ISSN-2233-0917
U - Saff.ba U - Saff.ba
Bosanski kolači koji je na njega ostavila ta Bosna: Dojmilo me je kada sam, šetajući ulicama Sarajeva, čuo ezane sa brojnih sarajevskih munara i vidio ljude kako hrle ka džamijama. Bosanci su iznimno gostoljubiv narod, što sam najjače mogao da osjetim tokom Marša. Na svakom koraku čuješ: Bujrum na čaj, kahvu... Inače, mi Egipćani, za razliku od Bosanaca, nismo navikli na pješačenje, tako da mi je pješačenje 110 km do Srebrenice u tri dana, poteško palo. Četvrti dan smo klanjali dženazu šehidima Srebrenice. Posjeta Bosni ostavila je toliki utisak na mene da sam se ubrzo oženio i jednom Bosanskom. Zekerija Ubejd, egipatski novinar koji je proveo u Bosni četiri poslijeratne godine, prenio nam je svoja iskustva tokom boravka u Bosni. Iako je prošlo više od deset godina kako se vratio u Egipat, Bosna, Bosanci, bosanski muslimani, još uvijek izazivaju ljubav u njegovom srcu. Ja sam dio Bosne, i Bosna je dio mene, rekao je prilikom govora gospodin Ubejd. Prvi egipatski ambasador u BiH general Ahmed Abdurrahman Ebu Talib pričao nam je o svojim susretima sa reisom dr. Mustafom Cerićem i dr. Harisom Silajdžićem. Bilo me je stid, jer je Haris Silajdžić bolje pričao arapski od mene, priznao nam je general Abdurrahman. Spomenuo je kako se iznenadio koliki broj ljudi u Bosni njeguje arapski jezik, istakavši, prema svom mišljenju, svršenike El-Azhara kao najbolje. Hussein Avni Botsali, turski ambasador u Egiptu, na samom početku svoga govora ispričao se prisutnima što nije u stanju besjediti na arapskom, te je održao govor na engleskom jeziku. Naglasio je kako turskom narodu predstavlja veliku počast i privilegiju što učestvuju u obilježavanju Dana nezavisnosti BiH. Prenosimo parafraziran dio njegovog govora: Nažalost, i pored fakta da su u XX stoljeću desila dva svjetska rata na tlu Evrope, krajem toga stoljeća u srcu Evrope, u srcu civilizacije, desio se još jedan stravičan rat. Narod Bosne, unatoč tome što se nalazio okružen civilizovanim narodima, morao se boriti sam. Štaviše, morao je da sačuva toleranciju, da prebrodi religijski i etnički sukob, i još k tome da preživi i gleda unaprijed. Naučili smo lekciju od Bosanaca kako treba da izgleda civilizovan narod. Balkan je još jednom po ko zna koji put postao važan prostor, pogotovo Bošnjaci sa svojom tolerancijom, strpljivošću, iskrenošću. Nadam se da ću služiti Turskoj, ali i bosanskom narodu kada za tri mjeseca dođem na poziciju turskog ambasadora u BiH. Kao šlag na tortu, na samom kraju manifestaciju nazočni su pozvani da se posluže bosanskom kahvom i bosanskim kolačima, posebno našom baklavom – djelo ruku studnetice Naile Duraković Uspostaviti posebne veze između Bosne i Egipta Dr. Muhammed Sejjid ed-Dusuki je bio počasni gost događaja. Bosnu je posjetio dva puta – 1996. i 2008. godine. Inače, dr. Dusuki je napisao proslov za arapski prijevod romana “Žrtvovanje vuku”, romana kojeg je napisao Mirsad Sinanović, a na arapski preveo svršenik El-Azhara hfz. mr. Ahmed Bukvić. Parafraziramo dijelove njegovog zanimljivog govora: Posjetio sam Bosnu više puta. Prvi put je to bilo 1996. godine, kada sam otišao u Sarajevo kao gostujući profesor fikha na FIN-u. Moja porodica me je htjela zaustaviti, bojeći se za moju sigurnost, s obzirom da nije bilo prošlo ni godinu dana od kraja rata. No, ja sam bio odlučan... Sletjeli smo na Zagrebački aeodrom. Dočekao nas je automobil koji je IZ u BiH poslala po nas. Vozač nam je predložio dvije rute puta do Sarajeva: kraću od 6 h – preko srpske teritorije i dužu od 8 h – kojom zaobilazimo teritoriju Srba. Rekao sam: “Samo ne preko teritorije Srba, jer je to narod koji nema emaneta, iskrenosti, ahlaka!”...Obišao sam Bosnu uzduž i poprijeko. U sjećanju mi je ostao događaj kad sam u džamiji sreo šutljivog čovjeka. Upitao sam druge džematlije: “Zašto ovaj šuti?” Odgovorili su mi da 60
Gosti iz preko 15 zemalja 8. mart - 26. rebiu-l-ahir 61 su tom čovjeku četnici ubili brata, a njemu polomili zube i nanijeli takve povrede usne duplje da fizički više nije u stanju da priča. Ovi Srbi nisu hrišćani! Pa zar Isus nije rekao ko te udari u desni obraz okreni mu lijevi!?...Te 1996. godine ušao sam u jednu halu gdje je bilo smješteno preko 100 šehida izvađenih iz masovne grobnice. Tako mi Allaha, odmah sam osjetio miris Dženneta i šehidske krvi. Svi su goloruci nastradali. Taj prizor me je natjerao u plač... Kada sam 2008. godine ponovo bio u Bosni posjetio sam Srebrenicu. Tada smo posjetili Fatu Orlović, ženu u čijem su dvorištvu sagradili crkvu. Koliko mi je poznato ta crkva i danas stoji na tom mjestu. Ova žena nam je pričala svoje jade u borbi za pravdu. Nijednog Srbina u okolini, ali ima crkva. Tada sam rekao Bakiru Izetbegoviću: “Bakire, moraš skloniti tu crkvu!”... Vidio sam u džamijama Bosne ljude koji klanjaju beš-vakat, uprkos tome što su ih u doba Jugosalvije u tome sprječavali, zatvarali džamije, azharlijama oduzimali pasoše... Tokom rata Evropa je bosanskim borcima za slobodu zabranila uvoz oružja, ali oni su se snašli i otvorili par fabrika za oružje... Pričali su mi bosanski borci kako bi se četnici razbježali od straha kada bi izgovorili tekbir, jer znaju da ne želimo ništa osim smrti. Tada bismo pobjeđivali... Rahmetli Alija Izetbegović bio je muslimanski intelektualac. On je shvatio da dio Evrope želi da unište muslimane u Bosni, te je zato potpisao Dejton... Primijetio sam osjetnu razliku između Bosne 1996. godine i Bosne 2008. godine. U Sarajevu 1996. godine vidio sam samo jedno auto kako vozi, te razrušen grad, dok sam 2008. godine svjedočio obnovljenom gradu i automobilima na sve strane... Prvi mart nije samo praznik Bosanaca. On je praznik svih muslimana, jer je Božiji Poslanik rekao: “Ko se ne brine o stanju muslimana nije od nas.” Također, Muhammed, s.a.v.s., je rekao da je primjer vjernika kao primjer tijela. Ako je jedan organ bolestan, cijelo tijelo pati. Tako je isto i svaki državni blagadan koji obilježava određeni muslimanski narod praznik svih muslimana. Ima u nama hajra. Moramo da se potpomažemo, solidarišemo. Navest ću primjer Turske. Kada sam 1996. godine bio u Turskoj za 1.000 lira nisam mogao kupiti ni hljeb, a 2008. godine potpuna razlika. Hvala Allahu na AK partiji. Došao nam je Poslanik sa putem; ako ga prihvatimo bit ćemo najbolji narod, a ako ga odbijemo ostat ćemo poniženi. Na kraju, kratko se publici obratio i Ibrahim Gazale, poznati egipatski slikar. Pričao je o svojoj posjeti Bosni 2009. godine. Iz te posjete je nastala izložba “Bosna u očima Egipćana”. Zapanjila ga je ljepota Bosne: njenih šuma, planina, ali i maniri bosanskih ljudi. Priznao je da, nažalost, ne postoji posebna veza između država BiH i Egipta. Osjetno je veći broj Bosanaca koji posjećuju Egipat, od Egipćana koji posjećuju Bosnu. Nije vidio u Sarajevu Egipatski kulturni centar, ali je vidio Turski kulturni centar. No, nada se poboljšanju bosansko-egipatskih odnosa u budućnosti. Pred sami kraj programa uručeno je šest zahvalnica ispred Asocijacije. Zahvalnice su dobile osobe ili institucije koje su se istakle na polju promicanja egipatsko-bosanskih odnosa: Ahmed Abdurrahman Ebu Talib, Mahmud Fethi, Hasan Šaravi, Salah Fejjumi, te Zekaa Ensari u čije je ime zahvalnicu preuzeo njen kolega Šaban Redžepi, dok je zahvalnicu ispred Azhara preuzeo dr. Ahmed Zejd. Kao šlag na tortu, na samom kraju manifestacije nazočni su pozvani da se posluže bosanskom kahvom i bosanskim kolačima, posebno našom baklavom – djelo ruku studentice Naile Duraković. Na kraju, treba potcrtati da je ovo najbolje organizirana proslava nekog dana nezavisnosti u Egiptu među stranim studentima ikada, sa najviše gostiju, najmultietničkijog sastava (gosti iz najmanje 15 različitih država, sa četiri kontinenta, svih boja kože). Nama, ASUBIHEG je pripala privilegija da budemo organizatori ovakve priredbe.
- Page 10 and 11: Polumjesec Kosovizacija “Herceg-B
- Page 12 and 13: Europska unija Korupcija na europsk
- Page 14 and 15: Aktuelno Ubistvo somalijskog šejha
- Page 16 and 17: Vijeće je uputilo otvoreni poziv s
- Page 18 and 19: Kolumna Borba za opstanak Izrael u
- Page 20 and 21: kao državnika međunarodnih razmer
- Page 22 and 23: Muslimani, islamske vjeroispovijest
- Page 24 and 25: Društvo Bosanske jezičke kontrove
- Page 26 and 27: hino krilo. Potom se desilo ovo: Ak
- Page 28 and 29: Društvo Obilježen Dan (ne)zavisno
- Page 30 and 31: I bilo je gužve, višestruko veće
- Page 32 and 33: Glas islamskih učenjaka Dr. Ahmed
- Page 34 and 35: Almoslim: Prije otprilike dva mjese
- Page 36 and 37: Islamske teme prepuštanje svojim l
- Page 38 and 39: Islamske teme Razmišljanja Omer ib
- Page 40 and 41: Komentar polumjeseca Oslobađajuća
- Page 42 and 43: Kutak za islamsku omladinu Udružen
- Page 44 and 45: Zelena transferzala Sandžak Hafiz
- Page 46 and 47: Zločin Svjedočenje Srba o ratnim
- Page 48 and 49: Društvo Prvi bosanski konvoj human
- Page 50 and 51: sa ranjenima u bolnici je bio dirlj
- Page 52 and 53: Islamnet UN Ateisti traže od Ujedi
- Page 54 and 55: Palestina Jevrejski vojnik u mesdž
- Page 56 and 57: Svijet medija ka i prijatelja, prek
- Page 58 and 59: Reportaže Intoniranje bosanske him
- Page 62 and 63: Islamske teme Vrline jednostavnog
- Page 64 and 65: No comment Četvrti slučaj u Hrvat
Bosanski kolači<br />
koji je na njega ostavila ta Bosna: Dojmilo<br />
me je kada sam, šetajući ulicama<br />
Sarajeva, čuo ezane sa brojnih sarajevskih<br />
munara i vidio ljude kako hrle ka<br />
džamijama. Bosanci su iznimno gostoljubiv<br />
narod, što sam najjače mogao da<br />
osjetim tokom Marša. Na svakom koraku<br />
čuješ: Bujrum na čaj, kahvu... Inače,<br />
mi Egipćani, za razliku od Bosanaca,<br />
nismo navikli na pješačenje, tako da<br />
mi je pješačenje 110 km do Srebrenice u<br />
tri dana, poteško palo. Četvrti dan smo<br />
klanjali dženazu šehidima Srebrenice.<br />
Posjeta Bosni ostavila je toliki utisak na<br />
mene da sam se ubrzo oženio i jednom<br />
Bosanskom.<br />
Zekerija Ubejd, egipatski novinar<br />
koji je proveo u Bosni četiri poslijeratne<br />
godine, prenio nam je svoja iskustva<br />
tokom boravka u Bosni. Iako je prošlo<br />
više od deset godina kako se vratio u<br />
Egipat, Bosna, Bosanci, bosanski muslimani,<br />
još uvijek izazivaju ljubav u njegovom<br />
srcu. Ja sam dio Bosne, i Bosna<br />
je dio mene, rekao je prilikom govora<br />
gospodin Ubejd.<br />
Prvi egipatski ambasador u BiH<br />
general Ahmed Abdurrahman Ebu<br />
Talib pričao nam je o svojim susretima<br />
sa reisom dr. Mustafom Cerićem i dr.<br />
Harisom Silajdžićem. Bilo me je stid, jer<br />
je Haris Silajdžić bolje pričao arapski od<br />
mene, priznao nam je general Abdurrahman.<br />
Spomenuo je kako se iznenadio<br />
koliki broj ljudi u Bosni njeguje<br />
arapski jezik, istakavši,<br />
prema svom mišljenju,<br />
svršenike El-Azhara kao najbolje.<br />
Hussein Avni Botsali,<br />
turski ambasador u Egiptu,<br />
na samom početku svoga govora<br />
ispričao se prisutnima<br />
što nije u stanju besjediti na<br />
arapskom, te je održao govor<br />
na engleskom jeziku. Naglasio<br />
je kako turskom narodu<br />
predstavlja veliku počast i<br />
privilegiju što učestvuju u<br />
obilježavanju Dana nezavisnosti BiH.<br />
Prenosimo parafraziran dio njegovog<br />
govora: Nažalost, i pored fakta da su u<br />
XX stoljeću desila dva svjetska rata na<br />
tlu Evrope, krajem toga stoljeća u srcu<br />
Evrope, u srcu civilizacije, desio se još<br />
jedan stravičan rat. Narod Bosne, unatoč<br />
tome što se nalazio okružen civilizovanim<br />
narodima, morao se boriti sam.<br />
Štaviše, morao je da sačuva toleranciju,<br />
da prebrodi religijski i etnički sukob, i<br />
još k tome da preživi i gleda unaprijed.<br />
Naučili smo lekciju od Bosanaca kako<br />
treba da izgleda civilizovan narod.<br />
Balkan je još jednom po ko zna<br />
koji put postao važan prostor, pogotovo<br />
Bošnjaci sa svojom tolerancijom,<br />
strpljivošću, iskrenošću. Nadam se da ću<br />
služiti Turskoj, ali i bosanskom narodu<br />
kada za tri mjeseca dođem na poziciju<br />
turskog ambasadora u BiH.<br />
Kao šlag<br />
na tortu, na<br />
samom kraju<br />
manifestaciju<br />
nazočni su<br />
pozvani da<br />
se posluže<br />
bosanskom<br />
kahvom i<br />
bosanskim<br />
kolačima,<br />
posebno našom<br />
baklavom –<br />
djelo ruku<br />
studnetice<br />
Naile Duraković<br />
Uspostaviti posebne veze<br />
između Bosne i Egipta<br />
Dr. Muhammed Sejjid<br />
ed-Dusuki je bio počasni<br />
gost događaja. Bosnu je<br />
posjetio dva puta – 1996.<br />
i 2008. godine. Inače, dr.<br />
Dusuki je napisao proslov<br />
za arapski prijevod romana<br />
“Žrtvovanje vuku”, romana<br />
kojeg je napisao Mirsad Sinanović,<br />
a na arapski preveo<br />
svršenik El-Azhara hfz. mr.<br />
Ahmed Bukvić. Parafraziramo<br />
dijelove njegovog zanimljivog<br />
govora: Posjetio sam Bosnu više<br />
puta. Prvi put je to bilo 1996. godine,<br />
kada sam otišao u Sarajevo kao gostujući<br />
profesor fikha na FIN-u. Moja porodica<br />
me je htjela zaustaviti, bojeći se za<br />
moju sigurnost, s obzirom da nije bilo<br />
prošlo ni godinu dana od kraja rata.<br />
No, ja sam bio odlučan... Sletjeli smo<br />
na Zagrebački aeodrom. Dočekao nas je<br />
automobil koji je IZ u BiH poslala po<br />
nas. Vozač nam je predložio dvije rute<br />
puta do Sarajeva: kraću od 6 h – preko<br />
srpske teritorije i dužu od 8 h – kojom<br />
zaobilazimo teritoriju Srba. Rekao sam:<br />
“Samo ne preko teritorije Srba, jer je to<br />
narod koji nema emaneta, iskrenosti,<br />
ahlaka!”...Obišao sam Bosnu uzduž<br />
i poprijeko. U sjećanju mi je ostao događaj<br />
kad sam u džamiji sreo šutljivog<br />
čovjeka. Upitao sam druge džematlije:<br />
“Zašto ovaj šuti?” Odgovorili su mi da<br />
60
Change language