ISSN-2233-0917

Allah upućuje na upotrebu viška
novca za dobra djela, jer mnogi ljudi
postanu škrti kada se bave isključivo
svojim imetkom. Ukoliko se bogatstvo
ne upotrijebi na primjeren način mogu
da iz toga proizađu neka zla. Vlasnik
možda postaje škrt i zaboravlja šta treba
njemu i njegovim bližnjima. Isto tako,
može da zaboravlja potrebe siromašnih
i potrebnih ili neku dobru stvar ili projekat
kojem je potrebna podrška. A
možda, također, može da troši taj novac
na pogrešne stvari i time uzrokuje štetu,
a Karun je očito činio sva tri grijeha.
Dok Allah neke ljude iskušava time
da se bore za materijalni opstanak, neke
druge je iskušao velikim prilivom materijalnih
blagodati. Kako je jedno ispit,
tako je i drugo. Osoba koja ide ka karijeri,
usponu, ka bogaćenju, i prije samog
starta treba da preispita svoje namjere i
težnje, da se konsultuje sa navedenim
savjetom: da li je cilj toga put do kuće
u Džennetu. Na taj način ne pravi se
plan za život samo za kratak period na
nekoliko godina, nego na dugoročno.
Život ne predstavljaju samo godine kari-
jere, postoji i period poslije toga, kada
su potrebni plodovi nečega drugog što
je trebalo biti prisutno kroz život, kao i
život koji slijedi poslije smrti.
3. i ne zaboravi i svoju priliku na
svijetu ovome
Trećim savjetom Karunu se skreće
pažnja na to da ne zaboravi sebe u dijelu
bogatstva koji mu je dat. Allah ne samo
da ne zabranjuje dio uživanja u životu
na ovom svijetu, nego podstiče na njega
i zadužuje kako čovjek ne bi otišao
u asketizam i time zanemario i ostavio
život. Na taj način se život razvija i obnavlja,
i to tako da u tom životu cilj bude
ahiret. Ovim savjetom Allah upućuje
na darežljivost, ali u isto vrijeme i umjerenost.
Uspjeh i bogatstvo ne treba
da se svedu samo na služenje drugima.
Čovjek vjernik treba i pored toga da
se posveti sebi, svome zdravlju, svojoj
porodici, prijateljima itd. Uživanje u
darovima i njihovo prihvatanje u ovom
slučaju bivaju jednom vrstom zahvalnosti
Onome koji je blagodati darovao,
a to je pokornost koju Allah nagrađuje
lijepim.
Obaviješteni smo o nekim ashabima
i njihovoj materijalnoj žrtvi za dobro,
poput Ebu Bekra, radijallahu anhu,
koji je dao sav svoj imetak, ili Omera,
radijallahu anhu, koji je dao polovinu
imetka za opći interes. Međutim, iako
su ovi ljudi za nas uzori, ipak ovi njihovi
postupci nisu norme po kojima se mi
trebamo ponašati. Takvi ljudi su bili na
visokim stepenima kod Allaha. Kada su
oni davali toliku količinu imetka, to nije
bila količina koja se od vjernika tražila i
očekivala. Život treba da se dovede u ba-
lans tretirajući sve njegove bitne aspekte.
4. dobro čini kao što Allah
dobro čini za te
Traži se od Karuna da
bude poslušan i zahvalan Allahu,
čineći dobro Njegovim
stvorenjima, i da Mu se služi
zbog dobročinstva koje mu
On čini. U ovome se oslikava
uravnoteženost Božanskog
programa koji srce imućnog
veže za onaj svijet, ali ga iz ovog
svijeta ne isključuje. Tim programom
se ostvaruje ravnoteža
i sklad u životu čovjeka, što
mu omogućava stalni duhovni
uspon preko uravnoteženog prirodnog
života u kojem nema potpunog lišavanja
osnovnih prirodnih elemenata života.
Bogati ljudi treba da budu uzori u
balansu. Uzvišeni Allah navodi prvo da
se čovjek ne ushićuje dunjalukom, zatim
da se trudi da njime postigne kuću
u Džennetu, a onda kaže kako treba da
od tog datog mu dunjaluka uzme dio i za
sebe i da se dobro drugima čini kao što je
njemu Allah dao. To je zdravi balans kojim
se onemogućava usmjeravanje ka jednoj
stvari zanemarujući druge, koje su isto
tako bitne, što bi vodilo zastranjivanju.
Traži se od uglednih ljudi da budu
dobročinitelji što je više moguće. Prema
njima su oči drugih usmjerene, pa su tako
modeli drugima u dobru i dobročinstvu, a
i Allah ih posmatra. Imetak koji im je dat
Allahov je dar i dobročinstvo, pa zato treba
da na to uzvrate lijepim prihvatanjem
i raspolaganjem, zatim dobročinstvom
prema stvorenjima, te lijepim osjećajem
zbog blagodati koje su im date i lijepom
zahvalnošću.
5. i ne pravi po Zemlji smutnje –
zaista Allah ne voli smutljivce!
Karunu se savjetuje da se sa bogatstvom,
koje mu je dato, ne ponaša
uobraženo, da ne čini nepravdu stvoren-
Uspjeh i
bogatstvo ne
treba da se
svedu samo
na služenje
drugima.
Čovjek vjernik
treba i pored
toga da se
posveti sebi,
svome zdravlju,
svojoj porodici,
prijateljima itd.
jima i ne griješi čineći zlo na
Zemlji. Savjetom se ograničava
da u svojim težnjama i ambicijama
isključi činjenje nereda
na Zemlji i lošeg Allahovim
stvorenjima.
Uzvišeni Allah u ovom poglavlju
sure naglašava: Tu Kuću
drugu načinili smo za one što ne
žele da se na Zemlji uznose niti
da siju smutnje. Nagrada na
ahiretu se obećava onima koji
ne žive kao tirani, nego kao
ponizni robovi koji od Allahovih
robova ne čine svoje robove.
Ako se imetak gomila nedopuštenim
sredstvima i upotrebljava na nepravedan
način neminovno uzrokuje nesreću.
Bogati ljudi često, zbog priliva profita
preko granica potrebe, koriste novac za
štetne zabave. Na primjer, oni su najveći
izvori za održavanje različitih kompanija
čija je priroda poslovanja i održavanja
profita nuđenje zabave. Na ovaj način,
bogati postaju oni koji šire smutnju i
nered na Zemlji, a pomagači im bivaju svi
oni koji učestvuju u tim zabavama na bilo
koji način, i koji vide u štetnome lijepo.
Iz ovih ajeta može se, također, zaključiti
da su inicijatori smutnje i nereda na Zemlji
ljudi kojima Allah da veliku količinu
imovine i moći, a koji ne slijede savjete
Božije o pravilnom ophođenju prema onome
što im je dato.
Upućujući vjernike o pravilnom
ophođenju prema Njegovim blagodatima
kroz Kur’an, Uzvišeni Allah nam prikazuje
put koji ne zabranjuje bogatašima
njihovo bogatstvo, niti im zabranjuje umjereno
uživanje u imetku koji im je darovao.
Ono što im naređuje je umjerenost
i uravnoteženost, kojem prethode sjećanje
na Allaha, Koji ime je dao tu blagodat, i
svijest o Ahiretu i polaganju računa na
njemu.
3. maj - 23. džumade-l-uhra
38