Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvatska<br />
Život muslimana na otoku Krku<br />
a otoku Krku danas živi 500-tinjak Bošnjaka. I ovdje se<br />
Nveć duže vrijeme javljala ideja da se ti ljudi nekako okupe<br />
i da se taj vjerski život podigne na jednu višu razinu. Rijeka<br />
je kao centar jednostavno predaleko i mi smo se ovdje najprije<br />
okupljali u jednoj privatnoj kući, poslije u jednom apartmanu,<br />
a sada je naša obitelj darovala prostor od nekih 100<br />
kvadrata, gdje se petkom obavlja džuma-namaz (muslimanska<br />
molitva petkom op.ur.), a subotom održava vjeronauk”, priča<br />
Teofik Čočić, jedan od najstarijih i najistaknutijih članova<br />
muslimanske zajednice (džemata) na otoku Krku. Nakon rata<br />
u BiH, broj Bosanaca i Hercegovaca na otoku Krku znatno se<br />
povećao, tako je i okupljanje tih ljudi i organiziranje njihovog<br />
vjerskog života iz dana u dan postajalo sve potrebnije. “Mi<br />
danas na otoku Krku imamo cijelo jedno naselje Bosanaca i<br />
Hercegovaca koji su tu stigli prije rata, ali imamo i situaciju da<br />
Crna Gora<br />
Nakon sto godina klanjana dženaza-namaz<br />
šehidima Plava i Gusinja (1912-1913)<br />
su mnogi drugi raštrkani po cijelom otoku i takoreći dosta odsječeni.”<br />
Vjeronauk, pojašnjava Čočić, nije važan samo zbog<br />
teološke naobrazbe, već i zbog druženja i raznih kulturnih<br />
manifestacija koje se na ovim druženjima najavljuju i organiziraju.<br />
“Njegovanje<br />
bosanskohercegovačke<br />
kulturne baštine<br />
bitan je faktor<br />
u borbi protiv<br />
asimilacije”, kaže i<br />
Hajrudin Mujkanović,<br />
glavni imam<br />
džamije u Rijeci. Ujedno zadužen i za sadržaje vjeronauka na<br />
otoku Krku, Mujkanović smatra kako je najvažnije da Bosanci<br />
i Hercegovci koji ovdje žive zadrže neku kulturološku, pa tako i<br />
emotivnu vezu sa zemljom iz koje dolaze. “I ja moram priznati<br />
da su ta djeca dosta toga naučila, ipak su to bili ljudi koji su<br />
se bili potpuno asimilirali. Ali eto, hvala dragom Bogu, malo<br />
kroz džumu, malo kroz džemat, malo kroz nekakve aktivnosti,<br />
pogotovo kroz islamski vjeronauk i kroz tu djecu, uspijevamo,<br />
da tako kažem, vratiti te naše ljude iz mrtvih, da postanu svjesni<br />
kome pripadaju, tko su i što su i odakle su došli na kraju krajeva”,<br />
kaže Mujkanović. (www.islamska-zajednica.hr)<br />
Početkom prošle sedmice u Plavu je u organizaciji Mešihata<br />
Islamske zajednice u Crnoj Gori, te Islamske zajednice i<br />
Kulturnog centra Plava i Gusinja iz Njujorka, klanjana dženaza,<br />
povodom stogodišnjice zločina i nasilnog pokrštavanja Bošnjaka<br />
i Albanaca u Plavu i Gusinju u periodu 1912.-1913. Dženazi<br />
je prisustvovalo oko 2.500 Bošnjaka i Albanaca, te vjernika<br />
iz drugih djelova Crne Gore, te SAD- a, BiH, Kosova i Srbije.<br />
Gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović, koji je i predsjed-<br />
nik Organizacionog odbora za obilježavanje stogodišnjice<br />
zločina, je kazao da je današnji dan “sjećanje na nevino stradale<br />
Bošnjake i Albance ovog kraja, koji su stradali nakon što<br />
su odbili da promijene svoju vjeru”.<br />
“Brutalnost onoga što se dogodilo ovdje, nikada se ne može zaboraviti<br />
ne samo dok živi naša generacija, nego za sva vremena.<br />
Nadamo se da će spomen na žrtve počinjenih zločina naći<br />
mjesta na stranicama istorije nove i moderne Crne Gore, a<br />
isto tako i da će se stanovnici ove kotline osloboditi straha,<br />
da im neko ne ukrade i ne sakrije istinu o 1913. Mi Bošnjaci<br />
i Albanci imamo obavezu, da se jasno i nedvosmisleno odredimo<br />
protiv zla zlih ljudi. Neutralnost pomaže dželatu, nikad<br />
žrtvi, a šutnja hrabri tiranina, nikad potlačenog”, kazao<br />
je Šahmanović dodajući da je cjelokupno stanosvništvo plav-<br />
sko-gusinjske kotline nasilno pokršteno, a sloboda na odabir<br />
vjere je bila ukinuta. “U tim trenucima stotine Plavljana<br />
i Gusinjana je odbilo da promijeni vjeru. Podignutog čela<br />
otišli su u sigurnu smrt. Za nas, to su najveći borci za ljudska<br />
prava. Ubijeni su zbog toga što su bili druge vjere i što su<br />
imali drugačija imena. Zločini o kojima govorimo ne smiju<br />
biti tek puke riječi koje će se prevaliti preko naših usana.<br />
Moramo znati osjetiti težinu zločina, svo zlo i svu bol koja<br />
je našim precima nanešena. Utvrđivanje i konačno priznanje<br />
istine o zločinima nad muslimanima Plava i Gusinja počinjenih<br />
od strane tadašnih crnogorskih vlasti i utvrđivanje odgovornosti<br />
najuzvišenija je dužnost naše generacije. Spomen<br />
obilježje ubijenim u 1912.-1913. godini naša je obaveza, i<br />
to će biti naš podsjetnik na vakat zuluma i garant da nam se<br />
zločini nikada više ne ponove”.<br />
Kosovo<br />
Majkl Kirbi, američki ambasador u Srbiji: SAD ne žele<br />
novu Republiku Srpsku na Kosovu jer to nije dobro<br />
ispalo ni u BiH<br />
irbi je novinarima u Novom Pazaru kazao da SAD sa interesovanjem razmatraju<br />
Kprijedlog K Beograda o zajednici srpskih opština na Kosovu. Međutim, on je kazao<br />
da Sjedinjene Države još ne znaju šta takav prijedlog (zajednica srpskih opština)<br />
zapravo znači. “Nije tajna da SAD ne žele Republiku Srpsku na Kosovu, jer to nije<br />
dobro ispalo ni u Bosni i Hercegovini”, dodao je ambasador Majkl Kirbi.<br />
8. mart - 26. rebiu-l-ahir<br />
45
Change language