ISSN-2233-0917
oni koji koriste - Saff.ba oni koji koriste - Saff.ba
Zelena transferzala Crna Gora Islam – Jezik razumijevanja između Bošnjaka i Albanaca Usubotu, 10. džumade-l-uhra 1434. Po H./ 20. aprila o.g., u UDomu kulture u Tuzima, u organizaciji Islamskog kulturnog centra održano je predavanje na temu “Islam - jezik razumijevanja između Bošnjaka i Albanaca”. Osim domaćina iz Podgorice i Tuzi, predavanju su prisustvovali i brojni gosti iz Bara, Ulcinja, Rožaja, Novog Pazara kao i susjedne Albanije. Ugledni profesor sa Univerziteta iz Tirane, Ahmed ef. Kalaja, koji je studije završio u Medini, započeo je svoje izlaganje prigodnim citatima iz Kur’ana a zatim naglasio da mnoge poznate ličnosti iz vremena Muhammeda, a.s., nijesu bili arapskog porijekla. Međutim, to nije umanjilo njihov značaj već naprotiv. Prvi mujezin koga je imenovao lično Allahov Poslanik, bio je Bilal Habeši, crnac iz Etiopije. Selman el-Farisi, porijeklom iz tadašnje Persije, bio je idejni tvorac kopanja kanala, što je doprinijelo pobjedi malobrojnijih muslimana nad mušricima, u poznatom boju na Hendeku. Osim toga, imam Ebu Hanifa bio je Persijanac, dok je imam Buharija porijeklom sa prostora današnjeg Uzbekistana. Ibn Tejmijje je bio Kurd, dok su šejh Abdul-Kader Arnaut i šejh Albani, porijeklom Albanci. Prof. Kalaja je naveo primjer svađe između muhadžira i ensarija u Medini. Poslanik, a.s., je tada njihovu svađu nazvao džahilijetom, nakon čega su se i jedni i drugi pokajali i izmirili. Citirajući hadis: Nećete vjerovati u Allaha sve dok se ne budete voljeli, prof. Kalaja je naglasio da je to ljubav koja ne poznaje granice među narodima, među rasama. Isto tako, mora se odstraniti sve ono što kvari bratstvo jer je, u suprotnom, ugrožen iman! Hafiz Abdurahman ef. Kujević je naveo da je islam jezik razumijevanja između Bošnjaka i Albanaca, tj. Albanaca i Bošnjaka, ustvari jezik razumijevanja između svih muslimanskih naroda. Vječiti postulat kako se ljudi vrjednuju u islamu jeste da su svi ljudi i cijelo čovječanstvo sa aspekta njihovog porijekla- braća, jer im je otac Adem, a.s., a on je stvoren od zemlje. Tako niko nema pravo da se oholi nad drugim čovjekom, jer je porijeklo svih ljudi isto. Jedino mjerilo po kojem Uzvišeni Allah vrjednuje ljude, jeste takvalukbogobojaznost, odnosno dobra djela. Međutim, postojanje naroda i plemena je pomenuto u Kur’anu i nije zabranjeno navesti svoje porijeklo. Ali kada se narodnost ili nacionalnost koristi za omalovažavanje nekog drugog, za isticanje nad nekim drugim, onda je to džahilijet- neznaboštvo! Kod Allaha vrijediš onoliko koliko si Mu blizak. Islam je najjača veza između ljudi. To je veza koja se ne kida ni nakon Sudnjeg dana. Svi se čvrsto držite Allahovog užeta i nemojte se razjedinjavati je imperativ. Najveći učenjaci Ummeta, među kojim i autori šest zbirki hadisa su bili nearapi. Dva najveća autohtona balkanska naroda su Albanci i Bošnjaci. I jedni i drugi su starosjedioci istog porijekla - ilirskog! Albanci i Bošnjaci su dali ulemu svjetskog ranga po pitanju islama, a po pitanju politike i vođstva dali su veliki broj vezira, paša, namjesnika, kadija… diljem islamskog svijeta. Poznati učenjak Mehmed Handžić je porijeklom iz Sarajeva, a u arapskom svijetu se pominje sa poštovanjem i uvažavanjem. Kada se čitaju njegova djela na arapskom jeziku, stiče se utisak kao da ih je pisao čuveni učenjak Ibn Madže, r.a. Svojevremeno, među mostarskim hafizima je sened-lanac prenošenja bio kraći i jači nego među hafizima u tadašnjem Šamu i Hidžazu. S druge strane, šejh Albani je jedan od najpriznatijih stručnjaka za hadis u istoriji islama. Tokom proteklog stoljeća, Albanci su više puta pomagali Bošnjacima u odbrani golih života. Tako su hrabro uzeli učešće u boju na Nikšiću, u odbrani Plava i Gusinja, kao i nekoliko desetljeća kasnije u odbrani Novog Pazara i Sjenice. Nažalost, zajedničku sudbinu su dijelili i u brojnim genocidima i pokrštavanjima kojim su bili izloženi. S druge strane, primjer bošnjačke solidarnosti su i Rožaje krajem 20. stoljeća, čiji broj stanovnika je udvostručen nakon što su primljene izbjeglice sa Kosova. Takođe, brojni šleperi iz sandžačkog Mešihata su tada, uprkos srpskih barikada, stizali do ugroženog albanskog stanovništva na Kosovu. “Za sve je zaslužan islam!”, zaključio je hafiz Abdurahman. Moderator večeri, prof. Suad ef. Ukoshata, je možda najbolje sažeo poruku ovog predavanja citirajući izreku: “Mnogi ljudi će prihvatiti savjete, ali samo će mudri imati koristi!” Sandžak Škola Kur’ana Časnog Inicijativa za otvaranje Škole Kur’ana Časnog počinje još od nastanka prvihodgojno obrazovnih institucija Mešihata Islamske zajednice. I napokon u aprilu 2010. Godine, Allahovom voljom i milošću, svečano je otvorena Škola Kur’ana Časnog u Novom Pazaru. Tada se upisao značajan broj polaznika. Zbog velikog interesovanja za učenje i izučavanje Allahove knjige Škola Kur’ana Časnog je u vrlo kratkom periodu otvorila nove departmane u Tutinu, Sjenici, Delimeđu, Ribariću, Ljeskovi, Prijepolju i Draževiću kod Sjenice. Odnedavno smo u Tutinu otvorili još jedno odjeljenje u Svračiću. Na zahtjev dijaspore otvoreni su departmani Škole Kur’ana Časnog u Beču (Austrija) i Minhenu (Nemačka). Škola Kur’ana Ča- snog trenutno ima preko 1.200 polaznika sa svim departmanima i taj broj je u stalnom porastu. U departmanu Delimeđe broj polaznika je oko 160, Ljeskovi preko 200, Tutinu oko 250, Ribariću 140, Sjenici 15o i u Novom Pazaru 520 polaznika, Beču i Minhenu oko 130 polaznika. Aktivnosti i rad Škole Kur’ana Časnog: Nastava se izvodi u četiri nivoa. Prvi nivo učenje harfova, drugi nivo pravilno čitanje Kur’ana, treći nivo učenje 29 i 30 džuza napamet i čertvrti nivo učenje cijelog Kur’ana napamet. Za tri godine izveli smo pet hafiza. Broj onih koji uče pravilno Kur’an i onih koji znaju po nekoliko džuzeva napamet je u stalnom porastu. Naši polaznici su bili učesnici mnogih međunarodnih i regionalnih takmičenja u učenju Kur’ana. Pored nastavnih aktivnosti škola ima i drugih aktivnosti kao što su organizovanje iftara, izleta i ekskurzija edukativnog karaktera. U nekoliko ramazana u 27. noći na gradskom trgu Gazi Isa-bega Škola Kur’ana Časnog dodijelila je kao nagradu odlazak na hadž. Direktor škole je Nedžad ef. Hasanović . Imamo 40 uposlenih. Imamo 8 muhafiza. 3. maj - 23. džumade-l-uhra 48
Kosovo Šta će biti sa Bošnjacima u Mitrovici? Oko 2.000 Bošnjaka koji žive u Mitrovici pripojiće se Asocijaciji srpskih opština. Cilj im je da bolje zaštite nacionalne interese i ne budu ucjenjivani od albanskih političkih predstavnika južno od Ibra. Nedžad Ugljanin, predstavnik Bošnjaka iz Bošnjačke mahale i predsjednik Bošnjačke stranke demokratske akcije Kosova (BSDAK) za Mitrovicu, kaže da će sporazum o normalizaciji odnosa između Prištine i Beograda dodatno pogoršati ionako loš položaj pripadnike njegove zajednice u ovom podijeljenom gradu. “Mi Bošnjaci smatramo da smo u vrlo nezavidnom položaju jer je faktički došlo do podjele. Iako se ne pominje, ali mi to znamo, stvara se jedna vrsta Republike Srpske kao u Bosni. Možda je to za neke nevidljivo, ali za nas je to itekako vidljivo”, kaže Ugljanin. “Mi smatramo da ćemo sami sebe morati naći u okviru Asocijacije tih opština i braniti svoje interese u okviru tih opštinskih organa. Smatramo da će ovim sporazumom većina Bošnjaka, koji žive na južnoj strani, biti ostavljeni na cjedilu”, napominje Ugljanin. U razgovoru sa predstavnicima srpskih političkih partija, kaže Ugljanin, već je dobio garancije za zaštitu svojih nacionalnih interesa u okviru te skupštine: “Tražićemo da budemo zastupljeni u svim institucijama: zdravstvu, školstvu i ostalim privrednim granama. Dobio sam pozitivan odgovor i mi smo spremni za izbore. Nadamo se da ćemo već sljedećeg mjeseca krenuti sa obilaskom svih Bošnjaka na sjeveru. Da im kažemo da ne dođe do nekog straha, da ćemo mi biti tu u okviru te skupštine, u okviru tih vlasti da zaštitimo naše nacionalne interese”. Odnosi bošnjačkih političkih predstavnika sa opštinskim zvaničnicima iz južnog dijela, većinski nastanjenog Albancima, godinama nisu dobri. Kap u ionako prepunoj čaši, tvrdi Ugljanin, desio se nakon posljednjih lokalnih izbora, prije skoro četiri godine, od kada Bošnjaci ne učestvuju u radu ove samouprave. “Bošnjaci, kada su bili posljednji izbori, podržali su sadašnjeg predsjednika opštine Avni Kastratija sa 577 glasova. Mi smo od predsjednika opštine tražili da potpredsjedničko mjesto ne pripada samo Bošnjacima, nego da budu tri potpredsjednika iz svih zajednica. Međutim, do čega je došlo? Predsjednik opštine je sa stotinak glasova za potpredsjednika postavio predstavnika turske zajednice”, kaže Ugljanin. (http://www.info-ks.net) Hrvatska Društveni položaj muslimanke u Europi Usubotu 27. aprila 2013./17. džumade-l-uhra 1434. h.g. u Islamskom centru Zagreb, uspješno je završio XX. međunarodni znanstveni skup - “Društveni položaj muslimanke u Europi - stanje i kako ga poboljšati”. Sudionici simpozija upućuju sljedeću poruku: “Društveni položaj muslimanke u Europi neodvojiv je od pitanja ukupne percepcije islama i položaja muslimana uopće u Europi. Položaj žene muslimanke u Europi određen je različitošću muslimanskih tradicija kao i utjecajem sredine u kojoj žive. Taj položaj se manifestira kroz značajno potiskivanje javne uloge žene te svođenjem njene uloge u obiteljske okvire. Duboke društvene promjene u tijeku 20. stoljeća u svim europskim društvima, nisu zaobišle ni pitanje definiranja društvene uloge muslimanke u Europi. S novim tijekovima društvenih promjena u Europi žena muslimanka je svakako suočena s potrebom pronalaženja načina kako uskladiti svoje vjersko - tradicionalno biće sa zahtjevima društva u vremenu. Nepobitno je zaključeno da osnovni izvori islama, Kur’an i Hadis ni u kom slučaju nisu uzrok objektivno nezadovoljavajućeg društvenog položaja muslimanke, već da uzroke treba tražiti u pogrešnom i iskrivljenom tumačenju temeljnih islamskih načela. Dapače, “Prvo doba islama” primjer je potpune ravnopravnosti žena i muškaraca. Postavlja se pitanje kako pronaći ravnotežu između tradicionalne muslimanske obitelji i aktivnog života. Društveni i ekonomski uvjeti, kulturno okruženje i utjecaj globalne strukture čine ulogu žene težom i proturječnijom. U pogledu društvenih poslova sva sredstva, vještine i običaji, koji po sebi ili na način na koji su upotrijebljeni, nisu suprotni islamskim pravilima, ne samo da su prihvatljivi nego su i po definiciji islamski. Tako u okviru europskog okruženja, muslimanka treba vršiti izbor u skladu sa svojim otvorenim identitetom. Kao plod razvoja, dolazimo do saznanja da su muslimanke u Europi sve obrazovanije i tim više zahtijevaju da se javno identificiraju kao muslimanke. One su danas svjesnije svog identiteta i prkose konvencionalnim europskim pojmovima i smatramo da zahtjev muslimanki za jednakim pravima u društvu treba biti prihvaćen u potpunosti kako ne bi bile izolirane, stigmatizirane ili natjerane u stereotip. Zbog zajednički konstatirane povijesne odgovornosti pogrešnog tumačenja islamskih propisa, islamske institucije imaju povijesnu odgovornost i obvezu otvoriti se, kako prema angažmanu žene u svim segmentima društvenog života, tako i prema značajnijem uključivanju žena u organe islamskih zajednica.” 3. maj - 23. džumade-l-uhra 49
- Page 1 and 2: Uvodnik: BlagDAN džamija ISSN-2233
- Page 3: SAFF broj 339 Sadržaj Hutbe iz tri
- Page 6 and 7: Hutba Na mizanu - ahiretskoj vagi,
- Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka:
- Page 10 and 11: Polumjesec Popis stanovništva u Bi
- Page 12 and 13: Islam My Life TV Albin Hadžič je
- Page 14 and 15: Društvo Dvadeset godina Udruženja
- Page 16: Umrežavanje bošnjačko - musliman
- Page 19 and 20: je i taj psihosocijalni faktor u Sr
- Page 21 and 22: Društvo odgovorio: “Eh, evo ti,
- Page 23 and 24: Hadži Ejub Vidimlić prebivalište
- Page 25 and 26: Spuštanje u kabur rahmetli Ejuba V
- Page 27 and 28: Mit o Vuku Znači, trebalo je da pr
- Page 29 and 30: se bolest na vrijeme ne liječi pre
- Page 31 and 32: Pozicija Sunneta u odnosu na Kur’
- Page 33 and 34: Islamske teme Zamisli Hakeza istesl
- Page 35 and 36: mjestima i tako dočekali jutro. Od
- Page 37 and 38: U ajetima, koji govore o Karunu, Al
- Page 40 and 41: Kutak mudrosti Umorom se Džennet s
- Page 42 and 43: Kutak za islamsku omladinu Tuzla OA
- Page 44 and 45: Komentar polumjeseca Serijali - Kon
- Page 46 and 47: Zločin (a) Ženevskih konvencija i
- Page 50 and 51: Islamnet SAD Novi talas islamofobij
- Page 52 and 53: Sirija Sirijska slobodna vojska odb
- Page 54 and 55: Svijet medija Terorizam i druge vje
- Page 56 and 57: Svijet medija Njemačko političko
- Page 58 and 59: Zanimljivo Iz povijesti muslimana K
- Page 60 and 61: drla u unutrašnjost Ka’be, poru
- Page 62 and 63: cima znamenitog El-Azhara i učitel
- Page 64 and 65: No comment Lopovi u Srbiji ukrali z
Zelena transferzala<br />
Crna Gora<br />
Islam – Jezik razumijevanja između<br />
Bošnjaka i Albanaca<br />
Usubotu, 10. džumade-l-uhra 1434. Po H./ 20. aprila o.g., u<br />
UDomu kulture u Tuzima, u organizaciji Islamskog kulturnog<br />
centra održano je predavanje na temu “Islam - jezik razumijevanja<br />
između Bošnjaka i Albanaca”. Osim domaćina iz Podgorice i Tuzi,<br />
predavanju su prisustvovali i brojni gosti iz Bara, Ulcinja, Rožaja,<br />
Novog Pazara kao i susjedne Albanije. Ugledni profesor sa Univerziteta<br />
iz Tirane, Ahmed ef. Kalaja, koji je studije završio u Medini,<br />
započeo je svoje izlaganje prigodnim citatima iz Kur’ana a zatim<br />
naglasio da mnoge poznate ličnosti iz vremena Muhammeda, a.s.,<br />
nijesu bili arapskog porijekla. Međutim, to nije umanjilo njihov<br />
značaj već naprotiv. Prvi mujezin koga je imenovao lično Allahov<br />
Poslanik, bio je Bilal Habeši, crnac iz Etiopije. Selman el-Farisi, porijeklom<br />
iz tadašnje Persije, bio je idejni tvorac kopanja kanala, što<br />
je doprinijelo pobjedi malobrojnijih muslimana nad mušricima, u<br />
poznatom boju na Hendeku. Osim toga, imam Ebu Hanifa bio je<br />
Persijanac, dok je imam Buharija porijeklom sa prostora današnjeg<br />
Uzbekistana. Ibn Tejmijje je bio Kurd, dok su šejh Abdul-Kader<br />
Arnaut i šejh Albani, porijeklom Albanci.<br />
Prof. Kalaja je naveo primjer svađe između muhadžira i ensarija u<br />
Medini. Poslanik, a.s., je tada njihovu svađu nazvao džahilijetom,<br />
nakon čega su se i jedni i drugi pokajali i izmirili. Citirajući hadis:<br />
Nećete vjerovati u Allaha sve dok se ne budete voljeli, prof. Kalaja<br />
je naglasio da je to ljubav koja ne poznaje granice među narodima,<br />
među rasama. Isto tako, mora se odstraniti sve ono što kvari bratstvo<br />
jer je, u suprotnom, ugrožen iman!<br />
Hafiz Abdurahman ef. Kujević je naveo da je islam jezik razumijevanja<br />
između Bošnjaka i Albanaca, tj. Albanaca i Bošnjaka, ustvari<br />
jezik razumijevanja između svih muslimanskih naroda. Vječiti postulat<br />
kako se ljudi vrjednuju u islamu jeste da su svi ljudi i cijelo<br />
čovječanstvo sa aspekta njihovog porijekla- braća, jer im je otac<br />
Adem, a.s., a on je stvoren od zemlje. Tako niko nema pravo da se<br />
oholi nad drugim čovjekom, jer je porijeklo svih ljudi isto. Jedino<br />
mjerilo po kojem Uzvišeni Allah vrjednuje ljude, jeste takvalukbogobojaznost,<br />
odnosno dobra djela. Međutim, postojanje naroda<br />
i plemena je pomenuto u Kur’anu i nije zabranjeno navesti svoje<br />
porijeklo. Ali kada se narodnost ili nacionalnost koristi za omalovažavanje<br />
nekog drugog, za isticanje nad nekim drugim, onda<br />
je to džahilijet- neznaboštvo! Kod Allaha vrijediš onoliko koliko si<br />
Mu blizak. Islam je najjača veza između ljudi. To je veza koja se ne<br />
kida ni nakon Sudnjeg dana. Svi se čvrsto držite Allahovog užeta i<br />
nemojte se razjedinjavati je imperativ. Najveći učenjaci Ummeta,<br />
među kojim i autori šest zbirki hadisa su bili nearapi. Dva najveća<br />
autohtona balkanska naroda su Albanci i Bošnjaci. I jedni i drugi<br />
su starosjedioci istog porijekla - ilirskog! Albanci i Bošnjaci su dali<br />
ulemu svjetskog ranga po pitanju islama, a po pitanju politike i<br />
vođstva dali su veliki broj vezira, paša, namjesnika, kadija… diljem<br />
islamskog svijeta. Poznati učenjak Mehmed Handžić je porijeklom<br />
iz Sarajeva, a u arapskom svijetu se pominje sa poštovanjem i uvažavanjem.<br />
Kada se čitaju njegova djela na arapskom jeziku, stiče se<br />
utisak kao da ih je pisao čuveni učenjak Ibn Madže, r.a. Svojevremeno,<br />
među mostarskim hafizima je sened-lanac prenošenja bio<br />
kraći i jači nego među hafizima u tadašnjem Šamu i Hidžazu. S<br />
druge strane, šejh Albani je jedan od najpriznatijih stručnjaka za<br />
hadis u istoriji islama. Tokom proteklog stoljeća, Albanci su više<br />
puta pomagali Bošnjacima u odbrani golih života. Tako su hrabro<br />
uzeli učešće u boju na Nikšiću, u odbrani Plava i Gusinja, kao i<br />
nekoliko desetljeća kasnije u odbrani Novog Pazara i Sjenice. Nažalost,<br />
zajedničku sudbinu su dijelili i u brojnim genocidima i pokrštavanjima<br />
kojim su bili izloženi. S druge strane, primjer bošnjačke<br />
solidarnosti su i Rožaje krajem 20. stoljeća, čiji broj stanovnika je<br />
udvostručen nakon što su primljene izbjeglice sa Kosova. Takođe,<br />
brojni šleperi iz sandžačkog Mešihata su tada, uprkos srpskih barikada,<br />
stizali do ugroženog albanskog stanovništva na Kosovu. “Za<br />
sve je zaslužan islam!”, zaključio je hafiz Abdurahman. Moderator<br />
večeri, prof. Suad ef. Ukoshata, je možda najbolje sažeo poruku<br />
ovog predavanja citirajući izreku: “Mnogi ljudi će prihvatiti savjete,<br />
ali samo će mudri imati koristi!”<br />
Sandžak<br />
Škola Kur’ana Časnog<br />
Inicijativa za otvaranje Škole Kur’ana Časnog počinje još od nastanka<br />
prvihodgojno obrazovnih institucija Mešihata Islamske<br />
zajednice. I napokon u aprilu 2010. Godine, Allahovom voljom<br />
i milošću, svečano je otvorena Škola Kur’ana Časnog u Novom<br />
Pazaru. Tada se upisao značajan broj polaznika. Zbog velikog<br />
interesovanja za učenje i izučavanje Allahove knjige Škola Kur’ana<br />
Časnog je u vrlo kratkom periodu otvorila<br />
nove departmane u Tutinu, Sjenici, Delimeđu,<br />
Ribariću, Ljeskovi, Prijepolju i Draževiću<br />
kod Sjenice. Odnedavno smo u Tutinu<br />
otvorili još jedno odjeljenje u Svračiću.<br />
Na zahtjev dijaspore otvoreni su departmani<br />
Škole Kur’ana Časnog u Beču (Austrija)<br />
i Minhenu (Nemačka). Škola Kur’ana Ča-<br />
snog trenutno ima preko 1.200 polaznika<br />
sa svim departmanima i taj broj je u stalnom<br />
porastu. U departmanu Delimeđe broj polaznika je oko<br />
160, Ljeskovi preko 200, Tutinu oko 250, Ribariću 140, Sjenici<br />
15o i u Novom Pazaru 520 polaznika, Beču i Minhenu oko 130<br />
polaznika.<br />
Aktivnosti i rad Škole Kur’ana Časnog: Nastava se izvodi u četiri<br />
nivoa. Prvi nivo učenje harfova, drugi nivo pravilno čitanje<br />
Kur’ana, treći nivo učenje 29 i 30 džuza napamet i čertvrti nivo<br />
učenje cijelog Kur’ana napamet. Za tri godine izveli smo pet hafiza.<br />
Broj onih koji uče pravilno Kur’an i onih koji znaju po nekoliko<br />
džuzeva napamet je u stalnom porastu. Naši polaznici su<br />
bili učesnici mnogih međunarodnih i regionalnih takmičenja u<br />
učenju Kur’ana.<br />
Pored nastavnih aktivnosti škola ima i<br />
drugih aktivnosti kao što su organizovanje<br />
iftara, izleta i ekskurzija edukativnog karaktera.<br />
U nekoliko ramazana u 27. noći na<br />
gradskom trgu Gazi Isa-bega Škola Kur’ana<br />
Časnog dodijelila je kao nagradu odlazak<br />
na hadž.<br />
Direktor škole je Nedžad ef. Hasanović .<br />
Imamo 40 uposlenih. Imamo 8 muhafiza.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
48
Change language