ISSN-2233-0917
oni koji koriste - Saff.ba
oni koji koriste - Saff.ba
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Iz arhiva<br />
Mustafa Pruščak (I dio)<br />
Prvi Bošnjak na El-Azharu<br />
Postavlja se pitanje: Kada<br />
je došao prvi student iz<br />
zemlje Bosne na čuveni<br />
El-Azhar univezitet? Da li<br />
u fatimijskom dobu, kada<br />
bijaše veliki broj Sakaliba,<br />
tj. Slavena, na vojnim i<br />
dvorskim položajima? Ili<br />
u vrijeme Memluka, kada<br />
je historija zabilježila<br />
prisustvo određenih<br />
Bošnjaka sa njihovim<br />
ličnim imenima? Ili<br />
možda pak u osmanskom<br />
razdoblju kada bijaše<br />
bosanski narod na<br />
vrhuncu službovanja<br />
islamu? Tada se u Kairo<br />
zaputio veliki broj<br />
obrazovanih Bošnjaka,<br />
uglavnom u potrazi za<br />
korisnim znanjem ili<br />
podučavanjem.<br />
Piše: Jusuf Džafić<br />
Glasoviti Univezitet El-<br />
Azhar je od samih početaka<br />
bio svjetiljka i<br />
svjetlost znanja. U njemu su podučavali<br />
ili učili brojni čuveni učenjaci,<br />
između kojih su: Ibn Tejmijje,<br />
Ibn Hadžer, El-Džeberti, El-Hureši,<br />
Ed-Dusuki i dr. Stoga, sasvim<br />
je prirodno da među njegovim studentima<br />
bude izvjestan broj Bošnjaka,<br />
odnosno starosjedilačkog<br />
stanovništva Bosne. To ne treba da<br />
čudi i iznenađuje, posebno ako uzmemo<br />
u obzir da je osnivač Kaira<br />
i Univeziteta El-Azhar po porijeklu<br />
Bošnjak – Dževher Sicilijanac<br />
(Es-Sikilli), koji ih je osnovao 969.<br />
godine.<br />
Postavlja se pitanje: Kada je došao<br />
prvi student iz zemlje Bosne na<br />
čuveni El-Azhar univezitet? Da li<br />
u fatimijskom dobu, kada bijaše<br />
veliki broj Sakaliba, tj. Slavena, na<br />
vojnim i dvorskim položajima? Ili<br />
u vrijeme Memluka, kada je historija<br />
zabilježila prisustvo određenih<br />
Bošnjaka sa njihovim ličnim imenima?<br />
Ili možda pak u osmanskom<br />
razdoblju kada bijaše bosanski narod<br />
na vrhuncu službovanja<br />
islamu? Tada se u<br />
Kairo zaputio veliki broj<br />
obrazovanih Bošnjaka,<br />
uglavnom u potrazi za korisnim<br />
znanjem ili podučavanjem.<br />
Među njim su,<br />
glede njihovog nadnevka<br />
(datuma) smrti i vremena<br />
boravka u Egiptu i<br />
njegovoj jg jp prijestolnici Kairu:<br />
Ali Širi Hercegović<br />
(Hersekzade) (? – 1528);<br />
šejh Ibrahim Bošnjak<br />
(El-Busnevi) Er-Rumi<br />
el-Hanefi sin Timurhana<br />
sin Hamze sin Muhameda,<br />
poznat kao Kazaz<br />
(?- 1617); Abdullah-efendija<br />
Bošnjak (El-Busnevi)<br />
el-Bajrami (1584-1644);<br />
Mevla Bedruddin-efendija<br />
Mahmut (Mahmud)<br />
(?-1658); Šaban-efendija<br />
Bošnjak (El-Busnevi) sin<br />
Velijjuddina (?-1659); Zekerijja<br />
sin Husejna Katira,<br />
Bošnjak (El-Busnevi) porijeklom<br />
(?-1662); Derviš<br />
Bošnjak Sulejmanović (el-<br />
Busnevi sin Sulejmana),<br />
pjesničkog imena Mezaki<br />
(?- 1676); Mustafa-efendija<br />
sin Mehmed-efendije<br />
(Muhammed-efendi), nazvan<br />
Bekiri-zade (?-1685); Hasan<br />
Nazmi-dede Bošnjak Alić (El-Busnevi<br />
sin Alije) el-Rumi el-Mevlevi<br />
(?-1686 ili 1713), poznat i kao Nazmi<br />
Mevla, Talebi-dede; Mehmed<br />
(Muhammed) Muhtešim Bošnjak<br />
Šabanović (El-Busnevi Šaban-zade<br />
sin Hurema (?-1694); Ahmed<br />
Mostarac (El-Mustari), pjesničkog<br />
imena Rušdi Sahhaf (1637-1699);<br />
Mustafa Bošnjak Ejubović Mostarac<br />
(El-Busnevi Ejjubi-zade el-Mustari)<br />
el-Hanefi sin Jusufa sin Murata<br />
(Murad), poznat kao šejh Jujo<br />
Mustafa<br />
Pruščak je<br />
dosegnuo sami<br />
vrhunac glede<br />
tradicionalnih<br />
i racionalnih<br />
znanosti. Stoga,<br />
ne treba da čudi<br />
da je napisao,<br />
koliko je nama<br />
poznato,<br />
sedam knjiga<br />
iz islamskog<br />
vjerozakona<br />
(fikha), hadisa<br />
(poslaničke<br />
tradicije),<br />
teologije<br />
(akaida),<br />
politologije,<br />
teorije<br />
ratovanja,<br />
etike (ahlaka)<br />
milosrđa i<br />
sažaljenja,<br />
socijalne<br />
ekologije,<br />
alkoholne<br />
ovisnosti.<br />
(1651-1707); Hamid-efendija Bejazić<br />
(Bejadi-zade) sin Ahmed-efendije<br />
Bejazić (Bejadi-zade) (?-1720);<br />
Abdulvehhab-efendija Bošnjak Sarajlija<br />
(El-Busnevi, Es-Sarai) sin<br />
Hasana, poznat kao Bošnjak-efendija<br />
(Bušnak-efendi) (?-1791); Alija<br />
Bošnjak Jusufović (El-Busnevi sin<br />
Jusufa) (XVII st.); Ibrahim<br />
Muslihuddin Bošnjak<br />
(El-Busnevi) (XVII<br />
st.); Husejn Bošnjak Ibrahimović<br />
(El-Busnevi sin<br />
Ibrahima) (XVIII st.);<br />
Ahmed Bošnjak (El-Busnevi)<br />
(XVIII st.) i dr.<br />
Bilo kako bilo, prema<br />
historijskim izvorima,<br />
prvi Bošnjak, koji<br />
je došao na prosvjećeni<br />
El-Azhar univerzitet<br />
u Kairu, želeći znanje,<br />
upravo je Hadži Mustafaefendija<br />
Donjevakufljanin<br />
Pruščak Bošnjak sin<br />
Mehmeda sin Ahmeda sin<br />
Alije (El-Hadždž Mustafa-efendi<br />
ibn Muhammed<br />
ibn Ahmed ibn Alija En-<br />
Nev’abadi El-Akhisari El-<br />
Busnevi), jedan od vodećih<br />
bosanskih učenjaka.<br />
Životopis<br />
Rijetke podrobnosti<br />
života Mustafe Pruščaka<br />
su poznate. I ono što<br />
je došlo do nas, većinom<br />
je zasnovano na pretpostavkama.<br />
Rođen je krajem<br />
XVII stoljeća ili početkom<br />
XVIII stoljeća u<br />
Akhisaru, gradu u središtu Bosne,<br />
danas poznatom kao Prusac, ili je<br />
rođen u Nevabadu, gradu koji se<br />
danas zove Donji Vakuf, a bijaše<br />
tada kasaba. Nalazi se 4 kilometra<br />
udaljen od Akhisara.1 Najverovatnije,<br />
medresu je završio u svom<br />
rodnom mjestu. Onda se možda<br />
zaputio u Istanbul gdje je učio<br />
pred njegovim šejhovima, ili otišao<br />
izravno u Kairo. U Kairu se značajno<br />
posvetio izučavanju nauka.<br />
Učio je pred velikim učenjacima<br />
metropole, posebno pred učenja-<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
61