ISSN-2233-0917
oni koji koriste - Saff.ba oni koji koriste - Saff.ba
Islamske teme kur’anske odredbe: Obavljajte namaz i dajite zekat, A hadž i umru radi Allaha izvršavajte, s obzirom da način, vrijeme i mjesto njihovog izvršenja nisu precizirani kur’anskim tekstom, i da li se u tom slučaju (nepostojanja izvornog Poslanikovog tumačenja i pojašanjenja) svakom pojedincu, ponaosob, ostavlja mogućnost utvrđivanja i usvajanja vlastite forme koja bi se temeljila na slobodnoj procjeni i proizvoljnom tumačenju zakonskih tekstova? Naravno da ne. U ovom kontekstu, samo po sebi, nameće se još jedno pitanje: Odkud jedinstvena forma hadža, namaza i drugih vjerskih obreda (izuzmemo li neznatna razilaženja koja u tom smislu postoje) u vjerskoj praksi gotovo svih muslimanskih naroda bez obzira na njihovu međusobnu fizičku udaljenost, ali i mnogobrojne kulturne, sociološke, ideološke i druge razlike? Da je kojim slučajem bilo dozvoljeno ljudima da oni određuju formu i način izvršavanja vjerskih propisa, teško bi bilo zamisliti ovoliki stepen usklađenosti, jednoobraznosti, pa i približne sličnosti. Normativni i nenormativni Sunnet Poslanica o islamskom pravu: Izvori šerijatskog prava (II) Sunnet je tumač i praktična razrada Kur’ana Onima koji na bilo koji način dovode Autoritativnost i legitimnost Sunneta u pitanje legitimitet Sunneta i njegovu normativno-pravnu snagu, Autoritativnost i legitimitet Sunneta upućeno je sasvim logično pitanje: (hudžijjetu-s-sunneti), i kao šerijatsko-prav- nog izvora, proizilazi iz jasnih i decidnih kako i na koji način implementirati kur’anskih iskaza, koji ne ostavljaju prostora sumnjama, špekulacija- opće kur’anske odredbe: Obavljajte namaz i dajite zekat, A hadž i umru ma i različitim tumačenjima, radi Allaha izvršavajte, obzirom da kao što su riječi Uzvišenog: način, vrijeme i mjesto njihovog Onaj ko se pokarava Poslaniku pokorava se i Allahu. (Prijevod izvršenja nisu precizirani kur’anskim značenja, En-Nisa, 80.), i On tekstom, i da li se u tom slučaju ne govori po hiru svome, to je (nepostojanja izvornog Poslanikovog samo objava koja mu se obznanjuje. (Prijevod značenja, En- tumačenja i pojašanjenja) svakom pojedincu, ponaosob, ostavlja Nedžm, 3. ). mogućnost utvrđivanja i usvajanja Onima koji na bilo koji način dovode u pitanje legitimitet vlastite forme koja bi se temeljila na Sunneta, i njegovu normativnopravnu snagu, upućeno je sa- slobodnoj procjeni i proizvoljnom tumačenju zakonskih tekstova? svim logično pitanje: kako i na koji način implementirati opće Piše: Semir Imamović Sunnet jezički znači uobičajeni pravac (praksa), običaj, metoda, zakon, navika, tradicija. U terminološkom smislu Sunnet označava sve ono što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao, radio i što je šutnjom odobrio. Sunnet je drugi izvor šerijatskog prava, i u tome su saglasni svi učenjaci ehli-sunnetskog pravca (ehlu-s-sunneti ve-l-džemaati). Frakcije (sljedbe) koje odbacuju sunnet kao normativni izvor ili ga vremenski ograničavaju na određeno vrijeme, nisu i ne mogu biti sljedbenici istine i Sunneta. 3. maj - 23. džumade-l-uhra 30 S druge strane, Sunnetom su ustanovljeni posebni propisi kojih nema u Kur’anu, kao što je zabrana jedenja mesa ptica grabljivica i divljih životinja koje love očnjacima (zvijeri), zabrana gradnje na kaburovima, zabrana ulaska u mjesto u kojem se pojavila kuga. Većina Sunneta je normativnog karaktera (es-sunne et-tešri’ijje), e a samo jedan njegov manji dio ne spada u tu kategoriju. Islamski učenjaci su, radi lakšeg razlikovanja (raspoznavanja) ovih dviju vrsta Sunneta, postavili parametre na osnovu kojih je moguće utvrditi o kojoj vrsti Sunneta se, u konkretnoj situaciji, radi. Radi se o sljedećim parametrima: a. Sunnet koji se tiče ovosvjetskih pitanja, pojedinih struka (specifičnog znanja), kao što su medicina, agrikultura, strategija ratovanja, i sl., nema normativni karakter, za razliku od Sunneta koji se tiče vjerskih pitanja; b. Djela koja su izraz Poslanikove ljudske prirode (el-ef’alu-l-bešerijje), e kao što su spavanje, sjednje, hodanje, jedenje, pijenje, oblačenje i sl., nemaju normativni karakter, i u svemu tome Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je, kao i svaki drugi čovjek, imao pravo izbora (šta će jesti, šta će oblačiti). Naravno ovim ne mislimo na određene oblike ponašanja (bontona, kulture) na kojima je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, lično insistirao kao što je jedenje desnom rukom, spavanje na desnom boku, zabrana jedenja i pijenja iz srebrenog i zlatnog posuđa, zabrana oblačenja svile muškarcima, i sl. c. Djela koja su isključivo vezana za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što je visal (uzastopni post više dana), brak sa više od četiri žene, ženidba bez mehra, obaveza noćnog namaza, zabrana ponovne udaje njegovim udovicama, ženidba sa ženom koja mu se sama pokloni, neprimanje sadake, također nemaju normativni karakter. d. Djela koja je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uradio kao čovjek sa iskustvom ili su plod njegove prirodne genijalnosti i kreativnosti, kao što su trgovački poslovi, vojna taktika i sl., nemaju zakonodavnu snagu. Sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u različitim situacijama primjenjivao različite vojne planove, a nekada je u toku same bitke znao promijeniti plan, kao što se desilo u Bici na Bedru.
Pozicija Sunneta u odnosu na Kur’an Sunnet je prvi i glavni tumač Kur’ana, praktična razrada njegovog sadržaja i detaljno pojašnjenje njegovih općih odredbi. Veliki broj obredoslovnih ali i propisa iz domena međuljudskih odnosa, koji su utemeljeni Kur’anom, ne bi bili sprovodivi u praksi da nije Sunneta. To ćemo najbolje vidjeti na sljedećim primjerima: 1. Temeljne vjerske dužnosti, namaz, zekat, post i hadž, u Kur’anu su spomenute u općenitom smislu, bez dodatnih kvantitativnih (količinskih) i kvalitativnih (načinskih) pojašnjenja, a tek su Sunnetom dobile punu praktičnu formu. Sunnet je definirao vremenske granice namaza, pojasnio uvjete (šurutt ) njegove ispravnosti, njegove sastavne elemente (erkan) i način obavljanja (sifet-s-salat t), kao i razliku između obaveznog i dobrovoljnog namaza, a slično je i sa ostalim vjerskim temeljima. 2. Ajetima o nasljedstvu preciziraju se nasljedni dijelovi, kao i lica koja imaju pravo na nasljedstvo, ali se ne spominju svi nasljednici, prava ostavitelja u smrtnoj postelji, pitanje testamenta, nesposobnost nasljeđivanja. Navedena pitanja pojašnjena su u Sunnetu. 3. Kur’an se uopćeno bavi različitim pitanjima iz domena međuljudskih odnosa, kao što su porodične i rodbinske veze, trgovina, zalog, povjeravanje stvari na čuvanje (emanet), zastupništvo, poslovno partnerstvo, odnos prema pripadnicima drugih vjera, poslovna garancija (jemstvo), ugovor o djelu, a u Sunnetu su data detaljna pojašnjenja ovih pitanja. S druge strane, Sunnetom su ustanovljeni posebni propisi kojih nema u Kur’anu, kao što je zabrana jedenja mesa ptica grabljivica i divljih životinja koje love očnjacima (zvijeri), zabrana gradnje na kaburovima, zabrana ulaska u mjesto u kojem se pojavila kuga i izlaska iz njega za one koji su se u vrijeme pojavljivanja kuge zatekli u tom mjestu, dozvola posjećivanja mezarja, sankcija za pijenje alkohola, dodjeljivanje nasljedstva nani, ponašanje prilikom obavljanja fiziološke potrebe, i mnogi drugi propisi. Jedan dio kur’anskih propisa Sunnet samo potvrđuje, kao što je u slučaju zabrane prisvajanja tuđeg imetka bez pristanka njegovog vlasnika, ili u slučaju zabrane jedenja mesa životinja pri čijem je klanju spomenuto nečije drugo a ne Božije ime. Idžma’ (jednoglasnost islamskih učenjaka) Definicija idžma’a Pojam idžma’ u arapskom jeziku ima dva značenja: - saglasnost, jednoglasnost. Kaže se edžmea kavmun ‘ala keza, složili su se oko određenog pitanja; - Odlučna, čvrsta namjera. U ovom značenju rječ idžma’ upotrijebljenja je u 71-om ajetu sure Junus: “...onda se, zajedno sa božanstvima svojim, odlučite, i to ne krijte; zatim to nada mnom izvršite i ne odgađajte!’’ Idžma’ se u pravnoj nauci definira kao jednoglasnost mudžtehida (vrhunskih islam- skih učenjaka), Muhammedovog ummeta, poslije njegove smrti u vezi sa bilo kojim pitanjem u jednom vremenskom periodu. Da bi bolje razumjeli samu definiciju, potrebno je pojasniti njene pojedinačne elemente. Jednoglasnost znači jedin- stvenost mišljenja ili uvjerenja, koje se manifestira kroz zajednički javni stav, ili kroz jedinstvenu praksu, ili kroz sintezu jednog i drugog (stava i prakse), ili na način da jedan dio učenjaka javno objelodani svoj stav, ili ga u praksi primijeni, a drugi dio učenjaka to prešutno odobri. Mudžtehid d je učenjak (pravni struč- njak) koji ulaže maksimum napora u iznalaženju pravnih rješenja, pri tome ostavljajući dojam da je rješenje, do kojeg je došao, njegov krajnji domet. Ummet je skupina (zajednica) ljudi koju povezuju određeni interesi i zajedničke vrijednosti. Ovdje se isključivo misli na vjernike, sljedbenike Poslanika Muhamme- da, sallallahu alejhi ve sellem, u bilo kojem vremenu. Sintagma a jednoglasnost mudžtehida Muhamedovog ummeta isključuje jednoglasnost mukallida a (epigona, sljedbenika mudžtehida), ‘avamma (običnog puka) i jednoglasnost mudžtehida iz nekog drugog ummeta. Sintagma poslije njegove smrti isključuje idžma’ (jednoglasnost) koji se desio za nje- Idžma’ podiže vrijednost dokazu na kojem se temelji, ukoliko je taj dokaz vjerovatnog karaktera (zanni), a samim time, propis, kojeg on sadrži, podiže sa stepena vjerovatnosti na stepen kategoričnosti. govog života, jer takav idžma’, ako je i postojao, nema pravnu snagu i ne prozvodi konkretne pravne učinke. U jednom vremenskom periodu, tj. u bilo kojem periodu (vremenu ashaba ili nekom drugom vremenu). Nije uvjet ispravnosti idžma’a a da on pred- stavlja mišljenje svih učenjaka u različitim vremenskim razdobljima, zapravo takvu situaciju je teško i zamisliti. Odrednica u vezi s bilo kojim pitanjem nam govo- ri da predmet idžma’aa može biti vjersko pitanje kao što su propisi namaza, tumačenje kur’anskog ajeta ili hadisa, ili svjetovno pitanje, kao što je ustroj vojske i vojna strategija, način upravljanja državom, ili filozofsko pitanje, kao što je pitanje nastanka svijeta, ili jezičko pitanje, kao što je pitanje funkcije pojedinih jezičkih čestica (fa , summe) i sl. Ne bi nas trebalo buniti to što se u ovoj definiciji, za razliku od nekih drugih, znatno proširuje opseg djelovanja idžma’a, tako da osim vjerskih obuhvata i druga pitanja, jer je cilj razmatranja (tretiranja) bilo kojeg od spomenutih pitanja, u konačnici isti: doći do ogovarajućeg šerijatskog propisa, pa je utom smislu idžma’ samo sredstvo koje vodi tom cilju. Vrste idžma’a Idžma’ se dijeli na: javno deklarirani (jasni) konsenzus (idžma’ sarih) i prešutni konsenzus (idžma’ sukuti). Idžma’ sarih je kada islamski učenjaci, uz postignutu saglasnost, javno iznesu (objelodane) svoje mišljenje o određenom pitanju i potvrde ga konkretnim argumentima. Idžma’ sukuti je prešutna saglasnost sa učenjacima koji su se javno odredili prema nekom pitanju, pod uvjetom da učenjak koji se 3. maj - 23. džumade-l-uhra 31
- Page 1 and 2: Uvodnik: BlagDAN džamija ISSN-2233
- Page 3: SAFF broj 339 Sadržaj Hutbe iz tri
- Page 6 and 7: Hutba Na mizanu - ahiretskoj vagi,
- Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka:
- Page 10 and 11: Polumjesec Popis stanovništva u Bi
- Page 12 and 13: Islam My Life TV Albin Hadžič je
- Page 14 and 15: Društvo Dvadeset godina Udruženja
- Page 16: Umrežavanje bošnjačko - musliman
- Page 19 and 20: je i taj psihosocijalni faktor u Sr
- Page 21 and 22: Društvo odgovorio: “Eh, evo ti,
- Page 23 and 24: Hadži Ejub Vidimlić prebivalište
- Page 25 and 26: Spuštanje u kabur rahmetli Ejuba V
- Page 27 and 28: Mit o Vuku Znači, trebalo je da pr
- Page 29: se bolest na vrijeme ne liječi pre
- Page 33 and 34: Islamske teme Zamisli Hakeza istesl
- Page 35 and 36: mjestima i tako dočekali jutro. Od
- Page 37 and 38: U ajetima, koji govore o Karunu, Al
- Page 40 and 41: Kutak mudrosti Umorom se Džennet s
- Page 42 and 43: Kutak za islamsku omladinu Tuzla OA
- Page 44 and 45: Komentar polumjeseca Serijali - Kon
- Page 46 and 47: Zločin (a) Ženevskih konvencija i
- Page 48 and 49: Zelena transferzala Crna Gora Islam
- Page 50 and 51: Islamnet SAD Novi talas islamofobij
- Page 52 and 53: Sirija Sirijska slobodna vojska odb
- Page 54 and 55: Svijet medija Terorizam i druge vje
- Page 56 and 57: Svijet medija Njemačko političko
- Page 58 and 59: Zanimljivo Iz povijesti muslimana K
- Page 60 and 61: drla u unutrašnjost Ka’be, poru
- Page 62 and 63: cima znamenitog El-Azhara i učitel
- Page 64 and 65: No comment Lopovi u Srbiji ukrali z
Islamske teme<br />
kur’anske odredbe: Obavljajte<br />
namaz i dajite zekat,<br />
A hadž i<br />
umru radi Allaha izvršavajte,<br />
s obzirom da način, vrijeme i<br />
mjesto njihovog izvršenja nisu<br />
precizirani kur’anskim tekstom,<br />
i da li se u tom slučaju (nepostojanja<br />
izvornog Poslanikovog tumačenja<br />
i pojašanjenja) svakom<br />
pojedincu, ponaosob, ostavlja mogućnost<br />
utvrđivanja i usvajanja vlastite forme koja<br />
bi se temeljila na slobodnoj procjeni i proizvoljnom<br />
tumačenju zakonskih tekstova?<br />
Naravno da ne. U ovom kontekstu, samo<br />
po sebi, nameće se još jedno pitanje: Odkud<br />
jedinstvena forma hadža, namaza i drugih<br />
vjerskih obreda (izuzmemo li neznatna razilaženja<br />
koja u tom smislu postoje) u vjerskoj<br />
praksi gotovo svih muslimanskih naroda<br />
bez obzira na njihovu međusobnu fizičku<br />
udaljenost, ali i mnogobrojne kulturne,<br />
sociološke, ideološke i druge razlike? Da je<br />
kojim slučajem bilo dozvoljeno ljudima da<br />
oni određuju formu i način izvršavanja vjerskih<br />
propisa, teško bi bilo zamisliti ovoliki<br />
stepen usklađenosti, jednoobraznosti, pa i<br />
približne sličnosti.<br />
Normativni i nenormativni Sunnet<br />
Poslanica o islamskom pravu: Izvori šerijatskog prava (II)<br />
Sunnet je tumač<br />
i praktična razrada Kur’ana<br />
Onima koji na bilo koji način dovode Autoritativnost i legitimnost Sunneta<br />
u pitanje legitimitet Sunneta i<br />
njegovu normativno-pravnu snagu, Autoritativnost i legitimitet Sunneta<br />
upućeno je sasvim logično pitanje:<br />
(hudžijjetu-s-sunneti), i kao šerijatsko-prav-<br />
nog izvora, proizilazi iz jasnih i decidnih<br />
kako i na koji način implementirati kur’anskih iskaza, koji ne ostavljaju prostora<br />
sumnjama, špekulacija-<br />
opće kur’anske odredbe: Obavljajte<br />
namaz i dajite zekat, A hadž i umru ma i različitim tumačenjima,<br />
radi Allaha izvršavajte, obzirom da kao što su riječi Uzvišenog:<br />
način, vrijeme i mjesto njihovog Onaj ko se pokarava Poslaniku<br />
pokorava se i Allahu. (Prijevod<br />
izvršenja nisu precizirani kur’anskim<br />
značenja, En-Nisa, 80.), i On<br />
tekstom, i da li se u tom slučaju ne govori po hiru svome, to je<br />
(nepostojanja izvornog Poslanikovog samo objava koja mu se obznanjuje.<br />
(Prijevod značenja, En-<br />
tumačenja i pojašanjenja) svakom<br />
pojedincu, ponaosob, ostavlja Nedžm, 3. ).<br />
mogućnost utvrđivanja i usvajanja<br />
Onima koji na bilo koji način<br />
dovode u pitanje legitimitet<br />
vlastite forme koja bi se temeljila na Sunneta, i njegovu normativnopravnu<br />
snagu, upućeno je sa-<br />
slobodnoj procjeni i proizvoljnom<br />
tumačenju zakonskih tekstova? svim logično pitanje: kako i na<br />
koji način implementirati opće<br />
Piše: Semir Imamović<br />
Sunnet jezički znači uobičajeni<br />
pravac (praksa), običaj, metoda,<br />
zakon, navika, tradicija. U<br />
terminološkom smislu Sunnet označava<br />
sve ono što je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, rekao, radio i što je<br />
šutnjom odobrio.<br />
Sunnet je drugi izvor šerijatskog<br />
prava, i u tome su saglasni svi učenjaci<br />
ehli-sunnetskog pravca (ehlu-s-sunneti<br />
ve-l-džemaati). Frakcije (sljedbe) koje<br />
odbacuju sunnet kao normativni izvor<br />
ili ga vremenski ograničavaju na određeno<br />
vrijeme, nisu i ne mogu biti sljedbenici<br />
istine i Sunneta.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
30<br />
S druge strane,<br />
Sunnetom su<br />
ustanovljeni<br />
posebni propisi<br />
kojih nema u<br />
Kur’anu, kao<br />
što je zabrana<br />
jedenja mesa<br />
ptica grabljivica<br />
i divljih<br />
životinja koje<br />
love očnjacima<br />
(zvijeri),<br />
zabrana gradnje<br />
na kaburovima,<br />
zabrana ulaska<br />
u mjesto u<br />
kojem se<br />
pojavila kuga.<br />
Većina Sunneta je normativnog karaktera<br />
(es-sunne et-tešri’ijje), e a samo jedan<br />
njegov manji dio ne spada u tu kategoriju.<br />
Islamski učenjaci su, radi lakšeg razlikovanja<br />
(raspoznavanja) ovih dviju vrsta<br />
Sunneta, postavili parametre na osnovu<br />
kojih je moguće utvrditi o kojoj vrsti<br />
Sunneta se, u konkretnoj situaciji, radi.<br />
Radi se o sljedećim parametrima:<br />
a. Sunnet koji se tiče ovosvjetskih pitanja,<br />
pojedinih struka (specifičnog znanja),<br />
kao što su medicina, agrikultura, strategija<br />
ratovanja, i sl., nema normativni karakter,<br />
za razliku od Sunneta koji se tiče vjerskih<br />
pitanja;<br />
b. Djela koja su izraz Poslanikove ljudske<br />
prirode (el-ef’alu-l-bešerijje), e kao što su<br />
spavanje, sjednje, hodanje, jedenje, pijenje,<br />
oblačenje i sl., nemaju normativni karakter,<br />
i u svemu tome Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, je, kao i svaki drugi čovjek, imao<br />
pravo izbora (šta će jesti, šta će oblačiti).<br />
Naravno ovim ne mislimo na<br />
određene oblike ponašanja<br />
(bontona, kulture) na kojima<br />
je Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, lično insistirao kao što<br />
je jedenje desnom rukom, spavanje<br />
na desnom boku, zabrana<br />
jedenja i pijenja iz srebrenog i<br />
zlatnog posuđa, zabrana oblačenja<br />
svile muškarcima, i sl.<br />
c. Djela koja su isključivo<br />
vezana za Poslanika, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, kao što je visal<br />
(uzastopni post više dana),<br />
brak sa više od četiri žene, ženidba<br />
bez mehra, obaveza noćnog<br />
namaza, zabrana ponovne<br />
udaje njegovim udovicama,<br />
ženidba sa ženom koja mu se<br />
sama pokloni, neprimanje sadake,<br />
također nemaju normativni<br />
karakter.<br />
d. Djela koja je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, uradio<br />
kao čovjek sa iskustvom ili su<br />
plod njegove prirodne genijalnosti i kreativnosti,<br />
kao što su trgovački poslovi, vojna<br />
taktika i sl., nemaju zakonodavnu snagu.<br />
Sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je<br />
u različitim situacijama primjenjivao različite<br />
vojne planove, a nekada je u toku same<br />
bitke znao promijeniti plan, kao što se desilo<br />
u Bici na Bedru.
Change language