You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
povezana sa ropstvom, krijumčaranjem<br />
roblja u Europu, pljačkom ekonomskih<br />
potencijala i instaliranjem domaćih<br />
poslušničkih vlasti, koje su isključivo<br />
radile u službi zapadnih interesa. Afričku<br />
javnost kolonijalizam asocira na sve<br />
te stvari. Sasvim sam siguran da će ova<br />
vojna operacija imati konkretne političke<br />
i društvene posljedice, odnosno da će<br />
proizvesti iste one učinke koje je nekada<br />
davno proizveo kolonijalizam, samo<br />
u nešto sofisticiranijoj formi, a da će to<br />
s druge strane razotkriti pravo arogantno<br />
lice Zapada, koji je naučio da druge<br />
ljude, posebno one sa crnom kožom,<br />
gleda isključivo kao svoje robove, nižerazrednu<br />
vrstu i jeftinu radnu snagu. Bit<br />
ću krajanje precizan: Zapad na Afriku<br />
gleda kao na rezervni izvor dragocjenih<br />
resursa i tretira je svojim kolonijalnim<br />
protektoratom, i zato mislim da će afrički<br />
narodi, svi zajedno, ustati protiv novog<br />
kolonijalizma i braniti svoju krvavo<br />
stečenu slobodu.<br />
Almoslim: Kakva je uloga SAD-a u<br />
Maliju? Da li bi se moglo reći da Amerika<br />
opstruira francuski vojni plan, preko<br />
naouružanih vojnih grupa u Azavadu,<br />
ili je to samo privid, a u suštini se radi<br />
o koordiniranom djelovanju ovih dviju<br />
zemalja?<br />
Dr. Es-Suvejan: U prošlosti je Afrika<br />
bila područje na kojem su se preplitali<br />
i sukobljavali francuski i britanski<br />
interesi, dok je Amerika bila daleko<br />
od tih sukoba, međutim u novije vrijeme<br />
proširio se krug država-aspiranata<br />
na ovo područje i njegova prirodna<br />
i ekonomska bogatstva: s jedne strane<br />
imamo Francusku i Britaniju, s druge<br />
strane Ameriku, a opet s treće Kinu i<br />
Rusiju. Trenutno je situacija takva, da<br />
Rusija, Britanija i Francuska imaju sve<br />
manje utjecaja na konkretna politička<br />
i ekonomska dešavanja u ovom dijelu<br />
svijeta, a da Amerika i Kina dobivaju<br />
sve zapaženiju ulogu, i njihov utjecaj iz<br />
dana u dan raste. Amerika, naravno, nije<br />
sretna zbog postojanja oružanih grupa u<br />
pustinjskim područjima Malija, ne zbog<br />
toga što joj te grupe nisu potrebne i što<br />
ih ne može iskoristiti za svoje ciljeve,<br />
nego zbog činjenice da joj, nakon iscrpljujućeg<br />
afganistanskog i iračkog rata,<br />
nije potrebno otvaranje novih frontova,<br />
i zato mislim da Amerika sa simpatijama<br />
gleda na francusku vojnu invaziju u Maliju<br />
i da je uložila određeni diplomatski<br />
napor kako bi ovoj invaziji obezbijedila<br />
međunarodni legitimitet u UN-u, iako<br />
je Francuska zaobišla Vijeće sigurnosti,<br />
nije tražila njegovu dozvolu za izvođenje<br />
jedne ovakve složene operacije, istog<br />
onog Vijeća kojeg su, zajedno sa drugim<br />
velikim državama, formirali navodno<br />
zbog očuvanja svjetskog mira i sigurnosti.<br />
Zbog toga je bilo važno da se u cijeli<br />
slučaj uključi Amerika i, kod UN-a,<br />
8. mart - 26. rebiu-l-ahir<br />
35<br />
izdejstvuje kakvo-takvo pravno pokriće<br />
za ovu, po svemu, nezakonitu vojnu<br />
akciju. Prema tome, nije isključeno da<br />
se ovdje radi o udruženim američkofranuskim<br />
interesima, iako se svaka od<br />
ovih država bori za svoj vlastiti utjecaj<br />
na ovom području, ako ništa zajedničko<br />
im je to što se žele riješiti naoružanih<br />
grupa, koje bi mogle ugroziti njihove<br />
“afričke’’ planove.<br />
Almoslim: Uvaženi šejh, vjerovatno<br />
ste primijetili da na posljednjem Samitu<br />
islamskih zemalja nije uopće bilo riječi o<br />
progonu arapskog muslimanskog stanovništa<br />
u Maliju, i da Arapska liga, povodom<br />
toga, nije izdala nikakvo saopćenje<br />
u kojem bi bar osudila zločine nad njihovom<br />
arapskom braćom? Zašto je to tako?<br />
Dr. Es-Suvejan: Arapska liga, zajedno<br />
sa srodnim međunarodnim organizacijama,<br />
na našu veliku žalost, nije uspjela<br />
riješiti nijedan jedini problem islamskog<br />
ummeta, nijednu krizu u regionu,<br />
a sada, na primjeru Malija, pokazuju<br />
totalnu slabost i neuspjeh. To je jedna<br />
troma i neproduktivna organizacija koja<br />
je okovana raznim okovima, političkim,<br />
ekonomskim, interesnim. Ona je<br />
nesposobna da bilo šta uradi, da napravi<br />
makar jedan ispravan korak u pravcu<br />
popravljanja pozicije arapskog i islamskog<br />
ummeta, spriječi bar jednu ljudsku<br />
katastrofu. Ništa bolje stanje nije ni<br />
kada je u pitanju Organizacija islamske<br />
saradnje (Munezzametu-t-te’avuni-l-islamijj),<br />
i drugih manjih ili većih organizacija,<br />
zato je moje mišljenje da u njih ne<br />
treba polagati nikakve nade, baš kao ni<br />
u međunarodne organizacije.<br />
Almoslim: Da se ponovo vratimo<br />
pitanju “Arapskog proljeća”. Koliko je<br />
ono pomoglo Iranu da poveća svoj utjecaj<br />
u regionu, ili je “Arapsko proljeće”,<br />
ipak, u određenom smislu, suzilo krug<br />
iranskom djelovanju?<br />
Dr. Es-Suvejan: Najspecifičnija karakteristika<br />
“iranskog projekta’’ u regionu<br />
je da iza njega stoji država, sa svojom<br />
vlastitom doktrinom i načelima, koje je<br />
spremna, svim silama, braniti i za čije<br />
ostvarenje je spremna žrtvovati ono najdragocjenije.<br />
Kako se ideja o revoluciji<br />
nalazi u samoj srži ovog projekta, Iranu<br />
se uopće nije bilo teško uklopiti u kontekst<br />
“Arapskog proljeća”, i pokušati ga<br />
iskoristiti za širenje svog utjecaja u Arapskom<br />
svijetu. Iransko revolucionarno<br />
vođstvo, na samom početku “Arapskog<br />
proljeća”, kada je pokrenuta revolucija u<br />
Tunisu i Egiptu, izrazilo je, u više navrata,<br />
otvorenu podršku arapskim revolucionarima,<br />
međutim kada je, nakon toga,<br />
“proljeće’’ pokucalo na vrata sirijskog<br />
režima, Iranci napuštaju svoj prvobitni<br />
stav i okreću se protiv revolucije, zapravo<br />
pokazuju svoje pravo, sektaško, lice.<br />
U početku su govorili o pravu arapskih<br />
naroda na slobodu i pravednu vlast, da<br />
bi samo koju godinu kasnije, stajući<br />
na stranu “bratskog’’ Bešarovog režima,<br />
postali aktivni saučesnici u kršenju<br />
osnovnih ljudskih prava i brutalnih zločina<br />
nad nedužnim sirijskim narodom.<br />
Duboka involviranost iranskih vlasti u<br />
zločine u Iraku i Siriji, otklonula je sve<br />
sumnje oko iranske uloge u “Arapskom<br />
proljeću”. Možda bi se naivne arapske<br />
mase i uhvatile u zamku iransko-hezbolahskih<br />
parola o “svetoj borbi protiv<br />
cionističke države’’, da se nije desila Sirija,<br />
ali nakon Sirije sve te parole su pale<br />
u vodu, i svima je postalo jasno ko je<br />
Iran i šta hoće. Iran je, na taj način, sam<br />
sebi suzio prostor djelovanja na arapskom<br />
tlu, ali i dalje ostaje činjenica da<br />
je to država koja ima svoj projekat, od<br />
kojeg nikad neće odustati, i sigurno je<br />
da će pokušati svoj projekat realizirati u<br />
nekoj drugoj muslimanskoj zemlji, recimo<br />
Jemenu, gdje djeluje jaka havsijska<br />
opozicija (el-havsijjun, političko-vjerska<br />
organizacija koja je dobila ima po<br />
osnivaču Husejnu el-Havsiju kojeg su<br />
2004. ubile vladine snage).
Change language