ISSN-2233-0917

Kosovo
Šta će biti sa Bošnjacima u Mitrovici?
Oko 2.000 Bošnjaka koji žive u Mitrovici pripojiće se
Asocijaciji srpskih opština. Cilj im je da bolje zaštite
nacionalne interese i ne budu ucjenjivani od albanskih
političkih predstavnika južno od Ibra. Nedžad Ugljanin,
predstavnik Bošnjaka iz Bošnjačke mahale i predsjednik
Bošnjačke stranke demokratske akcije Kosova (BSDAK)
za Mitrovicu, kaže da će sporazum o normalizaciji odnosa
između Prištine i Beograda dodatno pogoršati ionako
loš položaj pripadnike njegove zajednice u ovom
podijeljenom gradu. “Mi Bošnjaci smatramo da smo u
vrlo nezavidnom položaju jer je faktički došlo do podjele.
Iako se ne pominje, ali mi to znamo, stvara se jedna vrsta
Republike Srpske kao u Bosni. Možda je to za neke nevidljivo,
ali za nas je to itekako vidljivo”, kaže Ugljanin.
“Mi smatramo da ćemo sami sebe morati naći u okviru
Asocijacije tih opština i braniti svoje interese u okviru tih
opštinskih organa. Smatramo da će ovim sporazumom
većina Bošnjaka, koji žive na južnoj strani, biti ostavljeni
na cjedilu”, napominje Ugljanin. U razgovoru sa predstavnicima
srpskih političkih partija, kaže Ugljanin, već
je dobio garancije za zaštitu svojih nacionalnih interesa u
okviru te skupštine: “Tražićemo da budemo zastupljeni u
svim institucijama: zdravstvu, školstvu i ostalim privrednim
granama. Dobio sam pozitivan odgovor i mi smo
spremni za izbore. Nadamo se da ćemo već sljedećeg mjeseca
krenuti sa obilaskom svih Bošnjaka na sjeveru. Da
im kažemo da ne dođe do nekog straha, da ćemo mi biti
tu u okviru te skupštine, u okviru tih vlasti da zaštitimo
naše nacionalne interese”.
Odnosi bošnjačkih političkih predstavnika sa opštinskim
zvaničnicima iz južnog dijela, većinski nastanjenog Albancima,
godinama nisu dobri. Kap u ionako prepunoj čaši, tvrdi
Ugljanin, desio se nakon posljednjih lokalnih izbora, prije
skoro četiri godine, od kada Bošnjaci ne učestvuju u radu
ove samouprave. “Bošnjaci, kada su bili posljednji izbori,
podržali su sadašnjeg predsjednika opštine Avni Kastratija
sa 577 glasova. Mi smo od predsjednika opštine tražili da
potpredsjedničko mjesto ne pripada samo Bošnjacima, nego
da budu tri potpredsjednika iz svih zajednica. Međutim, do
čega je došlo? Predsjednik opštine je sa stotinak glasova za
potpredsjednika postavio predstavnika turske zajednice”,
kaže Ugljanin. (http://www.info-ks.net)
Hrvatska
Društveni položaj muslimanke u Europi
Usubotu 27. aprila 2013./17. džumade-l-uhra 1434. h.g.
u Islamskom centru Zagreb, uspješno je završio XX. međunarodni
znanstveni skup - “Društveni položaj muslimanke
u Europi - stanje i kako ga poboljšati”. Sudionici simpozija
upućuju sljedeću poruku: “Društveni položaj muslimanke u
Europi neodvojiv je od pitanja ukupne percepcije islama i položaja
muslimana uopće u Europi.
Položaj žene muslimanke u Europi određen je različitošću muslimanskih
tradicija kao i utjecajem sredine u kojoj žive. Taj položaj
se manifestira kroz značajno potiskivanje javne uloge žene
te svođenjem njene uloge u obiteljske okvire. Duboke društvene
promjene u tijeku 20. stoljeća u svim europskim društvima,
nisu zaobišle ni pitanje definiranja društvene uloge muslimanke u
Europi. S novim tijekovima društvenih promjena u Europi žena
muslimanka je svakako suočena s potrebom pronalaženja načina
kako uskladiti svoje vjersko - tradicionalno biće sa zahtjevima
društva u vremenu. Nepobitno je zaključeno da osnovni izvori
islama, Kur’an i Hadis ni u kom slučaju nisu uzrok objektivno nezadovoljavajućeg
društvenog položaja muslimanke, već da uzroke
treba tražiti u pogrešnom i iskrivljenom tumačenju temeljnih
islamskih načela. Dapače, “Prvo doba islama” primjer je potpune
ravnopravnosti žena i muškaraca. Postavlja se pitanje kako pronaći
ravnotežu između tradicionalne muslimanske obitelji i aktivnog
života. Društveni i ekonomski uvjeti, kulturno okruženje i
utjecaj globalne strukture čine ulogu žene težom i proturječnijom.
U pogledu društvenih poslova sva sredstva, vještine i običaji, koji
po sebi ili na način na koji su upotrijebljeni, nisu suprotni islamskim
pravilima, ne samo da su prihvatljivi nego su i po definiciji
islamski. Tako u okviru europskog okruženja, muslimanka treba
vršiti izbor u skladu sa svojim otvorenim identitetom.
Kao plod razvoja, dolazimo do saznanja da su muslimanke
u Europi sve obrazovanije i tim više zahtijevaju da se javno
identificiraju kao muslimanke. One su danas svjesnije svog
identiteta i prkose konvencionalnim europskim pojmovima i
smatramo da zahtjev muslimanki za jednakim pravima u društvu
treba biti prihvaćen u potpunosti kako ne bi bile izolirane,
stigmatizirane ili natjerane u stereotip. Zbog zajednički konstatirane
povijesne odgovornosti pogrešnog tumačenja islamskih
propisa, islamske institucije imaju povijesnu odgovornost
i obvezu otvoriti se, kako prema angažmanu žene u svim segmentima
društvenog života, tako i prema značajnijem uključivanju
žena u organe islamskih zajednica.”
3. maj - 23. džumade-l-uhra
49