30.08.2015 Views

ISSN-2233-0917

oni koji koriste - Saff.ba

oni koji koriste - Saff.ba

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

odlučio na šutnju, nije na bilo koji način<br />

spriječen u javnom deklariranju. Javno<br />

deklariran konsenzus spada u definitivne<br />

(kategoričke, kati’) dokaze, a prešutni<br />

konsenzus u vjerovatne (zanni) i dokaze.<br />

Koristi idžma’a<br />

I pored činjenice da idžma’, u pravno-normativnom<br />

smislu, ne donosi nikakvu<br />

suštinsku novinu, i da on ustvari<br />

predstavlja samo potvrdu (verifikaciju),<br />

Kur’anom i Sunnetom, ustanovljenih<br />

propisa i odredbi, i da je osnovni uvjet<br />

njegove ispravnosti da bude utemeljen<br />

na Kur’anu i Sunnetu, te da je nezamislivo<br />

da se islamski ummet složi oko<br />

nečega što proturiječi slovu zakona ili<br />

ga derogira, i pored svih tih činjenica,<br />

možemo govoriti o konkretnim koristima<br />

idžma’a.<br />

Prije svega, konsenzus o temeljnim<br />

vjerskim istinama, tim istinama daje<br />

na vrijednosti i značaju, čuva njihovu<br />

izvornost i štiti ih od bilo koje vrste<br />

skrnavljenja i iskrivljivanja. U tom<br />

smislu islamski učenjaci su postavili<br />

jasna pravila i kriterije, kojih se mora<br />

držati svako onaj ko se želi baviti<br />

islamskom naukom i proučavanjem<br />

i tumačenjem Kur’ana i Poslanikove<br />

tradicije. S druge strane, nepostojanje<br />

institucije konsenzusa, kojom bi se<br />

jasno razgraničila primarna od sekundarnih<br />

pitanja, i pitanja koja ne mogu<br />

biti predmetom rasprave i racionalnog<br />

propitivanja, u islamskoj terminologiji<br />

poznata kao usul (osnove vjerovanja),<br />

od onih koja to mogu biti, rezultirala<br />

je velikim brojem teoloških razilaženja<br />

i podjela unutar drugih religija, čak<br />

i u suštinskim stvarima. U islamskoj<br />

teologiji svako odstupanje<br />

od konsenzusa, u najblažem<br />

smislu, tretira se kao zabluda,<br />

a određene vrste odstupanja<br />

tretiraju se kao vjerodostupništvo<br />

(riddet). t<br />

Također, spoznaja da postoji<br />

veliki broj pitanja, u okviru<br />

islamske doktrine i prava,<br />

koja su predmet konsenzusa<br />

(jednoglasnog mišljenja), daje<br />

vjernicima dodatnu sigurnost<br />

i samopouzdanje, ujedinjuje<br />

muslimanski ummet i u zna-<br />

Literatura:<br />

1. Tekijjudin Ebu-l-’Abbas Ahmed<br />

ibn ‘Abdulhalim Ibn Tejmijje, Medžmuu-l-fetava.<br />

2. Muhammed ibn ‘Ali eš-Ševkani,<br />

Irašdu-l-fuhul.<br />

3. Muveffeku-d-din Ebu Muhammed<br />

‘Abdullah ibn Muhammed<br />

ibn Kudame el-Makdisi, Revdatu-nnazir.<br />

4. Muhamed ibn Husejn ibn Hasan<br />

el-Džizani, Me’alimu usuli-l-fikhi<br />

‘inde ehli-s-sunneti ve-l-džemāa’.<br />

5. Muhamed ibn Idris eš-Šafii’,<br />

Er-Risale.<br />

6. Ebu-Abdullah Bedruddin<br />

Muhammed ibn Behadir ibn ‘Abdullah,<br />

Ez-Zerkeši, El-Bahru-l-muhit fi<br />

usuli-l-fikhi.<br />

7. Amidi, El-Ihkam, 1/109.<br />

8. Abdulvehhab ibn ‘Ali es-<br />

Subki, Džemu’-l-dževami’.<br />

Jednoglasnost<br />

znači<br />

jedinstvenost<br />

mišljenja ili<br />

uvjerenja, koje<br />

se manifestira<br />

kroz zajednički<br />

javni stav,<br />

ili kroz<br />

jedinstvenu<br />

praksu, ili kroz<br />

sintezu jednog<br />

i drugog (stava<br />

i prakse),<br />

ili na način<br />

da jedan dio<br />

učenjaka javno<br />

objelodani<br />

svoj stav, ili<br />

ga u praksi<br />

primijeni.<br />

čajnoj mjeri sprječava djelovanje<br />

destruktivnih faktora,<br />

koji i u najmanjem razilaženju,<br />

vide svoju priliku za širenje<br />

neprijateljstva i unošenja<br />

smutnje u muslimanske<br />

redove.<br />

Idžma’ podiže vrijednost<br />

dokazu na kojem se temelji,<br />

ukoliko je taj dokaz vjerovatnog<br />

karaktera (zanni), a samim<br />

time, propis, kojeg on sadrži,<br />

podiže sa stepena vjerovatnosti<br />

na stepen kategoričnosti.<br />

9. Abdurrahman el-Džeziri,<br />

Kitabu-l-fikhi ‘ale-l-mezahibi-lerbea.<br />

10. Šerif Džurdžani, Et-Ta’rifat.<br />

11. Ebul-Husejn Ahmed ibn Faris,<br />

Mu’džemu mekajisi-l-luga.<br />

12. Es-Sejjid es-Sabik, Fikhu-ssunne.<br />

13. Muhamed ibn Ahmed el-<br />

Kurtubi, Bidajet-l-mudžtehid ve nihajetu-l-muktesid.<br />

14. Muhamed ibn Salih el-Usejmin,<br />

Eš-Šerhu-l-mumti’.<br />

15. Dr. Enes Ljevaković, Usulu-lfikh<br />

(hrestomatija).<br />

16. Dr. Muharem Štulanović,<br />

‘Urf – običaj kao pomoćni izvor šerijatskog<br />

prava sa osvrtom na Bosnu i<br />

Hercegovinu.<br />

17. Dr. Fikret Karčić, Društveno<br />

pravni aspket islamskog reformizma.<br />

18. Ibrahim Džananović, Idžtihad<br />

u prva četiri stoljeća islama.<br />

3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />

32

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!