošnjakinje iz Štutgarta, dok su<br />
još bile na studijama (2005.). Predgovor<br />
je napisao Murad Hofman, njemački<br />
mislilac. Knjiga je izašla 2006. godine,<br />
u mehkom povezu, formata 20x14 cm.<br />
Ima 160 stranica. Ovaj prijevod je zasad<br />
jedina naša knjiga na njemačkom dostupna<br />
u Daru-s-Selamu, a možda i jedini naš<br />
prijevod na njemački jezik dostupan u<br />
čitavom arapskom svijetu.<br />
Arapski prijevodi knjiga na bosanskom<br />
jeziku<br />
El-Islam bejne eš-Šerk ve el-Garb,<br />
Alijj Izzetbedžuvitš, Mektebe El-Imam el-<br />
Buhari, el-Kahira, 2009. (Islam između<br />
Istoka i Zapada, Alija Izetbegović, Mektebe<br />
El-Imam el-Buhari, Kairo, 2009).<br />
Knjiga predstavlja skraćeni prijevod kapitalnog<br />
i svjetski poznatog djela “Islam<br />
između Istoka i Zapada”, rahmetli Alije<br />
Izetbegovića. Knjigu je sa engleskog (Islam<br />
between East and West) na arapski<br />
jezik preveo još davne 1994. godine Muhammed<br />
Jusuf Ades, poznati egipatski<br />
mislilac, koji se specijalizirao u izučavanju<br />
misli Alije Izetbegovića. Ovaj skraćeni<br />
prijevod upravo je načinio on kako bi je<br />
približio širim masama. Knjiga je izašla<br />
u izdanju izdavačke kuće “Mektebe el-<br />
Imam el-Buhari” 2009. godine. Format<br />
knjige je 20x14 cm, broj njenih stranica je<br />
112. Knjiga je izašla u mehkom povezu.<br />
U svom uvodu, Muhammed Ades,<br />
između ostalih riječi hvale za knjigu i<br />
njenog autora, navodi kako je od 1994.<br />
godine do 2009. godine, arapski prijevod<br />
knjige “Islam između Istoka i Zapada”<br />
izašao u dva izdanja, te da je prodan u<br />
više od 29.000 primjeraka, a to je nepoznat<br />
broj u distribuiranju arapskih knjiga, pošto<br />
distribucija 3.000 štampanih primjeraka<br />
knjige se smatra zapaženim uspjehom. Tako<br />
da prema Adesu knjiga Alije Izetbegovića<br />
“Islam između Istoka i Zapada”, spada<br />
u najprodavanije knjige u arapskom svijetu.<br />
Ako k tome dodamo i treće izdanje<br />
izdavačke kuće “Daru-š-Šuruk”, te ovaj<br />
skraćen prijevod Muhammeda Adesa, taj<br />
broj je itekako veći.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
53<br />
El-I’lan el-islamijj, Alijj Izzetbedžuvitš,<br />
Mektebe El-Imam el-Buhari, el-Kahira,<br />
2009. (Islamska deklaracija, Alija<br />
Izetbegović, Mektebe El-Imam el-Buhari,<br />
Kairo, 2009.). Arapski prijevod djela “Islamska<br />
deklaracija”, autora rahmetli Alije<br />
Izetbegovića. Tačnije, ova knjiga predstavlja<br />
drugo izdanje, objavljeno 2009. godine<br />
u izdanju izdavačke kuće “Mektebul-Imam”.<br />
Prvo izdanje je objavljeno 1996.<br />
godine. Knjigu je sa engleskog na arapski<br />
preveo Muhammed Ades. Knjiga ima<br />
mehki povez. Format knjige je 24x16,5<br />
cm. Knjiga ima 160 stranica.<br />
Autor djela, rahmetli Alija Izetbegović,<br />
želi svojom knjigom da pozove muslimane<br />
da se islamiziraju, tj. da se vrate tom iskonskom<br />
putu islama – srednjem putu. To će<br />
postići tako što će se kloniti dvije krajnosti:<br />
lijeve – modernisti i desne – konzervativci,<br />
te držati sredine, a to je povratak i gajenje<br />
tradicionalnih islamskih vrijednosti sa<br />
kojima je došao islam. Muzekkerat,<br />
Alijj<br />
Izzetbedžuvitš, Mektebe El-Imam el-Buhari,<br />
el-Kahira, 2009. (Sjećanja, Alija Izetbegović,<br />
Mektebe El-Imam el-Buhari, Kairo, 2009).<br />
Skraćeni prijevod Muhammeda Adesa<br />
autobiografskog djela Alije Izetbegovića<br />
“Sjećanja”. Knjigu je izdala kuća “Mektebel-Imam<br />
el-Buhari” 2009. godine. Knjiga je<br />
izašla u mehkom povezu, formata 20x14<br />
cm. Broj stranica knjige je 112. Slično kao
i njegov skraćeni prijevod knjige “Islam<br />
između Istoka i Zapada”, Muhammed<br />
Ades je uradio skraćen prijevod ovog<br />
djela, kako bi i njega približio široj<br />
arapskoj javnosti. Predgovor je također<br />
napisao gospodin Ades.<br />
Ono što, prema Muhammedu Adesu,<br />
kako nam kaže u svom uvodu, ovo autobiografsko<br />
djelo čini jedinstvenim među<br />
autobiografskim djelima je to što autor<br />
nije tražio opravdanja za počinjene greške,<br />
kao što je to većina uradila.<br />
Kissatu Srebrenica. Rijave an el-harb<br />
ala el-Busna, Isnam Talitš, Dar Es-Salam,<br />
el-Kahira, 2007. ( Priča Srebrenice, Roman<br />
o ratu protiv Bosne, Isnam Taljić, Dar Es-<br />
Salam, Kairo, 2007). Prijevod svjetski<br />
poznatog romana “Roman o Srebrenici”,<br />
književnika Isnama Taljića na arapski<br />
jezik. Tačnije, knjiga predstavlja arapski<br />
prijevod Sahba’ Muhammeda Bunduka<br />
s engleskog prijevoda Muhammeda<br />
Pašanbegovića. Tako se u “Daru-s-Selamu”<br />
može naći i arapski i engleski prijevod<br />
Taljićevog romana “Roman o Srebrenici”.<br />
Pored prevedenog engleskog uvoda<br />
Mehatira Muhammeda, u prijevodu na<br />
arapski jezik se nalazi i preveden članak<br />
Elide Taljić, bosanskohercegovačke novinarke,<br />
o Srebrenici. Arapski prijevod je<br />
izašao u formatu 24x17 cm. Knjiga ima<br />
480 strana. Treba napomenuti da je dizajn<br />
korica arapskog prijevoda skoro pa<br />
isti kao i dizajn korica engleskog prijevoda.<br />
Isto je u pitanju mehki povez, doduše<br />
malo tvrđi. Izdata je 2007. godine.<br />
Ono što nas je posebno dojmilo i dirnulo<br />
u srce je posveta prevodioca Sahba’<br />
Muhammeda, neka ga Svevišnji Bog nagradi,<br />
koja se nalazi na početku knjige: jg<br />
Šehidima čije duše još uvijek kruže oko<br />
Srebrenice, tražeći ko ih je iznevjerio!<br />
Et-Tedhijetu li-z-zi’b, Mirsad<br />
Sinanufitš, Dar Es-Salam, El-Kahire, 2010. 0<br />
(Žrtvovanje<br />
vuku, Mirsad Sinanović, Dar<br />
Es-Selam, Kairo, 2010). 0) Direktan arapski<br />
prijevod romana “Žrtvovanje vuku”,<br />
našeg književnika Mirsada Sinanovića.<br />
Ovo djelo ima posebnu važnost za nas<br />
bosanskohercegovačke studente u Kairu<br />
i našu Asocijaciju studenata, pošto je ovo<br />
djelo s bosanskog na arapski jezik preveo<br />
hfz. Ahmed Bukvić, svršenik Univerziteta<br />
el-Azhar, i još k tome, u to doba, član<br />
naše Asocijacije. Predgovor je napisao dr.<br />
Muhammed ed-Dusuki, Knjiga je izašla<br />
u formatu 24x17 cm. Sadrži ukupno<br />
200 stranica. Izašla je u mehkom povezu.<br />
Ova knjiga je jedini prijevod na arapski<br />
jezik od 6 postojećih u “Daru-s-Selamu”<br />
koji je preveden sa bosanskog izvornika,<br />
te tako ne predstavlja prijevod prijevoda,<br />
odnosno prijevod na arapski sa engleskog<br />
prijevoda, što sigurno nudi čitaocima bliže<br />
saživljavanje sa djelom.<br />
Treba naglasiti da su korice knjige u<br />
obilježju Bosne i Hercegovine, s obzirom<br />
da se geografska skica Bosne nalazi i na naslovnoj<br />
strani i na poleđini, zastava Bosne<br />
između, a sve je to u znaku plave i žute boje.<br />
Roman se bavi ratnim dešavanjima u<br />
Foči, tačnije gnusnim četničko-fašističkim<br />
zločinima počinjenim u ime Velike Srbije.<br />
Roman “Žrtvovanje vuku” je jedan od<br />
najčitanijih bosanskohercegovačkih romana<br />
u Bosni, pa i šire. Doživio je sedam<br />
izdanja: pet na bosanskom, te po jedno na<br />
engleskom i arapskom jeziku.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
54<br />
El-Islam ve el-Garb. Ru›je Muhammed<br />
Esed, sabikan Leopold Weiss, dr. Safvet<br />
Mustafa Halilufitš, Dar Es-Salam, El-<br />
Kahire, 2007. (Islam i Zapad, dr. Safvet<br />
Mustafa Halilović, Dar Es-Selam, Kairo,<br />
2007). Prijevod djela “Islam i Zapad u<br />
Asadovoj perspektivi mišljenja”, dr. Safveta<br />
Halilovića na arapski jezik. Ovo je<br />
nakon engleskog i njemačkog, treći prijevod<br />
ovog djela na strani jezik štampan u<br />
“Daru-s-Selam”. Prijevod je izašao 2007.<br />
godine. Knjiga je arapski prijevod preveden<br />
sa engleskog prijevoda Muhameda<br />
Pašanbegovića. Prijevod je uradila dr. Hedir<br />
Ebu Nedžah, profesorica na Fakultetu<br />
za prevođenje i strane jezike Azharovog<br />
univerziteta. Doktorica Hedir je inače<br />
doktorila anglistiku, a radila je i u SAD-u<br />
i Saudijskoj Arabiji.<br />
U izdanju Daru-s-Selama trebala<br />
bi uskoro da izađe još jedna knjiga čiji<br />
je autor Bošnjak. U pitanju je knjiga<br />
“Šta Kur’an kaže o čovjeku. Uvod u<br />
kur’ansku antropologiju”, odnosno njen<br />
prijevod na engleski jezik - “What the<br />
Qur’an Says About the Human Being.<br />
Introduction to Qur’anic Anthropology”.<br />
Knjiga prestavlja opširnu studiju<br />
dr. hfz. Safveta Halilovića koja se bavi<br />
temom čovjeka u Kur’anu, tj. obrađuje<br />
kur’anske ajete koji se odnose na čovjeka.<br />
Knjigu je na engleski prevela Nejla<br />
Kalajdžisalihović, viša asistentica na Odsjeku<br />
za engleski jezik na Sarajevskom<br />
univerzitetu. Zasigurno, ova knjiga će<br />
oplemeniti već postojeći izbor knjiga<br />
bošnjačkohercegovačkih autora ne samo<br />
u “Daru-s-Selamu”, nego i u Egiptu, pa<br />
i šire u arapskom svijetu.
Knjige<br />
“100 najvećih bitaka” (koje su promijenile svijet; od Kadesha do danas), (II dio)<br />
Krstaški krvavi pir u Jerusalemu<br />
Ipak, sredinom jula krstaši<br />
zasipaju kišom kamenja, zapaljivih<br />
sredstava i strijela zidove Svetog<br />
grada. Tornjevi i tzv. “mačke“<br />
(snažne podloge na točkovima<br />
kojima se prebacuje pješadija)<br />
prelaze preko jaraka koje su<br />
krstaši uspjeli zatrpati i dolaze do<br />
zidova samog grada. Napada se<br />
direktno kod vrata “Tempelberga“<br />
kao i kod tzv. “Marijinih vrata”,<br />
i krstaški vojnici uspijevaju<br />
prodrijeti u grad. Uprkos apelima<br />
nekih kršćanskih vođa da se samo<br />
zauzme grad, krstaši ubijaju sve<br />
muslimane, Jevreje i lokalne<br />
kršćane<br />
Poitiers (732.)<br />
Pokušaj prodora Arapa u Evropu<br />
sa Iberijskog poluostrva<br />
zaustavljen je u blizini grada<br />
Toursa. Arapskoj taktici napada sa lahkom<br />
konjicom, kao glavnim probojnim<br />
snagama, suprotstavljaju se jedinice pod<br />
komandom franačkog Karla Martela.<br />
On protiv arapske taktike koristi jednu<br />
odlučnu, organizovanu i čvrstu odbranu.<br />
711. godine Arapi iz sjeverne Afrike<br />
osvajaju Iberijsko poluostrvo. Šest<br />
godina poslije pod komandom španskog<br />
namjesnika Abd er-Rahmana,<br />
muslimanska vojska prelazi Pirineje i<br />
prodire duboko u Francusku. Muslimanska<br />
armija zauzima Akvitaniju,<br />
nakon pobjede nad Hercogom Eudom,<br />
rođakom Karla Martela. Hercog<br />
se upućuje u pravcu Pariza, da bi tamo<br />
osposobio vojsku koja bi bila u stanju<br />
da se suprotstavi muslimanskoj armiji.<br />
732. maršira franačka armija (čiji se<br />
broj danas procjenjuje na oko 30.000<br />
vojnika) u pravcu Toursa, kod kojeg<br />
bi trebala da se suprotstavi Abd er-Rahmanu.<br />
Muslimanska vojska je imala<br />
dosta ratnog plijena, tako da je njihovo<br />
kretanje bilo otežano. S druge strane<br />
dobro naoružana franačka vojska koja<br />
nija imala dosta konjanika, ali istovremeno<br />
nisu nosili veliki teret, brže je<br />
napredovala. Uzimali su samo ono što<br />
im je neophodno trebalo na licu mjesta.<br />
Abd er-Rahmanova vojska se ulogorila<br />
u blizini Poitiersa, na jugu grada Toursa.<br />
Jednu sedmicu su se vojske posmatrale,<br />
dok u međuvremenu Arapi pokušavaju<br />
da sklone ratni plijen na sigurno.<br />
Ne postoje tačni detalji ove bitke, a od<br />
jednog anonimnog očevica (Španca)<br />
dolaze iskazi da su vjerovatno Arapi naoružani<br />
kopljima i krivim sabljama 10.<br />
oktobra započeli borbu jurišom svojih<br />
trupa. Franačka vojska se suprotstavlja<br />
formirana u “kornjaču”, tzv. “oklop<br />
tvrd kao željezo”. Vojnici Karla Martela<br />
su naoružani teškim mačevima,<br />
kratkim kopljima za bacanje, ratnim<br />
sjekirama i malim lukovima (tzv. “Franciska”).<br />
Neuspješnim jurišima Arapa<br />
su se Franci suprotstavljali tako dugo<br />
dok Hercog Eudo nije primijetio pravi<br />
trenutak za prelazak u protivnapad.<br />
Po islamskim izvorima, među<br />
muslimanima se raširila glasina<br />
da ratnom plijenu prijeti<br />
opasnost od Franaka. Mnogi<br />
konjanici su zbog toga<br />
napustili bojno polje da bi<br />
osigurali ratni plijen. Preko<br />
noći se jedan dio muslimanske<br />
vojske sa dijelom ratnog<br />
plijena povukao. U samo svitanje<br />
narednog dana, franačka<br />
vojska dolazi do napuštenog<br />
neprijateljskog logora.<br />
Oko bitke kod Poitiersa<br />
ništa nije dokazano historijski,<br />
sve što se smatra kao<br />
“sigurna” dokumentacija<br />
je nepotpuna i djelimično<br />
tačna. Sve što se veže uz ovu bitku je<br />
obavijeno maglom “sukoba kultura”.<br />
Ono što se danas zna je to da otada nikad<br />
više muslimanska vojska nije došla<br />
u Francusku i da su evropske vojske sve<br />
više radile na poboljšanju svoje ratne<br />
konjice.<br />
Al – Quds (Jerusalem) (1099.)<br />
Zauzimanje Qudsa (Jerusalema)<br />
između 9. juna i 18. jula od strane<br />
krstaša predstavlja epilog u Prvom<br />
krstaškom ratu. Nakon nekoliko propalih<br />
pokušaja, krstaši probaju napasti<br />
“jurišom” i uz upotrebu tadašnjeg<br />
inžinjerijskog znanja; koriste se katapulti<br />
i pokretni tornjevi za opsjedanje,<br />
slamaju muslimanski otpor,<br />
i tako uspijevaju prodrijeti u grad.<br />
Šest godina<br />
poslije pod<br />
komandom<br />
španskog<br />
namjesnika<br />
Abd er-<br />
Rahmana,<br />
muslimanska<br />
vojska prelazi<br />
Pirineje i<br />
prodire duboko<br />
u Francusku.<br />
U drugoj polovini 11. stoljeća u Evropi<br />
je pokrenut Prvi krstaški pohod, da<br />
bi se odazvalo na pozive u pomoć Bizantiji<br />
koja je bila ugrožena od strane<br />
turske vojske. Namjera je bila pomoći<br />
Bizantu tako da će se “osigurati” putevi<br />
u pravcu Orijenta i da se “oslobodi”<br />
grad od muslimana u kojem se nalazi<br />
“sveti grob”. To je jedan vjerski rat,<br />
podstaknut i organizovan od tadašnjeg<br />
pape. Od samog početka pohodu su se<br />
priključili mnogi dobrovoljci koji su<br />
stajali pod zapovjedništvom Gottfrieda<br />
od Bouillona. Nakon raznih osvajanja<br />
u Libanu i Siriji, krstaška vojska 1099.<br />
dolazi pred Quds (Jerusalem). Njihov<br />
vojni logor se nalazi na jednom isušenom<br />
mjestu na otvorenom, direktno<br />
izložen suncu, okolni bunari su zatrovani<br />
od strane branilaca (fatimidski<br />
Egipćani pod vođstvom<br />
emira Iftikhara), a svo drveće<br />
je posječeno tako da se ne<br />
mogu praviti ratna oruđa.<br />
Dva pokušaja zauzimanja<br />
grada samo uz upotrebu<br />
konjice i pješadije (7. i 13.<br />
juna) su odlučno odbijeni.<br />
Krstaška vojska započinje<br />
17. juna sa gradnjom opsadnih<br />
tornjeva i katapulta. Tog<br />
dana su u Joppe doplovili iz<br />
Đenove braća Promo i Guglielmo<br />
Ebriaco, konstruktori<br />
katapulta, njihove dvije<br />
galiere se razlažu na dijelove<br />
da bi se došlo do potrebnog<br />
materijala za gradnju potrebnih<br />
katapulta i opsadnih tornjeva.<br />
Zbog predstojećih napada uz upotrebu<br />
ratnih mašina, muslimanski branioci<br />
izlaze van utvrđenja i otvoreno napadaju<br />
krstašku vojsku da bi spriječili daljnju<br />
gradnju katapulta i ostale mašinerije.<br />
Ipak, sredinom jula krstaši zasipaju<br />
kišom kamenja, zapaljivih sredstava i<br />
strijela zidove Svetog grada. Tornjevi i<br />
tzv.“mačke” (snažne podloge na točkovima<br />
kojima se prebacuje pješadija) prelaze<br />
preko jaraka koje su krstaši uspjeli<br />
zatrpati i dolaze do zidova samog grada.<br />
Napada se direktno kod vrata “Tempelberga”<br />
kao i kod tzv. “Marijinih vrata”,<br />
i krstaški vojnici uspijevaju prodrijeti u<br />
grad. Uprkos apelima nekih kršćanskih<br />
vođa da se samo zauzme grad, krstaši<br />
ubijaju sve muslimane, Jevreje i lokalne<br />
kršćane.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
55
Las Navas de Tolosa (1212.)<br />
Zbog slabih priprema i opremljenosti<br />
samo lahkim naoružanjem čitave<br />
armije emira An-Nasira, njegove<br />
jedinice trpe poraz protiv saveza Alfonsa<br />
VIII. Kršćanska konjica doprinosi<br />
historijskoj pobjedi, koja predstavlja<br />
početak kraja arapske vladavine<br />
u Španiji.<br />
U 11. i 12. stoljeću provode Kastilijanska<br />
i druge kršćanske kraljevine<br />
reconquistu: ponovno osvajanje<br />
Iberijskog poluostrva, koje<br />
se nalazilo pod vlašću Almohada.<br />
Na nagovor pape Innocenca III stupaju<br />
u savez kastiljski kralj Alfons VIII,<br />
Peter II od Aragona i Sancho VII od<br />
Navare. S pojačanjem iz Portugala,<br />
Francuske i Austrije, kreću u vojni<br />
pohod i marširaju iz Toleda u pravcu<br />
Almohadskog carstva (Južna Španija<br />
koja je pod vlašću berberskog emira<br />
Muhameda an-Nasira). Bitka se vodila<br />
16. jula u Las Navas de Tolosi kod<br />
Jaena. Obje armije raspolažu oklopljenim<br />
konjima, lukovima i strijelama,<br />
malim lukovima s kundacima, kao i<br />
kopljima i dvosjeklim mačevima. Na<br />
emirovoj strani se nalazi još i lahka<br />
konjica koja je opremljena kopljima i<br />
lukovima. Lahko su pokretljivi i unose<br />
paniku u neprijateljske linije. Muslimanska<br />
armija je brojčano jača i u<br />
njihovim redovima se nalaze i dobrovoljci<br />
regrutovani iz lokalnih mjesta,<br />
kao i teško naouružani crnci. Emir je<br />
posmatrao bojno polje s jednog brežuljka<br />
na kojem su lično za<br />
njega napravili jedno malo<br />
utvrđenje. Kršćanske trupe<br />
započinju bitku frontalnim<br />
jurišom kojem slijedi<br />
napad na krila uz podršku<br />
konjice, čiji zadatak je opkoliti<br />
protivnika. Do podneva<br />
su muslimanske linije<br />
probijene. Lijevo krilo, sastavljeno<br />
uglavnom od Berbera,<br />
je sa strane opkoljeno<br />
jednom baskijskom jedinicom i tako<br />
bivaju savladani, jedan dio uspijeva<br />
pobjeći. Ostaje samo jedan odred<br />
nubijskih kopljanika koji se bore<br />
još neko vrijeme, dok i oni ne bivaju<br />
savladani. Muslimani se povlače<br />
u svoje glavno utvrđenje i ofanziva<br />
kršćanske pomoćne vojske zadaje<br />
zadnji udarac muslimanskoj vojsci.<br />
Emirova tjelesna garda biva pobijena,<br />
i emiru ne preostaje ništa drugo<br />
do bijega u pravcu Seville. Obeshrabljeni<br />
muslimanski vojnici također<br />
bježe ostavljajući svoje oružje na bojnom<br />
polju. Plijen koji su pronašli u<br />
muslimanskoj vojnoj bazi usporava<br />
kršćansku potjeru muslimana, a ovaj<br />
poraz najavljuje j j kraj muslimanske<br />
vlasti u Španiji.<br />
Narbonski nadbiskup koji je bio u<br />
pratnji ovog vojnog pohoda izvještava<br />
da su nakon bitke u neprijateljskoj<br />
bazi pronađene ogromne zalihe strijela,<br />
tako da je bilo potrebno preko dvije<br />
hiljade tovarnih životinja da bi se<br />
one transportovale.<br />
Namjera je bila<br />
pomoći Bizantu<br />
tako da će se<br />
“osigurati”<br />
putevi u pravcu<br />
Orijenta i da se<br />
“oslobodi” grad<br />
od muslimana u<br />
kojem se nalazi<br />
“sveti grob”.<br />
Istanbul (Carigrad) (1453.)<br />
U februaru i martu odredi<br />
turskog sultana kreću u<br />
odlučujući napad na Carigrad.<br />
Nakon žilavog otpora,<br />
masovnom upotrebom artiljerije<br />
i pomoću izvanrednih<br />
izuma na polju vojne tehnike,<br />
pada bizantijski glavni<br />
grad. Polumjesec je razvijen<br />
nad starim kontinentom.<br />
Sredinom 15. stoljeća od onog što je nekad<br />
bilo Istočno rimsko carstvo, ostalo<br />
je samo poluostrvo, na kojem se danas<br />
nalazi Istanbul. Nekadašnja imperija<br />
je sa svih strana bila okružena Turskim<br />
carstvom što je ostvareno nevjerovatnim<br />
širenjem. 1452. naredbom sultana<br />
Mehmeda II ( El-Fatih), na čitavom<br />
Bosforu su sagrađene utvrde koje su<br />
sprječavale bilo kakvu vezu između kršćanskih<br />
gradova. Za komandanta bizantijskog<br />
utvrđenja je postavljen Đenovljanin<br />
Giovanni Giustiniani, koji je bio<br />
na dobrom glasu zbog uspješne odbrane<br />
mnogih utvrđenih evropskih gradova.<br />
Bizantijci su spremno dočekali opsadu,<br />
imajući dovoljno zaliha hrane i ostalih<br />
potrepština. Luka je osigurana ogromnim<br />
lancem kojeg na površini drže<br />
drveni splavovi. Na taj način se turski<br />
brodovi drže na potrebnom odstojanju i<br />
nemaju mogućnost direktnog napada na<br />
grad. Sultan međutim upotrebljava svoju<br />
inovativnu inžinjeriju (tako što su svi brodovi<br />
prevučeni preko kopna), i 18. aprila<br />
na veliko iznenađenje Bizantijaca se po-<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
56
javljuju pred samim gradom.<br />
Ponudu da kapitulira, bizantijski<br />
car Konstantin XI odlučno<br />
odbija. Turci su se ulogorili<br />
na istočnoj strani pored<br />
gradskih zidova, i na tom mjestu<br />
između 7. i 18. aprila teška<br />
artiljerija pravi ogromne rupe<br />
na utvrdama i zidovima, kroz<br />
koje bezuspješno pokušavaju<br />
da prođu odabrane jedinice<br />
pješadije. 7. maja dolazi do<br />
sveopćeg juriša oko 25.000<br />
vojnika (Basci-Buzuka, Anadolaca<br />
i Janjičara), ali nakon<br />
tri sata teških borbi se povlače.<br />
12. maja počinje drugi napad<br />
u blizini gradske četvrti Blaharneje, ovaj<br />
napad odbija lična Konstantinova garda.<br />
Sultan namjerava minirati gradske zidine<br />
do kojih su prokopani podzemni<br />
prolazi, ali i ovaj pokušaj prodora (od<br />
ukupno 14) u grad biva osujećen, što<br />
je zasluga njemačkog artiljerijskog eksperta<br />
i vojnog tehničara Johana Granta.<br />
Nakon toga Turci pokušavaju izvršiti<br />
napad pomoću jednog pokretnog tornja<br />
Stanovništvo<br />
grada već<br />
gladuje, a<br />
Sultan Mehmed<br />
II el-Fatih<br />
naređuje da se<br />
pređe u napad<br />
kod kapije<br />
“Sv. Romana”.<br />
Taj napad je<br />
uslijedio u nizu<br />
kroz tri vala<br />
juriša i upravo<br />
je on odlučujući.<br />
Turci ulaze u<br />
grad, kršćani<br />
su u općem<br />
metežu.<br />
kod Charisius kapije, ali Bizantijci<br />
ih presreću van kapija<br />
grada i potiskuju ih nazad. Stanovništvo<br />
grada već gladuje,<br />
a sultan Mehmed II el-Fatih<br />
naređuje da se pređe u napad<br />
kod kapije “Sv. Romana”. Taj<br />
napad je uslijedio u nizu kroz<br />
tri vala juriša i upravo je on<br />
odlučujući. Turci ulaze u grad,<br />
kršćani su u općem metežu.<br />
Otkrićem jednih skrivenih<br />
vrata, juriš se koncentriše na<br />
njih. Dok se pronosi glasina<br />
da je Guistiniani ranjen, na<br />
ulicama se očajnički i dalje<br />
bore ostaci kršćanskih jedinica,<br />
praktično jedan ratnik stoji protiv<br />
stotinu turskih. Iskrvavljeni i iscrpljeni<br />
grad je zauzet i ostaje do današnjeg<br />
dana turski.<br />
“Urbanove bombarde”<br />
Kratko pred opsadu Carigrada u<br />
službi bizantijskog cara je bio i jedan<br />
kršćanin iz Sahsena ili Transilvanije.<br />
On dezertira i prelazi na stranu sultana<br />
i nudi mu svoje znanje. Urban je<br />
vješti livničar topova i sultan El-Fatih<br />
mu predlaže da izlije jednu “Bombardu”<br />
(superteški top), da bi njom probili<br />
moćne gradske zidove. Dezerteru Urbanu<br />
je trebalo tri mjeseca da napravi<br />
oružje pred kojim ne ostaje nijedan<br />
zid. Prilikom prve probe “Bombarde”,<br />
ona skoro potapa čitav evropski brod<br />
koji je bio jako udaljen. Zadovoljan<br />
tim učinkom, sultan naređuje livenje<br />
dvostruko većeg topa. Urban potom<br />
pravi ogromnu bronzanu “Bombardu”<br />
(koja ispaljuje 600 kg tešku đulad,<br />
a njen kalibar je 800 mm). Za<br />
njen transport i vatrenu pripremu je<br />
potrebno 60 volova i 400 artiljeraca.<br />
Izlivena je i isprobana je u Adrianopolju.<br />
Njena grmljavina se čuje kilometrima<br />
daleko, a ispaljuje ogromne<br />
kamene kugle koje lete 1,5 km i prave<br />
krater dubok 2 metra. Nakon što je<br />
prebačena na položaj u blizini kapije<br />
“Sv. Romana” u pravcu utvrđenog<br />
Carigrada (Istanbula), eksplodirala je<br />
drugog dana upotrebe.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
57
Ožiljci vremena<br />
Kako su padali velovi?<br />
Titova nesvrstana politika nakon<br />
raskida sa Staljinom in-<br />
Ttenzivirala je višestruke kontakte<br />
Jugoslavije sa islamskim zemljama.<br />
Promjena političkog odnosa prema<br />
Bošnjacima (Muslimanima) uslijedila je<br />
promjenom režimske politike: raskid sa<br />
Staljinom i uspostavljanje kontakata sa<br />
islamskim zemljama. Tako su, između<br />
Konferencije nesvrstanih zema lja 1955.<br />
godine u Bandungu (Indonezija) i Islamske<br />
revolucije 1979. godine u Iranu,<br />
Bošnjaci (Muslimani) živjeli euforično<br />
razdoblje, vjersku, političku i kulturnu<br />
renesansu.<br />
Zakon o zabrani nošenja zara i<br />
feredže<br />
ČLAN 1. Izražavajući želje narodnih<br />
masa, radnih kolektiva i masovnih<br />
organizacija, a u cilju da se otkloni<br />
vjekovna oznaka potčinjenosti i zaostalosti<br />
žene muslimanke, da se olakša<br />
ženi muslimanki puno korištenje prava<br />
izvojevanih u Narodno-oslobodilačkoj<br />
borbi i socijalističkoj izgradnji zemlje i<br />
da joj se obezbjedi puna ravnopravnost<br />
i šire učešće u društvenom, kulturnom<br />
i privrednom životu zemlje zabranjuje<br />
se nošenje zara i feredže i svako pokrivanje<br />
lica žene;<br />
ČLAN 2. Zabranjuje se prisiljavanje<br />
ili nagovaranje žene da nosi zar i feredžu,<br />
odnosno pokriva lice, kao i svaka druga<br />
radnja usmjerena na podržavanje nošenja<br />
zara i feredže i pokrivanja lica žene;<br />
ČLAN 3. Kaznit će se do 3 mjeseca<br />
lišenja slobode ili novčanom kaznom do<br />
20 000 dinara: a) ko nosi zar ili feredžu,<br />
odnosno pokriva lice, b) ko od svojih<br />
ukućana zahtijeva da nosi zar ili feredžu,<br />
odnosno pokriva lice;<br />
ČLAN 4. Kazniće se lišenjem slobode<br />
sa prinudnim radom do 2 godine<br />
ili novčanom kaznom do 50 000 dinara:<br />
a) ko silom, prijetnjom, ucjenom ili<br />
drugim sličnim sredstvima nastoji da se<br />
nosi zar i feredža, odnosno pokriva lice<br />
žene, b) ko, zloupotrebljavajući vjerska<br />
osjećanja, koristeći predrasude i zaostalost<br />
ili na bilo koji drugi način, vrši propagandu<br />
da se nosi zar i feredža, odnosno<br />
pokriva lice žene;<br />
ČLAN 5. Administrativni-kazneni<br />
postupak za prekršaje iz člana 3 ovog<br />
zakona vodi u prvom stepenu Izvršni<br />
odbor sreskog, gradskog (reonskog) narodnog<br />
odbora;<br />
ČLAN 6. Za postupak po krivičnim<br />
djelima člana 4 ovog zakona nadležan je<br />
sreski sud;<br />
ČLAN 7. Ovaj zakon stupa na snagu<br />
tridesetog dana nakon objavljivanja<br />
u “Službenom listu NR BIH”;<br />
U broj 33, Sarajevo, 29 septembra<br />
1950 godine;<br />
Prezidijum Narodne skupštine NR<br />
BiH<br />
Sekretar, Muhidin Begić, s.r.,<br />
Predsjednik, Vlado Šegrt, s.r.<br />
Ulaskom u novi historijski tok,<br />
poslije 1945. godine, brzo su prevladane<br />
poteškoće u zbližavanju<br />
komunističkog režima i Islamske vjerske<br />
zajednice (IVZ). Glavni odbor<br />
Vakufskog sabora kapitulirao je pred<br />
komunistima 5. augusta 1947. godine<br />
izrazivši svoju spremnost na saradnju<br />
sa novim režimom. Vakufska skupština<br />
IVZ u FNRJ uslužno se udvarala<br />
novom režimu: Prva je Jugoslavija<br />
svrstana u neprijatelje naroda, nova<br />
religijska politika zajedno s rastavom<br />
vjere i države pozdravljena, bratstvo i<br />
jedinstvo pohvaljeno i konačno, kao<br />
sukladno islamu protumačeno i u<br />
izgled stavljeno otkrivanje muslimanskih<br />
žena.<br />
Stvarna se saradnja između<br />
komunističkog režima i službenih predstavnika<br />
IVZ počela razvijati 1950.<br />
godine, kada je ponovo počeo izlaziti<br />
list Glasnik Islamskog vrhovnog<br />
starješinstva i bilo osnovano Udruženje<br />
ilmije u Narodnoj Republici BiH. Režim<br />
je kooperativnost honorirao financijskom<br />
potporom između 1945. i 1951.<br />
sa 23 miliona dinara i dopuštanjem<br />
vjerskih aktivnosti koje su do raskida sa<br />
Staljinom ostale vrlo restriktivne.<br />
U ovoj fazi su preovladavala<br />
ograničenja i zabrane:<br />
- Godine 1946. dokinuti su šerijatski<br />
sudovi i zatvorena je Viša islamska<br />
šerijatsko- teološka škola u Sarajevu.<br />
- Godine 1948. zabranjena je vjerska<br />
nastava u školama.<br />
- Godine 1950. zabranjeno je pokrivanje<br />
žena.<br />
- Godine 1952. zatvorene su<br />
kur’anske škole (mektebi) a vjerske pouke<br />
dopuštene su samo u džamijama;<br />
raspuštene su sve tekije na teritoriji Bosne<br />
i Hercegovine.<br />
Titova nesvrstana politika nakon<br />
raskida sa Staljinom intenzivirala je<br />
višestruke kontakte Jugoslavije sa islamskim<br />
zemljama. Promjena političkog<br />
odnosa prema Bošnjacima (Muslimanima)<br />
uslijedila je promjenom<br />
režimske politike: raskid sa Staljinom i<br />
uspostav ljanje kontakata sa islamskim<br />
zemljama. Tako su, između Konferencije<br />
nesvrstanih zemalja 1955. godine u<br />
Bandungu (Indonezija) i Islamske revolucije<br />
1979. godine u Iranu, Bošnjaci<br />
(Muslimani) živjeli euforično razdoblje,<br />
vjersku, političku i kulturnu renesansu.<br />
Unutarpolitička popuštanja uslijedila su<br />
poslije 1966. godine; vidljivo su intenzivirani<br />
odnosi sa islamskim zemljama<br />
uzajamnim delegacijama, razmjenom<br />
studenata i hodočašća u Mekku. Između<br />
1967. i 1983. Mekku je hodočastilo<br />
preko 20.000 muslimana Jugoslavije, a<br />
od toga 1/3 iz Bosne i Hercegovine. Godine<br />
1978. studiralo je 150 jugoslovenskih<br />
muslimana i muslimanki na islamskim<br />
fakultetima u arapskim zemljama.<br />
Do sredine 70- tih godina podignuto je<br />
oko 500 džamija u Drugoj Jugoslaviji.<br />
Preporod islama u Jugoslaviji dosegnuo<br />
je svoj vrhunac osnivanjem Islamskog<br />
fakulteta u Sarajevu 1977. godine.<br />
Deset godina kasnije, 1987. godine u<br />
Zagrebu je svečano otvorena moderna<br />
džamija uz prisustvo velikog broja gostiju<br />
iz cijele Jugoslavije i mnogih islamskih<br />
zemalja.<br />
U službi novoj religijskoj politici<br />
Kao što ste vidjeli u citiranom, Zakon<br />
o zabrani nošenja zara i feredže nastupio<br />
je na snagu krajem 1950. godine<br />
a među prvim agitatorima i sprovodiocima<br />
našli su se, pored nadležnih sudskih<br />
i policijskih organa vlasti, imami koji<br />
su, odajući poslušnost komunističkom<br />
vrhu a zarad očuvanja vlastitih interesa<br />
i položaja, i iz straha od političkog pritiska,<br />
naređivali i propagirali otkrivanje<br />
djevojaka i žena, pravdajući svoj čin,<br />
da je “po zakonskom putu došlo i da se<br />
mora poštovati” te muževi porodica koji<br />
su, u službi novoj religijskoj politici, slijedili<br />
komunističke zakonitosti.<br />
Knjiga “Zarozavanje zara” -Podgorica,<br />
2000.- autorice Semihe Kačar<br />
govorio o autentičnim ispovijestima<br />
sandžačkih žena nakon prisilnog skidanja<br />
zara i feredže početkom 50-tih<br />
godina prošlog stoljeća. Ispovijesti<br />
govore o duševnim patnjama i traumama<br />
kroz koje su prolazile. Tako<br />
je u ovoj knjizi sačuvane ispovijesti<br />
Zube, Derve, Amire i drugih koje su<br />
živjele u vremenu komunističkog razaranja<br />
bošnjačkog društva i njegovog<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
58
1945. godina Slika iz 1946. godine, urađena u amfiteatru Elči Ibrahim-pašine medrese u Travniku<br />
temeljnog stuba - žene. Između ostalog,<br />
posvjedočile su, kako je, protivno<br />
islamu, ulema bila sklona posrtanju<br />
i javnoj kolaboraciji sa vladajućim<br />
komunističkim režimom.<br />
Zuba priča: “Pozvali su hodže i naredili<br />
im da nam kažu da skinemo.<br />
Govorilji su nam da je to po zakonskom<br />
putu došlo i da mora da se<br />
poštuje. (...) Bio je neki Ahmet, milicajac<br />
iz Luga, on bi ti žene nasred uljice,<br />
skido koju bi god zatek’o sa feredžom.<br />
Imalo je žena što nisu dugo godina<br />
izašlje iz kuće. Neke i nikad. (...) Smail<br />
efendija Filibarić iz Luga, on nije šćeo da<br />
se potpiše da se skine peča. Na njega su<br />
veljiki zulum vršili. Dali su mu roka do<br />
sutradan. On uveče dovu činio i tu noć<br />
tesljim bidi. Umre uveče, a oni se čudili:<br />
kako, mi ga pozvali, a on da umre? No,<br />
Allah mu ukabuljio dovu. On je jedini,<br />
aslji, bio hodža kako treba. Njegova žena<br />
poslje njegove smrti nije nikako izlazila.<br />
I ona je kratko vrijeme živela iza njega.<br />
Umrije odma’. Sebet him bi peča te<br />
umriješe. Allah im se smilov’o. Imalo je<br />
mlogo žena koje nisu više nikad izlazile.<br />
I umrle su, a nisu izašlje. Iz straha listom<br />
se išlo za Tursku. Strah brate. Strah i visoki<br />
porezi. Strahovalo se da se nešto još<br />
strašnije ne desi. Mlogo je otišlo. Valha<br />
hi, nije niko ni zaustavlj’o.”<br />
Derva priča: “Ono behu gori naši no<br />
oni, Allahami! Behu samo da se skine<br />
peča. Pokupi nam ljude, pa him dadi<br />
strahobu! (...) Allahami, ni hodžama<br />
ne verujem od taput. Vala, sve su hodže<br />
pristale da se skine, sem Smail efendije.<br />
Rek’o im je: Ostavite me do ujutru da<br />
razmislim. I on umro. A njima krivo:<br />
kako da umre? Pa zadruge po selu, sve<br />
kupili ljude i govorili im, demek, Tito<br />
taput to naredio! A, vala, su ga hajali, a<br />
on je gore čineo no svi. A sve potuljno.<br />
(...) Vala Muslimani nemaju nikaku slobodu<br />
ni pravo. To, aman jarabi, bratstvo-jedinstvo,<br />
a isteruj, a mi šuti. Đe ko<br />
koga ufati nasamo – ubi.”<br />
Amira je rođena 1925. godine u Sjenici;<br />
njen otac je iste godine rasprodao<br />
nekretnine namjeravajući sa porodicom<br />
krenuti za Tursku. Međutim, njihov<br />
put se zatvorio, tako, da su odselili u<br />
selo Rašno. Njen otac bio je hodža i<br />
služio je u Rašljanskoj džamiji. Amira<br />
je tu živjela sve do petnaeste godine, da<br />
bi se sa petnaest godina udala u Novi<br />
Pazar. Tada se pokrila, odnosno, njeno<br />
lice u javnosti pokrivao je veo (feredža).<br />
Poslije oslobođenja Jugoslavije i dolaska<br />
komunističke vlasti, Amirin muž<br />
tražio je da skine veo, pošto je slijedio<br />
komunističku ideologiju. Tada su nastale<br />
i nevolje u braku. Puno su se svađali<br />
oko ovog pitanja. “Bio je, brate, u crvene,<br />
eto to da ti ne krijem ništa. Ja neću,<br />
a on hoće da mi skine feredžu pa hoće,<br />
čare nema. Ondar, nije mog’o da iziđe<br />
na kraj pa me ispratio u Baljetinj, u blizini<br />
Mitrovice, kod njegove sestre.<br />
Ona je izašla iz Mitrovice i sedela u<br />
kulu Baljetinaca, jer je njihova kuća bila<br />
zapaljena i ona ti je njima bila poverena<br />
na čuvanje. E, on ti je mene pratio tamo<br />
u tu kulu da se maknem, da bi zavar’o<br />
trag što ne skidam feredžu. Stalno je<br />
tražio da je skinem. On traži – a ja neću.”<br />
Amiri su nudili da radi u prodavnici<br />
iako je bila nepismena žena. “Pa hajde,<br />
Amira, kad oni traže, da ih ne ljutimo,<br />
ja ću ti pomoć.- Ja opet neću. Neću i<br />
ne smijem to da primam, ja sam nepismena<br />
žena. A vala ni feredžu ne šćedoh<br />
skinut. E, kad sve žene poskidaše, tad<br />
sam i ja pristala i pošla. Tad moradoh.<br />
Nikako nisam šćela da bidem u prve.<br />
Bogu ti fala, kako sam se osećala! Sram<br />
me bilo. Ali kad sam videla da ima još<br />
žena malko sam se oslobodila. Meni je<br />
bilo mlogo teško kad smo izašli, bila mi<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
59<br />
je zava sa mnom. Mlogo je nezgodno,<br />
neobično je, sramota te. Čini mi se, svi<br />
u mene gledaju. A bilo je toga. Sa strane<br />
su te gledali i prezirali. Kao da vele: ene,<br />
Salih skin’o ženi feredžu i sestri Fatimi.<br />
A imalo je žena koje nisu skinule. Moja<br />
svekrva i čovekova mi hala nikad je nisu<br />
skinule. Njih moj čovek nije ni pritisk’o<br />
niti ih je ter’o. Sada bi je ponovo neke<br />
žene nosile i voljele bi da se vrati. I ja<br />
bi’ voljela. Odozdo si mogo bindrehu<br />
obuć, ako hoćeš, ne vidi se. Odozgo ti je<br />
lijep ćaršav i sve pokrije, ništa se ne vidi.<br />
A vala ima i onih koje je ne bi ni za živu<br />
glavu više obukle, taman da ih strijeljaš.<br />
Mnoge bošnjačke porodice tada su selile<br />
za Tursku. Amiri su nudili da radi<br />
u Antifašističkom frontu žena, na što<br />
je odbila. Njen muž stalno je dobijao<br />
naređenje da skupi žene u komšiluku<br />
kako bi došle na konferencije.<br />
Zatim, i od Amire je tražio da ide<br />
po komšiluku i saziva žene. Međutim,<br />
Amira je odbijala te je slala djecu, na što<br />
bi, kad bi je upitaj da li je sazvala žene,<br />
ona odgovori da jeste i tako bi prolazila.<br />
Priređivane su manifestacije na koje<br />
su dolazili beogradski vrhovi. Trebalo je<br />
tada da žene nose parole. “Moj čovek<br />
meni veli: Amira, uzmi ovu parolu; a<br />
ja izašla i živa neću da je uzmem. Nije<br />
mi neki zulum činio, ali mene je to bilo<br />
mrsko da nosim tu parolu i hajd. Neću<br />
da je uzmem i gotovo. Nazim Tokalić bi<br />
se smij’o, uzmi je, Amira, još kad te je<br />
zapalo da je nosiš.» Amira je pohadžala<br />
tečaj za opismenjavanje a zatim je učila<br />
Ilmihal. “Eh, a koje su radile kako se<br />
na njih gledalo loše. Šta mu šćede da<br />
zaposli ženu, ‘prokurvaće’ mu se. Devojke<br />
su zvali ‘fabrikuša’ i govorile bi:<br />
ne bi je uzela za sina taman da bi ost’o<br />
neoženjen. Bilo je svašta. A, Boga mi, se<br />
kasnije usladi, neće da se oženi sa onom<br />
koja ne radi. Više su bile na cijeni poslje
koje su radile. A i te su plate učinele dosta<br />
razvoda i jada. Imam svoj dinar, neću<br />
da trpim zulum, i neću nikakav zapt i<br />
hajd. Svako svojim putem. U zdravlje da<br />
se gledamo, diko!”<br />
Nakon oslobođenja započinje nova<br />
faza u razvoju procesa opće emancipacije<br />
žene, a time i muslimanke. Kada su<br />
u pitanju muslimanke, vidljiv je aktivan<br />
rad na ukidanju nošenja feredže i<br />
zara. Godine 1945. Islamska zajednica<br />
podržala je opći revolucionarni trend o<br />
skidanju zara i feredže, a tadašnji reisululema<br />
Ibrahim ef. Fejić izjasnio se za<br />
ukidanje zara i feredže. Dosta vremena<br />
vlasti su držale otvorenim pitanje da li će<br />
se emancipacija muslimanske žene provesti<br />
političkom akcijom ili donošenjem<br />
zakona. Pri Glavnom odboru<br />
Antifašističkog fronta žena osnovan je<br />
Zemaljski odbor za otkrivanje muslimanki<br />
a organizirana akcija za skidanje<br />
zara i feredže započela je 1947. godine.<br />
U izvještajima partijskih komisija koje<br />
su obilazile srezove, spominje se davanje<br />
kolektivnog otpora, jak utjecaj kuće kao<br />
i najoštrije reakcije muškaraca koji su<br />
htjeli da žene ostanu u kući.<br />
Glavni razlozi za ove akcije bili<br />
su uglavnom vezani za potrebu<br />
izjednačavanja svih ljudi, što je bilo<br />
nemoguće dok god je bilo razlikovanja<br />
po pitanju narodne nošnje jer je<br />
to služilo kao oznaka drugačije nacionalnosti.<br />
Također, muslimanska žena<br />
predstavljala je neiskorišteni privredni<br />
potencijal te se ovom akcijom sa jedne<br />
strane potpomagala emancipacija žene,<br />
ali sa druge dobijala dodatna radna snaga<br />
kako za sopstveno privređivanje tako<br />
i za radne akcije i slične aktivnosti. Tako<br />
Narodna skupština Narodne republike<br />
Bosne i Hercegovine 29. septembra<br />
1950. godine donosi Zakon o zabrani<br />
nošenja zara i feredže.<br />
Priređivane su javne manifestacije<br />
u kojima se žena u zaru penje na binu,<br />
odbacuje zar i time pokazuje svoju<br />
svijest, svoj stepen lične emancipacije.<br />
Poseban segment ovog procesa je ono<br />
što se zbivalo u duši žene koja je u svemu<br />
ovome iskazala itekako visok stepen<br />
lične hrabrosti. Iako je vidljivo da<br />
su muškarci muslimani bili ti koji su<br />
se glasno protivili ovakvom Zakonu<br />
strahujući od raspada porodice i gubitka<br />
moći i autoriteta, i da je dosta muslimanki<br />
vlasti tim primjerom pokazalo da<br />
podržavaju navedeni Zakon, ipak nije se<br />
isključivo upravu da je “samo skidanje<br />
zara, u opštem smislu, za muslimansku<br />
ženu značilo da je postala slobodan<br />
čovjek, da je progledala”, odnosno<br />
da je to što se zbivalo u duši žene bilo<br />
isključivo samo osjećanje zadovoljstva<br />
i oslobođenja. Zaostalost i neobrazo-<br />
vanost žena nisu rezultat nošenja zara,<br />
nego samo indikator određenih rodnih<br />
odnosa u društvu i muslimanskoj porodici<br />
koji nisu ženi omogućavali obrazovanje<br />
i prisustvo u sferi javnog. U<br />
drugačijim okolnostima i žena sa zarom<br />
mogla bi funkcionirati kao akterka<br />
udruštvenom životu. Vrhunac “lične<br />
emancipacije” zasigurno ne bi trebalo<br />
biti, kako se to ovdje sugerira, skidanje<br />
feredže,nego stvaranje uvjeta u kojima<br />
će svi imati jednake prilike.<br />
Semihe Kačar u djelu “Zarozavanje<br />
zara” u kojoj je prikupila vrijedna<br />
iskustva žena koje su doživjele uvođenje<br />
ovog Zakona vidimo i to da je bilo u to<br />
vrijeme i žena koje su objeručke prihvatile<br />
skidanje zara (velika većina njih i<br />
islamske nošnje uopće), ali da je bilo i<br />
onih koje su se protiv toga borile, smatrale<br />
to svojim pravom i sastavnim dijelom<br />
svoga identiteta. Otkrivanje žene<br />
bez njene volje jednako je bolno iskustvo<br />
kao i takvo pokrivanje. Nekima od<br />
njih zar i feredža predstavljali su samo<br />
uniformu koja se nosi u javnosti, ali nekima<br />
je to bilo direktno povezano sa dubokim<br />
vjerskim osjećanjima i osjećajem<br />
vjerske dužnosti.<br />
Umjesto zaključka<br />
Bliska prošlost predstavlja period<br />
zaostalosti i ne želimo da se vraćamo u<br />
nju jer je žena u tom periodu, nažalost,<br />
bila izolirana i u neznanju. Izolirana je<br />
iz života, dunjaluka. Muž mlade žene<br />
bio je dužan da je poučava, a otac je<br />
bio dužan da poučava i obrazuje svoju<br />
kćerku ako ona nije bila udata. Dešavalo<br />
se da otac nije poučavao svoju kćerku,<br />
a i kako bi kad je i njemu samom trebao<br />
učitelj?! Ono čega je lišen ne može<br />
ni dati! Ni otac, ni brat, a ni muž nisu<br />
mogli da poučavaju ženu. A njoj je bio<br />
uskraćen odlazak u školu ili džamiju<br />
gdje bi slušala predavanja, vazove i hutbe.<br />
Ovo sve je značilo da je žena ostala<br />
izolirana i u neznanju. Međutim,<br />
Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba<br />
Aktuelno iz BiH i svijeta<br />
Američki vojnici pozirali nad raskomadanim<br />
tijelima afganistanskih gerilaca<br />
U Cazinu razbijen međunarodni lanac<br />
trgovine djevojkama<br />
Tekstovi<br />
Jedini čovjek koji se rodio unutar<br />
Ka’be<br />
Historija strašnih zločina genocida<br />
nad Bošnjacima se ponavlja<br />
iako tada izolovana od obrazovanja,<br />
vanjskog svijeta i spoljašnjeg uticaja,<br />
žena je zračila smirenošću, tihošću i<br />
skomnošću i ta njena smirenost, tišina<br />
i skromnost bila je neka posebna vrsta<br />
zida oko muslimanskih kuća koja je<br />
štitila ovaj svijet muslimanski od mnogih<br />
neugodnih. Bošnjačke kuće bile<br />
su zatvorene za ljude iz drugog svijeta.<br />
Žena je davala bošnjačkoj muslimanskoj<br />
kući tajanstvenost, egzotičnost<br />
i intimu; nešto “unutrašnje” sasvim<br />
različito od spoljnjeg svijeta; nešto što<br />
je bošnjačku kuću ispunjavalo mirom<br />
i sigurnošću. Majke su učile djecu dostojanstvu<br />
i ponosu. Energiju su koristile<br />
na izgrađivanje svoje nutrine,<br />
duše, ženstvenosti i materinstva; svoju<br />
duševnu snagu i energiju trošile su samo<br />
na to. Za njih je bio stran život žene na<br />
Zapadu, zainteresovane za društveni, socijalni<br />
i kulturni život u njemu.<br />
Velovi su pali i bosanska žena prošla<br />
je “kulturnu reorganizaciju”. Bošnjaci<br />
i Bošnjakinje su iz komunističkog poretka<br />
izašli isprofilirani u više kategorija<br />
što je imalo vidnog odraza na sudbinu<br />
islama. Žena izlazi iz kuće, odlazi u<br />
školu, na fakultet, ide na pijacu, posao,<br />
u kino, na različita mjesta. Ali jedino<br />
mjesto gdje ne ide kao što bi trebala<br />
je džamija! Sve žene svijeta idu u svoja<br />
svetišta: hrišćanka ide u crkvu, Jevrejka<br />
u sinagogu, Hinduskinja u hram, svaka<br />
vjernica ide ka mjestu njenog ibadeta.<br />
Ali naša žena, Bošnjakinja, ne ide<br />
u džamiju. Zašto? Ona živi u svijetu<br />
domaćih životinja: zaboravu Boga, moralne<br />
posrnulosti, zarobljenosti materijom,<br />
čulni užici, duhovne i intelektualne<br />
zapuštenosti.<br />
Raspao se tradicionalni sustav<br />
vrijednosti i tradicionalna forma<br />
ljudskog duha. Moral je postao stran<br />
savremenoj ženi. Ona je ogoljena i<br />
opustošena. Sve je pripremljeno za njeno<br />
sataniziranje jer “boga nema” i sve je<br />
dopušteno.<br />
Naida Kovačević<br />
Nauka i zanimljivo<br />
Počinje Međunarodni sajam<br />
knjige i učila, obećani veliki<br />
popusti<br />
Američke tinejdžere šokirala<br />
spoznaja da je Titanic bio stvaran<br />
Videovijesti i IslamBosna TV<br />
Videovijesti: Talibani će uskoro<br />
zauzeti cijeli Afganistan<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
60
Bošnjačka dijaspora<br />
Posjeta Bošnjačkom islamskom centru Gazi Husrev-beg u<br />
Torontu – Kanada<br />
Džemat darežljivih,<br />
bistrih i gostoprimljivih ljudi<br />
Tada je u Torontu postojala<br />
organizacija poznata pod<br />
imenom “Islamska bratska<br />
zajednica muslimana iz<br />
Jugoslavije” (IBZMJ), koja je u<br />
početku okupljala samo naše<br />
ljude. Kad su u nju poslije<br />
počeli ulaziti i drugi, mnogi naši<br />
muslimani su se distancirali od<br />
nje. Oni što su se izjašnjavali<br />
kao “Bošnjaci” nisu nikad<br />
ni pristupili IBZMJ jer nisu<br />
odobravali njenom rukovodstvu<br />
veze sa ambasadom i<br />
konzulatom SFRJ, zatim praksu<br />
nuđenja alkoholnih pića na<br />
skupovima i neke druge stvari.<br />
U takvim sam vidio budući<br />
nukleus džemata, pa sam s<br />
njima i pokrenuo inicijativu<br />
džematskog formiranja<br />
Pripremila: Aiša Purak<br />
Nakon dugotrajnog planiranja<br />
i dogovaranja o<br />
mojoj posjeti bošnjačkom<br />
džemata u Torontu sa Tajib<br />
ef. Pašanbegović, glavnim imamom<br />
Islamske zajednice Bošnjaka Kanade<br />
i dugogodišnjim imamom Bošnjačkog<br />
centra Gazi Husrev-beg u<br />
Torontu, napokon je planiranje<br />
urodilo plodom. Sredinom aprila,<br />
2012. godine, i meni je provrila<br />
nafaka da ozijaretim ovaj uzoriti<br />
džemat. Već dugo vremena je<br />
u meni buktala želja da posjetim<br />
bošnjački džemat u Torontu.<br />
Možda zbog same blizine Toronta<br />
i grada u kome trenutno živim ali<br />
možda i iz želje da bolje upoznam<br />
džemat i imama o kojima sam još<br />
u Bosni dosta dobra čula. Slušala<br />
sam kazivanje o bošnjačkom imamu<br />
koji je prije tridesetak godina,<br />
pun energije, znanja i volje, nagizdan<br />
mudrošću i saburom, krenuo u<br />
daleku Kanadu, zemlju u kojoj su<br />
mnogi nevoljnici nalazili svoj novi<br />
dom, da kroz islam učvrsti temelje<br />
bošnjaštva. Kao i priče o džematu<br />
koji svojim humanitarnim akcijama<br />
i donacijama ozaruje lica mnogih<br />
ugroženih Bošnjaka. Naravno, po<br />
mom dolasku u Ameriku<br />
priče i divljenje prema Tajib<br />
ef. Pašanbegović, i njegovom<br />
džometnom džematu<br />
ne prestaju nego se i<br />
dalje kontinuirano nizaju.<br />
Mnogi Bošnjaci naseljeni<br />
u gradu Ročesteru države<br />
Nju Jork (Rochester, NY)<br />
punih usta su govorili o<br />
Tajib ef. i njegovom džematu.<br />
Bošnjački islamski<br />
centar Gazi Husrev-beg u<br />
Torontu je već dugo godina<br />
na samom vrhu džemata<br />
donatora iz dijaspore.<br />
Ovaj džemat s ponosom<br />
Druženje sa<br />
Uvaženim<br />
džematlijkama<br />
Toronta me<br />
obogatilo za još<br />
jedno nezaboravno<br />
iskustvo.<br />
Ove prekrasne<br />
hanume, pune<br />
topline, ljubavi<br />
prema svojoj<br />
vjeri, svojoj<br />
domovini su<br />
moja inspiracija.<br />
i opravdanjem nosi ime<br />
velikog bošnjačkog sina i<br />
vakifa, Gazi Husrev-bega<br />
Nakon tri sahata vožnje stižemo<br />
u Toronto, u Bošnjački centar<br />
Gazi Husrev-beg. Lokacija centra je<br />
fantastična. Centar je smješten na<br />
uglu ulica East Mall i North Queen<br />
St. broj 122. Odmah uz centar nalazi<br />
se i fudbalsko igralište koje je<br />
sastavni dio centra. Ljubitelji košarke<br />
nisu zanemareni jer su dva koša<br />
postavljena uz sami centar. Po ulasku<br />
u centar susrećemo grupu mladih<br />
djevojaka i mladića koji veselo<br />
ćaskaju što u potpunosti opravdava<br />
fudbalsko igralište i koševe postavljene<br />
uz sami centar. U kratkom<br />
razgovoru s njima saznajemo da<br />
dolaze iz različitih etničkih grupacija.<br />
Komunikacija među njima se<br />
naravno vodi na engleskom jeziku.<br />
Ubrzo nam se pridružuje i Tajib ef.<br />
i nakon razmjene toplih selama i srdačne<br />
dobrodošlice, Tajib ef. nam<br />
s ponosom pokazuje Bošnjački centra<br />
Gazi Husrev-beg. Upoznaje nas<br />
i s projektom gradnje munare i naglašava<br />
da će se ovaj centar uskoro<br />
nagizdati i prelijepom munarom.<br />
Uz mirisnu i jaku bosansku<br />
kahvu, djelo vrijednog<br />
i neumornog Mirsada<br />
Smajića; Bošnjaka, bistrog<br />
razuma, darežljivog na riječima<br />
a lahkog na nogama,<br />
počinjemo razgovor<br />
o samom centru, Bošnjacima,<br />
historijatu džemata<br />
o čemu nam je Tajib ef.,<br />
između ostalog, rekao:<br />
“Davne 1977. godine,<br />
tačnije 15 novembra,<br />
Bošnjačka islamska zajednica<br />
Gazi Husrev-beg je<br />
registrovana pod imenom<br />
“Association of Islamic<br />
Community Gazi Husrev-beg”.<br />
Bilo je to oko<br />
par mjeseci nakon mog<br />
boravka u Torontu za vrijeme ramazani-šerifa.<br />
Allahovom pomoći<br />
uspio sam za tako kratak period<br />
snimiti stanje kod našeg naroda<br />
i sa grupom najsvjesnijih Bošnjaka<br />
organizirati Skupštinu za osnivanje<br />
džemata. Tada je u Torontu<br />
postojala organizacija poznata pod<br />
imenom “Islamska bratska zajednica<br />
muslimana iz Jugoslavije” (IBZ-<br />
MJ), koja je u početku okupljala<br />
samo naše ljude. Kad su u nju poslije<br />
počeli ulaziti i drugi, mnogi<br />
naši muslimani su se distancirali<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
61
od nje. Oni što su se izjašnjavali<br />
kao “Bošnjaci” nisu nikad ni pristupili<br />
IBZMJ jer nisu odobravali<br />
njenom rukovodstvu veze sa ambasadom<br />
i konzulatom SFRJ, zatim<br />
praksu nuđenja alkoholnih pića na<br />
skupovima i neke druge stvari. U<br />
takvim sam vidio budući nukleus<br />
džemata, pa sam s njima i pokrenuo<br />
inicijativu džematskog formiranja.<br />
Na Skupštini smo dobili podršku<br />
da se džemat zove po velikom<br />
sinu Bosne Gazi Husrev-begu, iako<br />
je bilo prijedloga da u imenu bude<br />
pridjev jugoslovenski ili bosanskohercegovački.<br />
Bili smo odlučni da<br />
po svaku cijenu izbjegnemo prvi<br />
pridjev, a pošto nismo bili zadovoljni<br />
ni drugim, jer ne bi uključio<br />
muslimane Sandžaka i drugih<br />
dijelova tadašnje zemlje, učinili<br />
smo sve da prođe pripredlog koji je<br />
nas nekoliko već bilo pripremilo.<br />
Plan Odbora je bio da ja dođem<br />
za imama već za sljedeći Kurbanbajram,<br />
ali je kampanja protivnika<br />
osnovanog džemata usporila<br />
stvari. Ipak, džemat je djelovao<br />
zahvaljujući nekolicini entuzijasta,<br />
iako u ograničenom obimu.<br />
Do mog konačnog dolaska 19.<br />
juna 1982., dva naša imama, rahmetli<br />
Ibrahim ef. Džananović<br />
i današnji hercegovački muftija<br />
Seid ef. Smajkić, su na određeno<br />
vrijeme radili u džematu i osjetno<br />
doprinijeli njegovom razvoju.<br />
Kad sam ja konačno ipak došao<br />
za imama, počeli smo okupljanja<br />
u tuđim prostorijama. Uporedo sa<br />
ograničenim vjerskim aktivnostima,<br />
redovno (u prosjeku jedan put<br />
mjesečno) smo održavali sijela.”<br />
Utjecaj medija, šta je to?<br />
Nažalost, ugodan muhabet<br />
morali smo prekinuti zbog planiranog<br />
programa. Prvo seminar<br />
a zatim moje predavanje za žene.<br />
Seminar koji je pripremio Tajib<br />
ef. na temu “Odgoj djece i utjecaj<br />
medija”. Seminaru su prisustovali<br />
roditelji polaznika vjeronauke.<br />
U svom uvodnom izlaganju Tajib<br />
ef. je istakao: “Kur’an objašnjava<br />
da ljudski rod ima povlaštenu ulogu<br />
među Allahovim stvorenjima na<br />
Zemlji. Čovjek je izabran kao ha-<br />
lifa, namjesnik i zastupnik i odgovoran<br />
je za vođenje brige o ostalim<br />
Allahovim stvorenjima. Svakom<br />
pojedincu dat je ovaj zadatak u<br />
vidu ukazanog Božijeg povjerenja.<br />
j<br />
Čovjek je stvoren u najboljem obli-<br />
ku/stanju i u potpunosti je opremljen<br />
za funkciju halife na<br />
zemlji. Ali će isto tako biti<br />
testiran na razne načine od<br />
Allah SWT.<br />
Kad je riječ o djeci”, nastavio<br />
je Tajib ef. u svom daljnjem<br />
izlaganju, “ona nam<br />
mogu biti izvor radosti ili<br />
tuge. Ako su hairli, djeca su<br />
jedan od najvećih blagodati<br />
oba svijeta. Oni su ukras na<br />
dunjaluku (Kur’an, 18:46), a<br />
mogu biti i iskušenje. (64:15).<br />
U ovom životu; oni su ili<br />
izvor roditeljske sreće i ponosa,<br />
ili izvor roditeljske bijede<br />
i sramota. Na ahiretu djeca<br />
mogu biti naši glavni optuživači<br />
i uzrok patnje, ili sebeb<br />
nagrade i rahatluka za roditelje.<br />
Prema Kur’anu i Sunnetu,<br />
djeca su nam data kao<br />
amanet (povjerenje): (Kur’an,<br />
66:6). Na svijet dolaze nevina<br />
i spremna za oblikovanje<br />
– odgoj. Dužnost roditelja je<br />
da se brinu o dobrobiti svoje<br />
djece u najširem smislu riječi,<br />
kako bi se osiguralo njihovo<br />
odgovarajuće fizičko i psihičko<br />
stanje, obrazovni i duhovni<br />
razvoj.<br />
Utjecaj medija i šta se podrazumijeva<br />
pod tom riječju?<br />
Sada dalekih 1950-ih, 1960-<br />
ih i 1970-ih godina, djeca su<br />
živjela u mnogo sigurnijem<br />
medijskom okruženju. Tih<br />
godina jedino javno šire dostupno<br />
medijsko sredstvo je<br />
bila televizija koja je bilo<br />
mnogo više porodično orijentirana,<br />
što zbog državnih<br />
propisa što zbog drugih razloga<br />
koji su diktirali familijarno<br />
orjentirani televiziski programa.<br />
Za roditelje je bilo lahko<br />
kontrolirati tadašnje medije<br />
jer je to prvenstveno bio TV,<br />
za razliku od savremenih medija<br />
koja su dostupna djeci<br />
a koje je gotovo nemoguće<br />
kontrolisati. Još jedan bitan<br />
faktor je išao na ruku roditelja.<br />
Naime, roditelji su bili<br />
manje zaokupljeni radom,<br />
obavezama, i bili su aktivno<br />
uključeni u život i odgoj svoje<br />
djece. Danas imamo mnogo<br />
više medija koja su pristupačna<br />
našoj djeci i koja na žalost<br />
mnogo više štete djeci pa i odraslima<br />
nego što je to bio slučaj 50-ih, 60-ih,<br />
70-ih godina. Država nema gotovo<br />
nikakvog utjecaja na današnje medije,<br />
u potpunosti su neovisni i usmjereni<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
62<br />
prvenstveno na zaradu novaca, a roditelji<br />
su preokupirani radom i borbom<br />
za život, i zbog toga manje oprezni i<br />
aktivni u životu svoje djece. “Djeca<br />
se spominju gotovo isključivo u smislu<br />
njihove novčane vrijednosti kao
potrošača”, napisao je James Steyer u<br />
svojoj knjizi “Drugi roditelj” - James<br />
Steyer sažima ulogu koju mediji igraju<br />
danas, govoreći: “Za milione američke<br />
(kao i druge) djece, mediji su im<br />
‘drugi roditelj’. Mediji su trenutno<br />
nezaustavljiva sila koja oblikuje dječiju<br />
stvarnost, postavlja njihova očekivanja,<br />
diktira njihovo ponašanje, definira<br />
njihovu sliku o njima samima<br />
i diktira svoje interese, određuje šta<br />
će se jesti, piti, oblačiti, kako komunicirati<br />
itd. Prema riječima Berrija<br />
Brazeltona, stučnjaka za razvoj djece<br />
“mediji (kao ‘drugi roditelj’) je naš<br />
najveći konkurent u borbi za osvajanje<br />
dječijih srca i umova”. Mediji su<br />
svarnost, nalaze se svugdje i agresivno<br />
atakiraju na umove i srca naše djece.<br />
Nemoguće ih je izbjeći a još teže kontrolirati.”<br />
Deset upustava<br />
I na kraju seminara Tajib ef. je preporučio<br />
prisutnim roditeljima deset<br />
koraka za roditelje koje je preporučio<br />
James Steyer u svojoj knizi “Drugi<br />
roditelj”. Ovi koraci su analizirani i<br />
preporučeni od strane sručnjaka za razvoj<br />
djece, stručnjaka poput dr. Berry<br />
Brazelton, i oni se smatraju jednostavnim<br />
mjerama koje svi roditelji mogu<br />
poduzeti kako bi pomogli u stvaranju<br />
sigurnijeg medijskog okruženja za svoju<br />
djecu.<br />
Radi se o sljedećim upustvima:<br />
1. Uspostaviti dobre medijske navike<br />
za djecu još u ranom djetinstu.<br />
2. Lokacija, lokacija, lokacija: NI-<br />
KADA ne stavljati TV ili internet u<br />
dječiju sobu – bez određene kontrole.<br />
3. Postaviti pravila korištenja TV<br />
i interneta i pridržavati ih se.<br />
4. Učiti dijete da traži dozvolu za<br />
korištenje medija.<br />
5. Gledati i slušati programe sa<br />
svojom djecom, onda im reći što mogu<br />
a šta ne mogu gledati ili slušati i zašto.<br />
6. Postaviti jasna pravila šta dijete<br />
može gledati ili slušati kod svojih<br />
prijatelja.<br />
7. Uključiti dječijeg pedijatra -<br />
pitati ga za savjet šta je preporučeno<br />
za djecu da gledaju u tim godinama a<br />
šta je štetno za njihov razvoj.<br />
8. Educirati djecu o medijima u<br />
školama i kod kuće.<br />
9. Čitati sa svojom djecom i upoznavati<br />
ih sa medijskom pozitivnom<br />
stranom.<br />
10. Isključiti TV ili internet.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
63<br />
I na kraju seminara, Tajib ef. je citirao<br />
kur’anski ajet is sure Et-Tahrim,<br />
ajet 6.: O vi koji vjerujete, sebe i porodice<br />
svoje čuvajte od vatre čije će gorivo ljudi i<br />
kamenje biti, i o kojoj će se meleki strogi i<br />
snažni brinuti, koji se onome što im Allah<br />
zapovijedi neće opirati, i koji će ono što<br />
im se naredi izvršiti.<br />
Nakon klanjanja ikindija-namaza<br />
Tajib ef. je nastavio sa drugom fazom<br />
seminara kojoj su prisustovali muškarci<br />
dok su hanume prisustovale mome predavanju<br />
na temu: “Međusobna prava i<br />
dužnosti supružnika”. Inšallah, drugom<br />
prilikom bit će govora o spomenutom<br />
predavanju. Na kraju bih se još jednom<br />
zahvalila Tajib ef. na pozivu i na divnom<br />
muhabetu kao i Mirsadu Smajiću<br />
za topao doček . Druženje sa uvaženim<br />
džematlijkama Toronta me obogatilo<br />
za još jedno nezaboravno iskustvo.<br />
Ove prekrasne hanume, pune topline,<br />
ljubavi prema svojoj vjeri i svojoj domovini<br />
su moja inspiracija. Impresionirala<br />
me jačina njihove vjere, njihove želje da<br />
postignu Allah, dž.š., zadovoljstvo, njihovo<br />
pomno slušanje predavanja. Čini<br />
mi se da je svaka moja riječ našla mjesto<br />
u njihovim srcima. Riječi su izlazile iz<br />
mog srce i slivale se u njihova srca. Divan<br />
osjećaj za predavača ali i za slušaoca.<br />
Iskreno se nadam da ću biti u prilici da<br />
ponovno budem u društvu ovih divnih<br />
hanuma. Molim Allah, dž.š., da nam<br />
ovo druženje u Njegovo ime ukabuli i<br />
upiše u naša dobra djela.
No comment<br />
Bugarska: 92-godišnjaku<br />
nikli novi zubi<br />
Jednom 92-godišnjem Bugarinu iz<br />
gradića Nedelino nikla su četiri nova<br />
zuba.<br />
Vitalni starac Kančo Vidinski iz gradića<br />
Nedelino objasnio je bugarskim novinarima<br />
da ga je zaboljelo nešto oko zuba i da je<br />
pomislio da je to zbog starosti, ali da su se<br />
nakon nedjelju dana pojavili novi zubi.<br />
Klikx.ba, 18. april 2012.<br />
Brčko: Esad Atić, predsjednik<br />
SDP-a Brčko odao<br />
počast oslobodiocima sa<br />
žvakom u ustima i zabranio<br />
učenje Fatihe<br />
Bportal, 7. april 2012.<br />
BiH uvozi 12.000 šlepera piva<br />
Pivari su tokom razgovora u Tuzli,<br />
iznijeli porazne podatke, koji se zasnivaju<br />
na zvaničnim podacima Uprave<br />
za indirektno oporezivanje, a koji kažu<br />
da se u Bosnu i Hercegovinu godišnje<br />
uveze oko 12.000 šlepera piva, odnosno<br />
1,4 miliona hektolitara (HL), što<br />
našu zemlje stavlja na čelo evropske<br />
liste uvoznika piva. Izraženo u novcu,<br />
BiH godišnje uveze piva u vrijednosti<br />
preko 130 miliona maraka. S ovim količinama<br />
pokriva se oko šezdeset procenata<br />
domaćih potreba.<br />
Bportal, 18. april 2012.<br />
Pretukli starca na smrt,<br />
pa mu na glavu stavili<br />
partizansku kapu sa<br />
petokrakom<br />
Srbin Momčilo Španović /75/ ubijen je<br />
ispred svoje kuće u mjestu Krstinja u<br />
Hrvatskoj, pretučen je na smrt i zadavljen.<br />
Hrvatski mediji nazivaju bizarnim<br />
ovaj zločin počinjen uz pravoslavni<br />
Vaskrs i citiraju izjave očevidaca da je mrtvom<br />
starcu na glavu bila stavljena partizanska<br />
kapa sa zvijezdom petokrakom.<br />
Vijesti.ba, 18. april 2012.<br />
Janje s dvije glave u<br />
Tomislavgradu<br />
U Tomislavgradu se ojanjilo dvoglavo<br />
janje. Prema pisanju lokalnih medija<br />
za neobični događaj “kriva je” ovca s<br />
farme Alagušić iz sela Grabovica kraj<br />
Tomislavgrada.<br />
Bitno.ba, 18. april 2012.<br />
Komad baklave u<br />
Dubrovniku košta 14 KM<br />
Depo, 18. april 2012.<br />
Najsmješnija prezimena<br />
Hercegovine<br />
Prezimena Ćuk, Zec, Zvijer, Zlikovac,<br />
Likokur, Golub, Golo, Grebo, Oroz, Bitanga,<br />
Pelikan, Pištalo, Palikuća, Popara, Rikalo,<br />
Šutalo, Tupanjac, Trutina, Toljaga, Divljan,<br />
Derikučka, Vreća, Motika, Mutilović,<br />
Čutura, Prdavac, Palikuća, Krtolica, Kukolj,<br />
Kokot, Koljibaba, Koljivrat.<br />
Samo u najjužnijoj regiji RS bi se tako<br />
moglo desiti da načelnik opštine bude<br />
Lažetić, a zamjenici Mutilović i Dangubić,<br />
da policijom komanduje Batinić, a javni<br />
red kontroliše Remetić, dok narod prilaže<br />
žalbe i molbe kod Slijepčevića, da poslove<br />
blagajnika obavlja Manjak, a za odbranu i<br />
zaštitu bude zadužen Kukavica...<br />
Pomenuti humorista je predlagao da za<br />
direktora pilane u njegovom kraju treba<br />
postaviti Bukvića, a za šumara Drvendžiju.<br />
Po njemu, upravom puteva bi trebao da<br />
diriguje Okuka, a mjesto prvog čovjeka<br />
lokalnog vodovoda zaslužuje Suša. I<br />
zdravstvo je pokriveno. Glavni hirurg je<br />
Parović, a asistira mu Buconjić. Specijalisti<br />
za uvo, grlo i nos su Nosović, Šmrkić,<br />
Gluvović i Bjelogrlić, internista je Grčić,<br />
a očni ljekari Škiljević i Ćorić. Ortoped je<br />
Kostić, a glavni ginekolozi Kuljić i Babić.<br />
Mondo, 10. april 2012.<br />
Ljudožderska sekta u<br />
Brazilu od ljudskog mesa<br />
pravila “pite” koje su<br />
prodavali komšijama<br />
Žrtve su ubijali u svojoj kući, a zatim su<br />
njihovo meso jeli i koristili kao fil za pite.<br />
Dnevni avaz, 16. april 2012.<br />
Prodaje fakultetsku diplomu<br />
u oglasima jer mu ništa<br />
ne vrijedi<br />
Mladić Mersad Gušić iz Sarajeva<br />
već izvjesno vrijeme bezuspješno<br />
pokušava pronaći posao. Iz očaja,<br />
odlučio je prodati fakultetsku diplomu,<br />
jer, kako tvrdi, od nje nema<br />
nikakve koristi. Oglas je postavio<br />
na popularni bh. internet-oglasnik<br />
Market.ba.<br />
Market.ba, 13. april 2012.<br />
Tuča u Trebinju zbog<br />
nedostatka jaja u trgovinama<br />
Na području istočne Hercegovine već<br />
dva dana u prodavnicama nema jaja,<br />
a tamo gdje ih ima skuplja su i do 40<br />
odsto. U velikim prodajnim objektima<br />
kažu da je juče došla manja količina<br />
jaja, a da je potražnja bila nezapamćena,<br />
zbog čega je dolazilo i do tuče<br />
među kupcima.<br />
Nezavisne novine, 14.april 2012.<br />
Lukavac: Ukrali točkove<br />
i ‘Passat’ ostavili na komadima<br />
siporeksa<br />
Nisu ukrali automobil, ali su ga ostavili<br />
bez točkova. Nepoznate osobe su<br />
u ponedjeljak navečer na parkingu u<br />
Milerovoj ulici u Lukavcu skinule aluminijske<br />
felge sa ‘Passata’ u vlasništvu<br />
T. J.. Vozilo je ostavljeno na komadima<br />
siporeksa.<br />
Bportal, 18.april 2012.<br />
Ko je protiv njemu<br />
srednji prst<br />
Z. S. iz Općinskog vijeća Kalesija na<br />
posljednjim sjednicama bio je jedan od<br />
najaktivnijih za govornicom. Tako je<br />
nedavno, hvaleći izvještaj o radu općinskog<br />
načelnika za prošlu godinu, podigao<br />
desnu ruku i rekao da tom rukom<br />
daje svoj glas za načelnikov izvještaj, a<br />
onda je podigao lijevu ruku s ispruženim<br />
srednjim prstom rekavši: “Ovo je<br />
za one koji su protiv ovog izvještaja”.<br />
Dnevni avaz, 14. april 2012.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
64
Nauka<br />
Pečurke korisne kao prevencija i terapija mnogih bolesti<br />
Naučnici su posvetili veliku<br />
pažnju istraživanju pečurki i<br />
procijenjeno je da mogu biti vrlo korisne<br />
kao prevencija i terapija za brojne<br />
zdravstvene probleme, uključujući<br />
poremećaje imuniteta, virusne infekcije,<br />
visok holesterol, bolesti jetre,<br />
kancera i druga oboljenja. Stručnjaci<br />
preporučuju p da je najbolje j konzumirati<br />
Šitake, Hrastovu sjajnicu i Mai-<br />
take pečurke.<br />
Zašto Pluton više nije planeta?<br />
Od 2006. godine Sunčev sistem<br />
ima osam planeta, a<br />
Pluton je definitivno “izbačen” iz<br />
planetske porodice. Međunarodno<br />
udruženje astronoma je 2006. godine<br />
odlučilo da Plutonu službeno<br />
ukine status planete, zbog otkrića<br />
nebeskih tijela van Neptunove putanje<br />
koja nisu bila mnogo manja<br />
od Plutona, a jedno takvo tijelo je<br />
Eris. Tako su Pluton i Eris dobili<br />
status patuljaste planete.<br />
Letenje nije opasno za srčane bolesnike<br />
Dugo sjedenje opasno po zdravlje<br />
Novo istraživanje pokazalo je da su<br />
ljudi koji mnogo vremena provode<br />
sjedeći u većem riziku od smrtnosti od<br />
svih uzroka u poređenju sa ljudima koji<br />
manje vremena provode u ovom položaju.<br />
U poređenju sa osobama koje sjede najviše<br />
četiri sata dnevno, osobe koje sjede<br />
osam sati imaju veći rizik od smrtnosti za<br />
15 posto, dok je kod sjedenja u trajanju<br />
od 11 sati rizik viši za čak 40 posto.<br />
Unovim smjernicama koje je<br />
izdalo britansko Društvo<br />
za kardiovaskularne bolesti stoji da<br />
letenje ne predstavlja rizik<br />
za zdravlje srca i krvnih<br />
sudova. Smjernice se<br />
zasnivaju na postojećim<br />
dokazima i mišljenjima<br />
ljekara koji se bave kardiologijom,<br />
pulmologijom i<br />
medicinom letenja. Autori<br />
smernica istakli su da nivo<br />
kiseonika u krvi za vrijeme<br />
letenja ima malo ili nimalo<br />
utjecaja na krvne sudove, naročito<br />
na kratkim do umjereno dugim<br />
letovima.<br />
Pripremio: Saladin Kovačević<br />
Ženama teže ostaviti cigarete?<br />
Prema najnovijem istraživanju<br />
stručnjaka ženama je teže da<br />
prestanu pušiti nego muškarcima.<br />
Njihovo istraživanje je ukazalo na<br />
postojanje razlika u pogledu aktiviranja<br />
receptora u mozgu koji se vežu uz<br />
nikotin i tako jačaju zavisnost. Stručnjaci<br />
vjeruju da su uočene razlike<br />
među polovima posljedica djelovanja<br />
hormona progesterona.<br />
Opasno mljeveno meso<br />
Pink slime” se pravi od onoga<br />
što od govečeta preostane<br />
kada se u klaonici odvoje meso,<br />
koža, kosti i iznutrice. Riječ je<br />
uglavnom o vezivnom tkivu, sa<br />
salom i tragovima mesa, dakle o<br />
otpacima koji su se nekad ili bacali<br />
ili koristili za pravljenje hrane<br />
za kućne ljubimce. Konačni<br />
proizvod je jedna ružičasta masa<br />
u obliku štapića koja se zamrzava<br />
i šalje pakerima mesa da je pomiješaju<br />
za mljevenom govedinom.<br />
“Pink slime” je dodatak u<br />
70 posto mljevenog mesa koje se<br />
prodaje u američkim samoposlugama<br />
ili se koristi u restoranima<br />
brze hrane.<br />
20. april - 29. džumade-l-ula<br />
65