Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
hino krilo. Potom se desilo ovo: Ako<br />
budem onako govorio, ni rođena<br />
mater me neće razumit, požalio se<br />
1990. godine na čistom bosanskom<br />
jeziku jedan bosanski katolik (Hrvat)<br />
prvom predsjedniku HDZBiH<br />
Stjepanu Kljujiću nakon završenog<br />
jednomjesečnog tečaja čistog hrvatskog<br />
jezika u Zagrebu i<br />
povratka u Sarajevo. Prema<br />
svjedočenju Stjepana Kljujića<br />
jednom bošnjačkom<br />
akademiku i tadašnjem<br />
čelniku jedne bošnjačke političke<br />
organizacije, rečeni<br />
bosanski Hrvat pripadao je<br />
najužem rukovodstvu novoformiranog<br />
HDZBiH,<br />
koje je po nalogu Franje<br />
Tuđmana, pozvano u Zagreb<br />
na jednomjesečni tečaj<br />
glede općenite uljudbe<br />
i promidžbe novohrvatskog<br />
jezika, kao izravnog čimbenika<br />
suvremenog hrvatskog<br />
domoljubnog identiteta.<br />
Naravno, ni on ni iko drugi<br />
nije se usudio ne odazvati<br />
ovome pozivu na izpiranje<br />
bosanskog mozga, jer<br />
je HDZBiH bio (i ostao)<br />
čista ekspozitura HDZ-a<br />
Hrvatske, odnosno, u ovom<br />
kontekstu, bosansko čedo<br />
hrvatske matere. Predsjedniku<br />
HDZBiH Stjepanu Kljujiću to<br />
nije teško palo, jer je on predhodno<br />
već duže vrijeme živio u Zagrebu i radio<br />
kao sportski novinar u najjačoj hrvatskoj<br />
novini “Vjesniku”. Tuđmanove<br />
ideje i takvu praksu najdosljednije<br />
je nastavio sve do danas “Večenji list<br />
BiH”, posebno akcijom “Večernjakov<br />
pečat” te Matica hrvatska sa svojim<br />
hrvatskim programima i mahanjem<br />
hrvatstvom.<br />
Nametanje novohrvatskog jezika<br />
kao sredstva kroatizacije (pohrvaćivanja)<br />
bosanskih katolika najbolje ilustrira<br />
političku hegemonističku pozadinu<br />
takvih nakana. Izključivi razlog<br />
je razlučivanje i razlikovnost od svojih<br />
komšija i jezičke sabraće Bošnjaka separatizam<br />
po svaku cijenu samo da se<br />
razlikuje od drugih ili od dosadašnjeg:<br />
disjunktivna, razlučujuća norma. To<br />
samoizgnanstvo iz majkinog krila<br />
pod mećehine skute vodilo je samonegaciji<br />
i razpamećivanju, separatizmu,<br />
izključivosti, segregaciji i aparthejdu<br />
i svakovrstnom razlučivanju, sve do<br />
fašizacije i opće katastrofe u ratu. Vodilo<br />
je posebnim školama, etničkim<br />
tvrtkama, odjelitim bolnicama, posebnim<br />
tv-stanicama i radio-postajama<br />
i težnji za posebnim tv-kanalom<br />
i, na kraju, zahtjevom za posebnim<br />
entitetom. Gdje god su Hrvati većina,<br />
Druga je da<br />
Englezi, na<br />
primjer, nemaju<br />
ni ustava ni<br />
pravopisa, a<br />
postali su jedan<br />
od najmoćnijih<br />
naroda zapadne<br />
civilizacije i<br />
njeni glavni<br />
nosioci, a<br />
njihov jezik,<br />
na kojem oni<br />
bez pravopisa<br />
stvaraju više<br />
od hiljadu<br />
godina, postao<br />
je jezik cijele<br />
zemaljske<br />
kugle u ovoj eri<br />
globalizacije.<br />
tu su ekskluzivno hrvatske škole, na<br />
novohrvatskom jeziku ili u najboljem<br />
slučaju dvi škole pod jednim krovom.<br />
U te škole ne primaju diplomirane<br />
profesore bosanskog/hrvatskog/srbskog<br />
jezika sa Filozofskog fakulteta<br />
u Sarajevu, koji, primjerice, čas i sat<br />
smatraju dubletnim sinonimima, ali<br />
je od jedne Bošnjakinje u<br />
Varešu traženo, pored ostalog,<br />
da u školskoj terminologiji<br />
izključivo koristi<br />
nastavni sat, a nikako školski<br />
čas, iako je čas slavenska<br />
(dakle, materinska) riječ, a<br />
sat ponašen orijentalizam<br />
iz arabskog (ekskluzivna<br />
bošnjačka jezička kreacija je<br />
verzija sahat), dakle posvo-<br />
jenica, tj. pomajkina riječ.<br />
Trenutačno stanje je dvi<br />
škole pod jednim krovom,<br />
dva kluba istog imena, kao<br />
što je slučaj u starom bosanskom<br />
gradiću zvučnog imena<br />
Vitez u Lašvanskoj dolini,<br />
u kojem se međusobno<br />
nadmeću vitezovi reda fudbala<br />
i reda nogometa. Ništa<br />
ne bi bilo čudno, reklo bi<br />
se, temeljno pravo na materinski<br />
jezik, da im nije ista<br />
i majka i pomajka. (Izvorne<br />
riječi su materine, posvojenice<br />
su riječi pomajke, a<br />
nametnute riječi maćehe) I za jedne i<br />
za druge nogomet je materinska riječ<br />
(kao i rukomet, glavomet), a fudbal<br />
pomajkina. Ali presudila je maćeha.<br />
U dnevniku državne televizije krajem<br />
februara naveden jedan “pozitivan”<br />
primjer saradnje dvahu sportskih kolektiva<br />
iz ovog srednjebosanskog gradića.<br />
I ništa ne bi bilo čudno da se kao<br />
pozitivan primjer ne uzima saradnja<br />
ova dva kluba istog imena (“Vitez”),<br />
samo nacionalno podijeljena u dva<br />
tabora, jedan (pretežno) bošnjački i<br />
drugi (izključivo) hrvatski. Obadva<br />
baštine ime pridratnog multietničkog<br />
kluba, tačnog naziva: Fudbalski<br />
klub “Vitez”, ali su tuđmanovski<br />
osviješćeni Hrvati poslije “Dejtona”<br />
osnovali još jedan istog imena, ali<br />
sa varijacijom u nazivu: Nogometni<br />
klub, kojim gazduju Hrvati, dok<br />
su u Fudbalskom klubu ostali samo<br />
Bošnjaci. Na formalnoj ravni razlika<br />
je samo u alternaciji riječi fudbal/<br />
nogomet, koje su, praktično seman-<br />
tički sinonimi, dakle ravnopravne su<br />
u upotrebi u bosanskom jeziku. Ali<br />
u hrvatskom standardu je izključivo<br />
nogomet i ima značenje termina. Na<br />
simboličkoj ravni nogomet je maternji,<br />
a fudbal pomajkin jezik. Nogomet je<br />
domaća slavenska, pa, dakle, i bosanska<br />
i hrvatska, a fudbal je europeizam<br />
iz englezkog, koja je došla do nas zajedno<br />
sa ovom igrom. U Rječniku bosanskog<br />
jezika, koji je izdao Institut<br />
za jezik u Sarajevu, nema riječi fudbal<br />
kao posebne leksičke odrednice, samo<br />
nogomet, ali su u tumačenju značenja<br />
navodi riječ fudbal kao objašnjanje za<br />
nogomet. Nogomet je zapravo kalk<br />
(prevedenica) od fudbal (engl. football,<br />
njem. Fussball), a sama po sebi<br />
u bosanskom je morfoložki kompozit:<br />
noga + met-a-ti; met postoji i u drugim<br />
riječima slične tvorbe: vatromet<br />
(kalk iz njem. Feuerwerk, jače ponašena<br />
onim met) tj. vulkan; puškomet,<br />
isto što hitac. Iako su sinonimi, nogomet<br />
bi u bosanskom jeziku mogao<br />
biti preferentan kao sportski termin,<br />
jer je domaća riječ i postoji dosljedno<br />
izveden čitav rod riječi: rukomet, glavomet<br />
(koji smo igrali u djetinjstvu) i<br />
sl. U okviru obadva sportska društva<br />
(udruge) postoji grupa/skupina igrača<br />
nogometaša/fudbalera koji igraju ovu<br />
igru i takmiče se sa drugim sličnim<br />
timovima u različitom rangu takmičenja,<br />
ali u NK ih zovu nogometna<br />
momčad, a u FK ih zovu fudbalski tim<br />
ili nogometna ekipa. Bosanski sinonim<br />
bi mogao biti i družina. Manje bi zvučao<br />
nelogično nego ženska momčad. Iz<br />
priloga rečene televizije saznali smo<br />
da se inertni Bošnjaci sa svojim Vitezom<br />
bore da uđu u Prvu ligu Federacije,<br />
a agilni Hrvati sa svojim Vitezom<br />
kucaju na vrata Premijer lige države<br />
BiH.<br />
Dodikovo “čobansko” prezime<br />
Kao treći parametar odnosa prema<br />
bosanskom maternjem jeziku može<br />
se uzeti antibosanski, ničim izazvan,<br />
nastup M. Dodika u srbijanskoj skupštini,<br />
gdje je zabezeknute poslanike<br />
ubjeđivao da je on Srbin i da govori<br />
srpskim jezikom, a da bosanski jezik<br />
ne postoji i da BiH ne može obstati,<br />
da je pitanje vremena kada će se entitet<br />
RS odcijepiti od države BiH, da su<br />
Bošnjaci postali 1993. godine, itd. Sve<br />
ovo što je Dodik nabrojao su ustavne<br />
kategorije i njihovo negiranje je antiustavno<br />
djelo i antidejtonsko djelovanja<br />
podložno najstrožijim sankcijama,<br />
za šta državni tužilac po službenoj<br />
dužnosti mora podnijeti krivičnu prijavu.<br />
A može ga tužiti i sudu svaki<br />
građanin BiH, a što to niko do sada<br />
nije uradio, zato nam je ovako kako<br />
je... Ironija Dodikovog busanja u prsa<br />
srbstvom je u tome što Dodik uopće<br />
po porijeklu nije Srbin, kako tvrdi historičar<br />
Ibrahim Pašić, upućujući na<br />
etimologiju njegova prezimena: “Nadobudan,<br />
a neobrazovan za historiju i<br />
lingvistiku u koje se upleo, on ne zna<br />
da i njegovo prezime Dodik nije srp-<br />
8. mart - 26. rebiu-l-ahir<br />
26
Change language