ISSN-2233-0917
U - Saff.ba U - Saff.ba
Zelena transferzala Sandžak Hafiz Kujević: Naš narod je željan istine, oni su kao suha zemlja koja jedva čeka berićetnu kišu sa neba afiz Abdurrahman-ef. Kujević, pomoćnikom muftije za Hjužni Sandžak jedan je od najpredanijih radnika za islam u našoj regiji. Zato smo odlučili prenijeti najzanimljivije odgovore hafiza Kujevića, kojeg je dao za novi broj lista Glas islama. Jedan ste od alima u našoj instituciji koji je angažovan na mnogim poljima i resorima. Možete li nam nešto reći o Vašim funkcijama i aktivnostima koje obavljate? KUJEVIĆ: U južnom Sandžaku, u Rožajama, pri Medžlisu Islamske zajednice radim kao sejiri vaiz. To znači kao misionar koji obilazi narod, džemate poziva ih istini. U sklopu ovog emaneta već punih šest godina držim redovno naučno, heftično predavanje utorkom u Kučanskoj džamiji iz sire, tefsira, akaida i fikha. Također sam počašćen da obilazim sve rožajske džamije, posebno u gradu, svake džume gdje kroz instituciju hutbe ljudima dajemo smjernice za uspješan rad na svim društvenim poljima. Također, odnedavno smo započeli halku tefsira u skoro svim džamijama u gradu. Cilj nam je da prokomentarišemo cijeli Kur’an u našim džematima i približimo našem narodu razumijevanje Allahove knjige... Osim toga, angažovan sam kao profesor kiraeta i arapskog jezika u isturenom odjeljenju Medrese “Gazi Isa-beg” u Rožajama. Također, predajem i na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru kao asistent za katedru hadisa. Jedan sam od osnivača, muhaffiz, a sada i predsjednik Upravnog odbora Škole Kur’ana Časnog u Novom Pazaru. Odnedavno obavljam jednu za mene najčasniju funkciju. Naime, imenovan sam za pomoćnika Muftije sandžačkog za južni Sandžak. Želim da istaknem da sam jedan od osnivača Bošnjačke kulturne zajednice u Crnoj Gori i zamjenik predsjednika ove slobodarske organizacije. Obzirom da ste čovjek sa misionarskog terena, možete li nam reći ima li odaziva kod ljudi pozivu kojeg upućujete Vi i Vaše kolege? KUJEVIĆ: Odgovorno tvrdim da je naš narod pogodno tlo za istinu koju je Uzvišeni Allah objavio čovječanstvu. Brzo se odaziva i prihvata poziv koji dođe od iskrenih ljudi i na lijep način. Naš narod je željan istine. Meni izgleda kao suha zemlja koja jedva čeka berićetnu kišu sa neba da se napoji i zadovolji svoje potrebe. Veliko interesovanje vlada posebno kod mladih ljudi. Ali i pored toga mislim da imami i ostali službenici Islamske zajednice trebaju mnogo više uložiti truda i napora kako bi iskoristili infrastrukturu Islamske zajednice da izbavimo ljude iz tame na svjetlo, iz robovanja ljudima u robovanje Allahu i iz skučenosti dunjaluka u prostranstvo ahireta. Možete li nam nešto više reći o radu Škole Kur’ana u Sandžaku, rezultatima i planovima u budućnosti? KUJEVIĆ: Škola Kur’ana Časnog je jako bitna ustanova koja je nastala pod pokroviteljstvom Muftijstva sandžačkog. Osnovana je prije tri godine u Novom Pazaru, a već ima preko hiljadu polaznika svih uzrasta širom Sandžaka i naše dijaspore. Za kratko vrijeme je iznjedrila pet novih hafiza, a još nekoliko polaznika je blizu da dobiju tu časnu titulu. Po meni, obaveza je da svaka muslimanska mahala ima odjeljenje j j Škole Kur’ana. Zato smo mi od samoga starta odlučni da u sva- kom sandžačkom gradu otvorimo odjeljenje ove časne ustanove. Dakle, u cijelom Sandžaku, i sjevernom i južnom dijelu. Valja napomenuti da smo ovaj svoj cilj uveliko ostvarili. Departmani Škole Kur’ana su već otvoreni u Tutinu, Sjenici, Ribariću, De- limeđu, Ljeskovi, a u pripremi je otvaranje odsjeka u Prijepolju. Pored Vašeg velikog angažmana na polju da’ve i vjerskog buđenja, Vi ste jako aktivni i na nacionalnom buđenju Bošnjaka. KUJEVIĆ: ... vjerujem da je nacionalna svijest Bošnjaka branik naše vjere i naroda od nestanka. Stoga sam postao prepoznatljiv u svojim govorima, hutbama i predavanjima, jer ističem da je bošnjaštvo sa svojim bosanskim jezikom, vjerom islamom, maticom Bosnom, šerijatska obaveza za sve Bošnjake, a posebno na ovom prostoru. Zbog svega navedenog podržao sam nacionalne institucije koje rade na ostvarivanju i afirmaciji vrijednosti koje sam istakao. Koristim mogućnost da pozovem sve Bošnjake svijeta da podrže naše institucije: Islamsku zajednicu na čelu sa reisu-l-ulemom u Sarajevu, Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti, Svjetski bošnjački kongres, Bošnjačku kulturnu zajednicu, Bošnjačku nacionalnu fondaciju i ostale organizacije koje rade na istinskom ostvarivanju naših vjerskih i nacionalnih ciljeva. Kosovo U kosovskim centralnim institucijama uposleno samo 1,6 posto Bošnjaka? Na debati o zapošljavanju Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca održanoj u Prizrenu, iznijet je podatak da od 5.506, oko 90 radnika je uposleno u centralnim državnim institucijama. Predsjednik VKBIK-a Mejdin Saliji, iznoseći statističke podatke o broju uposlenih Bošnjaka u državnim institucijama, ukazao je da u određenim organima Bošnjaka uopšte i nema. “U Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije, od ukupno 228 uposlenih radi osam Bošnjaka, u Ministarstvu unutrašnjih poslova od 885 uposleno je 18, u Tužilaštvu od 353 njih 11. Zabrinjava što Bošnjaka uopšte nema u ministarstvima pravde, finansija, javne administracije”. Nepriznavanje diploma sa određenih fakulteta na Kosovu i van njega je pitanje koje godinama čeka rješenje i to sve ide na štetu Bošnjaka koji ne mogu da obezbijede svoju egzistenciju. Na skupu su iznijeti stavovi da Bošnjaci pokazuju malu zainteresiranost prilikom objavljivanja konkursa te da bošnjački politički predstavnici nedovoljno pomažu u rješavanju ovog problema. “Ako nam se ne priznaju diplome, ne možemo naći posao ni ovdje ni vani. Ovakav negativan trend će dodatno uticati na iseljavanje Bošnjaka sa Kosova tako da nas za dvadesetak godina možda i ne bude ovdje”, naglasio je Edis Jonuzi. 8. mart - 26. rebiu-l-ahir 44
Hrvatska Život muslimana na otoku Krku a otoku Krku danas živi 500-tinjak Bošnjaka. I ovdje se Nveć duže vrijeme javljala ideja da se ti ljudi nekako okupe i da se taj vjerski život podigne na jednu višu razinu. Rijeka je kao centar jednostavno predaleko i mi smo se ovdje najprije okupljali u jednoj privatnoj kući, poslije u jednom apartmanu, a sada je naša obitelj darovala prostor od nekih 100 kvadrata, gdje se petkom obavlja džuma-namaz (muslimanska molitva petkom op.ur.), a subotom održava vjeronauk”, priča Teofik Čočić, jedan od najstarijih i najistaknutijih članova muslimanske zajednice (džemata) na otoku Krku. Nakon rata u BiH, broj Bosanaca i Hercegovaca na otoku Krku znatno se povećao, tako je i okupljanje tih ljudi i organiziranje njihovog vjerskog života iz dana u dan postajalo sve potrebnije. “Mi danas na otoku Krku imamo cijelo jedno naselje Bosanaca i Hercegovaca koji su tu stigli prije rata, ali imamo i situaciju da Crna Gora Nakon sto godina klanjana dženaza-namaz šehidima Plava i Gusinja (1912-1913) su mnogi drugi raštrkani po cijelom otoku i takoreći dosta odsječeni.” Vjeronauk, pojašnjava Čočić, nije važan samo zbog teološke naobrazbe, već i zbog druženja i raznih kulturnih manifestacija koje se na ovim druženjima najavljuju i organiziraju. “Njegovanje bosanskohercegovačke kulturne baštine bitan je faktor u borbi protiv asimilacije”, kaže i Hajrudin Mujkanović, glavni imam džamije u Rijeci. Ujedno zadužen i za sadržaje vjeronauka na otoku Krku, Mujkanović smatra kako je najvažnije da Bosanci i Hercegovci koji ovdje žive zadrže neku kulturološku, pa tako i emotivnu vezu sa zemljom iz koje dolaze. “I ja moram priznati da su ta djeca dosta toga naučila, ipak su to bili ljudi koji su se bili potpuno asimilirali. Ali eto, hvala dragom Bogu, malo kroz džumu, malo kroz džemat, malo kroz nekakve aktivnosti, pogotovo kroz islamski vjeronauk i kroz tu djecu, uspijevamo, da tako kažem, vratiti te naše ljude iz mrtvih, da postanu svjesni kome pripadaju, tko su i što su i odakle su došli na kraju krajeva”, kaže Mujkanović. (www.islamska-zajednica.hr) Početkom prošle sedmice u Plavu je u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, te Islamske zajednice i Kulturnog centra Plava i Gusinja iz Njujorka, klanjana dženaza, povodom stogodišnjice zločina i nasilnog pokrštavanja Bošnjaka i Albanaca u Plavu i Gusinju u periodu 1912.-1913. Dženazi je prisustvovalo oko 2.500 Bošnjaka i Albanaca, te vjernika iz drugih djelova Crne Gore, te SAD- a, BiH, Kosova i Srbije. Gradonačelnik Plava Orhan Šahmanović, koji je i predsjed- nik Organizacionog odbora za obilježavanje stogodišnjice zločina, je kazao da je današnji dan “sjećanje na nevino stradale Bošnjake i Albance ovog kraja, koji su stradali nakon što su odbili da promijene svoju vjeru”. “Brutalnost onoga što se dogodilo ovdje, nikada se ne može zaboraviti ne samo dok živi naša generacija, nego za sva vremena. Nadamo se da će spomen na žrtve počinjenih zločina naći mjesta na stranicama istorije nove i moderne Crne Gore, a isto tako i da će se stanovnici ove kotline osloboditi straha, da im neko ne ukrade i ne sakrije istinu o 1913. Mi Bošnjaci i Albanci imamo obavezu, da se jasno i nedvosmisleno odredimo protiv zla zlih ljudi. Neutralnost pomaže dželatu, nikad žrtvi, a šutnja hrabri tiranina, nikad potlačenog”, kazao je Šahmanović dodajući da je cjelokupno stanosvništvo plav- sko-gusinjske kotline nasilno pokršteno, a sloboda na odabir vjere je bila ukinuta. “U tim trenucima stotine Plavljana i Gusinjana je odbilo da promijeni vjeru. Podignutog čela otišli su u sigurnu smrt. Za nas, to su najveći borci za ljudska prava. Ubijeni su zbog toga što su bili druge vjere i što su imali drugačija imena. Zločini o kojima govorimo ne smiju biti tek puke riječi koje će se prevaliti preko naših usana. Moramo znati osjetiti težinu zločina, svo zlo i svu bol koja je našim precima nanešena. Utvrđivanje i konačno priznanje istine o zločinima nad muslimanima Plava i Gusinja počinjenih od strane tadašnih crnogorskih vlasti i utvrđivanje odgovornosti najuzvišenija je dužnost naše generacije. Spomen obilježje ubijenim u 1912.-1913. godini naša je obaveza, i to će biti naš podsjetnik na vakat zuluma i garant da nam se zločini nikada više ne ponove”. Kosovo Majkl Kirbi, američki ambasador u Srbiji: SAD ne žele novu Republiku Srpsku na Kosovu jer to nije dobro ispalo ni u BiH irbi je novinarima u Novom Pazaru kazao da SAD sa interesovanjem razmatraju Kprijedlog K Beograda o zajednici srpskih opština na Kosovu. Međutim, on je kazao da Sjedinjene Države još ne znaju šta takav prijedlog (zajednica srpskih opština) zapravo znači. “Nije tajna da SAD ne žele Republiku Srpsku na Kosovu, jer to nije dobro ispalo ni u Bosni i Hercegovini”, dodao je ambasador Majkl Kirbi. 8. mart - 26. rebiu-l-ahir 45
- Page 1 and 2: Uvodnik: Na “Avazovoj’’ stran
- Page 3: SAFF broj 335 Sadržaj Hutbe iz tri
- Page 6 and 7: Hutba Neodoljivi zov Allahove upute
- Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka:
- Page 10 and 11: Polumjesec Kosovizacija “Herceg-B
- Page 12 and 13: Europska unija Korupcija na europsk
- Page 14 and 15: Aktuelno Ubistvo somalijskog šejha
- Page 16 and 17: Vijeće je uputilo otvoreni poziv s
- Page 18 and 19: Kolumna Borba za opstanak Izrael u
- Page 20 and 21: kao državnika međunarodnih razmer
- Page 22 and 23: Muslimani, islamske vjeroispovijest
- Page 24 and 25: Društvo Bosanske jezičke kontrove
- Page 26 and 27: hino krilo. Potom se desilo ovo: Ak
- Page 28 and 29: Društvo Obilježen Dan (ne)zavisno
- Page 30 and 31: I bilo je gužve, višestruko veće
- Page 32 and 33: Glas islamskih učenjaka Dr. Ahmed
- Page 34 and 35: Almoslim: Prije otprilike dva mjese
- Page 36 and 37: Islamske teme prepuštanje svojim l
- Page 38 and 39: Islamske teme Razmišljanja Omer ib
- Page 40 and 41: Komentar polumjeseca Oslobađajuća
- Page 42 and 43: Kutak za islamsku omladinu Udružen
- Page 46 and 47: Zločin Svjedočenje Srba o ratnim
- Page 48 and 49: Društvo Prvi bosanski konvoj human
- Page 50 and 51: sa ranjenima u bolnici je bio dirlj
- Page 52 and 53: Islamnet UN Ateisti traže od Ujedi
- Page 54 and 55: Palestina Jevrejski vojnik u mesdž
- Page 56 and 57: Svijet medija ka i prijatelja, prek
- Page 58 and 59: Reportaže Intoniranje bosanske him
- Page 60 and 61: Bosanski kolači koji je na njega o
- Page 62 and 63: Islamske teme Vrline jednostavnog
- Page 64 and 65: No comment Četvrti slučaj u Hrvat
Zelena transferzala<br />
Sandžak<br />
Hafiz Kujević: Naš narod je željan istine, oni su kao suha zemlja<br />
koja jedva čeka berićetnu kišu sa neba<br />
afiz Abdurrahman-ef. Kujević, pomoćnikom muftije za<br />
Hjužni Sandžak jedan je od najpredanijih radnika za islam u<br />
našoj regiji. Zato smo odlučili prenijeti najzanimljivije odgovore<br />
hafiza Kujevića, kojeg je dao za novi broj lista Glas islama.<br />
Jedan ste od alima u našoj instituciji koji je angažovan na mnogim<br />
poljima i resorima. Možete li nam nešto reći o Vašim funkcijama<br />
i aktivnostima koje obavljate?<br />
KUJEVIĆ: U južnom Sandžaku, u Rožajama, pri Medžlisu<br />
Islamske zajednice radim kao sejiri vaiz. To znači kao misionar<br />
koji obilazi narod, džemate poziva ih istini. U sklopu ovog<br />
emaneta već punih šest godina držim redovno naučno, heftično<br />
predavanje utorkom u Kučanskoj džamiji iz sire, tefsira,<br />
akaida i fikha. Također sam počašćen da obilazim sve rožajske<br />
džamije, posebno u gradu, svake džume gdje kroz instituciju<br />
hutbe ljudima dajemo smjernice za uspješan rad na svim društvenim<br />
poljima. Također, odnedavno smo započeli halku tefsira<br />
u skoro svim džamijama u gradu. Cilj nam je da prokomentarišemo<br />
cijeli Kur’an u našim džematima i približimo našem<br />
narodu razumijevanje Allahove knjige... Osim toga, angažovan<br />
sam kao profesor kiraeta i arapskog jezika u isturenom odjeljenju<br />
Medrese “Gazi Isa-beg” u Rožajama. Također, predajem i<br />
na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru kao asistent<br />
za katedru hadisa. Jedan sam od osnivača, muhaffiz, a sada i<br />
predsjednik Upravnog odbora Škole Kur’ana Časnog u Novom<br />
Pazaru. Odnedavno obavljam jednu za mene najčasniju funkciju.<br />
Naime, imenovan sam za pomoćnika Muftije sandžačkog<br />
za južni Sandžak. Želim da istaknem da sam jedan od osnivača<br />
Bošnjačke kulturne zajednice u Crnoj Gori i zamjenik predsjednika<br />
ove slobodarske organizacije.<br />
Obzirom da ste čovjek sa misionarskog terena, možete li<br />
nam reći ima li odaziva kod ljudi pozivu kojeg upućujete Vi<br />
i Vaše kolege?<br />
KUJEVIĆ: Odgovorno tvrdim da je naš narod pogodno tlo<br />
za istinu koju je Uzvišeni Allah objavio čovječanstvu. Brzo se<br />
odaziva i prihvata poziv koji dođe od iskrenih ljudi i na lijep<br />
način. Naš narod je željan istine. Meni izgleda kao suha zemlja<br />
koja jedva čeka berićetnu kišu sa neba da se napoji i zadovolji<br />
svoje potrebe. Veliko interesovanje vlada posebno kod mladih<br />
ljudi. Ali i pored toga mislim da imami i ostali službenici Islamske<br />
zajednice trebaju mnogo više uložiti truda i napora kako bi<br />
iskoristili infrastrukturu Islamske zajednice da izbavimo ljude<br />
iz tame na svjetlo, iz robovanja<br />
ljudima u robovanje<br />
Allahu i iz skučenosti<br />
dunjaluka u prostranstvo<br />
ahireta.<br />
Možete li nam nešto više<br />
reći o radu Škole Kur’ana<br />
u Sandžaku, rezultatima i<br />
planovima u budućnosti?<br />
KUJEVIĆ: Škola Kur’ana<br />
Časnog je jako bitna ustanova<br />
koja je nastala pod<br />
pokroviteljstvom Muftijstva<br />
sandžačkog. Osnovana je prije tri godine u Novom Pazaru,<br />
a već ima preko hiljadu polaznika svih uzrasta širom Sandžaka i<br />
naše dijaspore. Za kratko vrijeme je iznjedrila pet novih hafiza,<br />
a još nekoliko polaznika je blizu da dobiju tu časnu titulu. Po<br />
meni, obaveza je da svaka muslimanska mahala ima odjeljenje<br />
j j<br />
Škole Kur’ana. Zato smo mi od samoga starta odlučni da u sva-<br />
kom sandžačkom gradu otvorimo odjeljenje ove časne ustanove.<br />
Dakle, u cijelom Sandžaku, i sjevernom i južnom dijelu. Valja<br />
napomenuti da smo ovaj svoj cilj uveliko ostvarili. Departmani<br />
Škole Kur’ana su već otvoreni u Tutinu, Sjenici, Ribariću, De-<br />
limeđu, Ljeskovi, a u pripremi je otvaranje odsjeka u Prijepolju.<br />
Pored Vašeg velikog angažmana na polju da’ve i vjerskog buđenja,<br />
Vi ste jako aktivni i na nacionalnom buđenju Bošnjaka.<br />
KUJEVIĆ: ... vjerujem da je nacionalna svijest Bošnjaka branik<br />
naše vjere i naroda od nestanka. Stoga sam postao prepoznatljiv<br />
u svojim govorima, hutbama i predavanjima, jer ističem da je<br />
bošnjaštvo sa svojim bosanskim jezikom, vjerom islamom, maticom<br />
Bosnom, šerijatska obaveza za sve Bošnjake, a posebno<br />
na ovom prostoru.<br />
Zbog svega navedenog podržao sam nacionalne institucije<br />
koje rade na ostvarivanju i afirmaciji vrijednosti koje sam<br />
istakao. Koristim mogućnost da pozovem sve Bošnjake svijeta<br />
da podrže naše institucije: Islamsku zajednicu na čelu<br />
sa reisu-l-ulemom u Sarajevu, Bošnjačku akademiju nauka i<br />
umjetnosti, Svjetski bošnjački kongres, Bošnjačku kulturnu<br />
zajednicu, Bošnjačku nacionalnu fondaciju i ostale organizacije<br />
koje rade na istinskom ostvarivanju naših vjerskih i<br />
nacionalnih ciljeva.<br />
Kosovo<br />
U kosovskim centralnim institucijama<br />
uposleno samo 1,6 posto Bošnjaka?<br />
Na debati o zapošljavanju Vijeće Kongresa bošnjačkih<br />
intelektualaca održanoj u Prizrenu, iznijet je podatak<br />
da od 5.506, oko 90 radnika je uposleno u centralnim državnim<br />
institucijama. Predsjednik VKBIK-a Mejdin Saliji,<br />
iznoseći statističke podatke o broju uposlenih Bošnjaka u<br />
državnim institucijama, ukazao je da u određenim organima<br />
Bošnjaka uopšte i nema. “U Ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke i tehnologije, od ukupno 228 uposlenih radi osam<br />
Bošnjaka, u Ministarstvu unutrašnjih poslova od 885 uposleno<br />
je 18, u Tužilaštvu od 353 njih 11. Zabrinjava što<br />
Bošnjaka uopšte nema u ministarstvima pravde, finansija,<br />
javne administracije”.<br />
Nepriznavanje diploma sa određenih fakulteta na Kosovu i van<br />
njega je pitanje koje godinama čeka rješenje i to sve ide na štetu<br />
Bošnjaka koji ne mogu da obezbijede svoju egzistenciju. Na<br />
skupu su iznijeti stavovi da Bošnjaci pokazuju malu zainteresiranost<br />
prilikom objavljivanja konkursa te da bošnjački politički<br />
predstavnici nedovoljno pomažu u rješavanju ovog problema.<br />
“Ako nam se ne priznaju diplome, ne možemo naći posao<br />
ni ovdje ni vani.<br />
Ovakav negativan<br />
trend će dodatno<br />
uticati na iseljavanje<br />
Bošnjaka sa<br />
Kosova tako da nas<br />
za dvadesetak godina<br />
možda i ne bude<br />
ovdje”, naglasio je<br />
Edis Jonuzi.<br />
8. mart - 26. rebiu-l-ahir<br />
44
Change language